Što Donosi Članstvo U EU

što donosi članstvo
u Europskoj uniji
pregled pregovar ačkih poglavlja
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integr acija

republike hrvatske
Sadržaj
Što donosi članstvo u Europskoj uniji

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Pregovori s Europskom unijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Pregovar ačk a poglavlja

1. poglavlje: Sloboda kretanja roba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2. poglavlje: Sloboda kretanja radnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3. poglavlje: Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga . . . . . . . . . . . . . 11
4. poglavlje: Sloboda kretanja kapitala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
5. poglavlje: Javne nabave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
6. poglavlje: Pravo trgovačkih društava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
7. poglavlje: Pravo intelektualnog vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
8. poglavlje: Tržišno natjecanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
9. poglavlje: Financijske usluge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
10. poglavlje: Informacijsko društvo i mediji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
11. poglavlje: Poljoprivreda i ruralni razvitak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
12. poglavlje: Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika . . . . . . . . . . . 31
13. poglavlje: Ribarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
14. poglavlje: Prometna politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
15. poglavlje: Energetika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
16. poglavlje: Porezi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
17. poglavlje: Ekonomska i monetarna politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

i europskih integr acija republike hrvatske
ministarstvo vanjskih poslova
18. poglavlje: Statistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
19. poglavlje: Socijalna politika i zapošljavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
20. poglavlje: Poduzetništvo i industrijska politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
21. poglavlje: Trans-europske mreže . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
22. poglavlje: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata . . . . . . . 49
23. poglavlje: Pravosuđe i temeljna prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
24. poglavlje: Pravda, sloboda i sigurnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
25. poglavlje: Znanost i istraživanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
26. poglavlje: Obrazovanje i kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
27. poglavlje: Okoliš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
28. poglavlje: Zaštita potrošača i zdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
29. poglavlje: Carinska unija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
30. poglavlje: Vanjski odnosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
31. poglavlje: Vanjska, sigurnosna i obrambena politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
32. poglavlje: Financijski nadzor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
33. poglavlje: Financijske i proračunske odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
34. poglavlje: Institucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
35. poglavlje: Ostala pitanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Dodaci
I. Pregled ostvarenih pregovaračkih zahtjeva Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
II. Pregled ostvarenih zahtjeva Europske unije za prijelaznim razdobljima . . . . . . . 83
III. Financijski paket za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . 84
Kontakti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Pristupanje Europskoj uniji
Uvod
Završetkom pregovora 30. lipnja 2011. Hr vatsku donosi usklađivanje i prilagodba do
vatska je prošla još jednu zahtjevnu dio maćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom
nicu na svojem putu prema punopravnom Europske unije po svim poglavljima pre
članstvu u Europskoj uniji. Rezultati sko govora, a sve kako bi na dan referenduma
ro šestogodišnjih pregovora sadržani su u svoju konačnu odluku svatko mogao teme
Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj ljiti na cjelovitoj informaciji i objektivnim
uniji koji će u prosincu potpisati najviši činjenicama.
predstavnici Hrvatske i država članica Eu Ovdje također donosimo i pregled ostvarenih
ropske unije. Konačnu odluku o tome hoće pregovaračkih zahtjeva Hrvatske, odnosno
li Hrvatska doista postati 28. država član ica svih onih prijelaznih razdoblja, trajnih od
Europske unije donijet će hrvatske građan stupanja i drugih dogovora koje smo tijekom
ke i građani na referendumu koji će biti ras pregovora postigli s Europskom unijom, vo
pisan nakon potpisivanja Ugovora.
deći računa o interesima hrvatskog društva

Nakon pozitivnog ishoda referenduma, sli i gospodarstva, uvijek kada smo smatrali da
jedi postupak potvrđivanja Ugovora u Hr su oni potrebni za lakšu, djelotvorniju i bez
vatskom saboru i u svim državama člani bolniju prilagodbu europskim standardima.
cama Europske unije, sukladno njihovim Osim hrvatskih zahtjeva čitatelj će pronaći i
ustavnim odredbama. Nakon što ga svih 27 pregled ostvarenih zahtjeva Europske unije
država članica i Hrvatska ratificiraju, Ugo za prijelaznim razdobljima. Predstavljamo i
vor će stupiti na snagu, čime će Hrvatska 1. financijski paket za pristupanje Republike
srpnja 2013. godine i službeno postati puno Hrvatske Europskoj uniji izrađen prema pla
pravna članica Europske unije. niranom stupanju u članstvo, 1. srpnja 2013.
Na ovom važnom pravnom aktu temeljem godine. Vjerujemo da ćete u ovoj publikaciji
kojega Hrvatska pristupa Europskoj uniji pronaći pojašnjenja koja će Vam pomoći u
radili su hrvatski i europski stručnjaci te boljem razumijevanju pregovora ali i svega
je on, u svrhu informiranja hrvatske jav što je pred nama.
nosti u rujnu ove godine, zajedno s ranije Budete li imali dodatnih pitanja, pozivamo
objavljenim pregovaračkim stajalištima i Vas da se obratite na naš besplatni info-tele
drugim dokumentima temeljem kojih je Hr fon 080 622 622, da nam pišete na Ministar
vatska vodila pregovore, učinjen dostupnim stvo vanjskih poslova i europskih integra
javnosti na internetskim stranicama Vla cija, Trg Nikole Šubića Zrinskog 7–8, 10000
de Republike Hrvatske kao i Ministarstva Zagreb, da nam pošaljete e-mail na mvpei@
vanjskih poslova i europskih integracija. mvpei.hr ili da posjetite naše internetske
Kao daljnji doprinos informiranju hrvatske stranice www.mvpei.hr. 
javnosti o promjenama koje će punoprav
no članstvo donijeti Hrvatskoj i njezinim
građanima Ministarstvo vanjskih poslova
i europskih integracija pripremilo je i ovu
publikaciju koja nastoji pružiti pregled re
zultata pregovora po svim pregovaračkim
poglavljima. Namjera nam je da svakom
zainteresiranom građaninu pružimo infor
maciju o glavnim promjenama koje za Hr
4
Ugovor o pristupanju Republike
Hrvatske Europskoj uniji
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske mjera potpora i popis lijekova) te jedan pro
Europskoj uniji međunarodni je ugovor iz tokol (o određenim aranžmanima u vezi s
među država članica Europske unije i Re Kyotskim protokolom uz Okvirnu konven
publike Hrvatske čije je sklapanje i stupanje ciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime).
na snagu pravna pretpostavka za ostvariva Uz Akt o pristupanju bit će također prilo
nje članstva Republike Hrvatske u Europ ženi službeni prijevodi izvornih ugovora na
skoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku hrvatski jezik, koji će postati službeni jezik
energiju. Europske unije.
Ugovorom o pristupanju utvrđuje se da Re Prigodom potpisivanja Ugovora o pristu
publika Hrvatska, po njegovom stupanju na panju Republika Hrvatska i države članice

snagu, postaje stranka Ugovora o Europskoj Europske unije potpisat će i Završni akt,
uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske koji je politički i zaključni dokument Me
unije i Ugovora o osnivanju Europske zajed đuvladine konferencije o pristupanju. U
nice za atomsku energiju, kako su izmije Završnom aktu naznačuju se tekstovi koji
njeni i dopunjeni (u daljnjem tekstu: izvor su sastavljeni i usvojeni na Međuvladinoj
ni ugovori) te se utvrđuju uvjeti za primanje konferenciji (Ugovor o pristupanju i Akt o
u članstvo Republike Hrvatske i prilagodbe pristupanju), upućuje se na tekstove koji se
izvornih ugovora koje su potrebne radi tog prilažu Aktu o pristupanju, te se primaju na
primanja u članstvo. znanje dane izjave povezane s provedbom
Tekst Ugovora o pristupanju sastoji se od Ugovora o pristupanju, kao i razmjena pi
osnovnog teksta, koji ima četiri članka, te sama između Europske unije i Hrvatske o
teksta Akta o uvjetima pristupanja Republi postupku obavješćivanja i savjetovanja za
ke Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Eu donošenje određenih odluka i drugih mjera
ropskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Eu u razdoblju do datuma pristupanja Republi
ropske unije i Ugovora o osnivanju Europske ke Hrvatske Europskoj uniji.
zajednice za atomsku energiju, s prilozima i Prema odredbama Ugovora o pristupanju,
njihovim dodacima (u daljnjem tekstu: Akt kao datum njegovog stupanja na snagu utvr
o pristupanju). Akt o pristupanju sukladno đen je 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetom
rezultatima pregovora utvrđuje uvjete pri da ga sve države članice Europske unije i
stupanja Republike Hrvatske Europskoj uni Republika Hrvatska ratificiraju u skladu sa
ji te s time u vezi sadrži potrebne prilagodbe svojim ustavnim odredbama, a svoje ispra
izvornih ugovora i relevantnog sekundar ve o ratifikaciji polože kod Vlade Talijanske
nog zakonodavstva Europske unije. Republike do 30. lipnja 2013. 
Akt o pristupanju ima 55 članaka, 9 prilo
ga, dva dodatka prilozima (popis postojećih
Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zajedno s dodacima,

objavljen je na stranicama Vlade (www.vlada.hr) i Ministarstva vanjskih poslova i eu
ropskih integracija (www.mvpei.hr).
5
Pregovori s Europskom unijom
Do stupanja u članstvo Europske unije 1. na tzv. prijelazna razdoblja, dodatno vrije

srpnja 2013. Hrvatska treba preuzeti cje me za prilagodbu. U pojedinim slučajevima
lokupnu pravnu stečevinu Europske unije Hrvatskoj su također odobrena trajna odstu
(tzv. acquis) i osposobiti se za njezinu učin panja od primjene pravne stečevine (dero
kovitu primjenu. Upravo se iz tih razloga gacije), kao i posebni dogovori i odredbe ko
pregovori o pristupu često i ne smatraju kla jima su zaštićene ili uzete u obzir određene
sičnim pregovorima, nego procesom prila posebnosti Hrvatske i njezinih proizvoda,
godbe države kandidatkinje vrijednosnom, usluga i djelatnosti u pojedinim sektorima.
političkom, pravnom, gospodarskom i druš Neka prijelazna razdoblja za primjenu prav
tvenom sustavu Europske unije. ne stečevine dogovorena su i u interesu Eu
U slučajevima u kojima Hrvatska do stu ropske unije. Države članice Europske unije
panja u članstvo iz opravdanih razloga ne prihvatile su ukupno 80 pregovaračkih za
može u potpunosti prihvatiti i primijeniti htjeva Hrvatske, dok je Hrvatska prihvatila
pravnu stečevinu u odgovarajućim su pre dva zahtjeva država članica Europske unije
govaračkim poglavljima zatražena i odobre za prijelaznim razdobljima. 
6
pOGLAvLJE
sloboda kretanja roba

Sloboda kretanja roba jedna je od četiri temeljne slobode kojima se osigurava učin
kovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije. Ova sloboda predstavlja

uklanjanje svih prepreka na području trgovine koje onemogućavaju stavljanje na na
cionalna tržišta proizvoda koji su porijeklom iz drugih država članica Unije. Ukla
njanje prepreka postiže se ujednačavanjem nacionalnih propisa i tehničkih zahtjeva
za proizvode, posebno na onim područjima gdje je utvrđeno da postoji veći rizik za
potrošače. Time se ujedno osigurava jednaka razina zaštite javnog zdravlja, potroša
ča i okoliša na cjelokupnom unutarnjem europskom tržištu.
Na proizvode koji nisu obuhvaćeni europ i da kvalitetni strani proizvodi budu stav
skim zakonodavstvom primjenjuje se nače ljeni na hrvatsko tržište.
lo uzajamnog priznavanja, odnosno proiz Hrvatski gospodarstvenici imat će veće mo
vodi koji su zakonito proizvedeni i stavljeni gućnosti za izvoz, a krajnji potrošači pravo
na tržište u jednoj državi članici mogu se konačnog izbora proizvoda utemeljenog na
slobodno kretati na cijelom području Unije. njegovoj kvaliteti. Preciznim propisivanjem
obveza proizvođača, ovlaštenih zastupnika,
Promjene za Hrvatsku uvoznika i distributera prilikom stavljanja
proizvoda na tržište, kao i detaljnim ispra
Članstvo u Europskoj uniji dodatno će olak vama o sukladnosti izdanima u inozem
šati izvoz hrvatskih proizvoda na tržište stvu, bit će zajamčena provjera proizvoda
Unije, što za Hrvatsku predstavlja značajnu koji se uvoze u Hrvatsku, odnosno njihov
prednost budući da razvoj hrvatskog gos nadzor pri uvozu.
podarstva uvelike ovisi o izvozu hrvatskih
proizvoda, koji se većinom plasiraju upravo Veća sigurnost proizvoda
na tržište Europske unije.
Članstvom u Uniji Hrvatska postaje sastav Osigurat će se i veća sigurnost proizvoda na
nim dijelom njezinog unutarnjeg tržišta na tržištu. Hrvatskim potrošačima bit će do
kojem vrijede jednaka pravila za sve države stupne detaljne informacije, a radi zaštite
članice. Time se osigurava veća mogućnost zdravlja i sigurnosti potrošača uskladit će
da kvalitetni hrvatski proizvodi budu kon se nadzor pri stavljanju proizvoda na tržište
kurentni na europskom tržištu, a istodobno s nadležnim europskim tijelima.
7
Preuzeta europska pravila o sastavu, označa Prilagodba u ovom poglavlju potaknula je
vanju, sigurnosti, normama i dr. obuhvaćaju razvoj hrvatske normizacije te su stari JUS
niz proizvoda. Regulirana je tako kakvoća standardi zamijenjeni s više od 25.000 eu
građevnih proizvoda, telekomunikacijske ropskih normi koje su usvojene u hrvatskim
opreme, medicinskih proizvoda, lijekova za normama.
ljude i životinje, zaštitne opreme, plinskih U pregovorima je, u odnosu na farmaceut
uređaja, brodica i jahti, dizala, petardi, elek sku industriju, za lijekove koji su registri
trične opreme, kemikalija, deterdženata, rani u Hrvatskoj, dobiveno prijelazno raz
gnojiva, kao i niza drugih proizvoda. doblje od četiri godine od dana pristupanja
Tako su, primjerice, propisani izuzetno vi Uniji, radi usklađivanja i nadogradnje do
soki zahtjevi sigurnosti igračaka za djecu kumentacije za stavljanje gotovih lijekova u
pri proizvodnji, utvrđivanju njihovih me promet prema europskim propisima. Ovaj
haničkih i kemijskih svojstava te naznaci zahtjevan posao važan je zbog obveze osi
obveznih upozorenja na igračkama koje se guranja dostupnosti lijekova na hrvatskom
stavljaju na tržište država članica Unije, pa tržištu, što je izrazito značajno za sigurnost
će i hrvatski roditelji pri kupnji takvih pro pacijenata te za Agenciju za lijekove i medi
izvoda imati više povjerenja da je zaštićeno cinske proizvode koja provodi registraciju
zdravlje i sigurnost njihove djece. lijekova.
Izbjegavanje dvostrukih testir anja Veća usklađenost i kontrola

kvalitete
Članstvom u Europskoj uniji hrvatski će
proizvođači izbjeći dvostruka testiranja, u Razvoj unutarnjeg tržišta Europske unije,
Hrvatskoj i u nekoj od država članica Unije, kojemu pristupa i Hrvatska, nosi brojna po
prilikom plasiranja proizvoda na europsko jednostavljenja, od lakše registracije vozila
tržište, što utječe na smanjenje troškova. pa sve do univerzalnih punjača za različite
Pristupanjem Europskoj uniji, certifikati marke mobilnih telefona koji se očekuju na
izdani u Hrvatskoj priznavat će se u svim tržištu.
državama članicama i hrvatski će proizvo Na području nadzora nad tržištem uvodi se
di na taj način imati slobodan pristup eu veća kontrola kvalitete proizvoda prilikom
ropskom tržištu.
njihova stavljanja na tržište. Ta će kontro

Uz daljnja ulaganja u laboratorije i certifi la biti jednaka onoj na europskom tržištu.
kacijske kuće koje provode postupke testi Time će se dodatno otežati puštanje u pro
ranja i certificiranja, oni koji ispunjavaju met proizvoda slabije kvalitete koji krše
propisane uvjete moći će po pristupanju propise o označavanju proizvoda, tim više
Hrvatske Europskoj uniji slobodno pružati što u prevenciji te pojave uspješno surađuju
svoje usluge i proizvođačima iz drugih dr hrvatske udruge za zaštitu potrošača i nad
žava članica. ležna resorna tijela. 
Ostvaren pregovar ački zahtjev Hrvatske

Dostupnost lijekova. Za određene lijekove koji su registrirani u Hrvatskoj osig urano
je prijelazno razdoblje od četiri godine od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
radi usklađivanja i nadogradnje dokumentacije za stavljanje gotovih lijekova u promet
prema europskim propisima. Time je osigurano da lijekovi čija dokumentacija nije u
potpunosti usklađena s propisima Europske unije budu i dalje dostupni na hrvatskom
tržištu.
8
pOGLAvLJE
SLOBODA KRETANJA RADNIKA

Sloboda kretanja radnika jedna je od četiri slobode unutarnjeg tržišta i jedno od
temeljnih načela Europske unije. Područje slobode kretanja radnika povezano je sa
slobodom kretanja i boravka tijekom zaposlenja u državi članici Europske unije, te
sa svim granama socijalne sigurnosti kao što su zdravstveno osiguranje, mirovinsko
osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i pravima na obiteljska davanja.

