NOSIVE KONSTRUKCIJE II STUDIJ ARHITEKTURE

6. DJELOVANJA

METALNE KONSTRUKCIJE Prof. dr. sc. Bernardin Peroš

SADRŽAJ:

1. Uvod
2. Metali – Čelik u arhitekturi
3. Metali – Proizvodnja i svojstva
3.1. Čelik
3.2. Legure aluminija
3.3. Ostali metali
4. Zaštita metalnih konstrukcija
4.1. Korozija
4.2. Požar
5. Koncept sigurnosti metalnih konstrukcija
6. Djelovanja
7. Postupak projektiranja konstrukcija
8. Otpornost poprečnih presjeka i konstrukcijskih
elemenata – dimenzioniranje
9. Skeletne čelične konstrukcije u visokogradnji
10. Primjeri nosivih konstrukcija karakterističnih
2
arhitektonskih ostvarenja
 6.1 PODJELA OPTEREĆENJA

Prema važećim propisima (HRN) opterećenja se dijela na:

1. GRUPA – OSNOVNA OPTEREĆENJA

2. GRUPA – DOPUNSKA OPTEREĆENJA
3. GRUPA – NAROČITA OPTEREĆENJA

3
 6.1.1 OSNOVNA OPTEREĆENJA (f = 1.00)

1) VERTIKALNA OPTEREĆENJA
a) Stalna opterećenja
b) Pokretna opterećenja (uključujući snijeg)

2) HORIZONTALNA OPTEREĆENJA
a) Vjetar (kao samostalno opterećenje)

4
6.1.2 DOPUNSKA OPTEREĆENJA (f = 1.15)

a) Vjetar (ako ne djeluje kao samostalno opterećenje),

b) Opterećenja skela i oplata betonom,
c) Opterećenja privremenih konstrukcija,
d) Trenje na ležajevima,
e) Sile kočenja motornih vozila,
f) Skupljanje i bubrenje,
g) Ostala horizontalna opterećenja koja nisu
obuhvaćena 1. grupom opterećenja.

5
6.1.3 NAROČITA OPTEREĆENJA (f = 1.5)

a) Potres
b) Pomak ležajeva
c) Pritisak leda
d) Udar vozila
e) Požarno opterećenje do 30 minuta

6
6.2 Reprezentativne veličine zapreminskih težina:
Materijal Zapreminska težina (kN/m3)

Meko drvo – četinari 6.00

Tvrdo drvo – lišćari 8.00
Puni zidni elementi od pečene gline 16.00 – 18.00
Šuplji zidni elementi sa više od 25 % šupljina 8.20 – 13.50
Perforirani zidni elementi 11.50 – 14.50
Vapneno – silikatni zidni element 17.00
Ćerpić 16.00
Šamotni zidni elementi 18.50
Silikatni zidni elementi 18.00
Fasadni zidni elementi 18.00
Stakleni zidni elementi 8.70
Vapneni mort 12.00 – 16.00
Produžni mort 17.50 – 18.00
Cementni mort 21.00
Gipsani mort 14.00 – 18.00
Žbuka od vapna i cementa 19.00
Perlit beton 3.50 – 7.0
Plino-beton za toplinsku izolaciju 3.00 – 6.00
Beton od pijeska i šljunka 22.5 – 24.0
Pjeno-beton 6.00 – 15.00 7
6.2 Reprezentativne veličine zapreminskih težina:
Materijal Zapreminska težina (kN/m3)

Zidovi od produžnog morta i punog zidnog elementa od pečene gline

15.00 – 19.00

Zidovi od šupljih zidnih elemenata 11.50 – 14.50

Asfalt 22.00

Bitumen 10.00 – 14.00

Katran 11.00 – 14.00

Keramičke pločice 24.00

Staklo 25.00

Armirano staklo 27.00

Gumeni pod 18.00

PVC podne pločice 16.00

Težina polunabijenog pijeska 18.00 – 22.00

Težina polunabijenog šljunka 16.00 – 18.00

Šperploča 7.50 – 8.50

Iverica 4.50 – 6.50 8

6.3 Reprezentativne veličine površinskih težina:

Površinska težina
Krovovi: pokrovi s podrožnicama (rogovima) i oplatom
(kN/m2)
Dvostruki biber crijep 0.90
Žljebnjaci (kupa kanalica) 1.10
Salonitne ploče 0.25
Valoviti lim 0.25-0.40

