Električna postrojenja

Sekundarni sustavi u električnim

postrojenjima
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar; Prof. dr. sc. Ante Marušić
Sadržaj i raspored

30.09.14. Predavanje 1 – Podjela cvrčaka, O predmetu, Liberalizacija

07.10.14. Predavanje 2 – Elektroenergetski sustav
14.10.14. Predavanje 3 – 3f sustavi
21.10.14. Predavanje 4 – Modeliranje 1 (transformator)
28.10.14. Predavanje 5 – Modeliranje 2 (generator + ostalo)
04.11.14. Predavanje 6 – Proračun kratkog spoja
MI
02.12.14. Predavanje 7 – Glavni elementi postrojenja
xx.12.14. Predavanje 8 – Sklopni uređaji niskog napona
09.12.14. Predavanje 9 – Energetski i mjerni transformatori
16.12.14. Predavanje 10 – Sekundarni sustavi i sheme spoja
xx.01.15. Predavanje 11 – Zaštita
xx.01.15. Predavanje 12 – Završna poglavlja (mjerenja, komp. jalove snage, uzemljenje, izolacija)
ZI

Prozirnica br.  2 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Gdje smo?

 Uvod 
 Simetrične komponente 
 Modeliranje elemenata sustava 
- (transformatori, generatori, prigušnice, vodovi, trošila)

 Proračun kratkog spoja 

 Elementi postrojenja
- Sabirnice, izolatori, rastavljači, uređaji za prekidanje struje 
- Sklopni uređaji niskog napona 
- Energetski transformatori, mjerni transformatori 

Sekundarni sustavi u postrojenjima; Sheme spoja Danas

Prozirnica br.  3 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Principna shema sustava zaštite i
vođenja DV polja

DV POLJE

3 ~ 50Hz, 110 kV
S1

S2

R11 R12
-Q1

Nadzor

-Q0 P Upravljanje
Isključenje

ST
-T1
800/5/5 A
NT
ZAŠTITA MJERENJE VOÐENJE
-T5
110/3 / 0,1/3 / 0,1/3

R2
-Q9

-Q8
R3

OP

DV

Prozirnica br.  4 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sekundarni sustavi u postrojenju

 Signalizacija (svjetlosna, zvučna, ekranska; lokalna/daljinska)

 Mjerenje (pogonsko, obračunsko)
 Upravljanje (blokade aparata, upravljanje aparatima;
lokalno/daljinski)
 Regulacija i lokalna automatika (transformatora)
 Zaštita (generatora, transformatora, nadzemnih vodova i kabela,
sabirnica, motora, prigušnica, maloomskih otpornika i
kompenzacijskih prigušnica, ...)
 Nadzor (transformatora, prekidača, elektroenergetskog sustava)

Prozirnica br.  5 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Pomoćni strujni krugovi i uređaji u
elektroenergetskom postrojenju

 Akumulatorska baterija (48, 110, 220 VDC)

 Razvodna ploča istosmjernog napona
 Razvod istosmjernog napona (48, 110, 220 VDC)
 Izvori izmjeničnog napona (SN ili NN mreža, transf. vlastite potrošnje, DEA,
DC/AC pretvornik)
 Razvodna ploča (ormar) vlastite potrošnje
 Razvod izmjeničnog napona (400/231 VAC)
 Komunikacijski sustav unutar postrojenja, te prema dispečerskom centru)
 Sustav za gašenje požara TR, GEN (CO2, H20)
 Kompresorsko postrojenje – starije rješenje upravljanja aparatima - ukida se
 Razvod komprimiranog zraka – starije rješenje upravljanja aparatima - ukida se

Prozirnica br.  6 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Sustav zaštite i vođenja

 Nadzor i upravljanje (vođenje) trebaju biti organizirani hijerarhijski na tri razine:

- razina polja (aparata),
- razina objekta i
- razina nadređenog centra upravljanja.

 Funkcije nadzora i upravljanja, te zaštite, na VN razini,moraju biti potpuno odvojene i

nezavisne jedna o drugoj, dok se na SN razini dozvoljava njihova integracija u
jednom uređaju.
 Zaštita elemenata EES-a mora funkcionirati čak i u slučaju kvara dijela ili cijelog
sustava nadzora i upravljanja.
 Isti zahtjev se postavlja i na upravljanje aparatima i osnovna mjerenja na razini polja.
 Blokade su sastavni dio vođenja, koje se uvijek mora tretirati tako da se osigura
funkcionalnost cijelog sustava, od polja preko objekta do nadređenog centra.
 Rješenje zaštite, nadzora, upravljanja i mjerenja projektira se uvijek tako da se
jednostavno može proširivati dodavanjem novih polja i funkcija, a da se pri tome ne
narušava do tada postignuta funkcionalnost sustava.

Prozirnica br.  7 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Upravljanje (lokalno, daljinski)

 Razine upravljanja su organizirane strogo hijerarhijski. U svakom trenutku treba

poštovati princip subordinacije, tj. u istom trenutku nadležnost za upravljačkom
akcijom može biti pridodijeljena samo jednoj razini. Najviši prioritet ima najniža
razina (lokalno na razini polja) i uvijek niža razina (višeg prioriteta) može oduzeti
nadležnost višoj razini (nižeg prioriteta), dok obrat ne vrijedi.
 Svi procesni podaci raspoloživi na razini objekta istodobno su raspoloživi i za
funkciju daljinskog upravljanja u nadređenom centru. Postrojenje se povezuje s
nadređenim centrom na prijenosnoj razini uvijek preko dva neovisna
komunikacijska puta, uz omogućen automatski izbor prijenosnog puta.
 Blokade aparata (rastavljača) su sastavni dio upravljanja. Uzdužne i poprečne
blokade bilo na razini polja ili cijelog objekta rješavaju se ožičenjem (starije
rješenje) ili programski (novije rješenje).
 Opće je pravilo da se sve izdane komande na svim razinama i upravljačkim
mjestima u normalnom pogonu moraju prije izvršenja podvrgnuti provjeri
zadovoljenja svih unaprijed zadanih uvjeta blokada.