U svom razvoju unutarnje se tržište stalno naknade za nezaposlene i mirovine. S tim
suočava s novim i složenijim izazovima. u vezi primjenjivat će se direktno i pravila
Mogućnosti stvorene kroz slobodu kretanja Europske unije o koordinaciji sustava so
radnika i mobilnost te uklanjanje suvišnih cijalne sigurnosti koja uklanjaju negativne
administrativnih i regulatornih kontrola posljedice migracije na pojedinca prilikom
usmjereni su prema otvaranju novih radnih stjecanja ili korištenja određenih socijalnih
mjesta. prava. Kako bi se olakšala mobilnost na tr
Radi izbjegavanja poremećaja na tržištima žištu rada, Europska unija financira moguć
rada, države članice Europske unije pristu nost traženja posla u svim državama člani
cama Europske unije putem internetskog
panjem novih država članica imaju moguć
portala »Eures«, mreže servisa za zapošlja
nost uvođenja prijelaznih razdoblja prije
vanje koja pruža informacije o nepopunje
potpunog otvaranja svog tržišta rada radni
nim radnim mjestima, povezuje poslodav
cima iz novoprimljenih država.
ce i posloprimce i daje savjete za traženje
posla ili moguće dodatno obrazovanje. Sve
Promjene za Hrvatsku navedeno vrijedit će i za hrvatske radnike
kad pristupimo Uniji.
Hrvatska će u ovom segmentu imati značaj
nih koristi od članstva u Europskoj uniji. Zapošljavanje
Prema pravnim propisima Europske unije
radnik koji se seli u drugu državu članicu Budući da je državama koje su Europskoj
– a uskoro će to moći biti i radnik iz Hrvat uniji pristupile u posljednjem proširenju
ske – ima sva radna prava, socijalna prava i 2004. i 2007. godine privremeno i u različi
porezne olakšice kakve ima matični radnik tom opsegu ograničen pristup tržištu rada,
u državi primateljici dok je ondje u radnom može se očekivati da će se pojedine države
odnosu. Ta prava uključuju i naknade za članice Unije odlučiti za slične mjere prema
bolovanje, porodiljne dopuste, naknade za Hrvatskoj, iako je ona mala zemlja i stoga
ozljede na radu, pogodnosti za osobe s po nije prijetnja velikom europskom tržištu
sebnim potrebama, obiteljske dodatke kao i rada. Ta ograničenja moguća su po princi
9
pu 2+3+2: početno ograničenje od 2 godine, Iako će pristupanjem Hrvatske Europskoj
moguće produljenje za još 3 godine nakon uniji hrvatski radnici biti izloženi većoj
prve revizije i naposljetku za još dvije godi konkurenciji na tržištu rada, jednako tako
ne, pod uvjetom da postoje opravdani raz moći će konkurirati svojim znanjem i spo
lozi za ta produljenja. O tim privremenim sobnošću na tržištima drugih članica Unije.
mjerama svaka članica Europske unije od Što se tiče radnika iz trećih zemalja, sustav
lučuje zasebno. Baš kao i države članice u radnih dozvola ostat će na snazi, čime će
posljednjem valu proširenja Hrvatska će ta Hrvatska i u budućnosti moći regulirati pri
kođer moći uvesti recipročne mjere, kojima ljev radne snage iz država koje nisu članice
se ograničava kretanje radnika iz onih drža Europske unije. 
va članica koje uvedu takva ograničenja za
hrvatske radnike.
Ostvaren zahtjev Europske unije za prijelaznim

r azdobljem
Sloboda kretanja radnika. Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama
Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odlu
če zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju
od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Za one
države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna
ograničenja pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj.
10
pOGLAvLJE
PRAVO POSLOVNOG NASTANA

i SLOBODA PRUŽANJA USLUGA
Sloboda pružanja usluga jedna je od četiri temeljne slobode koje omogućavaju funk
cioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije a obuhvaća i pravo poslovnog nastana u
bilo kojoj državi članici Unije. Poslovni nastan znači pravo započinjanja i obavljanja
djelatnosti u bilo kojoj državi članici, npr. osnivanjem trgovačkih društava ili kao

samozaposlenih osoba.
U skladu sa slobodom pružanja usluga, pri pravnim osobama) bit će omogućeno slo
mjerice, trgovačka društva koja se bave pro bodno pružanje usluga u svakoj državi čla
izvodnjom računalnih programa mogu tu nici Europske unije, a da se u njima poslov
djelatnost slobodno obavljati na području no ne nastanjuju. Pružatelj usluge moći će
cijele Europske unije, pri čemu se u nače prekogranično pružati usluge koristeći se
lu ne traži ispunjavanje dodatnih uvjeta za svojom profesionalnom titulom, u pravilu
obavljanje djelatnosti, uz one koji se traže bez dodatnog priznavanja kvalifikacija u
za djelovanje u državi gdje su osnovana. Na toj državi članici. Država primateljica može
taj način krajnji potrošači koriste prednosti tražiti samo da pružatelj usluge prijavi da
slobodnog kretanja usluga jer mogu odab će pružati usluge (uz dokaze o državljan
rati najpovoljniju uslugu iz spektra koji se stvu, kvalifikacijama i poslovnom nastanu
nudi na unutarnjem tržištu Unije. u matičnoj državi). Ako djelatnost ima im
Na ovom je području osobito važan sektor plikacije na javno zdravlje ili sigurnost, dr
poštanskih usluga, značajan za poslovne žava članica ima pravo ispitati stupanj kva
subjekte kao i za potrošače te se smatra lifikacija pružatelja usluga, kao i tražiti da
uslugom od općega gospodarskog interesa. pruži dokaze o osiguranju od profesionalne
Ovo je pitanje obuhvaćeno europskom po odgovornosti.
litikom između ostalog i zato što su tržišta
poštanskih usluga vrlo dinamična i brzo se Poslovni nastan
razvijaju, naročito prateći razvoj komunika
Pravo poslovnog nastana omogućavat će hr
cija i elektroničke trgovine.
vatskim poslovnim subjektima da pok renu,
započnu i obavljaju gospodarske djelatno
Promjene za Hrvatsku
sti na stabilan i kontinuiran način u jednoj
Prekogr anično pružanje usluga ili više država članica Unije. To se također
odnosi na slobodu otvaranja zastupn ištava,
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hr predstavništava ili podružnica na području
vatskim poslovnim subjektima (fizičkim ili drugih država članica.
11
Stručne kvalifik acije Poštanske usluge
Priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih U Hrvatskoj je osigurana potpuna usklađe

u matičnoj državi – to jest i u Hrvatskoj, nost na području poštanskih usluga. Tvrtke
kad postane država članica Europske unije koje su obavljale poštanske usluge u svojim
– jedna je od pretpostavki osnivanja poslov državama više nemaju monopol na poštan
nog nastana za obavljanje regulirane profe ske pošiljke. Obveza svih država članica je,
sije u drugoj državi članici. pa će to biti i obveza Hrvatske, da osiguraju
jednaku mogućnost obavljanja poštanskih
Hrvatskim doktorima medicine, doktorima
usluga među više pružatelja usluga, sve u
dentalne medicine, farmaceut ima, dokto svrhu poboljšavanja kakvoće poštanskih
rima veterinarske medicine, arhitektima, usluga za građane Europske unije te s na
medicinskim sestrama za opću njegu i pri mjerom potpune liberalizacije poštanskih
maljama kvalifikacije će u drugim država usluga kako bi se snizili troškovi potrošači
ma članicama biti u pravilu automatski pri ma i kompanijama.
znate.
Hrvatska će svoje tržište poštanskih uslu
Regulirane profesije koje ne ulaze u sustav ga liberalizirati do 31. prosinca 2012. godi
automatskog priznavanja kvalifikacija pri ne. Javni operator, tj. Hrvatska pošta, ima
znaju se u drugoj državi članici po općem određeno razdoblje kako bi se pripremio za
sustavu priznavanja. Kvalifikacije će biti izazove koje donosi potpuna liberalizacija
priznate ako je razina stručne osposobljeno poštanskog tržišta, ne dovodeći pritom u
sti barem jednaka razini potrebnoj u drugoj pitanje osiguravanje dostupnosti i pružanja
zemlji članici. univerzalnih poštanskih usluga. 
Ostvareni pregovar ački zahtjevi Hrvatske

Priznavanje stručnih kvalifikacija. Stručne kvalifikacije za medicinske sestre za opću
njegu koje su stekle srednjoškolsku naobrazbu na području Hrvatske bit će priznate na
području Europske unije.
Hrvatska je osigurala da se državljanima članica Europske unije, što dakako i prije

svega uključuje hrvatske državljane od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, for
malne kvalifikacije stečene do 8. listopada 1991. godine na području bivše Jugoslavije,
a koje hrvatsko zakonodavstvo izrijekom izjednačava s dokazima o kvalifikacijama
stečenima na području Hrvatske, priznaju kao stečena prava, osim u slučaju stručnih
kvalifikacija za primalje sa srednjoškolskim obrazovanjem.
12
pOGLAvLJE
SLOBODA KRETANJA KAPITALA

Sloboda kretanja kapitala jedna je od četiri slobode na kojima se temelji unutarnje
tržište Europske unije. Za Hrvatsku su se pregovori u ovom poglavlju odnosili prije
svega na usklađivanje propisa iz područja kretanja kapitala i tekućih plaćanja, kao i
borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Kapitalni poslovi su izravna ulaganja, ula Nekretnine
ganja u nekretnine, poslovi s vrijednosnim
K tome, slijedom obveza iz Sporazuma o
papirima, poslovi s udjelima u investicij
stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je već
skim fondovima, kreditni poslovi, depozit
od 1. veljače 2009. liberalizirala tržište ne
ni poslovi, plaćanja na osnovi ugovora o
kretnina, čime je državljanima zemalja čla
osig uranju, jednostrani prijenosi imovine.
nica Europske unije omogućen isti tretman
Tekuća plaćanja odnose se na tekuće po
kao i hrvatskim državljanima kod kupnje
slove odnosno poslove zaključene između
nekretnina.
rezidenata i nerezidenata čija namjera nije
prijenos kapitala. Poljoprivredno zemljište
Učinkovit sustav za borbu protiv pranja nov
ca i financiranja terorizma podrazumijeva Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, za tu
usklađeno zakonodavstvo na ovom pod posebnu kategoriju zadržat će se postojeća
ručju, uspostavljanje potrebnih struktura ograničenja i nakon pristupanja Hrvatske
i njihovu suradnju te dosljednu primjenu Europskoj uniji. Strane osobe iz Europske
propisa. unije i Europskog ekonomskog prostora
neće moći stjecati vlasništvo nad poljopri
Promjene za Hrvatsku vrednim zemljištem punih sedam godina
od datuma pristupanja Hrvatske Europskoj
Kretanje k apitala uniji, uz mogućnost produljenja tog roka za
dodatne tri godine. Zahvaljujući tom prije
Hrvatska je već ostvarila potpunu liberali laznom razdoblju, Hrvatska će moći dodat
zaciju kapitalnih kretanja. Prema Zakonu no razviti i osnažiti tržište poljoprivrednog
o deviznom poslovanju, potpuna liberali zemljišta i nakon pristupanja Uniji. Svrha
zacija kapitalnih transakcija nastupila je 1. je prijelaznog razdoblja izbjeći da buduća
siječnja 2011. Ta liberalizacija omog ućava, liberalizacija poljoprivrednog zemljišta te
primjerice, otvaranje računa u inozemstvu, kasnija mogućnost da državljani zemalja
odobravanje kredita nerezidentima, unoše članica Unije steknu pravo vlasništva nad
nje i iznošenje gotovog novca iz zemlje bez poljoprivrednim zemljištem izazove pore
ograničenja. mećaje na domaćem tržištu.
13
Financijsko tržište mira potrošača o cijeni usluge, rokovima
izvršavanja plaćanja, korištenim tečajevima
Članstvo u Europskoj uniji imat će pozitiv
stranih valuta, naknadama i kamatama. Pri
ne učinke za sve sudionike financijskih trži
tome, sve informacije moraju potrošaču biti
šta, kao i za građane, poduzetnike, ulagače,
dostupne besplatno.
odnosno korisnike financijskih usluga. Tako
će slijedom daljnjeg ukidanja ograničenja
kretanja kapitala hrvatski građani i podu Financijski kriminal
zetnici imati veće mogućnosti izbora finan
cijskih institucija s kojima žele poslovati, Što se tiče područja borbe protiv pranja nov
primjerice kod obavljanja platnog prometa. ca i financiranja terorizma, Hrvatska je kroz
Zahvaljujući već provedenom usklađivanju prilagodbu s europskim propisima i stan
s pravnom stečevinom na podr učju plat dardima danas uspostavila učinkovit sustav
nog prometa i izdavanja elektroničkog nov temeljen na dosljednoj provedbi Zakona o
ca, prava korisnika platnih usluga znatno sprječavanju pranja novca i financiranja te
su poboljšana, a propisana je i veća trans rorizma. Sustav podrazumijeva uključenost
parentnost pružanja takvih usluga od strane i blisku suradnju većeg broja institucija ko
pružatelja platnih usluga i izdavatelja elek jima je cilj identificirati, obraditi i procesu
troničkog novca. Primjer za to jest obveza irati sve slučajeve sumnje na pranje novca i
pružatelja da potpuno transparentno infor financiranje terorizma. 

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Hrvatska će sedam godina od dana pristu
panja Europskoj uniji zadržati postojeća ograničenja za poljoprivredno zemljište koje
mogu kupiti državljani članica Europske unije. Bude li to smatrala potrebnim, pod
određenim uvjetima moći će zatražiti produljenje tog roka za još tri godine.
14
pOGLAvLJE
JAVNE NABAVE
Javna nabava važan je segment svakog suvremenog gospodarstva, a učinkovit sustav
javnih nabava nužan je za postizanje ciljeva slobodnog tržišta i osiguranje uvjeta
tržišnog natjecanja. Sustav javne nabave temelji se na općim načelima transparent
nosti, jednakog tretmana, slobode tržišnog natjecanja i nediskriminacije.

