You are on page 1of 7

clc %brisanje komandnog prozora

clear %brisanje memorije


%ulazni podaci
ro=40; %specificna otpornost tla u okolini posmatranog stuba
d=0.01; %precnik elementa uzemljivaca uzeta u m
%spoljasnji uzemljivac
l1=[0,0,0.5,6,0,0.5];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
l2=[6,0,0.5,6,3.5,0.5];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
l3=[6,3.5,0.5,0,3.5,0.5];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
l4=[0,3.5,0.5,0,0,0.5];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
%unutrasnji uzemljivaci
l5=[0.25,0.5,0,1.75,0.5,0];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja
tacka elementa x,y,z koordinata
l6=[1.75,0.5,0,1.75,3,0];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
l7=[1.75,3,0,0.25,3,0];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
l8=[0.25,3,0,0.25,0.5,0];% pocetna tacka elementa x,y,z koordinata i krajnja tacka
elementa x,y,z koordinata
l9=[4.25,0.5,0,5.75,0.5,0];
l10=[5.75,0.5,0,5.75,3,0];
l11=[5.75,3,0,4.25,3,0];
l12=[4.25,3,0,4.25,0.5,0];
elementi=[l1;l2;l3;l4;l5;l6;l7;l8;l9;l10;l11;l12];

%proracun matrice r i struja koje se odvode sa elemenata


r=zeros(12,12);%nula matrica
for i= 1:1:length(elementi(:,1))
for j=1:1:length(elementi(:,1))
if i==j %proracun sopstvene otpornosti elemenata
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
x1=elementi(i,1);
y1=elementi(i,2);
z1=elementi(i,3);
x2=elementi(i,4);
y2=elementi(i,5);
z2=elementi(i,6);
matrica=[x1,y1,z1;x2,y2,z2];
pmatrica=matrica;
brojvrsta=3;
brojac_tacaka=1;
brojac_1=0;
Rmuk=0;
brojtacaka=0;
for n=1:1:10 %element uzemljivaca se deli na 10 delova
for k=1:1:(brojac_tacaka)
xn=(pmatrica(k,1)+pmatrica(k+1,1))/2;
yn=(pmatrica(k,2)+pmatrica(k+1,2))/2;
zn=(pmatrica(k,3)+pmatrica(k+1,3))/2;
kp=k+1+brojac_1;
m=brojvrsta;
while m>kp
matrica(m,:)=matrica(m-1,:);
m=m-1;
end
matrica(kp,:)=[xn,yn,zn];
brojtacaka=brojtacaka+1;
r1l=sqrt((elementi(i,1)-xn)^2+(elementi(i,2)-yn)^2+(2-
elementi(i,3)-zn)^2);
r2l=sqrt((elementi(i,4)-xn)^2+(elementi(i,5)-yn)^2+(2-
elementi(i,6)-zn)^2);
Dl=r1l+r2l;
%medjusobna otpornost lika i originala
Rm=ro/pi/4/L*log((Dl+L)/(Dl-L));
Rmuk=Rmuk+Rm;
brojvrsta=brojvrsta+1;
brojac_1=brojac_1+1;
end
pmatrica=matrica;
brojac_tacaka=2*brojac_tacaka;
brojac_1=0;
end
%zbir otpornosti lika i originala i-tog elementa
r(i,j)=Rmuk/brojtacaka+ro/pi/2/L*log(2*L/d);
else %proracun medjusobne otpornosti i-tog i j-tog elementa
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
x1=elementi(j,1);
y1=elementi(j,2);
z1=elementi(j,3);
x2=elementi(j,4);
y2=elementi(j,5);
z2=elementi(j,6);
matrica=[x1,y1,z1;x2,y2,z2];
pmatrica=matrica;
brojvrsta=3;
brojac_tacaka=1;
brojac_1=0;
Rmuk=0;
brojtacaka=0;
for n=1:1:10
for k=1:1:(brojac_tacaka)
xn=(pmatrica(k,1)+pmatrica(k+1,1))/2;
yn=(pmatrica(k,2)+pmatrica(k+1,2))/2;
zn=(pmatrica(k,3)+pmatrica(k+1,3))/2;
kp=k+1+brojac_1;
m=brojvrsta;
while m>kp
matrica(m,:)=matrica(m-1,:);
m=m-1;
end
matrica(kp,:)=[xn,yn,zn];
brojtacaka=brojtacaka+1;
%medjusobna otpornost i-tog i j-tog elementa
r1=sqrt((elementi(i,1)-xn)^2+(elementi(i,2)-yn)^2+(elementi(i,3)-
zn)^2);
r2=sqrt((elementi(i,4)-xn)^2+(elementi(i,5)-yn)^2+(elementi(i,6)-
zn)^2);
D=r1+r2;
%medjusobna otpornost i-tog elementa i lika j-tog
%elementa
r1l=sqrt((elementi(i,1)-xn)^2+(elementi(i,2)-yn)^2+(2-
elementi(i,3)-zn)^2);
r2l=sqrt((elementi(i,4)-xn)^2+(elementi(i,5)-yn)^2+(2-
elementi(i,6)-zn)^2);
Dl=r1l+r2l;
%zbir medjusobnih otpornosti i-tog elementa i lika i originala
j-tog elementa
Rm=ro/pi/4/L*log((D+L)/(D-L))+ro/pi/4/L*log((Dl+L)/(Dl-L));
Rmuk=Rmuk+Rm;
brojvrsta=brojvrsta+1;
brojac_1=brojac_1+1;
end
pmatrica=matrica;
brojac_tacaka=2*brojac_tacaka;
brojac_1=0;
end
r(i,j)=Rmuk/brojtacaka;
end
end
end
J=ones(length(elementi(:,1)),1);%jedinicna matrica
Ru=1/(J'*inv(r)*J) %otpor uzemljivaca
Iu=4.28 %struja koja se odvodi sa uzemljivaca
Uu=Ru*Iu %napon uzemljivaca
I=inv(r)*J*Uu %struja koja se odvodi sa pojedinacnih elemenata uzemljivaca