Prozirnica br.  8 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Nadzor

 Funkcija nadzora ostvaruje se na svim razinama, uz napomenu da je

nadzor moguć istodobno na svim razinama. Pravilo je da niti jedno
stanje koje bi moglo ugroziti siguran rad i pogon ne smije ostati
neregistrirano. Svi događaji se bilježe i arhiviraju na jednom od
raspoloživih medija u samom objektu.
 Unapređenje funkcije nadzora ostvaruje se kroz mogućnost trajnog
bilježenja procesnih podataka u objektu i njihov dohvat s udaljenih
lokacija. Arhivirani podaci se koriste za naknadne analize djelovanja
zaštite, pogonskih događaja, te pri održavanju.

Prozirnica br.  9 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Mjerenja

 Pogonska mjerenja (U, I, P, Q, f)

 Obračunska mjerenja (energetska mjerenja)

 Pogonska mjerenja su sva ona mjerenja koja su u funkciji vođenja

samog objekta i prikazuju se na svim razinama vođenja
 Obračunska mjerenja služe isključivo za funkciju obračuna električne
energije i nisu izravno uključena u sustav nadzora i upravljanja, nego
su uključena u sustav za prikupljanje, daljinski prijenos i obradu
obračunskih i energetskih podataka u mreži HEP-a

Prozirnica br.  10 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Komunikacija

 Komunikacija unutar objekta se rješava pomoću ožičenih ili optičkih veza bilo kao
lokalna mreža (LAN) ili veza točka-točka vrlo visoke raspoloživosti i kvalitete. Za
komunikaciju s numeričkom uređajima (npr. zaštitnim uređajima) danas se
najčešće koriste optičke veze.
 Komunikacijski protokoli moraju odgovarati međunarodnim IEC standardima,
odnosno normama (npr. IEC 60870, IEC 61850).
 Pri rješenju ovog sustava, zbog izrazito narasle potrebe za komunikacijama na
lokalnoj razini potrebno je posvetiti posebnu pozornost broju podataka koji se
može pojaviti u havarijskom slučaju.
 Ni u kom slučaju se ne smije dogoditi da zbog problema u komunikaciji na lokalnoj
razini dođe u pitanje bilo koja funkcija lokalnog ili daljinskog sustava upravljanja i
nadzora.
 Zato treba koristiti komunikacijska rješenja koja višestruko nadmašuju (faktor
1000) izračunati informacijski promet.

Prozirnica br.  11 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Električna postrojenja
Sheme spoja glavnih strujnih krugova
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar; Prof. dr. sc. Ante Marušić
Sheme spoja glavnih strujnih
krugova

 Izrada sheme spoja glavnih strujnih krugova je prvi korak pri projektiranju
postrojenja
 Ona prikazuje:
- Broj transformatora, broj generatora i broj odvoda te način njihova
međusobnog spoja
- Predviđene aparate u svakom odvodu
- Predviđena mjerenja i zaštitu
- Predviđenu signalizaciju i upravljanje

 U postrojenju razlikujemo:
- Glavni strujni krug – protjecan strujom tereta
- Strujni krug mjerenja i zaštite – spojen na sekundar mjernih transformatora
- Pomoćni strujni krug – napajan iz posebnog (= ili ~) izvora

Prozirnica br.  13 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Vrste shema spoja: jednopolna
shema

3~50 Hz, 35 kV
 Prikazani su samo glavni strujni
krugovi
400 A
 Shematski su (bez spojeva) pored
svakog odvoda prikazani mjerni i
400 A zaštitni uređaji
600 MVA
 Navedene su glavne veličine
ili karakteristične za pojedine uređaje
iz sheme

350/5 A A I>
15 VA, kl.1

Prozirnica br.  14 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Vrste shema spoja: jednopolna
shema (primjer)

Prozirnica br.  15 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Transformatorska stanica x/0,4 kV

mjerni terminal (I, U, P, cos fi, f …) *

releji sa signalnim značkama za prijenos signala nadtemperaturne i Buchholz zaštite **
**

* **

Prozirnica br.  16 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Vrste shema spoja: principna
shema

 Prikazane su samo sabirnice,

odvodi i sklopni aparati
pojednostavljenim simbolima
 Prikazuje međusobnu
povezanost odvoda

Prozirnica br.  17 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Vrste shema spoja: principna
shema (primjer)

Prozirnica br.  18 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Vrste shema spoja:
shema djelovanja

 Tropolni prikaz glavnog strujnog

3~50 Hz, 35 kV, Cu 50 ×10
kruga, krugova mjerenja i zaštite te
krugova signalizacije i upravljanja
 Pri tome se ne vodi računa o
400 A na svitak za
upravljanje prekidačem
stvarnom prostornom rasporedu
+

0-350 A
aparata
400 A
600 MVA
I> I>
A
 Na slici radi preglednosti prikaza
nisu prikazani krugovi
350/5 A
15 VA, kl.1
upravljanja i signalizacije

