KANTONALNO TAKMIČENJE U FIZICI UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

Sarajevo, 22. 03. 2008.g.

C : OPTIKA I ATOMSKA FIZIKA

1. Informacija na jednom kompakt disku (CD-u) je sadržana u tragovima koji su

urezani na njegovoj površini u formi spirale. Na slici 1 je predstavljen šematski
prikaz površine jednog kompakt diska. Ispupčenja između susjednih tragova
reflektuju svjetlost i mogu se shvatiti kao izvori novih elementarnih talasa.
Površina CD-a, prema tome, predstavlja jednu vrstu optičke rešetke sa konstantom
b.
Ako se površina CD-a obasja laserskom svjetlošću talasne dužine λ = 633 nm ,
onda se na zaklonu, koji je udaljen a = 30 cm od CD-a, mogu uočiti svijetle tačke
simetrične u odnosu na laserski snop (slika 2). Poluprečnik zaklona je 50 cm.
a) Objasniti nastanak ovih svijetlih tačaka. Priložiti odgovarajući crtež.
b) Rastojanje između dvije unutrašnje tačke na zaklonu iznosi 25,8 cm. Odrediti
rastojanje b između dva susjedna ispupčenja na CD-u.
c) Koliko tačaka se može vidjeti na zaklonu?
d) Da li se u potpunosti može vidjeti spektar u drugom redu ako se CD obasja
tankim snopom bijele svjetlosti?

2. U ovom zadatku treba ispitati mogućnost upotrebe tzv. solarnog jedrenog platna
kao alternativnog pogona satelita koji se prethodno lansira u odgovarajuću orbitu.
Za razliku od konvencionalnih hemijskih pogona, u ovom slučaju bi trebalo
iskorisiti pritisak Sunčeve svjetlosti. Probni satelit Cosmos 1, ukupne mase 110
kg, nalazi se u Sunčevoj orbiti radijusa r = 1, 496 ⋅1011 m . Ukupna površina
jedrenog platna ovog satelita iznosi 600 m 2 . Maksimalni intenzitet zračenja
Sunčevog spektra odgovara talasnoj dužini od λm = 455 nm a snaga zračenja
Sunca iznosi P = 3,82 ⋅1026 W . Pretpostavićemo, jednostavnosti radi, da Sunce
emituje samo svjetlost talasne dužine λm , da svjetlost pada okomito na jedro i da
su svi upadni fotoni reflektovani.
a) Odrediti energiju i impuls fotona talasne dužine λm . Koliko fotona se emituje
sa Sunca svake sekunde?
b) Kolika se sila prenese na satelit usljed refleksije fotona?
 c) Izračunati gravitacionu silu Sunca koja djeluje na
satelit. Pokazati kako se mijenja odnos
gravitacione sile i sile pritiska Sunčevog zračenja
sa promjenom udaljenosti satelita od Sunca.
d) Pretpostavimo sada da se jedro zarotira tako da
je upadni ugao sunčevih zraka, u odnosu na
površinu jedra, jednak α = 30o (slika) . Objasnite
r
zašto sila F djeliuje okomito na jedro. Koliko
puta je ova sila manja od prvobitne kada je
upadni ugao bio α = 90o ?

3. Vakuumska fotoćelija, načinjena od kalijuma, obasja se monohromatskom

svjetlošću talasne dužine 447 nm. Pri tome se mjeri zavisnost fotostruje od napona
između katode i anode. Ovu zavisnost, koja je grafički prikazana na slici,
karakterišu dvije veličine: napon kočenja UK i struja zasićenja IS. Izlazni rad
kalijuma je 2,25 eV.
a) Odrediti napon kočenja i de Broglievu
talasnu dužinu emitovanih elektrona I (μA)
koji imaju maksimalnu vrijednost
IS
brzine.
b) Kolika je struja zasićenja ako je snaga
svjetlosnog izvora 5 mW a efikasnost
fotoćelije 10%?
c) Obrazložiti kako će se promijeniti
struja zasićenja i napon kočenja ako
UK
se: U (V)

• poveća intenzitet svjetlosti,

• poveća talasna dužina svjetlosti.

4. Izvor Q emituje snop elektrona brzine 3, 75 ⋅106 m s . Elektroni ulaze u posudu u

kojoj se nalazi razrijeđen gas helijuma i međudjeluju sa atomima helijuma.
Pomoću filtra brzina G i detektora D se ispituje spektar brzina elektrona koji
napuštaju posudu. Spektar brzina posjeduje diskretne maksimume na slijedećim
brzinama: v0 = 3, 75 ⋅106 m s , v1 = 2, 58 ⋅106 m s , v2 = 2, 46 ⋅106 m s ,
v3 = 2, 40 ⋅106 m s . Za brzine manje od
v4 = 2,33 ⋅106 m s spektar je kontinuiran.
a) Objasnite kakva međudjelovanja između
elektrona i atoma helijuma uzrokuju
ovakav spektar brzina.
b) Koristeći podatke za brzine elektrona
odrediti odgovarajuće energetske nivoe
helijuma (u elektronvoltima) i nacrtati
energetski dijagram.
c) Atom helijuma može emitovati foton
talasne dužine λ = 492 nm . Kojem prelazu
u atomu helija odgovara emisija svjetlosti
ove talasne dužine?
d) Zašto je malo vjerovatno da će elektron
napraviti više neelastičnih sudara sa
atomom helija?
5. Na jednom kraju aluminijske ploče, koja je polukružnog oblika, postavi se izvor γ-
zračenja energije Eγ = 59,5 eV a na drugom detektor γ-čestica (slika). γ-kvanti se
rasijavaju na slobodnim elektronima na površini aluminja i dospijevaju na
detektor. Olovni zaklon sprječava direktno ozračenje detektora.
a) Pokažite da svi registrovani γ-kvanti imaju istu energiju Eγ ′ . Odredite ovu
energiju.
b) Odredite pod kojim uglom uzmakne elektron, u odnosu na pravac upadnog
fotona, u slučaju da se rasijani γ-kvanti registruju na detektoru. Kolika je brzina
emitovanog elektrona?
c) Detektor pored γ-čestica može registrovati i elektrone. Koristeći dijagram
impulsa obrazložiti zašto elektroni, nakon Comptonovog rasijanja, ne mogu doći
na detektor.

Fizičke konstante:

h = 6, 62 ⋅10−34 Js
c = 3 ⋅108 ms-1
e = 1, 6 ⋅10−19 C
γ = 6,672 . 10-11 Nm2 kg-2
me = 9,1 . 10-31 kg
Ms = 1,99 . 1030 kg

Napomena : Vrijeme predviđeno za izradu zadataka je 3 sata ( 4 časa ).

Nije dozvoljena upotreba pomoćne literature.
Dozvoljeno je korištenje digitrona.