A : MEHANIKA – III razred

ZADATAK 1.

Materijalna tačka se kreće u xoy ravni prolazeći kroz tačke A, B, C, D, E i F.

Zavisnosti x i y koordinata od vremena date su na crtežu, gdje je tB = 1s, tC = 2s,
tD = 3s, tE = 4s, tF = 5s, xA = - 2m, xC = 2m, xF = 4m, yC = 4m i yE = - 4m.
a) Nacrtati zavisnost x i y projekcije brzine materijalne tačke od vremena.
b) Nacrtati putanju materijalne tačke.
c) Naći pomjeraj i pređeni put u toku 5s kretanja.
d) Naći srednju brzinu i srednju putnu brzinu u tom intervalu.

(20 bodova)

RJEŠENJE:

a)

Δx 2 − (− 2) m m Δy 4 − 0 m m
Δt1 = 2s − 0s : vx1 = = =2 ; v y1 = = =2
Δt 2 s s Δt 2 s s
Δy − 4 − 4 m m
Δt2 = 4s − 2s : vx 2 = 0 vy 2 = = = −4
Δt 2 s s
Δx 4 − 2 m m
Δt3 = 5s − 4 s : vx 3 = = =2 vy3 = 0
Δt 1 s s
6 bodova
b)

6 bodova

c)

Δ r = AF = Δx 2 + Δy 2 = 62 + 42 m = 7.2m

s = AC + CE + EF = 2 ⋅ 4m + 8m + 2m = 15,66m
6 bodova

d)
7,2m m 15,66m m
vs = = 1,44 ; v= = 3,13
5s s 5s s
2 boda
A : MEHANIKA – III razred

ZADATAK 2.

Meteor koji se kreće prema Zemlji ima brzinu v1 = 20 km/s kad je na rastojanju 3R (R
je poluprečnik Zemlje) od centra Zemlje. Koliku brzinu će imati kada udari u Zemlju?
Zanemariti otpor vazduha i gravitaciono polje Sunca.
(R = 6.37 . 106 m)
(15 bodova)

RJEŠENJE:

Na osnovu zakona održanja energije vrijedi:

2 2
mv1 Mm mv2 Mm
−γ = −γ
2 3R 2 R

Na površini Zemlje

Mm
γ 2
= mg ⇒ γM = gR 2 , pa je
R

2 2
mv2 mv Mm(1 − 3)
= 1 −γ
2 2 3R

2 2 4
v2 = v1 + gR
3

km
v2 = 22
s
15 bodova
A : MEHANIKA – III razred

ZADATAK 3.

Kocka mase m1 = 3 kg i disk mase m2 = 2 kg spojeni su kao na slici. Koeficijent trenja

između kocke i strme ravni je μ = 0,2. Disk se kotrlja bez ikakvog proklizavanja.
Izračunajte ubrzanje sistema ako je nagibni ugao strme ravni α = 350. Moment inercije
diska je I = m2r2/2, gdje je r – poluprečnik diska.

20 bodova

RJEŠENJE:

5 bodova
Jednadžbe translatornog kretanja kocke i diska su:
m1a = G1x − Fz − Ftr1 , (1)
m2 a = G2 x + Fz − Ftr 2 , (2)
pri čemu je
G1x = m1 g sin α , (3)
G2 x = m2 g sin α i (4)
Ftr1 = μ m1 g cos α (5)
(napomena: Ftr 2 ne možemo računati na ovaj način; do nje ćemo doći preko jednadžbe
rotacionog kretanja diska).
Sabiranjem (1) i (2) dobijamo
m1a + m2 a = G1x + G2 x − Ftr1 − Ftr 2 , (6)
što nakon uvrštavanja (3) i (4) postaje
m1a + m2 a = m1 g sin α + m2 g sin α − μ m1 g cos α − Ftr 2 . (7)
5 bodova
Sada ćemo napisati jednadžbu za rotaciono kretanje diska:
Iα = Ftr 2 ⋅ r (8)
(od svih sila koje djeluju na disk jedino sila trenja ima nenulti moment u odnosi na
m r2 a
centar diska). Budući da je I = 2 i α = , iz (8) imamo
2 r
2
m2 r a
⋅ = Ftr 2 ⋅ r (9)
2 r
1
⇒ Ftr 2 = m2 a . (10)
2
5 bodova
Dobijeni izraz za silu trenja ćemo uvrstiti u jednadžbu (7):
1
m1a + m2 a = m1 g sin α + m2 g sin α − μ m1 g cos α − m2 a (11)
2
1
m1a + m2 a + m2 a = m1 g sin α + m2 g sin α − μ m1 g cos α (12)
2
⎛ 3 ⎞
⎜ m1 + m2 ⎟a = g [(m1 + m2 )sin α − μ m1 cos α ] (13)
⎝ 2 ⎠

a=g
(m1 + m2 )sin α − μ m1 cosα (14)
3
m1 + m2
2

a = 3,885 m/s 2 . (15)

5 bodova
A : MEHANIKA – III razred

ZADATAK 4.

Kugla mase M leži na glatkoj horizontalnoj podlozi na određenoj udaljenosti od

vertikalnog zida. Druga kugla mase m dolazi od zida prema kugli mase M. Kugle se
centralno sudare. Kakav mora biti omjer masa M i m (tj. veličina M/m) ako kugla mase
m nakon sudara nalijeće na zid, elastično se odbije i zatim dostigne kuglu mase M?
(20 bodova)

RJEŠENJE:

Neka je v0 brzina kugle mase m prije sudara, a neka su v1 i v2 brzine kugli (čije su mase
M i m respektivno) poslije sudara. Naravno, pretpostavljamo da je brzina v1 suprotno
usmjerena od v2. Na osnovu zakona održanja impulsa i zakona održanja energije
imamo:
mv0 = Mv1 − mv2 , (1)
mv02 Mv12 mv22
= + . (2)
2 2 2
5 bodova
Iz prve jednadžbe možemo izraziti v1:
mv + mv2
v1 = 0 . (3)
M
Sada to možemo uvrstiti u jednadžbu (2) i time dobiti kvadratnu jednadžbu sa samo
jednom nepoznatom (v2). Rješavanjem kvadratne jednadžbe nalazimo dva rješenja:
M −m
(v2 )1 = v0 i (v2 ) 2 = v0 .
M +m
Ovo drugo rješenje nema fizikalno značenje, te nam preostaje samo rješenje
M −m
v2 = v0 . (4)
M +m
Na osnovu relacije (3) sada možemo naći i v1:
2m
v1 = v0 . (5)
M +m
10 bodova
Kugla mase m moći će stići kuglu mase M samo ako je v2 > v1 . Zbog (4) i (5) to znači
da mora biti zadovoljen uslov
M −m 2m
v0 > v0
M +m M +m
(6)
M − m > 2m (7)
M > 3m (8)
tako da je rješenje zadatka

M
> 3. (9)
m

5 bodova
A : MEHANIKA – III razred

ZADATAK 5.

Dva dječaka (masa od po 50 kg) smislili su sebi na bazenu sljedeću zabavu - jedan za
drugim kližu niz tobogan visine h=4.0 m čiji je ugao nagiba 30°, pri čemu koeficijent
trenja klizanja iznosi 0.15. Visinsko rastojanje od dna tobogana do površine vode iznosi
h*=1.5 m. U bazenu se nalazi gumeni čamac dužine 1.5 m i mase 15 kg. Cilj dječaka
je da poslije napuštanja tobogana „slete“ pravo u čamac.
a) Proračunati brzinu dječaka u samom trenutku napuštanja tobogana.
b) Koliko dugo traje klizanje dječaka niz tobogan?
c) Na kojoj udaljenosti od ruba bazena treba da se nalazi čamac kako bi prvi dječak pao
tačno u sredinu čamca?
d) Kojom brzinom i pod kojim uglom dječak padne u čamac?
e) Proračunati brzinu u čamca, neposredno nakon što prvi dječak padne u čamac.
f) Najzad se i drugi dječak spušta niz tobogan. On napušta tobogan 2 s nakon što je prvi
dječak već pao u čamac. Hoće li i on uspjeti da padne u čamac? Kretanje čamca se
pojednostavljeno može razmatrati kao proces klizanja pri kojem koeficijent trenja
klizanja iznosi 0.4.