Prozirnica br.  19 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Vrste shema spoja

 Shema vezivanja:
- Uzima u obzir i prostorni smještaj aparata
- Prikazane su sve stezaljke na aparatima, redne stezaljke na koje se spajaju
kabeli i čije oznake moraju odgovarati oznakama u samom
rasklopnom/razvodnom postrojenju
- To je izvedbena shema rasklopnog/razvodnog postrojenja
- Ova se shema danas sve češće susreće s dispozicijskim nacrtom i tablicom
vezivanja

 Strujna shema:
- Prikaz djelovanja pomoćnih strujnih krugova zbog jednostavne i efikasne
kontrole ispravnosti spoja
- Ne prikazuje prostorni raspored aparata i kontakata

Prozirnica br.  20 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Strujna shema i shema djelovanja
(primjeri)

L1
L2
L L3
N

__02__ 4 7 8 9 6
EZ6/25

02
01NV0-0050/100

4
TB1
1 3
ZG63/10-2/2
TB2
2
2
TB2
1 3 5 1 __S1__
CNR80

3 4 6
2
TB1
4 5 3 3
S1 S1 VR1
1
6 4 4 BR1
8 2

S2
7 10 11 12 13

1 1 1
3
VR1 S2 VR1
2
4 M
BR1 2 16 kW; 955min-1
3~
1 2 2

2 14 15 16

S1
1
7
1
8 __W1__
2 10 Ω
N __S2__
CN20

Prozirnica br.  21 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Izbor sheme glavnih strujnih
krugova (1)

 Okolnosti koje utječu na izbor sheme glavnih strujnih krugova

postrojenja:
- Uloga i važnost postrojenja u mreži:
- Potrebno je razmotriti utjecaj kvarova, te radova (npr. održavanje) na raspoloživost
opskrbe potrošača koji se iz njega napajaju
- Napon postrojenja:
- Smještaj postrojenja: elektrana, prijenosna mreža, razdjelna (elektroprivredna ili
industrijska) mreža
- Broj i snaga transformatora
- Broj i prijenosna moć priključenih vodova
- Pogonski zahtjevi
- Mogućnost odvojenog pogona dijelova postrojenja, tzv. pogonska elastičnost
- Moguća potreba proširenja postrojenja

Prozirnica br.  22 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Izbor sheme glavnih strujnih
krugova (2)

 Okolnosti koje utječu na izbor sheme glavnih strujnih

krugova:
- Raspoloživost
- U nekim postrojenjima može se zahtijevati da se svi radovi na održavanju i popravkama
kvarova obavljaju bez prekida pogona ili s prekidom pogona samo u dijelu postrojenja,
odnosno samo u vrijeme nekih radova
- Ponekad se nastoje osigurati rezervni putovi napajanja potrošača u uvjetima kvara
- Kriterij sigurnosti n-1
- Prilike za vrijeme kratkog spoja i zemljospoja
- Zbog uporabe standardnih i/ili jeftinijih sklopnih aparata koriste se postupci za
smanjivanje vrijednosti struje kratkog spoja i zemljospoja

Prozirnica br.  23 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Izbor sheme glavnih strujnih
krugova (3)

Kriteriji za izbor sheme glavnih strujnih krugova:

- Ekonomičnost
- Pouzdanost opskrbe (pojave kvarova)
- Raspoloživost (u izvanrednim pogonskim prilikama poput
kvarova u postrojenju, popravaka i održavanja)
- Pogonska elastičnost
- Jednostavnost (radi smanjenja vjerojatnosti pogrešnih
manipulacija i jednostavnijeg vođenja pogona)

Prozirnica br.  24 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja odvoda (1)

 Jednostruke sabirnice:
- Koriste se u postrojenjima s malo odvoda
- Svaki rad na sabirnicama (npr. održavanje), kao i svaki kvar na sabirnicama zahtjeva
obustavu pogona sabirnica, pa prema tome i svih odvoda

 Radovi u postrojenjima i kvarovi na

sabirnicama nisu česti, stoga su
jednostruke sabirnice odgovarajuće
rješenja ako se u odvodima nalaze
potrošači manje osjetljivi na prekide
napajanja
 Napon svih odvoda je jednak, pa se
mjerenje napona i frekvencije izvodi u
mjernom polju

Prozirnica br.  25 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja odvoda (2)

 Jednostruke sabirnice s uzdužnim rastavljačem (a) i prekidačem (b):

- Moguć je odvojen pogon pojedinih grupa potrošača
- Najčešće se koriste na niženaponskoj strani u transformatorskim stanicama s dva
energetska transformatora
- Nedostatak: grupiranje potrošača potrebno provesti u fazi izgradnje

a) b)
A

 p, r = prosječan broj
prekidača i rastavljača po
odvodu u postrojenju s n
odvoda

Prozirnica br.  26 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Sheme spoja odvoda (3)

 Dvostruke sabirnice:
I - Glavni razlozi uporabe dvostrukih sabirnica u
postrojenjima su:
II
- Povećana elastičnost pogona
- Povećana pouzdanost pogona

 Moguć je pregled, održavanje i kvar jednog

sustava sabirnica bez prekida pogona na
drugom sustavu
 Svaki odvod se mora moći priključiti na
jedne i druge sabirnice
 Na slici je prikazana najjednostavnija
izvedba, tzv. europska izvedba (najčešće
se koristi u Hrvatskoj)
 U slučaju kvara na prekidaču nužna je
obustava pogona u odvodu