% proracun najmanjeg potencijala na povrsini tla


Emin=10000; %proizvoljna vrednost da bi uslov bio zadovoljen
E=0;
for q=0:0.01:6 %proracun do 1m van okvira uzemljivaca
for w=0:0.01:3.5 %proracun do 1m van okvira uzemljivaca
xt=q;
yt=w;
zt=1; %dubina na kojoj je ukopan uzemljivac
for i=1:1:length(elementi(:,1))
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
rt1=sqrt((xt-elementi(i,1))^2+(yt-elementi(i,2))^2+(zt-
elementi(i,3))^2);
rt2=sqrt((xt-elementi(i,4))^2+(yt-elementi(i,5))^2+(zt-
elementi(i,6))^2);
Dt=rt1+rt2;
%medjusobna otpornost tacke na povrsini tla i i-tog elementa
rm=2*ro/pi/L/4*log((Dt+L)/(Dt-L));
E=E+rm*I(i);
end
if E<Emin
Emin=E;
xk=xt;
yk=yt;
zk=zt;
end
E=0;
end
end
Emin
tk=[xk,yk,zk] %tacka u kojoj imamo min potencijal
Ed=Emin; %potencijal koji covek moze da dodirne na povrsini tla
Rc=1000; %otpornost coveka
ro_pros=30; %spec otpornosti tla duz trase voda
D=0.16; %precnik stopala u m
Rs=ro_pros/(2*D); %otpor stopala
sd=Rc/(Rc+Rs/2); %koeficijent dodira koji uvazava pad napona na stopalima
Ud=sd*Ed %napona dodira