Zidovi zajedno s obostranom produžnom žbukom ukupne Površinska težina

debljine 3.5 cm (kN/m2)
Zid debljine 25 cm od punih zidnih elemenata 4.60
Zid debljine 25 cm od šupljih zidnih elemenata 4.00

Težina rešetki:
⎛ l − 15 ⎞ 1 ⎡ kN ⎤
g = ⎜15 + ⎟⋅ ⎢⎣ m 2 ⎥⎦ , l - raspon u m
⎝ 2 ⎠ 100

9
6.4 Korisna opterećenja u zgradama:
Najmanja nazivna
br. Vrsta zgrada i namjena vrijednost
opterećenja (KN/m2)
1) Stambeni prostori; spavaće sobe u dječjim vrtićima i školama; sobe za
1.50
boravljenje; hotelske sobe; bolničke i sanatorijumske prostorije.
2) Kancelarijske sobe; učionice u školama i internatima; ostave; tuševi i kupatila;
2.00
sanitarni prostori u industrijskim i javnim zgradama.
3) Učionice i laboratoriji u zdravstvu, školstvu i naučnim institucijama; sobe sa
uređajima za obradu podataka; kuhinje u javnim zgradama; tehničke prostorije; 2.00
podrumske prostrorije i sl.
4) Dvorane:
a) Čitaonice (bez polica za knjige); 2.00
b) Za ručavanje (u kafeima i restoranima); 2.00
c) Konferencijske, kazališne i koncertne, sportske, plesne, čekaonice i sl.; 4.00
d) Odjeli robnih kuća (prodavaonice); 4.00
e) Izložbene. 2.50
5) Prostorije s policama za knjige (biblioteke); biroi sa policama za čuvanje
5.00
dokumentacije; bine u kazalištima.
6) Gledališta:
a) sa fiksiranim sjedištima; 4.00
b) bez fiksiranih sjedišta. 5.00
8)* Terase i krovovi:
a) za odmor; 1.50
b) na kojima se očekuje navala ljudi koji napuštaju dvorane, kancelarije,
radionice i sl. 4.00
9)** Balkoni i lođe:
a) pojas ravnomjerno opterećene površine širine 0.8 m duž ograde; 4.00
b) jednoliko opterećenje po cijeloj površini balkona ukoliko je utjecaj tog
opterećenja nepovoljniji od onog pod a). 2.00
10) Predvorja, foajei, hodnici, stepeništa (sa prilaznim pasažima); vezuje se sa
prostorijama pod rednim brojem:
a) 1 2.50
b) 2 i 3 3.00
c) 4 i 5 4.00
d) 6 5.00 10
11) Platforme staničnih i peronskih prostora željeznica i podzemnih željeznica. 4.00
12 Garaže i parkirne površine za putnička i laka dostavna vozila (ne kamioni). 2.50
 6.5 OPTEREĆENJE SNIJEGOM
Opterećenje snijegom "ps", prema važećim propisima, uzima se kao
jednoliko raspodijeljeno opterećenje po krovnoj plohi. Intenzitet
opterećenja ovisi o nagibu krovne plohe i dan je u slijedećoj tabeli:

nagib krova <20o 25o 30o 35o 40o 45o 50o 55o 60o >60o
ps (kN/m2) 0.75 0.70 0.65 0.60 0.55 0.50 0.45 0.40 0.35 0.00

U primorskim i ostalim krajevima gdje je snijeg rijedak uzima se ps=0.35

(kN/m2), kao minimalno zamjenjujuće opterećenje.

Prema dosadašnjim saznanjima i ”Inženjerskim uzancama”

opterećenje snijegom u kontinentalnim dijelovima uzima se ps=1.25
(kN/m2).

11
 6.6 OPTEREĆENJE VJETROM
Veličina opterećenja koju će vjetar proizvesti na neki objekt, zavisna je
uglavnom od:
- zemljopisne zone brzine vjetra,
- lokalnog položaja objekta i stupnja njegove zaštićenosti od
djelovanja vjetra,
- visine zgrade,
- kuta koji napadne površine zgrade čine sa pravcem vjetra,
- tipa konstrukcije i oblika površine izložene vjetru.