Prozirnica br.  27 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja odvoda (4)

 Pomoćne sabirnice:
- Postrojenje s jednostrukim sabirnicama:
- Slika a) prikazuje normalno pogonsko stanje – pomoćne sabirnice nisu u pogonu
- Slika b) prikazuje izvanredno pogonsko stanje – održavanje ili kvar na prekidaču p1
a) b)

 Pomoćne sabirnice se koriste

za napajanje odvoda čiji je
prekidač u kvaru
p1 pR p1 pR
 Pomoćne sabirnice mogu se na
analogan način koristiti u slučaju
kvara na prekidaču bilo kojeg
odvoda

Prozirnica br.  28 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja odvoda (5)

I
II
 Pomoćne sabirnice (postrojenje
s dvostrukim sabirnicama):
- Ukoliko se radi o postrojenju s
dvostrukim sabirnicama također se
mogu koristiti pomoćne sabirnice
kako bi se ostvarila rezerva za
prekidače u odvodima
- Pomoćne sabirnice se preko dva
rastavljača i rezervnog prekidača
mogu spojiti na oba sustava glavnih
sabirnica
- U normalnom pogonskom stanju
postrojenja pomoćne sabirnice se ne
koriste

Prozirnica br.  29 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Spojno polje

 Spojno polje se koristi u postrojenjima s višestrukim sabirnicama u kojima je

moguć zajednički pogon (međusobno spajanje) više sustava sabirnica
 Njegova uporaba ima smisla samo u postrojenjima s jednim prekidačem po odvodu
(europska izvedba) – u postrojenjima s dva prekidača po odvodu ulogu spojnog polja može
preuzeti bilo koji od njih

a) b)  Spojno polje se sastoji od dva

I I
rastavljača i prekidača (slika a)
II II
 Ukoliko su dvostruke sabirnice
uzdužnim rastavljačima podijeljene
na dva dijela (slika b), u spojnom
polju treba predvidjeti po dva
rastavljača sa svake strane
prekidača – na taj su način moguće
sve kombinacije spajanja dijelova
sabirnica

Prozirnica br.  30 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja mjernog polja

 Za mjerenje napona na sabirnicama koriste se naponski mjerni transformatori (u

pravilu tronamotni) koji se priključuju na sabirnice u zasebnom polju (mjernom
polju)
 Naponski transformatori se na sabirnice redovito priključuju preko sabirničkih
rastavljača, a na SN (do 35 kV) i preko osigurača

a) b) c)
 Mjerenje napona moguće je
10 kV 10 kV 110 kV
izvesti u svakom odvodu, npr
prilikom primjene kombiniranih
strujno/naponskih mjernih
transformatora
 Mjerenje napona izvodi se i u
transformatorskim poljima u
kojima se mjeri obračunska
energija (priključak NMT bez
rastavljača)

Prozirnica br.  31 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja transformatora
Spoj sa sabirnicama (1)

 Ako je napajanje moguće samo s jedne strane,

a) b)
elektrane elektrane dovoljno je sklopni aparat, te uređaj za zaštitu
od kratkog spoja (prekidač, zaštitni relej,
osigurač) postaviti samo na stranu dovoda
električne energije
 Za zaštitu transformatora male snage umjesto
prekidača i releja koriste se osigurači, ali samo
kada je rastavljačem moguće prekinuti struju
praznog hoda
 Umjesto rastavljača češće se koristi rastavna
sklopka u seriji s osiguračem, jer se na taj način
mogu prekidati i pogonske struje i struje kratkog
spoja
 Ukoliko je napajanje moguće s obje strane, tada
je potrebno prekidače i zaštitu od kratkog spoja
predvidjeti s obje strane transformatora

Prozirnica br.  32 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja transformatora
Spoj sa sabirnicama (2)

 Ukoliko u postrojenju postoje dva ili više

transformatora u paralelnom radu, bez
obzira da li je napajanje moguće samo s
jedne strane ili s obje, prekidače i zaštitne
uređaje nužno je predvidjeti s obje strane
transformatora
 U slučaju kvara na jednom transformatoru
dolazi do isklapanja samo oštećenog
transformatora

Prozirnica br.  33 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja transformatora
Spoj zvjezdišta (1)

 Zvjezdište transformatora može biti:

- Izolirano prema zemlji (slika a)
- Neposredno uzemljeno (slika b)
- Spojeno sa zemljljivačem preko djelatnog otpora (maloomskog otpornika) ili prigušnice (c)

 Kada je zvjezdište transformatora izolirano

od zemlje, često se između zvjezdišta i
zemlje postavlja i odvodnik prenapona
 Odvodnik prenapona se ponekad koristi i
kada je predviđeno neposredno uzemljenje
zvjezdišta (kada je zvjezdište uzemljeno
odvodnik prenapona je premošten preko
rastavljača)

Prozirnica br.  34 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Sheme spoja vodova (vodno polje) (1)

 Osim sabirničkog rastavljača i prekidača, u odvod

zračnog voda ili kabela, na izlazu iz postrojenja (tzv.
vodno polje) postavljaju se:
- Izlazni rastavljač
- Omogućava vidljivo rastavljanje postrojenja od nadzemnog
voda ili kabela
- Isklopljeni rastavljač omogućava pregled i popravak
prekidača bez opasnosti po osoblje od napona isključenog
voda, bilo da taj napon dolazi iz elektrane na drugom kraju
voda, bilo da je posljedica atmosferskih pražnjenja
- Rastavljač za uzemljenje
- Obično je izveden na istom postolju s izlaznim rastavljačem
izlazni
- Služi za neposredno spajanje sa zemljom zračnog voda ili rastavljač
kabela
- Odvodi naboj koji je preostao nakon isklapanja voda ili
kabela, odnosno da odvede napon koji bi se mogao pojaviti
rastavljač za
za vrijeme prekida pogona kako bi se zaštitilo osoblje pri uzemljenje
radovima