%raspodela potencijala na povrsini tla u pravcu x-ose na sredini uzemljivaca


xx=-50:0.1:56;%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
yy=-50:0.1:53.5;%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
Ex=-50:0.1:56;
E=0;
k=0;
for j=-50:0.1:56 %proracun do 50m van okvira uzemljivaca
k=k+1;
xt=j;
yt=1.75; %na sredini uzemljivaca u m
zt=1; %dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
for i=1:1:length(elementi(:,1))
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
rt1=sqrt((xt-elementi(i,1))^2+(yt-elementi(i,2))^2+(zt-
elementi(i,3))^2);
rt2=sqrt((xt-elementi(i,4))^2+(yt-elementi(i,5))^2+(zt-
elementi(i,6))^2);
Dt=rt1+rt2;
%medjusobna otpornost tacke na povrsini tla i i-tog elementa
rm=2*ro/pi/L/4*log((Dt+L)/(Dt-L));
E=E+rm*I(i);
end
Ex(k)=E;
E=0;
end
figure
plot(xx,Ex)
xlabel('x[m]')
ylabel('Potencijal na povrsini tla [kV]')
title('raspodela potencijala na tlu u pravcu x-ose na polovini uzemljivaca')
hold on
plot(xx,Uu)
hold off

%raspodela potencijala na povrsini tla u pravcu x-ose uz stranicu


%spoljasnjeg uzemljivaca
xx=-50:0.1:56;%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
yy=-50:0.1:53.5;%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
Ex=-50:0.1:56;
E=0;
k=0;
for j=-50:0.1:56%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
k=k+1;
xt=j;
yt=0; %uz stranicu uzemljivaca u m
zt=1;%dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
for i=1:1:length(elementi(:,1))
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
rt1=sqrt((xt-elementi(i,1))^2+(yt-elementi(i,2))^2+(zt-
elementi(i,3))^2);
rt2=sqrt((xt-elementi(i,4))^2+(yt-elementi(i,5))^2+(zt-
elementi(i,6))^2);
Dt=rt1+rt2;
%medjusobna otpornost tacke na povrsini tla i i-tog elementa
rm=2*ro/pi/L/4*log((Dt+L)/(Dt-L));
E=E+rm*I(i);
end
Ex(k)=E;
E=0;
end
figure
plot(xx,Ex)
xlabel('x[m]')
ylabel('Potencijal na povrsini tla [kV]')
title('raspodela potencijala na tlu u pravcu x-ose uz stranicu uzemljivaca')
hold on
plot(xx,Uu)
hold off

%raspodela potencijala po dijagonali uzemljivaca


xx=-50:0.1:55;%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
xy=-50:0.1:55;%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
Exy=-50:0.1:55;
E=0;
k=0;
for j=-50:0.1:55%proracun do 50m van okvira uzemljivaca
k=k+1;
xy(k)=0.11577*xx(k); %proracun tacaka na dijagonali uzemljivaca
xt=j;
yt=j*0.583333;
zt=1;%dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
for i=1:1:length(elementi(:,1))
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
rt1=sqrt((xt-elementi(i,1))^2+(yt-elementi(i,2))^2+(zt-
elementi(i,3))^2);
rt2=sqrt((xt-elementi(i,4))^2+(yt-elementi(i,5))^2+(zt-
elementi(i,6))^2);
Dt=rt1+rt2;
%medjusobna otpornost tacke na povrsini tla i i-tog elementa
rm=2*ro/pi/L/4*log((Dt+L)/(Dt-L));
E=E+rm*I(i);
end
Exy(k)=E;
E=0;
end
figure
plot(xy,Exy)
xlabel('dijagonala uzemljivaca [m]')
ylabel('potencijal na povrsini tla [kV]')
title('raspodela potencijala na tlu duz dijagonale uzemljivaca')
hold on
plot(xy,Uu)
hold off

% proracun napona koraka duz x-ose uzemljivaca


E1=0;
E2=0;
tkvara=0.2 %vreme kvara u s
Uk=0:0.01:50;
k=0;
brojac=0;
duzina_koraka=1 %duzina koraka u m