Javne nabave u Europskoj uniji čine skup skim gospodarskim subjektima omogućen
djelovanja što ih obavljaju naručitelji iz dr je pristup javnim nabavama u Europskoj
žava članica Europske unije radi nabave uniji, prema pravilima koja vrijede u Uni
robe, pružanja usluga ili izvođenja radova. ji i pod uvjetima ne manje povoljnima od
Naručitelji obuhvaćaju javne naručitelje, uvjeta koji se primjenjuju na gospodarske
kao što su državne institucije, županije, subjekte Unije.
gradovi, općine te sektorske naručitelje koji
obavljaju djelatnosti vodoopskrbe, energeti Tr ansparentnost
ke, prometnih i poštanskih usluga.
Naručitelji u Hrvatskoj dužni su postupke
Cilj europskog zakonodavstva na ovom javne nabave provoditi uz poštovanje nače
području je osigurati davateljima usluga, is la transparentnosti, što je još jedan od na
poručiteljima roba i izvođačima radova mo čina javne kontrole njihova rada. Postupci
gućnost nadmetanja na javnim nadmetanji javne nabave obuhvaćaju nabavu robe, uslu
ma u državama članicama Europske unije ga i radova, a dužni su ih provoditi i javni i
te jačanje gospodarskog razvoja i učinkovi sektorski naručitelji. Postupak javne nabave
tosti, ali i davanje punog smisla jedinstve mora se provesti za nabave u vrijednosti od
nom tržištu Europske unije. 70.000 kuna i više, a za koje postoji i obve
Institucije uspostavljene u tu svrhu trebaju za objave u Elektroničkom oglasniku javne
osigurati provedbu zakonodavnog okvira na nabave. Riječ je o aplikaciji dostupnoj na in
svim razinama te osigurati učinkovit sustav ternetu pomoću koje svi zainteresirani gos
pravne zaštite u postupcima javne nabave, a podarski subjekti i građani mogu besplatno
koji se temelji na pravu na podnošenje žalbi pregledavati sve objave povezane s postup
u postupcima javne nabave. kom javne nabave.
Uz klasičnu javnu nabavu, sustav javne na
Promjene za Hrvatsku bave čine još javno-privatno partnerstvo
i koncesije. Projekti javno-privatnog part
Pristup javnim nabavam a u
Europskoj uniji nerstva su projekti kojima je svrha zadovo
ljenje neke javne potrebe, odnosno projekti
Od stupanja na snagu Sporazuma o stabili koji za cilj imaju pružanje javne usluge iz
zaciji i pridruživanju u veljači 2005. hrvat nadležnosti javne vlasti.
15
Prevencija korupcije kom na sprječavanje i prevenciju korupcije
u sustavu javne nabave.
Poboljšanje cjelokupnog sustava javne naba
Službeni podaci za Hrvatsku ukazuju na
ve u Hrvatskoj preduvjet je za gospodarski visoku ukupnu vrijednost javne nabave na
rast i razvoj te intenziviranje tržišnog na svim razinama, od nacionalne do regional
tjecanja. Unaprjeđenje se prije svega očitu ne i lokalne. U pojedinim godinama ona
je u poštovanju osnovnih načela, pružanju doseže iznos koji prelazi 40 milijardi kuna,
međusobne stručne pomoći te edukaciji na odnosno vrijednost čiji se udio u BDP-u kre
podr učju javne nabave s posebnim naglas će između 12% i 16%. 
pOGLAvLJE
PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Poglavlje o trgovačkim društvima odnosi se na osnivanje i poslovanje trgovačkih
društava u državama članicama Europske unije. Obuhvaća tri dijela: pravo trgovač
kih društava u užem smislu, računovodstvo i reviziju. Pravo trgovačkih društava u
užem smislu podrazumijeva pravila o osnivanju, registraciji, nekim pitanjima djelo
vanja, domaćem i prekograničnom spajanju i podjeli trgovačkih društava.
Područje računovodstva i revizije uključu stvaranje takvih poslovnih uvjeta koji će

je među ostalim uspostavu sustava provjere svim domaćim poslovnim subjektima omo
kvalitete rada revizorske struke i djelotvor gućiti da postanu relevantan i ravnopravan
nog sustava javnog nadzora, te sustava javne sudionik suvremenog gospodarskog svijeta.
objave godišnjih financijskih izvještaja. Usklađivanjem zakonodavstva ujedno se
pokušava izbjeći pravna nesigurnost koja
Promjene za Hrvatsku može predstavljati dodatnu zapreku poslo
vanju i investicijama.
Bolji poslovni uvjeti
Neke pozitivne promjene koje donosi uskla
Cilj usklađivanja hrvatskog prava trgovač đivanje zakonodavstva s pravnom stečevi
kih društava s europskim zakonodavstvom nom Europske unije već su vidljive, a neke
i novim tendencijama na ovom podr učju je će se ostvariti tek danom pristupanja Uniji.
16
Pojednostavljene procedure Novi oblici trgovačkih društava

Dosadašnjim usklađivanjem zakonodavstva Danom pristupanja Hrvatske Europskoj uni
na području prava trgovačkih društava us ji uvest će se i dva nova oblika trgovačkih
vojeni su novi propisi koji trgovačkim druš društava – Europsko dioničko društvo i
tvima omogućuju brži ulazak na tržište i Europsko gospodarsko interesno udruže
izlazak iz njega, stvoren je zakonodavni ok nje – koji već postoje u državama članicama
vir na području računovodstva i revizije za Unije.
uspostavljenje sustava javnog nadzora revi
Uvođenje tih novih oblika trgovačkih dru
zije te je ustrojen Registar godišnjih financij
štava omogućit će svim gospodarskim sub
skih izvještaja pri Financijskoj agenciji koji
jektima ostvarivanje prednosti koje ta dva
je javno dostupan.
nadnacionalna oblika društva omogućuju
E-tvrtk a
pri prekograničnom ekonomskom djelova
nju. Naime, prednost organiziranja druš
Uspješno je završen projekt radnog naziva tva u obliku Europskog dioničkog društva
»e-Tvrtka« kojim je ostvarena mogućnost je jednostavno prekogranično pripajanje
elektroničke prijave trgovačkom sudu pri društava, kao i prijenos sjedišta društva iz
osnivanju trgovačkog društva, čime su stvo jedne članice u drugu bez likvidacije druš
reni uvjeti da se elektronička prijava proširi tva u jednoj i ponovne registracije u drugoj
i na druge vrste upisa u sudski registar. članici. 

pOGLAvLJE
PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Prava intelektualnog vlasništva zakonsko su sredstvo kojim njihovi nositelji pre
tvaraju svoja intelektualna postignuća u određene poslovne vrijednosti, a za to na
europskoj razini postoji dobro uređena i razvijena zajednička regulativa.
Nositelji prava intelektualnog vlasništva nog kopiranja, korištenja i krivotvorenja, od

unutar Europske unije ostvaruju povoljniji nosno da upravljaju tim pravima kao svojim
položaj na određenom tržištu u odnosu na vlasništvom. Intelektualno vlasništvo po
konkurenciju jer im ta prava omogućuju da drazumijeva autorska i srodna prava, te pra
štite svoje proizvode i usluge od neovlašte va industrijskog vlasništva.
17
Autorsko pravo u Europskoj uniji obuhvaća ze na temelju neregistriranog dizajna odno
prava autora pisanih i govornih djela, raču se se na zabranu zloporabe kroz umnožava
nalnih programa, glazbenih i likovnih dje nje zaštićenog dizajna. Posljedice uvođenja
la, dramskih djela, koreografskih i panto ovog instituta utjecat će na područje onih
mimskih djela, arhitektonskih djela, djela proizvodnih grana utemeljenih na proizvo
primijenjenih umjetnosti i industrijskog di dima za koje je karakteristična stalna pro
zajna, fotografskih djela, kartografskih dje mjena dizajna (npr. modna industrija). Uvo
la, prijevoda, te različitih prikaza znanstve di se također mogućnost dodatnog produlje
ne i tehničke prirode. Srodna prava odnose nja zaštite iz temeljnog patenta za lijekove i
se na umjetnike izvođača, producente, na proizvode za zaštitu bilja čije stavljanje u
kladnike, organizacije za radiodifuziju i sl. promet mora odobriti nadležno tijelo, što će
Autorska i srodna prava stječu se samim či se u određenoj mjeri pozitivno odraziti na
nom stvaranja autorskog ili srodnog djela, ove proizvodne grane.
njegovom umjetničkom izvedbom ili jav
Krivotvorenje i pir atstvo
nim priopćavanjem, pa za njihovu zaštitu
ne treba provesti nikakav formalizirani po Tijela nadležna za provedbu prava intelek
stupak, niti je potrebna prethodna objava tualnog vlasništva u potpunosti će se uklju
djela. čiti u zajedničke mehanizme Unije za borbu
Prava industrijskog vlasništva u Europskoj protiv krivotvorenja i piratstva kao najraši
uniji odnose se na zaštitu izuma patentom, renijeg oblika povrede prava intelektualnog
zaštitu znakova razlikovanja pro izvoda i vlasništva. To će osigurati još djelotvorniju
usluga žigom, zaštitu vanjskog izgleda pro zaštitu hrvatskih potrošača. Prilikom nad
izvoda industrijskim dizajnom, zaštitu zna zora nad prometom proizvoda kojima se
kova razlikovanja specifičnih proizvoda i povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva
usluga posebne kvalitete i svojstava uvjeto Državni inspektorat je u 2010. godini pri
vanih područjem nastanka i kulturno-soci vremeno oduzeo gotovo 13 tisuća proizvo
jalnim okruženjem oznakom zemljopisnog da, od čega većinu čine krivotvoreni satovi
podrijetla ili oznakom izvornosti, te na još (28%), dodaci odjeći (npr. kape, marame –
neka prava u specifičnim kategorijama pro 16%) i naočale (9%).
izvoda. Prava industrijskog vlasništva stje Carinska je uprava u 2010. zbog sumnje na
ču se provedbom odgovarajućih postupaka povredu prava intelektualnog vlasništva na

pri tijelima nadležnima za njihovo prizna granici zadržala nešto više od milijun pro
nje ili registraciju. izvoda, među kojima najviše krivotvorene
obuće (31%), uredskog pribora (25%) te par
Promjene za Hrvatsku fema i kozmetičkih proizvoda (7%). 
Bolja pr avna zaštita
Posljedice usklađivanja sa zakonodavstvom

Europske unije za Hrvatsku znače veću
pravnu sigurnost zbog kvalitetnijeg dono
šenja odluka u postupcima priznanja i pro
vedbe prava te djelotvorniju provedbu pra
va intelektualnog vlasništva.
Organizirano, dokumentirano i zaštićeno
intelektualno vlasništvo podignut će vrijed
nost hrvatskih poduzeća. Poduzetniku ono
može proširiti tržište, učvrstiti mu mar
ketinški položaj, poboljšati promet roba i
usluga, olakšati izbjegavanje povrede tuđih
prava, osigurati lakši tehnološki razvoj, ino
vativnost poslovanja, te priskrbiti dodatne
prihode od ustupanja licencija.
Neregistrir ani dizajn zajednice
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji uvo

di se i jedno novo pravo intelektualnog vlas
ništva – neregistrirani dizajn Zajednice –
koji se stječe bez postupka registracije odgo
varajućim otkrivanjem dizajna javnosti na
području Europske unije. Prava koja proizla
18
pOGLAvLJE
TRŽIŠNO NATJECANJE
Pravila tržišnog natjecanja temelj su tržišnog gospodarstva. Njihova je svrha pomoći
tržištu da funkcionira bolje u tržišnim uvjetima koji podjednako vrijede za sve nje
gove sudionike. Države članice Europske unije usuglasile su se o zajedničkim pra
vilima koja svim sudionicima omogućuju ravnopravan položaj u tržišnoj utakmici.
Tim je pravilima određena zaštita od takozvanih kartela – od sklapanja zabranjenih
sporazuma među poduzetnicima koji primjerice služe dogovaranju cijena, ograniča

vanju proizvodnje, razvoja i ulaganja, međusobnoj podjeli tržišta ili izvora nabave.
Ta pravila također štite od sporazuma ko intervenira ili predvidi sredstva za pojedi
jima poduzetnici nameću određena verti ne gospodarske aktivnosti. Pravila Europ
kalna ograničenja, kao što su ograničavanje ske unije zabranjuju potpore samo ako one
prava sudionika takvog sporazuma da slo narušavaju tržišno natjecanje i utječu na tr
bodno određuje cijenu proizvoda ili ogra govinu između država članica Unije. Zato
ničavanje područja na kojem sudionik spo postoje iznimke za načelo zabrane državne
razuma može prodavati proizvode. Osim pomoći, primjerice za popravljanje šteta na
toga sprječava se zloporaba prevlasti nekog stalih u prirodnim katastrofama ili, pod
poduzetnika na tržištu (npr. u situaciji u ko određenim uvjetima, za pomoć nerazvije
joj »veći i jači« poduzetnici nastoje istisnu nim regijama, za promicanje i očuvanje
ti svoje konkurente s tržišta) te se nadzire kulture i sl. Dopuštene su i državne potpore
spajanje prethodno zasebnih poduzetnika za poticanje istraživanja i razvoja, malog i
čije bi ujedinjenje moglo loše utjecati na tr srednjeg poduzetništva ili primjerice za za
žišno natjecanje, a u konačnici nadasve na štitu okoliša, u skladu s postojećim pravi
potrošače. lima.
Europska politika tržišnog natjecanja uklju
čuje također sustav nadzora i politiku do Promjene za Hrvatsku
djele državnih potpora u obliku subvencija,
R avnopr avna tržišna utak mica
državnih jamstava, poreznih oslobođenja
ili prodaje pod povlaštenim uvjetima ili ci Uskladivši svoje propise s europskima, Hr
jenama i sl. Njezina pravila jamče da odre vatska je stvorila uvjete za ravnopravno tr
đeni poduzetnici neće neopravdano biti u žišno natjecanje. Učinkovitom primjenom
povoljnijem položaju na tržištu od onih koji pravila stvoreni su uvjeti za sigurnije i bolje
ne primaju potpore. regulirano tržište, a takvo tržište privlači
To međutim ne znači da su državne potpore nove poduzetnike u tržišnu utakmicu i po
apsolutno zabranjene, jer država u određe većava konkurentnost cjelokupnog gospo
nim slučajevima mora imati mogućnost da darstva.
19
Niže cijene i veća tr ansparentnost Djelotvornije potpore
Koristi za potrošače osjetne su jer poduzet Pravilna primjena pravila o državnim pot
nici jedni drugima konkuriraju kvalitetni porama pridonosi većoj transparentnosti
jim proizvodima i uslugama, cijenama, ula sustava dodjele i usmjeravanja sredstava
ganjem u inovacije i nove tehnologije te po na projekte kojima se potiče poslovna dje
većanjem izbora proizvoda. latnost. Bolje usmjerena sredstva pozitivno
će utjecati i na državni proračun jer će se
Efikasna kontrola ponašanja proizvođača u
potpore koristiti ciljano i djelotvornije. 
automobilskoj industriji u Europskoj uniji
rezultirala je smanjenjem cijena automobi
la i većom transparentnošću pri njihovom
određivanju. Cijene se, dakako, i dalje raz
likuju od jedne države do druge jer se raz
likuju i njihovi sustavi oporezivanja, ali je
kupcima ipak omogućena povoljnija kupnja.
Zaštita potrošača
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pri

mjenom pravila o zaštiti tržišnog natjecanja
često sprječava izravnu ili neizravnu štetu
koja se kršenjem tih pravila može nanijeti
potrošačima. Jedan je primjer za to odluka
Agencije koja je spriječila da neki hrvatski
distributeri tiskovina ograniče tržišno na
tjecanje zloporabom zajedničkog vladajućeg
položaja u slučaju jedne dnevne tiskovine.
Borba protiv k artela
Od studenoga 2010. godine u Hrvatskoj se

primjenjuje pokajnički program za sudioni

ke kartela koji ga prvi prijave Agenciji za za
štitu tržišnog natjecanja i daju dokaze o nje
govom postojanju. Oni mogu biti oslobođeni
kazne ili se na njih, u zamjenu za dodatne
dokaze, mogu primijeniti kriteriji za sma

njenje kazne. U Europskoj uniji ovo se već
pokazalo uspješnim načinom borbe protiv
tih izuzetno štetnih dogovora poduzetnika.
Zaštita pr ava gr ađana
Članstvom u Europskoj uniji interesi hr

vatskih građana bit će dodatno zaštićeni
nizom pravila koja proizlaze iz politike tr
žišnog natjecanja. Europska pravila o tržiš
nom natjecanju su primjerice osigurala da
gledatelji u državama članicama prate veli
ke sportske događaje, kao što su Olimpijske
igre ili Svjetsko nogometno prvenstvo pu
tem besplatnih televizijskih kanala.
Brodogr adnja
Pregovorima u poglavlju o tržišnom natje

canju ubrzan je proces restrukturiranja hr
vatskih brodogradilišta u teškoćama, čime
se rasterećuju porezni obveznici, a brodo
gradilišta dobivaju priliku za rentabilno po
slovanje na tržišnim osnovama, sukladno
hrvatskim i europskim pravilima o držav
nim potporama.
20
pOGLAvLJE
FINANCIJSKE USLUGE
Financijske usluge su od iznimne važnosti za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta
Europske unije kao jednog od temelja europskog ujedinjenja. Ovo poglavlje podrazu
mijeva usklađenost propisa s područja financijskih usluga – bankarstva, osiguranja
i reosiguranja, mirovinskih fondova i tržišta kapitala te infrastrukture financijskih
tržišta. Osim uređivanja poslovanja navedenih subjekata ti se europski propisi odno
se i na nadzor nad financijskim uslugama, zaštitu potrošača financijskih usluga, kao

i uređivanje načina suradnje tijela zaduženih za nadzor financijskog tržišta.
Promjene za Hrvatsku ropske unije za financijske usluge, te nacio

nalnih regulatora i supervizora zemalja čla
sustav financijskih supervizor a nica Unije. Po pristupanju Uniji i hrvatske
će nadzorne institucije izravno sudjelovati
Potpuno usklađivanje s propisima Europ
u pripremi propisa koji uređuju jedinstveno
ske unije, kao i dosljedna provedba nacio
financijsko tržište Europske unije.
nalnih propisa, dodatno osigurava visok
stupanj stabilnosti financijskog sustava u Integr acija financijskog tržišta
Hrvatskoj. Hrvatska je već ostvarila visoku
razinu financijske integriranosti s Europ Nakon pristupanja Europskoj uniji primjena
skom unijom i stoga promjene u tom smislu pravila tzv. jedinstvene putovnice omogućit
neće biti značajne. će financijskim institucijama da posluju u
Tijela zadužena za nadzor financijskog trži svim državama članicama Europske unije
šta u Hrvatskoj ostaju usmjerena na učinko temeljem odobrenja koje su dobile u svojoj
vitu provedbu zajedničkog cilja, a to je oču matičnoj državi. Moguće je stoga očekivati
vanje i promicanje stabilnosti financijskog povećanu mobilnost sudionika financijskih
sustava. Nakon pristupanja Uniji Hrvatska tržišta, uslijed čega će doći i do daljnje inte
će sudjelovati u radu Europskog sustava fi gracije financijskog tržišta.
nancijskih supervizora koji čine Europski
odbor za sustavni rizik i tri tijela za nadzor Bank arske usluge
sektora bankarstva, osiguranja i mirovin
Članstvo u Europskoj uniji imat će pozitiv
skih fondova te tržišta vrijednosn ih papira.
ne učinke za sudionike financijskih tržišta,
Nadzorna tijela Europske unije kao i za građane, poduzetnike, ulagače, od
nosno korisnike financijskih usluga. Inova
Osim toga već je ostvarena dobra surad tivnost i ponuda novih vrsta usluga te po
nja između hrvatskih institucija za nadzor većanje konkurencije koristit će poduzet
(HNB-a i HANFA-e) i nadzornih tijela Eu nicima i građanima, posebno kada je riječ
21
o ponudi banaka, ali i ponudi proizvoda i odobren zahtjev da se kreditne unije koje
usluga nebankarskih financijskih instituci posluju na njezinom teritoriju, kao i Hrvat
ja. S tim u vezi posebna pažnja posvećena ska banka za obnovu i razvitak zbog njezine
je osiguranju zaštite potrošača i njihovog institucionalne specifičnosti, trajno isklju
informiranja o uslugama koje pružaju fi če iz primjene svih odredbi koje se u okviru
nancijske institucije, počevši od platnog Europske unije odnose na kreditne institu
prometa do sklapanja ugovora o kreditu, cije, što je u skladu sa zahtjevima koje su za
osiguranja ili ulaganja na tržištima kapita specifične financijske institucije postavile i
la. Hrvatskoj je u pristupnim pregovorima druge države članice Europske unije. 