Prozirnica br.  35 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja vodova (vodno polje) (2)
a) b)

 U svaki odvod zračnog voda postavlja se

slog odvodnika prenapona (po jedan u
naponski
svaku fazu) radi zaštite postrojenja od transformator

prenapona
 Slog naponskih transformatora, ukoliko je
potreban, spaja se iza prekidača, kako bi se naponski

mogao izmjeriti napon voda i prije nego što VFP

transformator

je prekidač uklopljen VFK

F

 Kada je zračni vod, ili kabel, na drugom T

kraju spojen s mrežom u kojoj nema izvora

energije, ne treba predvidjeti naponske
transformatore u odvodu:
- Ako vod nije spojen na sabirnice, sigurno je da nije pod VFP – visokofrekvencijska
naponom prigušnica
VFK – visokofrekvencijski VFP
- Na početku voda vlada upravo napon sabirnica kada je kondenzator F
F – filter
vod spojen na njih (napon sabirnica se mjeri u mjernom T – telekomunikacijski uređaj
VFK

polju) T

Prozirnica br.  36 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja vodova (vodno polje) (3)
a) b)

 Kada je zračni vod, ili kabel, na oba kraja

spojen s mrežom u kojoj ima izvora energije,
naponski
treba predvidjeti naponske transformatore u transformator

odvodu:
- Da bi se prije priključenja prekidača znalo da li je
vod pod naponom
- Naponski transformatori mogu poslužiti i za VFP
naponski
transformator

sinkronizaciju dva dijela mreže F

VFK

 Slika prikazuje vod koji ujedno služi i za T

prijenos signala zaštite i govora, koji se

prenose pomoću visokofrekvencijskog signala
 Da bi se u vod mogle slati i iz njega preuzimati
visokofrekvencijski signali na vodič se spaja VFP – visokofrekvencijska
prigušnica
visokofrekvencijski kondenzator (on je za VF VFK – visokofrekvencijski VFP
kondenzator
struje mali otpor, a za struje industrijske F – filter
VFK
F

T – telekomunikacijski uređaj
frekvencije velik otpor) T

Prozirnica br.  37 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja vodova (vodno polje) (4)
a) b)

 Visokofrekvencijska prigušnica
sprječava širenje visokofrekvencijskih naponski

impulsa po cijeloj mreži, a i kako bi se

transformator

smanjila potrebna snaga

visokofrekvencijskih signala
naponski
 VF prigušnica i VF kondenzator VFP
transformator

najčešće se smještaju samo u jednu VFK

F

fazu i to iza izlaznog rastavljača i T

rastavljača za uzemljenje kako bi se

omogućila komunikacija i kada vod nije
u pogonu
VFP – visokofrekvencijska
 S razvojem komunikacijske tehnologije, prigušnica
VFK – visokofrekvencijksi VFP

te ugradnjom optičkih kabela u zaštitno kondenzator

F – filter
F

uže VN voda, ovaj način VF veze po

VFK
T – telekomunikacijski uređaj
T
dalekovodu se postepeno napušta.
Prozirnica br.  38 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja
Sheme spoja za smanjenje struja
kratkog spoja (1)

 Struje kratkog spoja mogu se smanjiti izborom prikladne sheme spoja i bez
posebnih prigušnica
 Smanjenje struja kratkog spoja naročito je važno za postrojenja nižeg napona, jer
se tako mogu smanjiti investicije za njihovu izgradnju (mogu se koristiti sklopni
aparati manje prekidne moći)

 Smanjenje struja kratkog spoja može

35 kV se postići izbjegavanjem spajanja
transformatora na strani nižeg napona
 U tom slučaju mogu se pojaviti
problemi vezani uz pouzdanost
opskrbe što je moguće barem
10 kV djelomično riješiti ugradnjom uzdužnog
rastavljača u sabirnice

Prozirnica br.  39 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja za smanjenje struja
kratkog spoja (2)

 Ugradnjom prigušnice u sabirnice među transformatorske priključnice na strani

nižeg napon moguće je postići smanjenje struje kratkog spoja pri čemu je
istovremeno omogućena i opskrba potrošača na oba dijela sabirnice iz oba
transformatora

 S obzirom na prilike pri kratkom spoju

povoljnije je da je relativni napon kratkog spoja
35 kV prigušnice veći, a prolazna nazivna snaga
(nazivna struja) manja (Xpr ~ u/Sn)
 S druge strane, smanjenjem nazivne struje
prigušnice smanjuje se elastičnost veze
između dva dijela sabirnice
10 kV
 Pri tome je struja kratkog spoja uvijek veća
nego u prethodnom primjeru odvojenih
sabirnica

Prozirnica br.  40 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja za smanjenje struja
kratkog spoja (3)

 Općenito, nije povoljno postavljati prigušnice

među odvode jer tada u kratkom spoju kroz
prigušnicu teče samo dio te struje
 Stoga se prigušnica nastoji postaviti tako da kroz
nju prolazi ukupna struja kratkog spoja
 Kod ovog pristupa prigušnica smanjuje struje
kratkog spoja za grupu odvoda
 Stoga je ovaj pristup povoljan kada postoji puno
odvoda
 Uporaba prigušnica za smanjenje struja kratkog
spoja ima smisla samo ukoliko je na taj način
moguće koristiti sklopne aparate manje prekidne
moći - u suprotnom slučaju uštede su male