(25 bodova)

RJEŠENJE:

a) Potencijalna energija dječaka se tokom klizanja niz tobogan dijelom transformira u

njegovu kinetičku energiju, a drugim dijelom se troši na vršenje rada protiv sila trenja:
1 1 h
md gh = md v d2 + ηFN ⋅ l = md v d2 + ηmd g cos α ⋅ ,
2 2 sin α
gdje je:
vd- brzina dječaka pri samom dnu tobogana.
⎛ 1 ⎞
Iz posljednje jednačine za vd lako nalazimo: v d = 2 gh⎜⎜1 − η ⋅ ⎟⎟ . Uvrštavanjem
⎝ tg α ⎠
brojnih vrijednosti veličina koje figurišu u posljednjoj formuli dobijamo v d = 7,6m / s .
4 boda

b) U pravcu tobogana na dječaka djeluju dvije sile – sila trenja i komponenta sile
Zemljine teže. Ove dvije sile su suprotnog smjera, te iz Drugog Newtonovog zakona
dobijamo:
 m
md a = md g sin α − ηmd g cos α ⇒ a = g (sin α − η cos α ) = 3,6.
s2
Dječak jednako-ubrzano klizi niz tobogan i pri tome prelazi ukupan put l, za vrijeme t:
1 2h
l = at 2 ⇒ t = = 2,1s
2 a sin α
4 boda
c) Kretanje dječaka poslije napuštanja tobogana može se opisati polazeći od zakonitosti
koje važe kod horizontalnog hica. Mi ovdje konkretno treba da proračunamo domet pri
horizontalnom hicu. Vrijeme kretanja dječaka od napuštanja tobogana do pada u čamac
određeno je tako formulom:
2h *
tp = = 0,55s .
g
Za to vrijeme dječak u x-pravcu pređe udaljenost: x p = v d t p = 4,2m . Središte čamca
od ruba bazena treba da je udaljeno 4,2m.
4 boda

d) Brzina se u svakom trenutku može dobiti iz formule:

v = g 2 t 2 + v d2 ⇒ v p = g 2 t 2p + v d2 = 9,3m / s .
Ugao pod kojim dječak ulijeće u čamac dobija se iz:
vy g ⋅ t
tgθ = = = 0,71 ⇒ θ = 35° .
vx vd
3 boda
e) Iz zakona održanja impulsa dobijamo:
m ⋅v m
md v d = (md + mč ) ⋅ u ⇒ u = d d = 5,8
m d + mč s
3 boda

f) Iz postavke zadatka je jasno da čamac, nakon što u njega sleti prvi dječak, vrši
jednako-usporeno kretanje sa početnom brzinom u. Iz Drugog Newtonovog zakona
sada dobijamo:
(md + mč )a * = η vč (md + mč )g ⇒ a * = gη vč = 4 m2 .
s
Proračunajmo sada put koji čamac pređe za vrijeme t * = 2s + 0,55s = 2,55s (to je
vremenski interval koji prođe od trenutka slijetanja prvog dječaka u čamac, do trenutka
kada bi drugi dječak trebao da sleti u čamac (ili vodu!):
x(t * ) = ut * − a *t *2 ⇒ x(t * ) = 1,8m .
1
2
Ovo rastojanje veće je od dužine polovice čamca, tako da drugi dječak zaista pada
u vodu!
6 bodova