if tkvara<=0.075
udoz=1%dozvoljeni napon u kV
end
if (tkvara>0.075)&(tkvara<1.53)
udoz=0.075/tkvara%dozvoljeni napon u kV
else udoz=0.065%dozvoljeni napon u kV
end
for j=0:0.01:50
k=k+1;
xt=-j;
yt=1.75; %na sredini uzemljivaca
zt=1;%dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
xxt=-j-duzina_koraka;
yyt=1.75; %na sredini uzemljivaca
zzt=1;%dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
for i=1:1:length(elementi(:,1))
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
rt1=sqrt((xt-elementi(i,1))^2+(yt-elementi(i,2))^2+(zt-
elementi(i,3))^2);
rt2=sqrt((xt-elementi(i,4))^2+(yt-elementi(i,5))^2+(zt-
elementi(i,6))^2);
Dt=rt1+rt2;
rm=2*ro/pi/L/4*log((Dt+L)/(Dt-L));
E1=E1+rm*I(i);
rrt1=sqrt((xxt-elementi(i,1))^2+(yyt-elementi(i,2))^2+(zzt-
elementi(i,3))^2);
rrt2=sqrt((xxt-elementi(i,4))^2+(yyt-elementi(i,5))^2+(zzt-
elementi(i,6))^2);
Dtt=rrt1+rrt2;
rrm=2*ro/pi/L/4*log((Dtt+L)/(Dtt-L));
E2=E2+rrm*I(i);
end
Rc=1000;%otpornost coveka
ro_pros=30; %spec otpornosti tla duz trase voda
D=0.16; %precnik stopala u m
Rs=ro_pros/(2*D);%otpor stopala
sk=Rc/(Rc+Rs*2);%koeficijent dodira koji uvazava pad napona na stopalima
Uk(k)=sk*abs(E1-E2);%napon koraka
if Uk(k)<=udoz && brojac==0
udaljenost_po_x_osi=j %rastojanje od uzemljivaca do koga je kritican
napon koraka
ekoraka_po_x_osi=Uk(k)
brojac=1;
Et1=E1;
Et2=E2;
end
E1=0;
E2=0;
end

%proracun napona koraka duz dijagonale uzemljivaca


E1=0;
E2=0;
Uk=0:0.01:50;
k=0;
tkvara=0.2 %vreme kvara u s
brojac=0;
duzina_koraka=1 %duzina koraka u m

if tkvara<=0.075
udoz=1%dozvoljeni napon u kV
end
if (tkvara>0.075)&(tkvara<1.53)
udoz=0.075/tkvara%dozvoljeni napon u kV
else udoz=0.065%dozvoljeni napon u kV
end

for j=0:0.01:50
k=k+1;
xt=-j;
yt=-j;
zt=1;%dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
xxt=-j-((sqrt(2))/2*duzina_koraka);
yyt=-j-((sqrt(2))/2*duzina_koraka);
zzt=1;%dubina na kojoj je ukopan uzemljivac u m
for i=1:1:length(elementi(:,1))
L=sqrt((elementi(i,1)-elementi(i,4))^2+(elementi(i,2)-elementi(i,5))^2+
(elementi(i,3)-elementi(i,6))^2);
rt1=sqrt((xt-elementi(i,1))^2+(yt-elementi(i,2))^2+(zt-
elementi(i,3))^2);
rt2=sqrt((xt-elementi(i,4))^2+(yt-elementi(i,5))^2+(zt-
elementi(i,6))^2);
Dt=rt1+rt2;
rm=2*ro/pi/L/4*log((Dt+L)/(Dt-L));
E1=E1+rm*I(i);
rrt1=sqrt((xxt-elementi(i,1))^2+(yyt-elementi(i,2))^2+(zzt-
elementi(i,3))^2);
rrt2=sqrt((xxt-elementi(i,4))^2+(yyt-elementi(i,5))^2+(zzt-
elementi(i,6))^2);
Dtt=rrt1+rrt2;
rrm=2*ro/pi/L/4*log((Dtt+L)/(Dtt-L));
E2=E2+rrm*I(i);
end
Rc=1000;%otpornost coveka
ro_pros=30; %spec otpornosti tla duz trase voda
D=0.16; %precnik stopala u m
Rs=ro_pros/(2*D);%otpor stopala
sk=Rc/(Rc+Rs*2);%koeficijent dodira koji uvazava pad napona na stopalima
Uk(k)=sk*abs(E1-E2);%napon koraka
if Uk(k)<=udoz && brojac==0
udaljenost_po_dijagonali=j*sqrt(2)
ekoraka_po_dijagonali=Uk(k)
brojac=1;
Et1=E1;
Et2=E2;
end
E1=0;
E2=0;
end

You might also like