Prozirnica br.  41 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Priključak transformatora na
sabirnice

 Ovisi o obliku postrojenja (broju sabirnica) i broju transformatora

a) Priključak na jednostruke sabirnice
b) Priključak dva transformatora na jednostruke sabirnice
c) Priključak dva transformatora na dvije sabirnice niskog napona

NN NN NN

a) b) c)

Prozirnica br.  42 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (1)

 Za industrijske mreže je karakteristično:

- Velika gustoća opterećenja (60-800 W/m2)
- Opterećenje je vremenski jednoličnije (godišnje vrijeme korištenja
maksimalnog opterećenja 4000-7000 h/god.)
- U Hrvatskoj se industrija uobičajeno napaja iz javne elektroprivredne
mreže (pogotovo srednja i mala industrija), a samo neke veće industrije
raspolažu i vlastitim elektranama iz kojih se djelom (rijetko u potpunosti)
opskrbljuju električnom energijom i to iz razloga:
- Pouzdanost pogona (industrija “osjetljiva” na prekide opskrbe)
- Tehnološke potrebe (npr. potreba za toplinskom i električnom energijom može
opravdati izgradnju elektrane-toplane)

Prozirnica br.  43 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (2)

 Priključak industrije na javnu mrežu:

- Naponska razina ovisi o:
- Potrebnoj snazi
- Zahtijevanoj pouzdanosti opskrbe električnom energijom
- Raspoloživoj lokalnoj mreži
- U Hrvatskoj se industrija priključuje na sljedeće napone:
- 110 kV, 35(30) kV, 20 kV i 10 kV
- Samo vrlo velike industrije se priključuju na napon 110 i 220 kV
- Na niski napon (0.4 kV) priključuju se vrlo mali pogoni (obrtnički pogoni)
- Ako je srednja ili veća industrija priključena na 35 kV ili 110 kV javnu
elektroprivrednu mrežu, s obzirom da industrijski potrošači trebaju električnu
energiju na nižem naponu (koriste se naponi: 231(400) V, 500 ili 660 V, 3 kV,
6 kV i 10 kV) bit će potrebno ugraditi određeni broj transformatora

Prozirnica br.  44 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (3)

 Priključak industrije na javnu mrežu:

- Bit će potreban to veći broj transformatora što je veće industrijsko postrojenje
odnosno ukoliko je postrojenje više prostorno rasprostranjeno
- Kod manjih industrijskih postrojenja potrošači trebaju samo električnu energiju
na niskom naponu (npr. 400/231) V ili eventualno 500 (660) V)
asinkroni motori i rjeđe trofazni do 300 kW
sinkroni motori jednofazni do 1 kW
približne
Potrošači na ekonomske
400 (231), 500, manje elektrolučne peći i elektrokemijska postrojenja granice
660 V
rasvjeta
asinkroni motori i rjeđe 6 kV do 400 kW
Potrošači na 3, sinkroni motori 10 kV do 630 kW
6, 10 kV veće elektrolučne peći i elektrokemijska postrojenja

Prozirnica br.  45 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (4)

 Priključak industrije na javnu mrežu:

- U industrijskim mrežama često su potrebni motori od vrlo malih snaga
(0.1 kW) do velikih (iznad 1 MW), stoga je potrebno uz što manje naponskih
razina zadovoljiti sve potrebe
- Za priključak motora najčešćih nazivnih snaga, ukoliko ih ima puno u
industrijskom postrojenju, optimalno je umjesto 400/231 V koristiti napon 500 ili
660 V (standardiziran od IEC)
- Konstrukcija i cijena motora je za te napone u principu jednaka onoj za napon
400/231 V, ali se postiže:
- Veća ekonomska gornja granica snage motora
- Struja motora je manja pa je kabelska mreža jeftinija
- Struja kratkog spoja u niskonaponskoj mreži je manja
- Poboljšano upuštanje motora

Prozirnica br.  46 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (5)

Priključak industrije na elektroprivrednu mrežu:

- Kako je za potrebe rasvjete i ostalih manjih trošila
potrebno raspolagati naponskom razinom 400/231 V
primjena napona 500 ili 660 V opravdana je samo ako se
radi o većem broju motora u jednom pogonu
- Ako se odabere napon 660 V onda se na taj napon
priključuju motori 0.5 do 500 kW, a veći motori na napon
10 kV
- Najmanji motori se mogu priključiti na 400/230 V trofazno
ili jednofazno, jer ta naponska razina redovito postoji

Prozirnica br.  47 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (6)

 Postojanost napona u industrijskim mrežama:

- Za trošila u niskonaponskim mrežama potrebno je održavati napon unutar ±5% nazivnog
napona (odnosi se prvenstveno na motorne pogone), a tek u izvanrednim pogonskim
prilikama dozvoljava se ± 10%
- Kako se redovito radi o kraćim odvodima, odgovarajućim dimenzioniranjem presjeka i
odabirom transformatora redovito nije problem održavati napon unutar zadanih granica
- Problemi u industrijskim mrežama mogu se pojaviti u izvanrednim pogonskim stanjima,
kao što je upuštanje motora (struja motora 4-8 In)
- Iako struja upuštanja motora traje kratko vrijeme, u tom periodu dolazi do velikih padova
napona što znatno otežava zalet motora, ali utječe i na ostala trošila
- Promjena napona ovisi o snazi motora, ali i o samoj mreži
(da li je ona dovoljno “jaka” – u kojoj se mjeri s promjenom opterećenja mijenja napon na
mjestu njegova priključka na mrežu)