Kreditne unije koje posluju na teritoriju Hrvatske, kao i Hrvatska banka za obnovu i raz
vitak, trajno su izuzete od primjene propisa Europske unije o kreditnim institucijama.
pOGLAvLJE
INFORMACIJSKO DRUŠTVO I MEDIJI

Cilj pravnih propisa Europske unije u ovom je poglavlju promicanje tržišnog na
tjecanja na području elektroničkih komunikacija (telekomunikacija), s naglaskom
na interese krajnjih korisnika usluga na tom tržištu, kao i operatora u pokretnim i
nepokretnim mrežama. Europski propisi promiču i potiču razvoj i širu dostupnost
suvremenih usluga, kao što su elektronički potpis i elektronička trgovina, te novih
tehnologija, poput usluge širokopojasnog pristupa internetu.
Važna su pritom i pravila Europske unije la o teletrgovini i oglašavanju. Pravilima

na području audiovizualne politike odnos na području audiovizualne politike Unije
no medija, koja su usmjerena primjerice promiču se europska audiovizualna djela
na zaštitu maloljetnika od neprimjerenih kao i djela nezavisnih proizvođača, daju se
programskih sadržaja i neprimjerenog ogla preporuke o medijskom pluralizmu, zaštiti
šavanja u medijima, a tu su također pravi filmske građe i sl.
22
Promjene za Hrvatsku Europsk a audiovizualna baština

Elektroničke komunik acije U okviru usklađivanja s europskim pravi
lima koja promiču europsku audiovizual
Usklađujući se s europskim zakonodav nu baštinu, i hrvatski će nakladnici morati
stvom na području elektroničkih komuni osigurati najveću zastupljenost europskih
kacija, Hrvatska je dobila suvremen zako djela u svojim godišnjim programima. To
nodavni okvir koji potiče konkurenciju i znači da ćemo imati priliku gledati sve više
razvoj tržišta. Od toga najviše koristi imaju filmova i drugih audiovizualnih djela iz bo
upravo hrvatski građani koji mogu birati iz gate europske produkcije.
među velikog broja usluga i različitih ope
ratora. S porastom broja davatelja usluga na Elektronički potpis
tržištu cijene su već znatno pale.
U skladu s europskim propisima kojima
U skladu s pravilima Europske unije preu se uređuje pružanje usluga informacijskog
zetima u našem zakonodavstvu, korisnici društva i provode poslovne aktivnosti elek
ma usluga omogućena je slobodna promjena troničkog trgovanja, i u Hrvatskoj je stvoren
operatora, ovisno o ponudi koja najbolje od odgovarajući pravni okvir. Shodno tome
govara njihovim potrebama. Pritom koris uveden je elektronički potpis koji omogu
nici to mogu obaviti na jednostavan način, ćava elektroničko potpisivanje i razmjenu
uz zadržavanje dotadašnjeg broja i predbro pravovaljanih elektroničkih ugovora s po
ja, bez obzira na mrežu u koju prelaze. slovnim partnerima, štedeći tako vrijeme i
troškove poslovanja. 
Mobilna telefonija
Pristupanjem Europskoj uniji i hrvatski će

korisnici usluga mobilne telefonije profitira
ti od europskih pravila o ograničenju cijena
poziva u roamingu koja će se tada primje
njivati i na hrvatske operatore. To znači da
više neće biti strahovanja od telefonskoga
računa nakon povratka iz inozemstva. Od

2010. godine uvedena je naime maksimalna
naknada u roamingu od 0,39 € za odlazni
poziv, a 0,15 € za dolazni poziv te 0,11 € za
slanje SMS-poruke. Od srpnja 2011. godine
te će naknade biti dodatno smanjenje (mak
simalno 0,35 € za odlazni poziv u roamin
gu, a 0,11 € za dolazni poziv). Cilj je do 2015.
potpuno izjednačenje cijena poziva u roam
ingu i nacionalnih poziva.
Europski broj Hitne službe – 112
Hrvatska je u skladu s pravilima Europske

unije uvela jedinstveni europski broj za
hitne službe – 112. Taj broj koristi se na ra
zini Europske unije, besplatan je i može se
nazvati sa svih telefona u pokretnoj i ne
pokretnoj mreži, kao i s javnih telefonskih
govornica, što znatno olakšava situaciju u
kojoj je nekom potrebna hitna pomoć.
Televizijske reklame
Usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva

s europskim na području medija također
je stvoren moderan pravni okvir koji štititi
interese gledatelja. Trajanje reklamnih spo
tova unutar pojedinog sata u udarnom ter
minu na javnoj televiziji ne smije prijeći 4
minute. Prijenos pak filmova snimljenih za
javnu televiziju može se prekidati oglašava
njem tek jednom u razdoblju od 30 minuta.
23
pOGLAvLJE
POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najznačajnijih područja djelovanja
institucija Europske unije, kako u pogledu količine propisa koji reguliraju to pod
ručje, tako i u pogledu udjela u proračunu Europske unije. Primarna joj je svrha isto
dobno osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom, sigurnom hranom za stanovništvo
po pristupačnim cijenama i odgovarajuće prihode za poljoprivrednike koji ujedno
omogućuju modernizaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Danas se osobita pozornost poklanja pobolj tarnjem tržištu, kao i mogućnost korištenja
šanju sigurnosti i kvalitete hrane, očuvanju fondova za poljoprivredu i ruralni razvitak.
okoliša, obnovi i razvitku ruralnih pod Hrvatskim poljoprivrednicima bit će na ras
ručja, očuvanju kulturnog blaga i tradicio polaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za
nalnih običaja. Promiče se ruralni razvoj izravna plaćanja i ruralni razvoj.
uključujući seoski turizam, tradicionalne
Očekivane koristi od članstva u Uniji uklju
obrte, poboljšanje infrastrukture, kao i pro
čuju širenje tržišta i povećanje kvalitete po
micanje kvalitetnih ekoloških i autohtonih
ljoprivrednih proizvoda, uključujući veću
poljoprivrednih proizvoda.
stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvo
da i učinkovitiju administraciju.
Osim toga, reformirana poljoprivredna po
Primjena zakonodavstva Europske unije po litika pridonijet će racionalizaciji hrvatskog
zitivno će se odraziti na poljoprivrednike i poljoprivrednog proračuna, olakšat će pla
prehrambenu industriju, kao i na potrošače. niranje, a time i poboljšati poslovanje u po
ljoprivredi.
Pristup većem tržištu i europskim
Hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima
fondovim a
pružit će se prilika da se bez sadašnjih tr
Hrvatska je s Europskom unijom uskladila govinskih zapreka natječu na velikom unu
svoje propise kojima regulira proizvodnju, tarnjem tržištu s proizvođačima Europske
preradu i prodaju poljoprivrednih proizvo unije. Stoga je glavni izazov na ovom po
da na zajedničkom tržištu, kao i trgovinu s dručju prilagodba hrvatskih poljoprivred
trećim zemljama. Članstvo u Europskoj uni nika uvjetima otvorenog zajedničkog trži
ji značit će također slobodan pristup unu šta Unije s oko 500 milijuna potrošača.
24
Poticaji Naši poljoprivrednici i ruralne zajednice

već su imali priliku koristiti sredstva iz
U Hrvatskoj će se pristupanjem Europskoj pretpristupnih fondova Unije, čime su ne
uniji tako primjenjivati sustav jedinstvenog samo dobili financijsku pomoć, nego su
plaćanja po gospodarstvu, u kojemu poticaji također stekli znatno iskustvo i znanje za
više neće ovisiti o količini proizvodnje, već buduće uspješno korištenje proračunskih
o poštivanju dobre poljoprivredne prakse sredstava Unije.
i ekoloških uvjeta proizvodnje (višestruka
sukladnost). Pritom će se zadržavati vezana Agencija za plaćanja
plaćanja za krave dojilje (105 tisuća grla) te
za ovce i koze (543 tisuća grla). Da bi ostva Osnivanjem Agencije za plaćanja u poljo
rili prava na izravna plaćanja, poljoprivred privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Hr
nici će morati ispuniti određene zahtjeve, u vatska je dobila tijelo koje će biti temeljna
skladu s propisima višestruke sukladnosti. poveznica između hrvatskih poljoprivred
Radi lakše prilagodbe Hrvatskoj je odobreno nika te nacionalnih institucija i institucija
prijelazno razdoblje do 2018. godine u kojem Europske unije, koje kroz svoje programe
će poljoprivrednik ostvarivati pravo na poti financiraju razvoj tog značajnog sektora.
caj čak i ako se – do isteka tog perioda – i ne Agencija detaljno obrađuje korisn ičke za
bude pridržavao određenih propisa. htjeve, odobrava a potom i pravodobno is
plaćuje novčane poticaje i naknade svojim
Osnovne su koristi članstva u Uniji: finan
krajnjim korisnicima, u skladu s nacional
ciranje izravnih plaćanja i mjera ruralnog nim i europskim propisima.
razvoja iz poljoprivrednih fondova Unije te
korištenje europskih sredstava za restruk Prijelazne mjere
turiranje poljoprivredne proizvodnje, čime
će se rasteretiti nacionalni proračun; podi U prve tri godine članstva Hrvatska će ima
zanje konkurentnosti poljoprivrede. ti pravo da isplaćuje određene nacionalne
potpore za šećernu repu, ekstra djevičan
Izr avna plaćanja sko i djevičansko maslinovo ulje, duhan,
mliječne krave i rasplodne krmače, iako te
Hrvatska će nakon pristupanja Europskoj potpore nisu dio zajedničke poljoprivredne
uniji zadržati postojeću razinu izravnih

politike Europske unije. Imat ćemo i pravo
plaćanja (između 300 i 400 milijuna eura). korištenja nacionalne rezerve, tj. utvrđiva
U prvim godinama članstva udio Unije nja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim
u izravnim plaćanjima hrvatskim poljo osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju
privrednicima povećavat će se, dok će se mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvod
dio financiran iz nacionalnog proračuna nju duhana.
postupno smanjivati. Udio Unije bit će 25%
u prvoj godini članstva, 30% u drugoj, 35% Zaštita i registr acija proizvoda
u trećoj i 40% u četvrtoj godini članstva.
Od pete godine nadalje, taj će se postotak Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku
povećavati za 10 postotnih bodova kako bi od 12 mjeseci od dana pristupanja registri
u desetoj godini članstva dostigao 100%. ra i zaštiti na razini Unije poljoprivredne i
prehrambene proizvode već registrirane i
Rur alni r azvoj zaštićene na nacionalnoj razni oznakama
izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tra
Osim toga, Hrvatskoj će unutar poljopri dicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut). Na
vrednih fondova Europske unije biti na ras zajedničkom tržištu Unije moći će se proda
polaganju značajna sredstva za financiranje vati »pekmez«, tradicionalni hrvatski proiz
mjera ruralnog razvoja. Nadalje, nakon pri vod koji do sada nije bio prisutan na tom
stupanja Uniji, povrh iznosa predviđenih tržištu. U listu tradicionalnih izraza Europ
za izravna plaćanja i ruralni razvoj, Hrvat ske unije bit će također uključene oznake za
skoj će biti dostupno i oko 10 milijuna eura vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet,
godišnje za vinogradarstvo te 9,6 milijuna kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih
eura u narednom desetogodišnjem razdob alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatska
lju za minirane i minski sumnjive površine, travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska
koje nakon razminiranja budu vraćene po stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Za
ljoprivrednoj namjeni. darski maraschino.
25
U ovome iznimno složenom i opsežnom poglavlju prihvaćeni su brojni hrvatski zahtje
vi koji su potanje opisani u nastavku, a predmet su im sljedeća područja:
1. izravna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi
2. trgovinski mehanizmi
3. uređenje tržišta po sektorima
4. politika kvalitete
5. ruralni razvoj.
1. izr avna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi

Utvrđeno referentno razdoblje. Hrvatska i dio plaćanja iz 2012. godine). Pritom se u
je osigurala da razdoblje 2005–2007. bude prava na plaćanja ne uračunava moguće po
referentno za biljnu i stočarsku proizvod većanje ili do neke mjere smanjivanje proiz
nju. Iznimka je proizvodnja mlijeka, gdje je vodnje u idućem razdoblju. Proizvođači u
kao referentno razdoblje određena 2007. go SPS-modelu imaju slobodu izbora što pro
dina, i proizvodnja šećera, gdje je referent izvoditi, a obvezni su zadovoljavati uvjete
no razdoblje 2004–2008. višestruke sukladnosti (eng. cross-compli
ance), što znači da moraju ispunjavati pro
Referentno razdoblje služi za izračunavanje
pisane uvjete povezane sa zaštitom okoliša,
financijske omotnice za izravna plaćanja
zdravljem ljudi, životinja i bilja te s dobrobi
koja će Hrvatskoj biti dostupna nakon pri
ti životinja, kao i uvjete povezane s dobrom
stupa Europskoj uniji, kao i za izračunava
poljoprivrednom i okolišnom praksom.
nje kvote za proizvodnju mlijeka i šećera.
Postupno usklađivanje s propisima o više
Financijska omotnica za minirano poljo
strukoj sukladnosti. Hrvatska je osigurala
privredno zemljište. Slijedom svoje spe
postupnu primjenu određenih propisa Eu
cifične situacije zbog Domovinskog rata,

ropske unije koji se tiču zahtjeva koje su po
Hrvatska je osigurala da se u izračun finan
ljoprivrednici dužni ispuniti radi ostvarivanja
cijske omotnice za izravna plaćanja uključi
prava na izravna plaćanja, u skladu s propisi
minirano i minski sumnjivo poljoprivredno
ma višestruke sukladnosti na način da:
zemljište koje se nije moglo koristiti u refe
rentnom razdoblju. • uvjeti glede zaštite okoliša, javnog zdrav

lja i zdravlja životinja te označavanja i
U proračunu Europske unije za minirano registracije životinja postanu obveza u
i minski sumnjivo zemljište predviđena je ostvarivanju prava na izravna plaćanja od
rezerva, svota od 9,6 milijuna eura (na te 1. siječnja 2014. godine;
melju podataka o razminiranom zemljištu • uvjeti glede javnog zdravlja te zdravlja ži
u razdoblju 2005–2009. i stanju miniranih votinja i bilja, kao i izvješćivanja o bole
površina od 1. siječnja 2010). stima postanu obveza u ostvarivanju pra
Korištenje nacionalne rezerve. Hrvatska je va na izravna plaćanja od 1. siječnja 2016.
osigurala mogućnost korištenja nacionalne godine;
rezerve (pod uvjetom da nacionalna rezer • uvjeti glede dobrobiti životinja postanu
va ne iznosi više od 20% vrijednosti nacio obveza u ostvarivanju prava na izravna
nalne omotnice), tj. utvrđivanja dodatnih plaćanja od 1. siječnja 2018. godine.
prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim Tim modelom omogućit će se da se kroz
sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov prijelazno razdoblje zahtjevi višestruke su
goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana, u kladnosti uvode postupno, posebice zbog
okviru modela jedinstvenih plaćanja (eng. potreba provedbe nužne edukacije, infor
single payment system – SPS) sukladno pro miranja i pripreme velikog broja poljopri
pisima Europske unije. vrednih gospodarstava, te funkcionalne
SPS-model je sustav izravnih plaćanja koji uspostave cijelog sustava.
nije povezan s proizvodnjom, a pravo na 100 eura: minimum godišnjih izravnih pla
potporu ostvaruje se na temelju utvrđenih ćanja. Hrvatska je osigurala da se kao mi
prava na plaćanja izračunatih na temelju nimalni zahtjev ukupnog iznosa izravnih
obujma proizvodnje i ostvarenih plaćanja plaćanja u određenoj godini za korisnike
iz referentnog razdoblja (za Hrvatsku je to, izravnih plaćanja u Hrvatskoj utvrdi iznos
ovisno o proizvodnji, dio plaćanja iz 2011. od 100 €.
26
Namjera je da se na korisnike izravnih pla prošlom, petom valu proširenja, nijednoj