12
 6.6 OPTEREĆENJE VJETROM
Ukupna sila od vjetra:
F = c⋅ w0 ⋅A
1.2 sin - 0.4
Koeficjenti oblika: 0.4

0.8 ± 0.3 0.4

0.4

0.4 0.1 0.1 0.4

13
0.8
 6.6 OPTEREĆENJE VJETROM
Osnovno djelovanje vjetra (w0) određuje se u zavisnosti od zemljopisne
zone, visine objekta i stupnja zaštićenosti prema slijedećoj tabeli:

Visina 2
Redni Stupanj zaštićenosti Djelovanje vjetra (kN/m ) za
objekta nad
broj objekta zone
terenom
(m) I III
1 zaštićen 0.30 0.55
2 do 10 m poluzaštićen 0.40 0.80
3 izložen 0.45 1.10
4 poluzaštićen 0.50 1.10
5 10 - 30 m izložen 0.60 1.30
6 30 - 60 m izložen 0.70 1.50
7 60 - 100 m izložen 0.80 1.70

14
 6.7 EURONORME
ENV 1991-X-X
Prema EC propisima opterećenja se dijela na:

STALNA OPTEREĆENJA
PROMJENJIVA OPTEREĆENJA
IZVANREDNA OPTEREĆENJA

15
 STALNA OPTEREĆENJA - G
Stalna opterećenja su ona za koje se smatra da će:
- vjerojatno djelovati na konstrukciju u cijelom vijeku trajanja,
- i / ili imati promjenu intenziteta ali su te promjene zanemarive u
odnosu na srednju vrijednost,
- i / ili imati promjene intenziteta tijekom vremena samo u jednom
smjeru (npr. porast opterećenja), ali je ta promjena ograničene
vrijednosti.

16
 PROMJENJIVA OPTEREĆENJA - Q

Promjenjiva opterećenja su ona za koje je vjerojatno da će

djelovati tijekom zadane proračunske situacije te da će imati
promjenu intenziteta tijekom vremena.
Za te promjene se pretpostavlja da nisu monotone i zanemarive
u odnosu na srednju vrijednost.

17
 IZVANREDNA OPTEREĆENJA - A

Izvanredna opterećenja su općenito kratkog vremena trajanja, a

vjerojatnost njihovog nastupanja u planiranom vijeku trajanja je
mala.

18
 6.7.1 STALNA OPTEREĆENJA

a) Vlastita težina konstrukcije,

b) Težina nadgradnje uključujući bilo koju stalnu
oblogu ili učvršćenja,
c) Sile od djelovanja pritiska tla, koje nastaju od
težine tla,
d) Deformacije uslijed načina izgradnje konstrukcije,
e) Sile uslijed pritiska vode,
f) Sile nastale uslijed slijeganja ležajeva,
g) Sile prednapinjanja.

19
6.7.2 PROMJENJIVA OPTEREĆENJA

a) Opterećenja uslijed aktivnog i pasivnog korištenja

objekta,
b) Pojedini dijelovi težine konstrukcije koji djeluju
samo u pojedinim fazama izgradnje,
c) Montažna opterećenja,
d) Opterećenja vjetrom,
e) Opterećenja snijegom,
f) Opterećenja ledom,
g) Posljedice promjenjive razine površine vode, ako
je to potrebno,
h) Promjena temperature,
i) Opterećenje valovima,

20
6.7.3 IZVANREDNA OPTEREĆENJA

a) Sudari,
b) Eksplozije,
c) Slijeganje i klizanje terena,
d) Tornado,
e) Potresi,
f) Požar,
g) Ekstremna erozija.

21
 6.8 Korisna opterećenja u zgradama:
Kategor Prostor EC1 Qk (kN)
ija qk (kN/m2)
- sobe 2.0 2.0
A - stubišta 3.0 2.0
- balkoni 4.0 2.0
B - uredski prostori 3.0 2.0
C1 – prostorije sa stolovima u školama, kavanama, restoranima, 3.0 4.0
blagovaonicama, knjižnicama, recepcijama
C2 – prostorije s nepomičnim stolcima u crkvama, kazalištima ili 4.0 4.0
kinima, sobe za sastanke, dvorane za predavanja, čekaonice
C3 – prostorije bez prepreka za kretanje ljudi u muzejima, izložbenim 5.0 4.0
C prostorima, pristupi u javnim i administrativnim zgradama,
hotelima i sl.
C4– športske prostorije i prostori za igru npr. plesne dvorane, 5.0 7.0
gimnastičke dvorane, pozornice i sl.
C5– prostorije za velika okupljanja ljudi, zgrade za javne priredbe, 5.0 4.0
koncertne dvorane, športske dvorane s gledalištem, terase.
D1 – prostorije u trgovinama 5.0 4.0
D
D2 – prostorije u robnim kućama i trgovinama na veliko, papirnicama 5.0 7.0
22
E E - skladišta uključujući knjižnice 6.0 7.0
 6.9 OPTEREĆENJE SNIJEGOM – ENV 1991-2-3
Opterećenje snijegom ovisno o razmještaju:

a) Opterećenja snijegom na krovovima,

b) Snijeg što visi preko ruba krova,
c) Opterećenja snijegom na snjegobranima i zaprekama,
d) Opterećenja snijegom na mostovima.