Prozirnica br.  48 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (7)

 Postojanost napona u industrijskim mrežama:

- Primjer
- Neka se na zadanu mrežu priključuje motor snage SnM preko transformatora snage Sn i napona
kratkog spoja uk
- Snaga tropolnog kratkog spoja na priključnicama mreže je SK
- U trenutku upuštanja motora vrijedi nadomjesna shema prema slici b)

uk XM 𝑐 ⋅ 𝑈𝑛 2
𝑋𝑚 =
SK
Sn
M

SnM
a)
𝑆𝐾
𝑈𝑛 2
𝑋𝑡 = 𝑢
xm xt xM
𝑆𝑛 𝑘
𝑈𝑛 2
U b)
𝑋𝑀 = 𝑥
𝑆𝑛𝑀 𝑀
Un

Prozirnica br.  49 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Sheme spoja industrijskih mreža (8)

 Broj i nazivna snaga transformatora:

- Nazivna snaga transformatora odabire se prema stvarnom i očekivanom
opterećenju:
- Nazivna snaga transformatora mora biti veća ili jednaka od maksimalnog
opterećenja koje se može pojaviti na mjestu njegove ugradnje
- Redovito se ipak odabire nešto veća snaga:
- Zbog očekivanog porasta opterećenja u budućnosti
- Radi potrebne raspoloživosti u izvanrednim pogonskim prilikama
- Pouzdanost pogona:
- Bez obzira što je transformator pouzdan element ipak se često umjesto jednog
transformatora koriste dva ili tri transformatora manje snage koji u pogledu
snage mogu zadovoljiti ukupne potrebe
- U tom slučaju ispad jednog transformatora omogućava da se jednim (čak
znatnim) dijelom nastavi s opskrbom potrošača

Prozirnica br.  50 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (9)

 Broj i nazivna snaga transformatora:

- Pouzdanost pogona:
a) U slučaju kvara na transformatoru sva trošila ostaju bez napajanja – za manja industrijska
postrojenja to zadovoljava, pogotovo ako postoje rezervni transformator kojeg je moguće u relativno
kratkom vremenu ugraditi na mjesto transformatora u kvaru
b) Uporabom dva transformatora (zadanih snaga) moguće je prilikom ispada jednog od transformatora
osigurati opskrbu 50-70% trošila
c) Uporabom tri transformatora (zadanih snaga) moguće je osigurati opskrbu 66-100% trošila
d) Najčešće se koriste npr. dva transformatora Sn≥S, pa se postiže velika pogonska elastičnost

Sn = S Sn = 0,5S Sn= 1 S
Sn Sn Sn 3
(Sn = 1,2S) (Sn = 0,7S) (Sn = 0,5 S)

a) b) c)
S S S

Prozirnica br.  51 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (10)

 Broj i nazivna snaga transformatora:

- Kratki spoj:
- Osim što na broj i nazivnu snagu transformatora utječe pouzdanost opskrbe,
ukupna snaga transformatora koji rade paralelno često je ograničena snagom
kratkog spoja na niskonaponskoj strani transformatora
- Snaga kratkog spoja na niskonaponskoj strani transformatora gotovo je
direktno proporcionalna s nazivnom snagom transformatora (to pogotovo
dolazi do izražaja u industrijskim mrežama (tzv. jakim mrežama) kod kojih je
impedancija visokonaponske strane mala u usporedbi s impedancijom
industrijske mreže)

𝑐 ⋅ 𝑈𝑛 2 𝑐 ⋅ 𝑈𝑛 2 𝑐 ⋅ 𝑈𝑛 2 𝑐 ⋅ 𝑈𝑛 2 𝑆𝑛𝑡 𝑐 ⋅ 𝑆𝑛𝑡
𝑆𝐾3 = = ≈ = =
𝑋𝑑 𝑥𝑚 + 𝑥𝑡 𝑥𝑡 𝑈𝑛 2 𝑢𝑘 𝑢𝑘
Xm Xt

Prozirnica br.  52 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža (12)

 Broj i nazivna snaga transformatora:

- U industrijskim mrežama redovito je potrebno transformirati veće snage na
jednom mjestu pa je nužna uporaba većih transformatora
- Najčešće se koriste visokoučinski osigurači i NN prekidači kao zaštita od
kratkog spoja
- Zbog veličine udarne struje (mehaničkih naprezanja) snaga se ograničava na:
- 2000 MVA pri transformaciji x/0,4 kV
- 4000 MVA pri transformaciji x/0,66 kV
- Pri tim snagama udarna struja se približava iznosu 100 kA što se smatra
graničnom vrijednošću glede mehaničkih naprezanja (razlozi ograničenja su ekonomske
prirode)

Prozirnica br.  53 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Sheme spoja industrijskih mreža
Oblici mreža

 Oblici mreže:
- Ovise o:
- Veličini
- Rasprostranjenosti i
- Važnosti trošila u industrijskom postrojenju
- U svakom industrijskom postrojenju sigurno je potrebna naponska razina 400/231V
- Kod manjih postrojenja to je ujedno i jedina potrebna naponska razina
- Za veća industrijska postrojenja potrebne su dvije ili više naponskih razina:
- Veća trošila s obzirom na njihovu snagu povoljnije je priključiti na viši napon (3, 6,
10 kV)
- Neka trošila zahtijevaju nestandardne napone
- Trošila u industrijskom postrojenju su rasprostranjeni na većoj površini zbog čega
se razvod do njih provodi na višem naponu
- U nastavku su prikazani najčešći oblici industrijskih mreža – stvarne mreže su
redovito kombinacija prikazanih