ćanja u Hrvatskoj primijeni isključivo kri državi nije odobrena tzv. dopuna financij
terij vrijednosti ukupnog iznosa izravnih ske omotnice sredstvima iz nacionalnog
plaćanja, to jest prag od 100 € po korisniku. proračuna do 100% tj. do punog iznosa.
Mogućnost primjene dodatnih nacionalnih Državna pomoć produžena za još 3 godine.
izravnih plaćanja do punog iznosa pot Hrvatska je osigurala da joj se u prijelaznom
pore od prve godine članstva. U prvih de razdoblju od 3 godine od dana pristupanja
set godina hrvatskog članstva u Europskoj Europskoj uniji dozvoli primjena mjera dr
uniji izravna plaćanja poljoprivrednicima žavne pomoći koje su bile na snazi prije
postupno će prelaziti s nacionalnih sredsta pristupanja, a koje želi zadržati u statusu
va na europske fondove. U skladu s time, na postojeće državne pomoći, uz obvezu da u
kon što Hrvatska postane članicom Europ roku od najviše četiri mjeseca od datuma
ske unije, iznos kojim će Europska unija iz pristupanja dostavi Europskoj komisiji po
svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati pis postojećih mjera državne pomoći.
u cjelokupnom iznosu za izravna plaćanja
Ovo znači da će u razdoblju od tri godine
povećavat će se na sljedeći način tijekom
od pristupanja Uniji Hrvatska imati pravo
desetogodišnjeg razdoblja: 25% od cjelokup
isplaćivati određene mjere nacionalne dr
nog iznosa za izravna plaćanja prve godine
žavne pomoći koje nisu dio zajedničke po
članstva, 30% druge, 35% treće i 40% četvr
litike Europske unije. Te se mjere odnose na
te godine, a nakon toga desetpostotno pove
šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičan
ćanje svake naredne godine.
sko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i
S obzirom na to Hrvatskoj je zbog takvog rasplodne krmače.
postupnog porasta udjela financiranja iz
Izravna plaćanja za krave dojilje, ovce i ko
ravnih plaćanja nacionalne omotnice iz
ze. Hrvatska je osigurala mogućnost isplate
poljoprivrednih fondova Europske unije
izravnih plaćanja povezanih s brojem grla
odobrena primjena dodatnih nacionalnih
za najviše 105.270 grla krava dojilja te za
izravnih plaćanja do punog (100%) iznosa
najviše 542.651 grla ovaca i koza.
potpore od prve godine članstva.
Hrvatska temelji ovaj zahtjev na broju krava
To znači da će Hrvatska nakon ulaska u Eu

dojilja te ovaca i koza za koje je ostvareno
ropsku uniju, od prve godine članstva, zadr
pravo na izravna plaćanja u proizvodnim
žati istu razinu izravnih plaćanja koja se da
godinama 2009. i 2010, kao i na očekiva
nas isplaćuju (oko 373 milijuna eura). Puni
nom smanjenju prihvatljivog broja životinja
iznos potpore od prve godine članstva omo
gućit će ravnopravnu poziciju hrvatskim u skladu s planiranim manjim modifikaci
poljoprivrednicima na jedinstvenom europ jama nacionalnih propisa za razdoblje od
skom tržištu poljoprivredno‑preh rambenih 2011. godine.
proizvoda i njihovo uključivanje na to trži Hrvatska već dugi niz godina primjenjuje
šte bez naglih šokova izazvanih promjena plaćanja po grlu za krave dojilje te ovce i
ma razine potpore, odnosno veću stabilnost koze. Stoga je predviđeno zadržavanje su
dohotka od poljoprivrede. Treba također stava proizvodno vezanih plaćanja za krave
napomenuti da, za razliku od Hrvatske, u dojilje, ovce i koze.
2. trgovinski mehanizmi
Zbog postojećih trendova u razmjeni sa Izvozne subvencije i posebne zaštitne mje
zemljama Europske unije koji ukazuju na re. Hrvatska je osigurala danom pristupa
mogućnost znatnijeg porasta unosa pojedi nja Europskoj uniji pravo primjene svih
nih poljoprivrednih i prehrambenih pro odredaba pravne stečevine Europske unije
izvoda iz država članica Unije nakon pri koje se tiču korištenja izvoznih subvencija
stupanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih tr
pojave ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom govinskih mjera koje stoje na raspolaganju
tržištu tih proizvoda, Hrvatska je zatražila državama članicama Unije.
i u pregovorima osigurala pravo primjene Zaštitne mjere od povećanog unosa proiz
zaštitnih mehanizama koji stoje na raspo voda. Hrvatska je osigurala danom pristu
laganju drugim državama članicama Eu panja Europskoj uniji pravo primjene za
ropske unije, jer bi se u suprotnome našla štitnih mjera u slučaju ozbiljnih poremećaja
u neravnopravnom položaju na europskom na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog po
zajedničkom tržištu. Slijedom navedenog, većanog unosa proizvoda iz drugih država
postignuto je sljedeće: članica Unije.
27
3. Uređenje tržišta po sektorima
Šećer. Hrvatska je osigurala godišnju pro 5. Hrvatska Istra

izvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u 6. Moslavina
visini od 192.877 tona. 7. Plešivica
Hrvatska je osigurala za prijelazno razdoblje 8. Hrvatsko Podunavlje
od tri godine od dana pristupanja Europskoj 9. Pokuplje
uniji nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šeće 10. Prigorje-Bilogora
ra za rafinaciju u visini 40.000 tona godišnje 11. Primorska Hrvatska
uz plaćanje carine od 98 € po toni. 12. Sjeverna Dalmacija
13. Slavonija
Tražena kvota u visini od 40.000 tona od 14. Srednja i Južna Dalmacija
govara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je 15. Zagorje-Međimurje
Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska or 16. Zapadna kontinentalna Hrvatska.
ganizacija.
Uvrštena vinogradarska područja. Hrvat
Hrvatska je osigurala da se kao kriterij za ska je osigurala uvrštavanje svojih vinogra
priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju si darskih područja u odgovarajuće pravne
rovog šećera u slučaju Hrvatske ne primje propise Europske unije:
njuje razdoblje koje je inače predviđeno
pravn im propisima Europske unije, već da • zona B – površine pod vinogradima u pod
se uzme u obzir prosječno ostvarena rafina regijama: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Ple
cija u razdoblju 2007–2008. šivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje
• zona CI – površine pod vinogradima u pod
Sve tri hrvatske šećerane proizvode šećer
regijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija
iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer,
• zona CII – površine pod vinogradima u
čime osiguravaju optimalno korištenje svo
podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko pri
jih proizvodnih kapaciteta. Stoga im treba
morje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dal
osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno
macija, Srednja i Južna Dalmacija.
dobivanja uvoznih licenci, i nakon pristu
panja Europskoj uniji. Uvrštene tradicionalne oznake. Hrvatska je
osigurala uvrštavanje sljedećih tradicional
Mlijeko. Hrvatska je osigurala nacionalnu
nih oznaka na Listu tradicionalnih izraza
proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od

odgovarajućih pravnih propisa Europske
750.000 tona te dodatnu kvotu za restruk
unije:
turiranje u sektoru mljekarstva u visini 2%
nacionalne kvote koja bi Hrvatskoj bila na • »kvalitetno vino s kontroliranim zemljo
raspolaganju od 1. travnja prve kvotne godi pisnim podrijetlom« ili »kvalitetno vino
ne nakon pristupanja Europskoj uniji u mje KZP« (uz ovaj izraz može stajati »mlado
ri u kojoj je u razdoblju 2009–2012. smanje vino«, »arhivsko vino«, »desertno vino«);
na potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda • »vrhunsko vino s kontroliranim zemljo
na gospodarstvima. pisnim podrijetlom« ili »vrhunsko vino
KZP«; (uz ovaj izraz može stajati »arhivsko
Nadalje, s obzirom na promjene u sustavu
vino«, »desertno vino«, »kasna berba«, »iz
uređenja tržišta mlijeka uvedene promje
borna berba«, »izborna berba bobica«, »iz
nom pravnih propisa Europske unije, Hr
borna berba prosušenih bobica«, »ledeno
vatska je osigurala da joj se prilikom pristu
vino«).
panja Europskoj uniji odobri jednokratno
povećanje kvote u iznosu od 2%, sukladno Hrvatska je osigurala da se u Listu tradici
povećanju mliječne kvote od 1% godišnje onalnih izraza odgovarajućih pravnih pro
koje je odobreno državama članicama Unije pisa Europske unije uključe tradicionalne
tijekom razdoblja od 5 godina zaključno s oznake:
proizvodnom godinom 2013/2014. • »kvalitetno biser vino«
Mliječna mast. Hrvatskoj je odobren refe • »vrhunsko pjenušavo vino«.
rentni udio mliječne masti u mlijeku u iz Opolo, Plavac, Bermet, Mlado vino portugi
nosu od 4,07%, to jest 40,7 g/kg mlijeka. zac. Hrvatska je osigurala da se tradicional
Zaštićene oznake izvornosti. Hrvatska je ne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu
osig urala uvrštenje sljedećih zaštićenih tradicionalnih izraza odgovarajućih prav
oznaka izvornosti za vino u odgovarajuće nih propisa Europske unije.
pravne propise Europske unije: Hrvatska je usto osigurala da se aromatizi
1. Dalmatinska zagora rano vino Bermet definira u odgovarajućem
2. Dingač propisu Europske unije i uključi na spome
3. Hrvatsko primorje nutu listu sa svojom zemljopisnom ozna
4. Istočna kontinentalna Hrvatska kom kao »Samoborski bermet«.
28
U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado u razdoblju od dana pristupanja Europskoj

vino portugizac Hrvatska je osigurala da se uniji do iskorištenja zaliha, proizvoda pod
vina stavljena na tržište ili označena tom nazivima »domaća marmelada« i »ekstra do
oznakom prije dana pristupanja Hrvatske maća marmelada«. Nakon isteka prijelaznog
Europskoj uniji mogu prodavati do iskori razdoblja, marmelada će se i dalje moći pro
štenja zaliha. izvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je
Tradicionalni izrazi za vino. Hrvatska je izrađena od citrusnog voća. Marmelade od
osigurala da se hrvatski tradicionalno kori ostalog, dakle necitrusnog voća će se i dalje
šteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali pod
propise Europske unije, čime se omogućuje novim nazivom, »džem« i »ekstra džem«.
njihovo daljnje korištenje i nakon pristupa Na tržištu Europske unije proizvod pod
nja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na nazivom »marmelada« ima različite para
razini Europske unije. metre kakvoće i proizvodi se isključivo iz
Financijska omotnica za sektor vina. Hrvat citrusnog voća u odnosu na proizvod koji se
ska je osigurala da se za obračun financijske pod istim nazivom proizvodi u Hrvatskoj.
omotnice za vinarski sektor, predviđene za Naime, u Hrvatskoj se proizvod pod nazi
financiranje programa u vinogradarstvu, vom »marmelada« proizvodi i od drugih
koriste podaci o proizvodnji vina u refe vrsta voća. Uzimajući u obzir navike hrvat
rentnom razdoblju 2005–2007. te podatak o skih potrošača kao i potrebe proizvođača da
površini pod vinogradima u 2007. godini. U se usklade s novim zahtjevima, potrebno je
skladu s tim Hrvatskoj je odobren iznos od prijelazno razdoblje do iskorištenja zaliha
10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu za stavljanje na hrvatsko tržište proizvoda
za vinarski sektor. pod nazivima »domaća marmelada« i »ek
Vinarski sektor je važan gospodarski sektor stra domaća marmelada«.
s dugom tradicijom u Hrvatskoj. Hrvatskoj Pekmez. Hrvatska je osigurala mogućnost
je utvrđena financijska omotnica za vinar stavljanja na zajedničko tržište Europske
ski sektor sukladno metodologiji izračuna unije tradicionalnog hrvatskog proizvoda
vinske omotnice za sve države članice Eu pod nazivom »pekmez«, koji do sada nije
ropske unije u kojima se proizvodi vino od bio prisutan na tom tržištu.

grožđa iz vlastitih vinograda. Omotnica će
Proizvod pod nazivom »pekmez« je tradicio
se koristiti u skladu s propisima Europske
nalan proizvod u Hrvatskoj. Budući da se
unije, tj. za financiranje programa u vinar
takav proizvod ne proizvodi u Europskoj
skom sektoru.
uniji i nije propisan pravnim propisima Eu
Jaka alkoholna pića. Hrvatska je osigurala ropske unije, u interesu potrošača je daljnja
uvrštavanje u odgovarajuće pravne propise proizvodnja ovoga proizvoda. Trend porasta
Europske unije sljedećih jakih alkoholnih proizvodnje (sa 297.000 kg u 1998. godini na
pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hr 662.000 kg u 2007. godini), prepoznatljivost
vatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, te visoka kvaliteta proizvoda razlozi su zbog
Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino. kojih se traži mogućnost stavljanja tog proiz
Marmelada. Hrvatska je osigurala prijelaz voda pod nazivom »pekmez« na hrvatsko tr
no razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište, žište i zajedničko tržište Europske unije.
4. Politik a kvalitete
Za poljoprivredne i prehrambene proizvo kama tradicionalnog ugleda (npr. Istarski
de koji na dan pristupanja Europskoj uniji pršut i sl.), Hrvatska je postigla da se zahtje
budu već registrirani i zaštićeni na naci vi za njihovu registraciju na razini Europ
onalnoj razini bilo oznakama izvornosti, ske unije mogu predati i do 12 mjeseci od
oznakama zemljopisnog podrijetla ili ozna dana pristupanja.
5. Rur alni r azvoj

Potpore samoopskrbnim poljoprivrednim sredstvima Europskog poljoprivrednog fon
gospodarstvima i potpore za uspostavu pro da za ruralni razvoj (EAFRD) do 31. prosin
izvođačkih organizacija. Hrvatska je osi ca 2017. godine, a s obzirom na strukturne
gurala mogućnost da u prijelaznom razdo poteškoće u hrvatskoj poljoprivredi.
blju financira mjere potpore za pretežno sa Financiranje iz Europskog poljoprivrednog
moopskrbna poljoprivredna gospodarstva fonda za ruralni razvoj. Hrvatska je osigu
te za uspostavu proizvođačkih organizacija rala mogućnost da u novom programskom
29
razdoblju (2014–2020) planira za polovicu okoliša i činjenicu da takvi projekti ne ge
manje sredstava za provedbu mjera rural neriraju dobit u ekonomskom pogledu.
nog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od Od IPARD-a do Europskog poljoprivrednog
trenutačno važećeg obaveznog minimuma, fonda za ruralni razvoj. Ex-post evaluacija
a s obzirom na početak primjene LEADER programa IPARD je obveza koja proizlazi iz
pristupa u ruralnom razvoju u smislu finan međunarodnog ugovora, a Hrvatska je osi
ciranja rada lokalnih akcijskih grupa i re gurala mogućnost financiranja te aktivno
alizacije njihovih projekata sredstvima Eu sti sredstvima Europskog poljoprivrednog
ropskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u novom
Nitratna direktiva. Hrvatska je osigurala programskom razdoblju.
mogućnost da u novom programskom raz Hrvatska je osigurala mogućnost da se sred
doblju (2014–2020) financira sredstvima stvima Europskog poljoprivrednog fonda za
Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) ruralni razvoj (EAFRD) tijekom 2014, 2015.
većim intenzitetom potpore (do maksimal i 2016. godine sufinanciraju izravna plaća
nih 75%) one projekte koji su povezani s nja, a s obzirom na činjenicu visoke razine
provedbom Nitratne direktive (rukovanje izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu ras
stajskim gnojivom), a s obzirom na potrebu terećenja državnog proračuna u prvim go
ispunjenja europskih standarda u zaštiti dinama članstva u Europskoj uniji. 
30
pOGLAvLJE
SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO

I FITOSANITARNA POLITIKA
Da bi postigle veću učinkovitost zajedničkih mehanizama i propisa, države članice
Europske unije odlučile su sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarnu politiku pre
pustiti isključivoj nadležnosti Unije, zbog čega se velik dio europske pravne stečevi

ne odnosi na to područje. Uz osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa
potrošača kada je u pitanju hrana, jedan je od glavnih ciljeva zaštita zdravlja i dobro
biti životinja te zdravstvena zaštita bilja. To također obuhvaća mjere za sprječavanje
unošenja i širenja zaraznih bolesti te organizama štetnih za bilje u Europsku uniju.
Dvanaesto poglavlje obuhvaća detaljna pra đače hrane zbog slobodnog kretanja robe na
vila s podr učja sigurnosti i higijene hrane. teritoriju Europske unije, bez kontrole na
Riječ je prije svega o usklađivanju s različi granici (naročito važno za promet npr. svje
tim zahtjevima kako bi se dostigla visoka že ribe koja gubi kvalitetu zadržavanjem na
razina sigurnosti hrane i javnog zdravstva granici), kao i na vlasnike životinja i svih
u Europskoj uniji. Posebno su važni za subjekata koji posluju s hranom.
htjevi sigurnosti hrane, pravila higijene za Usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s
proizvodnju hrane i detaljna veterinarska pravnom stečevinom Europske unije na pod
pravila neophodna za zdravlje životinja i r učju sigurnosti hrane svi proizvodi na trži
njihovu dobrobit. Nadalje, mjere koje ure
štu morat će udovoljavati jednakim zahtje
đuju pitanja hrane za životinje, prijevoza
vima. Time će se podići opća razina sigur
živih životinja, kvalitete poljoprivrednog i
nosti hrane kao i povjerenja hrvatskih gra
šumskog reprodukcijskog materijala, zaštite
đana u proizvode koje kupuju.
biljnih sorti i oplemenjivačkih prava te re
gistracije, prometa i primjene sredstava za Povećanje konkurentnosti
zaštitu bilja, također su dio ovog poglavlja.
U dijelu trgovine životinjama i hranom po
Promjene za Hrvatsku većat će se i konkurentnost hrvatskih proiz
vođača i uzgajivača na unutarnjem tržištu
Pristupanje Europskoj uniji na ovom će po Europske unije. Prilagođavanjem standar
dručju svakako pridonijeti pozitivnom me dima na području veterinarstva unaprijedit
đunarodnom imidžu Hrvatske i njezinih će se uzgoj životinja na farmama, kao i su
proizvoda. Hrvatsko članstvo u Europskoj stav označavanja životinja. Tako će se sma
uniji pozitivno će se odraziti i na proizvo njiti trgovina životinjama »na crno«.
31
Veća sigurnost hr ane vih lako kvarljivih namirnica samo će se
morati pridržavati određenih higijenskih
Potpunim uključivanjem u Sustav brzog pravila, poput njihova čuvanja u rashlad
uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje nim vitrinama na tržnicama. Udovoljavanje
(RASFF) povećat će se djelotvornost služ propisanim higijenskim zahtjevima stoga
benih kontrola. Time se podiže opća razina će samo pridonijeti sigurnosti tradicional
sigurnosti hrane, između ostaloga sprječa nih i ostalih prehrambenih proizvoda, a ni
vanjem prodaje i povlačenjem s tržišta pro kako okončati njihovu proizvodnju.
izvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje
ljudi. Europski fondovi
Prijelazna r azdoblja Za objekte koji trenutačno ne udovoljava

ju propisanim uvjetima, kao i za troškove
Hrvatska je u pregovorima s Europskom izgradnje i opremanja graničnih inspekcij
unijom dobila prijelazna razdoblja za prila skih postaja na vanjskim granicama Europ
godbu nekim propisima na ovom podr učju, ske unije (na granicama s Bosnom i Herce
između ostaloga i zbog troškova njihove govinom, Crnom Gorom i Srbijom) potrebna
primjene. Proizvođači hrane čiji proizvodi su značajna financijska ulaganja. Za te će
udovoljavaju visokim zahtjevima sigurno se potrebe moći koristiti fondovi Europske
sti i higijene hrane najlakše će naći kupce unije. 
na velikom zajedničkom tržištu.
Tr adicionalni proizvodi
Nema mjesta strahu da će doći kraj proiz

vodnji tradicionalnih proizvoda poput sira
i vrhnja. Pri proizvodnji i distribuciji tak

Dobrobit životinja (zabrana držanja kokoši nesilica u neobogaćenim kavezima). Hr

vatska je nakon pristupanja Europskoj uniji osigurala mogućnost zadržavanja kokoši
nesilica u postojećim kavezima, koji nisu u skladu s pravnom stečevinom Europske
unije, do kraja proizvodnog ciklusa koji je započeo prije dana pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji, i to u razdoblju koje neće biti dulje od dvanaest mjeseci od dana pri
stupanja.
Posebna pravila za proizvode životinjskog podrijetla. Za određene objekte u sektoru
mesa, mlijeka i ribe i objekte koji se bave preradom nusproizvoda životinjskog pod
rijetla, a koji neće biti usklađeni sa strukturnim zahtjevima predviđenima pravnim
propisima Europske unije na dan pristupanja Uniji, Hrvatska je osigurala mogućnost
korištenja prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2015. godine. Objektima u prijelaznom
razdoblju bit će dozvoljeno stavljati proizvode samo na tržište Hrvatske i na tržišta
trećih zemalja.
Posebna pravila za pojedina sjemena. Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do
31. prosinca 2014. godine za primjenu pravnih propisa Europske unije, za stavljanje na
tržište sjemena sorti repe, žitarica, uljarica i predivog bilja, krmnog bilja, sjemenskog
krumpira i povrća. Tijekom prijelaznog razdoblja takvo sjeme stavljat će se isključivo
na hrvatsko tržište.
32
pOGLAvLJE
RIBARSTVO
Zajednička ribarstvena politika Europske unije obuhvaća pitanja iskorištavanja i
upravljanja ribljim bogatstvima, pitanja uređenja tržišta proizvodima ribarstva, pi
tanja strukturne politike, nadzora i kontrole, kao i međunarodnu suradnju u ribar
stvu. Cilj joj je na europskoj razini osigurati dugoročno održivo iskorištavanje živih

bogatstava mora. Pritom uzima u obzir rastuću potrebu tržišta za zdravim proizvo
dima iz mora. Istodobno nastoji očuvati obalne i otočne zajednice ovisne o ribar
stvu, kao i zaposlenje u cijelom sektoru.
Ribarstvena politika Europske unije refor uspostavi kopnene infrastrukture – od sre

mira se svakih deset godina kao odgovor na dišnjih tijela državne uprave do lokalnih i
promjene koje se odnose na stanje ribljih regionalnih uprava i samouprava, te ribara
populacija, kao i na opće gospodarske pri i sudionika u ribarstvu. Važan je segment
like u ribarstvu. Upravo započinju razgo također izrada planova upravljanja, na te
vori o predstojećoj reformi, u kojoj sve veći melju kojih je moguće zadržati tradicional
značaj imaju pitanja integralnog pristupa ne alate i oblike ribolova te urediti pitanja
razvoju obalnih područja te prepoznavanje dugoročnog razvoja tog sektora.
regionalnih specifičnosti pojedinih oblika
ribolova. Osnovne smjernice Zajedničke ri Lakši plasm an na europsko tržište
barstvene politike odnose se na osiguranje
dugoročne održivosti sektora kroz smanje Članstvom u Europskoj uniji dobit ćemo
nje ribolovnog pritiska na resurse te stvara izravan pristup jedinstvenom tržištu Eu
nje boljih uvjeta na tržištu. ropske unije, jednom od najvećih svjetskih
uvoznika proizvoda ribarstva. Zbog izrav
Promjene za Hrvatsku nog plasmana hrvatskog ulova, uzgoja i pre
rade ribe hrvatski će ribari dobiti moguć
Prilagodba Zajedničkoj ribarstvenoj politici nost ravnopravnog nastupa na tržištu.
Europske unije obuhvaća primjenu različi Korištenje novčanih sredstava iz Europskog
tih tehničkih mjera, te uspostavu odgova fonda za ribarstvo te bolja organizacija ri
rajućeg sustava inspekcije, nadzora i kon barstvenog sektora putem udruživanja i za
trole, kao i sustava potrebnog za učinkovito jedničkog organiziranja proizvođača omo
funkcioniranje jedinstvenog tržišta i meha gućit će pak bolje pozicioniranje hrvatskog
nizama sufinanciranja. Proces pristupanja ribarstva u širem europskom tržišnom kon
Europskoj uniji praćen je i aktivnostima na tekstu.
33
Europski fond za ribarstvo 1997. godine (SOPS), koji je na snazi od
2001. godine, nakon pristupanja Hrvatske
Za Hrvatsku je u 2013. godini u Europskom Europskoj uniji Hrvatska i Slovenija moći
fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 milijuna
će ostvarivati uzajamna ribolovna prava u
eura, a nakon 2014. godine Hrvatska će rav
obalnim vodama dviju zemalja u ograni
nopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava
čenom morskom prostoru unutar 12 milja
iz Europskog fonda za ribarstvo. Pritom će
koji je bio utvrđen SOPS-om. Ovaj režim je
ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te
reciprocitetan i bit će ograničen u pogledu
obalne i otočne zajednice time moći provo
vrsta riba i načina njihova ulova (odnosi
diti daljnje prilagodbe, modernizirati pro
se isključivo na pridnene i male pelagične
izvodnju, jačati kopnenu logistiku i infra
vrste, uključujući srdele i inćune, u opse
strukturu te smanjivati negativan utjecaj na
gu od 100 tona godišnje za maksimalno po
okoliš.
25 ribarskih brodova na svakoj strani). Pri
Ribarenje u pogr aničnom području mjena počinje tek nakon potpune proved
be arbitražne odluke o granici koja će biti
Prema Sporazumu o pograničnom prometu donesena na temelju Sporazuma o arbitraži
i suradnji između Hrvatske i Slovenije iz između Hrvatske i Slovenije. 

Ribarski alati. Hrvatska je osigurala da tijekom prijelaznog razdoblja do 30. lipnja 2014.
godine na dubinama manjim od 50 metara zadrži korištenje pridnene povlačne mreže
koče na udaljenosti od jedne i pol nautičke milje od obale za plovila koja ribare uz
obalu Istre. Nadalje, tijekom prijelaznog razdoblja omogućeno je i da se duž cijele obale
za sva plovila manja od 15 metara na dubinama većim od 50 metara zadrži korištenje
pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od jedne nautičke milje od obale. Ovaj
režim moguće je trajno zadržati, pod uvjetom izrade planova upravljanja koje mora
odobriti Europska komisija. Što se tiče ostalih tradicionalnih ribolovnih alata, Hrvat
ska nakon pristupanja Europskoj uniji može zadržati u primjeni veliku većinu njih, uz
uvjet izrade odgovarajućih planova upravljanja i dostave svih potrebnih dokaza da oni
zadovoljavaju kriterijima koje propisuje pravna stečevina Europske unije.
Mali ribolov. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. godine za
zadržavanje kategorije malog ribolova za osobne potrebe, uz uvjet postupnog ukidanja
i preusmjeravanja današnjih malih ribara u kategorije bilo gospodarskog bilo rekreacij

skog ribolova, sukladno relevantnim pravnim propisima Europske unije.
Posebni režim za udaljene otoke. Hrvatskoj je, zbog povećanih troškova proizvodnje i
udaljenosti, odobrena stopa sufinanciranja projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i
Lastovo, u iznosu do 85%. Ovo znači da će, u dijelu javnih sredstava kojima se sufinan
ciraju projekti iz europskih fondova, na navedena četiri hrvatska otoka Europski fond
za ribarstvo sudjelovati s 85%, dok u drugim državama Unije sudjeluje sa 75%. Takav
sustav se primjenjuje još samo na grčkim otocima.
Postojeće državne potpore. Hrvatska je osigurala primjenu nekih potpora koje su na
snazi prije pristupanja, a koje želi zadržati u statusu postojećih državnih potpora (eng.
existing aid), u smislu odgovarajućih pravnih propisa Europske unije, uz obvezu da u
roku od najkasnije četiri mjeseca od datuma pristupanja dostavi Europskoj komisiji
popis postojećih državnih potpora koje namjerava zadržati.
34
pOGLAvLJE
PROMETNA POLITIKA
Cilj propisa Europske unije na području prometa jest poboljšanje funkcioniranja
unutarnjeg tržišta Unije promicanjem sigurnosti, učinkovitosti, dostupnosti promet
nih usluga krajnjim korisnicima, zaštite njihovih interesa, kao i poboljšanjem zaštite
okoliša. Propisi Europske unije obuhvaćaju cestovni i željeznički promet, unutarnju

plovidbu, kombinirani promet, zračni i pomorski promet – i to tehničke, socijalne i
sigurnosne standarde u tim vrstama prometa, državne potpore te liberalizaciju unu
tarnjeg prometnog tržišta Unije.
Promjene za Hrvatsku to da se eliminira nelojalna konkurencija

prijevoznicima čiji vozači rade dopuštenih
Usklađujući se s visokim prometnim stan devet sati i – što je najvažnije – time se pri
dardima Europske unije, Hrvatska je već donosi povećanju sigurnosti svih sudionika
poboljšala funkcioniranje prometnog susta u prometu na cestama (sjetimo se samo ne
va u svim oblicima. Stvorila je pravni okvir sreće u tunelu Ledenik).
koji omogućava daljnje povećanje sigurno
sti prometa, poboljšala tehničke i socijalne Poboljšanje pomorskog prometa
uvjete za odvijanje prometa, te je omogućila
Ispunjavajući obveze preuzete u pregovor i
bolju zaštitu prava putnika, odnosno koris
ma, a zahvaljujući sredstvima pretpristup
nika prometnih usluga. Koristi od hrvat
ne pomoći Europske unije, Hrvatska je us
skog članstva u Uniji u ovom segmentu imat
postavila složen tehnički informacijski
će gospodarstvenici, prijevoznici te svi ko
su
stav nadzora i upravljanja pomorskim
risnici prometnih usluga.
prometom (sustav VTMIS). Taj sustav po
moću radara na jednome mjestu omogućava
Bolji nadzor nad r adnim
vremenom vozača praćenje, upravljane i organizaciju cjelo
kupnog pomorskog prometa na Jadranu –
Tako je Hrvatska primjerice, usklađujući koji je vrlo gust, pa se u jednom trenutku
se s europskom pravnom stečevinom, us na radaru pojavi i do 250 brodova. Time se
pješno uvela digitalne tahografe – uređa omogućava uvid u plovidbene okolnosti na
je za digitalno bilježenje vremena vožnje i moru, ostvaruje interakcija sa sudionicima
odmora vozača. Na taj način omogućeno je pomorskog prometa, pridonosi sigurnosti
lakše nadziranje radnog vremena vozača, plovidbe te učinkovitosti obavljanja lučkih
pravednije tržišno natjecanje s obzirom na operacija (što će posredno povećati konku
35
rentnost hrvatskih luka). Ovaj sustav tako Budući da je prometno tržište svake države
đer pridonosi boljoj zaštiti Jadrana od one članice Europske unije otvoreno pružatelji
čišćenja jer omogućava u svakom trenutku ma usluga iz drugih država članica, hrvat
praćenje i upravljanje kretanjem tankera na sko prometno tržište također će se liberalizi
Jadranu. rati. Domaćem pružatelju usluge pridružuje
se stoga konkurencija iz Europske unije, ali
Poboljšanje unutarnje plovidbe mu se ujedno otvaraju mogućnosti poslova
nja na novim tržištima. Krajnjim pak koris
Radi učinkovitijeg praćenja, upravljanja i or nicima, putnicima i gospodarstvenicima,
ganizacije prometa unutarnjom plovidbom,
veća ponuda prometnih usluga u Hrvatskoj
a sukladno obvezama iz pregovora, u unu
omogućit će i veći izbor, što uključuje po
tarnjoj plovidbi uvedeni su Riječni informa
voljniju cijenu i višu kvalitetu usluga.
cijski servisi (RIS), tj. informacijske usluge
ujednačenog standarda za podršku uprav Prijelazna r azdoblja
ljanju prometom na unutarnjim vodama,
i Automatski sustav identifikacije (AIS) – Hrvatska je u pregovorima s Europskom
međunarodni radio komunikacijski sustav unijom zatražila odgodu primjene pojedi
automatske identifikacije plovila u riječnom nih europskih propisa o liberalizaciji tr
prometu. Time su trenutačno stanje prome žišta u dva segmenta pomorskog prometa
ta unutarnjom plovidbom i nautički podaci kako bi se domaći prijevoznici mogli duže
dostupni u stvarnom vremenu korisnicima pripremati za suočavanje s europskom kon
na administrativnoj i komercijalnoj razini. kurencijom. Stoga će pojedini Unijini pro
pisi imati učinak na Hrvatsku tek istekom
Bolja zaštita putnik a u zr ačnom zatraženih prijelaznih razdoblja (a počet
prometu kom 2015. i početkom 2017. u pomorskom
U zračnom prometu usklađivanje s europ prometu).
skim pravilima donijelo je, između ostaloga, Tijekom dvije godine od pristupanja hrvat
novosti u zaštiti prava putnika u slučaju du ski prijevoznici neće moći obavljati usluge
ljih kašnjenja leta (prijevoznik mora osigura nacionalnog cestovnog prijevoza tereta (ka
ti smještaj, hranu, osvježenje) te otkaza pu botaže) u drugim državama članicama Uni
tovanja; dodatno se štite prava osoba sa in je, ali prema europskom načelu uzajamnosti
validitetom tijekom rezervacije i ukrcaja na ni prijevoznici drugih država članica Unije

let; propisuju obveze jasnog isticanja cijena u tom razdoblju neće moći obavljati iste us
karte i posebnih aerodromskih pristojbi, i sl. luge na hrvatskom teritoriju. 