23
 OPTEREĆENJE SNIJEGOM NA KROVOVIMA
Opterećenje snijegom na krovu određuje se iz:

s = µ jCe C t s k ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

µj - koeficijent oblika za opterećenje snijegom

s k - karakteristična vrijednost opterećenja na tlu

Ce - koeficijent izloženosti koji obično ima vrijednost 1.0
C t - toplinski koeficijent koji obično ima vrijednost 1.0

24
 6.9.1 SNIJEG ŠTO VISI PREKO RUBA KROVA
Opterećenje djeluje na rubu krova, a izračunava se iz:

s e = kµi2s 2k / γ [ kN / m ]

k - koeficijent kojim se uzima nepravilan oblik snijega i koji

iznosi od 0.0 do 2.5 ovisno o klimi i gradivu pokrova
µi - koeficijent oblika za opterećenje snijegom primjeren krovu

sk - karakteristična vrijednost opterećenja na tlu

γ - prostorna težina snijega čija se proračunska vrijednost
usvojiti kao 3 kN/m3

25
 6.9.2 OPTEREĆENJA SNIJEGOM NA
SNJEGOBRANIMA I ZAPREKAMA
Opterećenje djeluje na snjegobranima i zaprekama, a izračunava se iz:

Fs = µi s k b sin α [ kN / m ]

µi - koeficijent oblika za opterećenje snijegom primjeren krovu

sk - karakteristična vrijednost opterećenja na tlu

b - tlocrtna udaljenost od snjegobrana ili zapreke do sljemena [m]

α - nagib krova, mjeren od horizontale [°]

26
6.9.3 OPTEREĆENJA SNIJEGOM NA MOSTOVIMA

Opterećenje snijegom za natkrivene mostove određuje se

postupkom jednakim onom za zgrade.
Za pokretne mostove nesimetrična se raspodjela mora odrediti u
projektnim zadacima.

Kad to zahtijevaju klimatski uvjeti i trajanje građenja, opterećenje

snijegom treba uzeti za provjeru statičke nosivosti.

27
 6.10 OPTEREĆENJE VJETROM - ENV 1991-2-4
Određivanje opterećenja vjetrom moguće je uz pomoć 2 metode:
- jednostavna metoda – za konstrukcije neosjetljive na
dinamičko djelovanje vjetra,

- detaljna metoda – za konstrukcije osjetljive na dinamičko

djelovanje vjetra.

28
 6.10.1 JEDNOSTAVNA METODA
Opterećenje vjetrom je kvazistatički pritisak koji djeluje okomito na površinu
građevine, osim u posebnim okolnostima npr. tangencijalne sile trenja na
ravnu površinu.
Pritisak vjetra na vanjske površine we, te pritisak vjetra na unutarnje
površine wi računa se po izrazima:
w e = q ref ce ( z e ) c pe ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

w i = q ref ce ( zi ) c pi ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

q ref - referentni pritisak srednje brzine vjetra

ce (ze ); ce (zi ) - koeficijent izloženosti kojim se uzimaju u obzir neravnine
terena
ze ; zi - referentna visina
c p e ; c pi - vanjski i unutarnji koeficijent pritiska

29
 6.10.1 JEDNOSTAVNA METODA
REFERENTNI PRITISAK SREDNJE BRZINE VJETRA određuje se izrazom:
ρ 2
q ref = v ref ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦
2
v ref - referentna brzina vjetra
ρ - gustoća zraka

REFERENTNA BRZINA VJETRA dana je izrazom:

v ref = c DIR cTEM c ALT v ref ,0

c DIR - koeficijent smjera vjetra

c TEM - koeficijent ovisan o godišnjem dobu
c ALT - koeficijent nadmorske visine
v ref,0 - osnovna referentna brzina vjetra

30
31