Prozirnica br.  54 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža
Oblici mreža – radijalna mreža

 Na sabirnice niskog napona priključena su

trošila koji mogu biti manje ili više prostorno
rasprostranjena
 Kvar na jednom odvodu podrazumijeva prekid
0,4 kV
opskrbe trošila u odvodu sve dok se kvar ne
ukloni
 S obzirom na malu učestalost kvarova, male
duljine kabela i pristupačnost za uklanjanje
kvarova ovakav oblik mreže se često koristi
rasvjeta
 Na slici je prikazana radijalna mreže 0.4 kV
naponske razine – isti oblik može se koristiti i na
3, 6 i 10 kV
M M M

M M M M

Prozirnica br.  55 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža
Oblici mreža – radijalna mreža s razdjelnicima (1)

 Razdjelnici su radijalno priključeni

na sabirnice sekundarne strane
transformatora i s radijalnom mrežom
svakog pojedinog razdjelnika 0,4 kV

 Ovakav oblik mreže pojavljuje se osim

kod niskog i kod srednjih napona
 Kvar na kabelu prema razdjelniku znači
ispad cijele grupe trošila koja se
napaja preko razdjelnika
 Ovakve mreže imaju manju
pouzdanost, ali su i jeftinije od
prethodnog oblika radijalne mreže razjelnik

Prozirnica br.  56 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža
Oblici mreža – radijalna mreža s razdjelnicima (2)

 Ako se zahtjeva veća raspoloživost

opskrbe trošila, onda se mogu koristiti
dva kabela za napajanje razdjelnika 0,4 kV

 Ovisno o željenom stupnju pouzdanosti

opskrbe kabeli se dimenzioniraju za 50% 50%
100%

50 do 100 % snage trošila 150%

100%
70% 70%

 Ovakva je mreža skuplja, ali dosta

pouzdana, a pri tome još uvijek
jednostavna
100%

100%

Prozirnica br.  57 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Sheme spoja industrijskih mreža
Oblici mreža – prstenasta i zamkasta mreža

 Pouzdanost opskrbe može se povećati uporabom prstenaste ili zamkaste mreže

 U pogonu ove mreže rade radijalno – rezervni kabeli (prikazani crtkano) su isključeni na
jednom svom kraju
 Zbog radijalne pogonske strukture jednostavnija je zaštita (selektivnost djelovanja pri kvaru)
 Ovisno o važnosti trošila i zahtijevanoj pouzdanosti opskrbe, kao i prostornoj
rasprostranjenosti trošila bolje će odgovarati jedno od prikazanih rješenja
 Za sve je oblike mreža karakteristično da je moguće osigurati opskrbu svih trošila u slučaju
kvara na jednom od kabela koji napajaju razdjelnike

50% 50% 100% 100% 25% 25%

50% 50% 50% 100% 100%

33% 33% 66% 66% 25% 25% 25% 25%

33% 33% 33% 33% 33% 33% 25% 50% 25% 25% 50% 25%

a) Zamkasta b) Prstensata c) Zamkasta d) Radijalna

Prozirnica br.  58 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža
Ograničenje struje kratkog spoja (1)

 Djelomice se to može ostvariti na slijedeće načine:

 1. način
- U transformatorsku stanicu postavljaju se dva transformatora,
ali oni ne rade paralelno – trošila se mogu prema izboru priključiti na jedan od
ta dva transformatora odnosno sabirnice koje oni napajaju
- Ukoliko se transformatori dimenzioniraju prema ukupnoj snazi trošila, tada, u
slučaju kvara jednog transformatora, drugi transformator može preuzeti
napajanje svih trošila. Također, moguć je pogon svih trošila preko jednog
transformatora, dok je drugi rezerva, koji u slučaju kvara prvog transformatora,
preuzima napajanje trošila. U oba slučaja je beznaponska pauza može biti vrlo
kratka, ali postoji, pa prema tome utječe na rad elektroničke opreme.

Prozirnica br.  59 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža
Ograničenje struje kratkog spoja (2)

 2. način
- Transformatori rade paralelno, ali u
slučaju kratkog spoja bliskog
transformatorima, kada je struja
kratkog spoja velika, posebnim
uređajima se provodi razdvajanje
transformatora u vrlo kratkom s
vremenu, prije prve amplitude struje
kratkog spoja (visokoučinskim
osiguračima, vrlo brzim prekidačima
s trenutnom nadstrujnom zaštitom).

Prozirnica br.  60 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

Sheme spoja industrijskih mreža
Ograničenje struje kratkog spoja (3)

 3. način
- Transformatori rade trajno paralelno,
ali tek u nekoj udaljenoj točki u mreži
kako je prikazano na slici
- Povećanje struje kratkog spoja
uslijed paralelnog rada je umanjeno
- Preglednost ovakve mreže nije dobra
pa se stoga rijetko upotrebljava

U praksi se najčešće koristi prvi način

napajanja trošila.

Prozirnica br.  61 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja

 Hvala na pozornosti

Rado odgovaramo na pitanja …

Prozirnica br.  62 © FER-ZVNE 2014/15 – Električna postrojenja