Javni obalni linijski promet. Na području pomorskog prometa, javni obalni linijski
pomorski promet između hrvatskih luka do početka 2017. moći će obavljati samo hr
vatski brodari.
Kružna turistička putovanja. Na području pomorskog prometa, kružna putovanja tu
rističkim brodovima između hrvatskih luka do početka 2015. bit će rezervirana samo
za hrvatske brodare.
Ostvaren zahtjev Europske unije za prijelaznim

r azdobljem
Prometna politika. Tijekom dvije godine od dana pristupanja Republike Hrvatske Eu
ropskoj uniji hrvatski cestovni prijevoznici neće moći obavljati cestovni prijevoz tereta
između dvije točke u državi članici Europske unije (kabotaža), ali isto tako, prema
načelu uzajamnosti, ni prijevoznici iz država članica Unije, u tom razdoblju, neće moći
obavljati iste usluge na hrvatskom teritoriju. Na načelu uzajamnosti dvogodišnje prije
lazno razdoblje pojedine države članice mogu produljiti za najviše još dvije godine ili
mogu u svakom trenutku dozvoliti obavljanje takvih usluga na svom teritoriju.
36
pOGLAvLJE
ENERGETIKA
Ciljevi Europske unije na području energetike obuhvaćaju sigurnu opskrbu energijom
za sve njezine građane. Jedna od glavnih smjernica je i konkurentnost jedinstvenog

energetskog tržišta te stvaranje gospodarstva s niskom emisijom stakleničkih plinova.
Integralni pristup Unije klimatskoj i ener geotermalne energije, energije plina iz depo
getskoj politici iskazan je kroz popularnu nija, ili pak postrojenja za preradu otpadnih
formulu 20–20–20, to jest ostvarivanje slje voda, energije plime i oseke.
dećih ciljeva do 2020. godine: Nuklearna energetika pokriva 15% ukupne
• 20% nižu emisiju stakleničkih plinova u potrošnje energije u Europskoj uniji, a iz
odnosu na polaznu 1990. godinu; nuklearnih elektrana se trenutačno proiz
• 20% više obnovljivih izvora energije u vodi 1/3 električne energije na europskom
krajnjoj potrošnji; tržištu. Ovaj sektor stvara neznatnu emisiju
CO2, cjenovno je stabilan i pridonosi sigur
• 20% uštede u odnosu na potrošnju kakva
nosti opskrbe, no države članice odlučuju o
bi bila bez mjera energetske učinkovitosti.
njegovom korištenju u svojim nacionalnim
Ovisno o razvijenosti gospodarstva, prirod energetskim strukturama.
nim mogućnostima i unutarnjim resursi
Energetskim smjernicama obuhvaćeno je i
ma, svakoj su državi članici Unije dodije
upravljanje konvencionalnim energentima
ljeni individualni ciljevi koji će dovesti do
poput nafte, prirodnog plina i ugljena. Kao
ostvarenja ovih zajedničkih.
i drugdje u svijetu, i u Europskoj uniji još
Bez aktivne energetske politike i korištenja uvijek najintenzivnije se koriste fosilna go
domaćih izvora, ovisnost Europske unije o riva porijeklom s područja izvan Europske
uvozu do 2020. porasla bi na 70%. Primje unije. Pritom, uz problem globalnog sma
nom novih tehnologija doći će do značajnog njenja zaliha, ovisnosti o uvozu i variranje
smanjenja uvoza i korištenja domaćih resur cijena, tu je i visoka emisija stakleničkih
sa, osobito u pogledu na obnovljive izvore plinova i utjecaj na globalne klimatske pro
energije. Europska unija danas ima najraz mjene. Kako bi se izbjegle nestašice, za sve
vijeniju proizvodnju opreme za obnovljive države članice obvezno je čuvanje strateš
izvore energije – od one za korištenje hidro kih rezervi nafte i naftnih derivata te dalj
potencijala, do opreme za korištenje sunčeve nja izgradnja infrastrukture, skladišta plina
energije, energije vjetra, energije iz biomase, i osobito LNG-terminala.
37
Promjene za Hrvatsku Stoga su joj za projekte obnovljivih izvora
energije i energetske učinkovitosti dostup
Postizanje energetske usklađenosti s europ na sredstva iz programa Unije »Inteligentna
skim ciljevima nije puko »odrađivanje« za energija u Europi«, koji je dio Okvirnog pro
dataka povezanih s pregovorima, već će se grama za konkurentnost i inovacije. Grad
ono pozitivno odraziti na sadašnje i buduće ska toplana na biomasu u Pokupskom samo
naraštaje hrvatskih građana. Povećanje je jedan primjer uspješnog projekta sufinan
energetske učinkovitosti, pouzdan i održiv ciranog iz europskih fondova. Kada Hrvat
energetski sektor utemeljen na iskorištava ska bude članica Europske unije, za projek
nju svih energetskih mogućnosti za zadovo te iz područja održive energetike moći će
ljavanje vlastitih potreba u skladu s načeli koristiti sredstva iz strukturnih i drugih
ma okolišne, gospodarske i društvene odgo fondova Unije.
vornosti – sve ove europske smjernice i u
našem su nacionalnom interesu. Sigurnija opskrba energijom
Geografski položaj Hrvatske njezina je znat Glavni izazov za građane na području ener
na prednost u kontekstu održivog energet getike mogao bi biti potencijalni porast ci
skog razvoja. Dobro smo povezani sa susjed jena energije zbog liberalizacije hrvatskog
nim elektroenergetskim sustavima i s plin tržišta električne energije i plina. No otva
skim sustavom, što znatno podiže sigurnost ranjem tržišta ostvaren je preduvjet za uki
opskrbe. Potencijalno smo i tranzitna zemlja danje monopola u opskrbi energentima i za
za naftu, ukapljeni prirodni plin i električ sudjelovanje stranih ponuđača energije na
nu energiju. Imamo i sve prednosti pomor hrvatskom tržištu – što će, dugoročno gle
ske zemlje, kao i dobre lokacije za izgradnju dano, za industriju značiti pad cijena, a za
energetskih objekata (podzemna skladišta građane sigurnu, neprekinutu, dostupnu i
plina, akumulacijske hidroelektrane, vjetro dostatnu opskrbu energijom.
elektrane i drugi obnovljivi izvori energije,
Briga o siromašnima te kupcima slabije pla
terminali za naftu i ukapljeni plin, termo
težne moći jedno je od važnih pitanja u Eu
elektrane na uvozni kameni ugljen).
ropskoj uniji pa će usklađivanje hrvatskog
Korištenje europskih fondova
zakonodavstva s europskim dugoročno
značiti i bolju zaštitu hrvatskih potrošača,
Da bi ostvarila energetske ciljeve u skladu kao i mogućnost stvaranja sustava socijalne

s europskom politikom 20–20–20, Hrvatska pomoći radi osiguranja minimalne energije
treba uložiti znatna financijska sredstva. potrebne za život domaćinstava. 
38
pOGLAvLJE
POREZI
Fiskalni i porezni sustav svake države članice Europske unije temeljno je obilježje
nacionalnog suvereniteta. Unutar Unije ne postoji obveza usklađivanja svih vrsta
poreza, a porezna harmonizacija označava koordinaciju poreznih sustava država
članica Europske unije radi izbjegavanja nacionalnih poreznih mjera koje mogu ne

gativno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije, tj. na slobodno
kretanje roba, usluga i kapitala, te koje mogu narušiti tržišno natjecanje. Svaka drža
va članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav, pa čak i uvoditi nove porezne
oblike, uz obvezu da neke njihove dijelove (poreznu stopu, osnovicu i sl.) uskladi s
europskim propisima.
Obveza usklađivanja s pravnom stečevinom Promjene za Hrvatsku

Unije prije svega postoji na području ne
izravnih poreza, i to poreza na dodanu vri Hrvatska do pristupanja Europskoj uniji
jednost (PDV) te trošarina na sljedeće tri ka mora uspostaviti sustav razmjene informa
tegorije proizvoda: energenti, duhanski proi cija o PDV-u koji omogućava da se među dr
zvodi i alkoholna pića. Za navedene proizvo žavama članicama putem zajedničke infor
de određuju se minimalne stope poreza koje matičke mreže razmjenjuju podaci o PDV‑u,
su u interesu poštenog tržišnog natjecanja te odnosno da te podatke može dobiti bilo
omogućuju poticanje ušteda energije, kao i koja članica Unije, njezine porezne uprave,
korištenje prihvatljivih ekoloških goriva. Za kao i porezni obveznici. Stoga je Hrvatska
porez na dodanu vrijednost u Europskoj uni u velikoj mjeri već provela niz pripremnih
ji standardna stopa ne smije biti niža od aktivnosti za uvođenje ovog sustava, što će
15%, a države članice mogu primjenjivati i pridonijeti učinkovitijem kontroliranju pri
jednu ili dvije snižene stope poreza na doda kupljanja poreza i smanjenju porezne utaje
nu vrijednost koje ne smiju biti niže od 5%. u Hrvatskoj.
Na području izravnih poreza, propisi Europ
ske unije obuhvaćaju samo određene aspekte e-porezna
oporezivanja dohotka od štednje fizičkih Sukladno europskim standardima, Porez
osoba i poreza na dobit. na uprava razvila je i sustav elektroničkih
Države članice jednoglasno odlučuju o pita servisa (ePorezna) namijenjen poreznim
njima iz područja oporezivanja, što dodatno obveznicima, a koji omogućuje izvršava
čuva njihovu nacionalnu autonomiju. nje poreznih obveza putem Interneta. Pru
39
žene elektroničke usluge Porezne uprave registracijskog praga u iznosu od 35.000 €, a
omogućuju izvršavanje zakonom propisane drugo na oslobođenje od PDV-a za međuna
porezne obveze bez nepotrebnog gubljenja rodni prijevoz putnika (cestovni, željeznič
vremena i bez dodatnih administrativnih i ki, zračni, pomorski i riječni). Međutim, s
drugih troškova. U okviru projekta ePorez obzirom na to da nulta stopa PDV-a nije u
na tako su već dostupne sljedeće usluge: skladu s propisima Unije, Hrvatska će naj
uvid u Poreznu knjigovodstvenu karticu kasnije s danom pristupanja Uniji provesti
poreznog obveznika, podnošenje mjesečnog njezino ukidanje.
ili tromjesečnog PDV obrasca, podnošenje
konačnog obračuna PDV-a, podnošenje pri Cigarete
jave poreza na dobit, podnošenje obračuna
spomeničke rente i obračuna turističke za U dijelu područja oporezivanja duhanskih
jednice, te podnošenje obrasca za obračun proizvoda, Hrvatskoj je odobreno prijelazno
plaća. razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za
potpuno dostizanje razine oporezivanja na
Prijelazna r azdoblja za PDV cigarete u Europskoj uniji (60% prosječne
ponderirane maloprodajne cijene cigareta
U pogledu rezultata pregovora na podr učju puštenih u potrošnju i minimalnog iznosa
PDV-a, Hrvatskoj je odobreno prijelazno od 90 € na 1.000 komada cigareta), ali uz
razdoblje za oslobođenje od plaćanja PDV‑a obvezu provođenja postupnog usklađivanja
na građevinsko zemljište do 31. prosinca tako da s 1. siječnjem 2014. godine ista ne
2014. godine. Odobrena su joj i dva izuzeća može biti manja od 77 € na 1.000 komada
od kojih se prvo odnosi na primjenu PDV cigareta. 

Građevinsko zemljište. Hrvatska može nastaviti s oslobađanjem od plaćanja PDV-a na
građevinsko zemljište do 31. prosinca 2014.
Cigarete. U pogledu trošarina na cigarete, Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje
do 31. prosinca 2017. godine za dostizanje razina oporezivanja Europske unije.

Međunarodni prijevoz putnika. Hrvatska je osigurala izuzeće za oslobađanje od PDV-a
na međunarodni prijevoz putnika.
Prag za ulazak u sustav PDV-a. Hrvatska je osigurala izuzeće kojim joj je omogućeno
da visina praga za ulazak u kategoriju obveznika plaćanja PDV-a iznosi 35.000 €. To

znači da fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te koje ostvare
godišnji prihod manji od navedenog praga neće biti podložne plaćanju PDV-a.
40
pOGLAvLJE
EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA

Članice Europske unije čine Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Osim toga, ob
veza je svih država članica smatrati ekonomsku politiku zajedničkim interesom i
stalno međusobno koordinirati nacionalne ekonomske politike, kao i ostvariti urav
noteženi nacionalni proračun. Usklađivanje ekonomskih politika podrazumijeva

i zajedničko planiranje integracije gospodarstava, poticanje gospodarskoga rasta,
osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti europskog gospodarstva kao cjeline na
globalnoj razini.
Euro je u gotovinskom obliku uveden pri članica to su: Njemačka, Francuska, Italija,
je devet godina te se potvrdio kao snažna i Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija,
stabilna valuta – uz američki dolar vodeća Finska, Irska, Španjolska, Portugal i Grčka,
je međunarodna valuta u globalnoj ekono dok euro nije uveden u Švedskoj, Ujedinje
miji. Zajednička valuta postala je simbol nom Kraljevstvu i Danskoj. Od novih čla
Europske unije, a za građane eurozone to nica Unije dosad su euro uvele Slovenija,
je jedan od najvažnijih rezultata europske Cipar, Malta, Slovačka i Estonija.
integracije. Jedinstvena monetarna politi Važno je naglasiti da uvođenje eura ne sli
ka, koja podrazumijeva zajedničku valutu, jedi automatski pristupanjem Europskoj
pridonijela je smanjenju prosječne stope uniji. Uvođenju eura kao nacionalne valute
inflacije i inflatornih očekivanja u dugom prethodi, naime, zadovoljavanje jasno odre
roku, potakla je daljnju integraciju tržišta, đenih kriterija postavljenih Ugovorom iz
dodatno ubrzala integraciju financijskog tr Maastrichta. Radi se o sljedećim uvjetima:
žišta te time omogućila relativno sniženje stopa inflacije ne viša od prosjeka triju ze
kamatnih stopa. malja Europske unije s najnižom inflacijom
Za zajedničku monetarnu politiku zaduže uvećanog za 1,5 postotnih bodova, manjak
na je Europska središnja banka (ESB) sa proračuna opće države ne viši od 3% BDP-
sjedištem u Frankfurtu, zajedno s nacio a, javni dug ne viši od 60% BDP-a; sudje
nalnim središnjim bankama država članica lovanje u europskom tečajnom mehanizmu
eurozone. Cilj ESB-a je održavanje stabilno (ERM II) tijekom najmanje dvije godine bez
sti cijena koja se definira kao prosječna go značajnih oscilacija tečaja nacionalne valu
dišnja stopa inflacije niža od, ali blizu 2%. te prema euru, dugoročna kamatna stopa ne
Države koje se koriste zajedničkom valu viša od prosjeka triju zemalja članica Unije
tom, eurom, čine eurozonu, a trenutačno s najnižom inflacijom uvećanom za 2 po
je 17 država članica eurozone. Od starih stotna boda.
41
Promjene za Hrvatsku Uvođenje eur a
Europski sustav središnjih banak a Može se očekivati da će koristi od pozitiv

nih učinaka europske Ekonomske i mone
Kad Hrvatska postane članicom Europske tarne unije imati i Hrvatska, napose nakon
unije, Hrvatska narodna banka (HNB) po što uvede euro. Budući da Hrvatska već
stat će dio Europskog sustava središnjih ostvaruje više od 60% vanjskotrgovinske
banaka, koji čine Europska središnja ban razmjene sa zemljama Europske unije, samo
ka (ESB) i nacionalne banke svih država pristupanje Europskoj uniji, a posebno kas
članica, ali će i dalje provoditi samostalnu nije uvođenje eura, olakšat će poslovanje
monetarnu politiku, a njezin primarni cilj našim poduzećima. Uvođenjem eura nestat
– održavanje stabilnosti cijena – ostat će će troškovi konverzije valute, olakšat će se
nepromijenjen. Za uspješno funkcioniranje usporedba cijena na tržištu, a to će pozitiv
Ekonomske i monetarne unije ključna je no utjecati na razvoj konkurencije. Posebno
neovisnost Europske središnje banke i na važna korist uvođenja eura u Hrvatskoj je
cionalnih središnjih banaka. Istovrsna neo eliminacija valutnog rizika, koji je vrlo izra
visnost je niz godina svojstvena i Hrvatskoj žen i svojstven hrvatskom gospodarstvu. To
narodnoj banci, koja je u potpunosti samo će pak značajno pridonijeti ukupnoj makro
stalna i neovisna u svom radu što doprinosi financijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, omogu
ostvarenju njezinog primarnog cilja. Hrvat ćiti bržu konvergenciju kamatnih stopa u
ska će biti obvezna voditi fiskalnu politiku Hrvatskoj s onima u zemljama eurozone te
u skladu s načelima i pravilima koja se pri potaknuti dinamičniji gospodarski rast. 
mjenjuju u Europskoj uniji; izvještavat će o
stanju proračunskog deficita i javnog duga,
te će sudjelovati u višestranom nadzoru jav
nih financija zemalja članica Unije i koordi
naciji ekonomskih politika.
Kada budu ispunjeni kriteriji za uvođenje
eura, HNB će provoditi zajedničku monetar
nu politiku zajedno s ESB-om i ostalim sre
dišnjim bankama eurozone. Taj korak pod
razumijeva i uvođenje eura kao nacionalne

valute.
42
pOGLAvLJE
STATISTIKA
Demokratska društva ne mogu kvalitetno funkcionirati bez čvrste baze pouzdane i
objektivne statistike. S jedne strane donosioci odluka na razini Europske unije, dr
žava članica, na lokalnoj razini te u poslovnom sektoru trebaju statistiku radi dono
šenja što kvalitetnijih odluka. S druge strane statistika je jednako važna za javnost i
medije radi kvalitetnije procjene stanja u društvu i državi. Službena statistika stoga

je jedan od temelja dobrog funkcioniranja te velike zajednice 27 država.
Kao što naglašava važnost službene statis sustava službene statistike Hrvatske. Služ
tike za kvalitetno funkcioniranje Unije, Eu bena statistika u Hrvatskoj ima dugu tra
ropska unija naglašava i važnost statistika diciju te je i prije otvaranja pregovaračkog
država članica u rješavanju nacionalnih poglavlja Europska unija ocijenila da hrvat
problema. Europsku statistiku na državnoj ska statistika djeluje u skladu s temeljnim
razini izrađuju i diseminiraju nacionalni načelima službene statistike: relevantnosti,
statistički zavodi i ostala statistička tijela, a nepristranosti, pouzdanosti, transparent
na europskoj razini statistički ured Europ nosti, pravodobnosti, stručne neovisnosti,
ske unije – Eurostat. racionalnosti, dosljednosti, javnosti poda
Ide li društvo u smjeru koji su političari taka, statističke povjerljivosti, korištenja
obećali? Raste li nezaposlenost ili ona pada? individualnih podataka isključivo u stati
Kolika je emisija CO2 u odnosu na prijašnje stičke svrhe te javne odgovornosti.
godine? Koliko je zaposleno žena u odnosu Pregovorima u okviru poglavlja koje se od
na muškarce? Kako gospodarstvo jedne dr nosi na statistiku obuhvaćen je niz aktivno
žave članice funkcionira u odnosu na druge sti koje za osnovni cilj imaju unapređivanje
države članice? Sve su to pitanja na koja od hrvatskog statističkog sustava te njegovo
govore nudi upravo statistika. usklađivanje sa statističkim sustavom Eu
Međunarodna statistika jedan je od načina ropske unije.
upoznavanja drugih država članica, kao i
Općedruštvena korist od dobre
država izvan Europske unije te je važan i statistike
objektivan način mjerenja svih razina živo
ta i ljudskog djelovanja. Pozitivne promjene koje će rezultirati po
boljšanjem kvalitete, dostupnosti, pravodob
Promjene za Hrvatsku nosti i usporedivosti statističkih podataka,
unaprijedit će kvalitetu osnove na kojoj se
Državni zavod za statistiku je središnje tije temelje službene politike. Te će promjene
lo, glavni nositelj, diseminator i koordinator osjetiti svi segmenti društva, od javne upra
43
ve, gospodarstva, istraživačko-akademske skoj uniji, već naprotiv dolazi do pobolj
zajednice do građana. Štoviše, na području šanja svih standarda na kojima se temelji
statistike ne postoje nikakvi izazovi koji bi službena statistika. 
se pojavili pristupanjem Hrvatske Europ
pOGLAvLJE
SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE

Najvažniji ciljevi socijalne politike Europske unije su postizanje jedinstvenog i pra

vednog pristupa osnovnim socijalnim uslugama, promicanje sustava socijalne zašti
te, podizanje obrazovne razine radne snage, postizanje visoke stope zaposlenosti uz
posebnu brigu za skupine koje su manje zastupljene na tržištu rada, omogućavanje
postizanja sigurnih i održivih prihoda, kao i dostojnih uvjeta rada za žene i muškar
ce, s krajnjim učinkom potpunog socijalnog uključivanja.
U okviru područja europskog radnog zako ji uveden je pojam fleksigurnosti, odnosno

nodavstva određuju se i štite prava radnika kombinacije sigurnosti zapošljavanja i soci
u slučajevima kolektivnih viškova, stečaje jalne sigurnosti sa cjeloživotnim učenjem.
va i preseljenja poslovanja, prava radnika Europska unija promiče moderne radne od
da budu informirani i konzultirani o pita nose i socijalni dijalog između predstavnika
njima koja se odnose na njihov rad, kao i radnika i poslodavaca u svrhu zaštite radni
pravila koja se odnose na radno vrijeme i ka, ali i povećanja konkurentnosti. Osobito
sigurnost na radu te zaštitu zdravlja. se na europskoj razini potiče socijalna od
Europsko zakonodavstvo na ovom područ govornost poduzeća kroz promicanje ideje
ju usmjereno je i prema stvaranju jednakih da bi socijalni i ekološki problemi trebali
mogućnosti za sve, zaštitu načela jednaka činiti integralni dio poslovnih strategija.
plaća za jednak rad, zabranu diskriminaci Na području socijalne uključenosti svih
je po bilo kojoj osnovi i jačanje socijalnog segmenata društva, Europska unija nastoji
dijaloga. novim ekonomskim i socijalnim rješenji
U utrci s globaliziranim svijetom i brzim ma pronaći putove izlaska iz ekonomske i
tehnološkim napretkom u Europskoj uni financijske krize. U tom pogledu strategija
44
Unije Europa 2020 predviđa različite inova Zaštita na r adu

tivne mjere i politike radi postizanja soci
jalne kohezije. U okviru pitanja zaštite na radu, u siječnju
2011. u Hrvatskoj je predstavljen zajednički
projekt Hrvatske i Europske unije »Zdrav
lje i zaštita na radu«. Projekt je vrijedan 1,3
Mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja na milijuna eura. Svrha mu je povećavanje
europskom tržištu rada donijet će bolje iz učinkovitosti sustava zaštite zdravlja i si
glede za zapošljavanje svim nezaposlenim gurnosti na radu u Hrvatskoj, kao i njegovo
hrvatskim građanima, kao što pokazuju pri usklađivanje s važećim standardima Unije,
mjeri novih država članica Unije. ali i jačanje administrativnih kapaciteta re
levantnih institucija uključenih u područje
Poticanje zapošljavanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
U veljači 2010. započeo je projekt »Uključi
U skladu s europskom strategijom Europa
vanje učenika s teškoćama u obrazovanje za
2020, a u okvirima Nacionalnog plana za
zapošljavanje« kako bi se poboljšala obra
poticanje zapošljavanja 2011–2012. te Na
zovna postignuća učenika s teškoćama u
cionalnog provedbenog plana za socijalno
skladu s njihovim potrebama, njihovim mo
uključivanje 2011–2012, kontinuirano se
gućnostima na tržištu rada i njihovom cjelo
radi na povećanju razine zapošljavanja onih
kupnom društvenom integracijom. Ukupna
skupina koje su najviše pogođene dugotraj
vrijednost projekta financiranog od strane
nom nezaposlenošću, prije svega usmjera
vanjem mjera aktivne politike tržišta rada Europske unije iznosi više od 2,3 milijuna
na osobe s invaliditetom, manjine, starije eura, a građani Hrvatske od njega imaju
radnike, bivše ovisnike. opipljive koristi.
Nastoji se poticati cjeloživotno učenje te Korištenje europskih fondova

proširiti mreža socijalnih usluga za djecu,
starije osobe i osobe s invaliditetom, kao i Važno je ovdje naglasiti da će Hrvatska,
definirati i razvijati koncept socijalnog sta kada postane država članica Unije, imati
novanja te provoditi zdravstvenu reformu iz pristup znatno većim sredstvima iz prora
perspektive njezinoga utjecaja na siromaš čuna Europske unije kojima se financiraju

nije građane, odnosno njihovoga pristupa projekti koji se odnose na zapošljavanje te
svim zdravstvenim uslugama. djelokrug socijalne politike. 
45
pOGLAvLJE
PODUZETNIŠTVO
I INDUSTRIJSKA POLITIKA
Prema smjernicama strategije Europa 2020 za rast i zapošljavanje, kojima je svrha
jačanje Europske unije na unutarnjoj i međunarodnoj razini, europski su prioriteti
resorno učinkovitija proizvodnja i jačanje konkurentnosti, kao i poticanje znanja
i inovacija. Poduzetništvo i industrijska politika Unije usmjereni su na postizanje

konkurentnog gospodarstva u uvjetima globalizacije, demografskih promjena i po
trebe za održivim razvojem.
Stoga je svrha europskih pravnih propisa u članica Europske unije. Prioritetna područ
ovom poglavlju stvaranje uvjeta za razvoj ja poticanja razvoja malog gospodarstva u
konkurentnosti industrije i poboljšanje in Hrvatskoj čine konkurentnost i inovacije,
stitucionalnog okvira za razvoj poduzetniš poduzetništvo mladih, početnika i osoba s
tva. Konkurentna prednost gospodarstva invaliditetom, poduzetništvo žena, povolj
temelji se osobito na razvoju poduzetništva, no financiranje i obrazovanje za poduzet
dok je, prema smjernicama europske poli ništvo. Tim je područjima namijenjen pose
tike, sveobuhvatan pristup razvoju malog i ban podsustav poticaja u okviru europskih
srednjeg poduzetništva pretpostavka za ja sredstava. Institucionalna potpora malom i
čanje konkurentne sposobnosti. srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj ostva
ruje se kroz 32 poduzetnička inkubatora, 6
Promjene za Hrvatsku tehnoloških parkova, 52 poduzetnička cen
tra i 22 razvojne agencije.
Instrumenti za provedbu politike poduzet
ništva i industrijske politike u Hrvatskoj Hitro.hr
odnose se na financijske potpore, uključuju
ći i posebne programe za pristup izvorima Zahvaljujući servisima Hitro.hr, e‑Tvrtka i
financiranja, potpore jačanju konkurentno e-Obrt ubrzan je i pojednostavljen postupak
sti, potpore inovacijama i uvođenje infor osnivanja gospodarskih subjekata. Hitro.hr
macijskog društva. servis za ubrzanu komunikaciju poduzet
nika i građana s tijelima državne uprave u
M alo i srednje poduzetništvo petoj godišnjici postojanja posluje kroz 61
ured u podružnicama FINA-e. Kroz Hitro.
Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj hr osnovano je više od 43 tisuća tvrtki i više
čini 99,5% svih gospodarskih subjekata, a od 5 tisuća obrta, a osnovanih tvrtki i obrta
taj udio jednak je onome u većini država stranih ulagača je više od 3 tisuće.
46
E-servisi Sektorski pristup

Provedbom Europske povelje za malo gos U skladu s europskim propisima, Hrvatska
podarstvo uklonjene su i druge administra već provodi industrijsku politiku temelje
tivne prepreke putem uspostave servisa nu na primjeni horizontalnih mjera, a na
e-Porezna, e-Zdravstveno, e-Mirovinsko, puštanju selektivnih, koje podrazumijeva
e-Regos i e-Katastar. Programom e-Hrvatska ju uplitanje države u gospodarske tokove,
obuhvaćene su aktivnosti razvoja elektro osim iznimno u slučajevima kada uklanja
ničkih javnih usluga i sadržaja kao što su e- nje tržišnih neuspjeha opravdava taj inter
Uprava (primjena informacijsko-komunika vencionizam. Pritom se, kako bi industrij
cijske tehnologije u poslovanju javne upra ska politika bila učinkovita i djelotvorna u
ve), e-Pravosuđe, e-Obrazovanje, e‑Zdrav
cjelini, vodi računa o posebnostima svakog
stvo, e-Kultura, e-Poslovanje, e-Uključivost
industrijskog sektora, njegovim značajkama
(aktivnosti usmjerene na poticanje korište
i potrebama, osobito u odnosu na izazove
nja informacijsko-komunikacijske tehnolo
gije radi prevladavanja društvenih i gospo i prilike s kojima se suočava u globalnom
darskih teškoća i promicanja uključenosti) okruženju.
i e-Pokazatelji (statistika informacijskog
Brodogr adnja, željezo, čelik
društva u Hrvatskoj).
Konačni cilj za sektore brodogradnje, indus
Učinci propisa
trije željeza i čelika te proizvodnje alumini
U Hrvatskoj se uspostavlja sustav za procjenu ja u Hrvatskoj je stvaranje uvjeta za njihovu
učinka propisa. Njime se poboljšava kvalite dugoročnu ekonomsku održivost prema tr
ta novih propisa i pojednostavljuju zakono žišnim načelima Europske unije, odnosno
davna rješenja, a za malo gospodarstvo pro njihov realan opstanak na europskom i glo
vodi se načelo »počnimo od najmanjih«. baliziranom, svjetskom tržištu. 

47
pOGLAvLJE
TRANS-EUROPSKE MREŽE
Ovo pregovaračko poglavlje novo je u pregovaračkom okviru za Hrvatsku i nije po
stojalo u pregovorima s državama iz prethodnog, petog vala proširenja Europske
unije. Međutim, ideja trans-europskih mreža (energetskih i prometnih) pojavila se
već osamdesetih godina, s obzirom na to da bez moderne infrastrukture koja bi
povezivala različite regionalne i nacionalne mreže država članica nije moguće us
postaviti slobodan protok roba, usluga ni radnika. Osim toga, dobra, kvalitetna i
međusobno povezana infrastruktura važan je element za ostvarivanje ekonomskog

rasta i zaposlenosti u Uniji.
Promjene za Hrvatsku sufinancira projekt rehabilitacije željezničke

pruge Vinkovci–Tovarnik–državna granica
Hrvatska je u okviru pregovora u ovom, što na X. koridoru. Kada bude dovršen, taj će
se obujma europskih propisa tiče malom, projekt omogućiti da se brzina vlakova po
ali vrlo važnom poglavlju, definirala koji veća na 160 km/h – za razliku od današnjih
će energetski i prometni pravci u Hrvatskoj 40 km/h – te uvede velika novina: daljinsko
postati dio zajedničke trans-europske mre kontroliranje signalizacije i sustava za za
že. Uz to, definirano je koji će projekti na ustavljanje iz novog centra na željezničkoj
tim istim pravcima imati status prioritetnih postaji Vinkovci. Predviđeno je i sufinanci
projekata od europskog interesa (Hrvatska ranje sredstvima Europske unije (u okviru
je kao takve projekte odredila rijeku Dunav pretpristupnog programa IPA) obnove i mo
te željeznički pravac na X. koridoru). dernizacije vodnog puta rijeke Save od Rači
novaca do Siska, čime će na plovnom putu
Korištenje europskih fondova Save, kao dijelu Dunavskog sliva biti uspo
stavljena IV. međunarodna klasa plovnosti.
Upravo će pravci buduće trans-europske
mreže u Hrvatskoj profitirati od financijske
Kvalitetnija infr astruktur a
pomoći Europske unije, i to iz zasebnestav
ke proračuna Unije namijenjene transeurop Korist će na ovom području osjetiti gospo
skim mrežama, iz strukturnih fondova te iz darski subjekti u Hrvatskoj na trans-europ
Kohezijskog fonda. Također, Hrvatska će skim pravcima i sveobuhvatnim projektima
također moći koristiti zajmove Europske in (zračne i pomorske luke, luke unutarnje
vesticijske banke. plovidbe), a za koje će biti omogućeno ko
Europska unija prepoznala je važnost defi rištenje nepovratnih financijskih sredstava
niranih pravaca pa već sada u okviru pret Unije. Modernija i kvalitetnija infrastruk
pristupnog programa ISPA u iznosu od 48% tura na trans-europskim mrežama imat će
48
za posljedicu povećanje prometa u svim na i više razine kvalitete – koristiti krajnjim

oblicima prometa, posebice u željezn ičkom korisnicima, odnosno putnicima i gospo
prometu te prometu u hrvatskim lukama darstvenicima.
riječnog i zračnog prometa. To je u skladu
Koristi za gospodarski razvoj imat će i hr
s prioritetima Europske unije koja potiče
razvoj unutarnje plovidbe (riječni promet) i vatske regije kroz koje prolaze prometnice
željezničkog prometa kao ekološki posebno uključene u transeuropske mreže.
prihvatljivih. Važno je naglasiti da je Hrvatska u pregovo
Povećanje prometa značit će i porast konku rima uključila u trans-europsku mrežu sve
rencije pružatelja usluga, što će se bez sum cestovne i željezničke mreže svoga zaleđa
nje odraziti na kvalitetu ponude prometnih povezane s pomorskim lukama, kao i sve
usluga, a to će pak – u vidu povoljnijih cije pomorske te zračne luke. 

pOGLAvLJE
REGIONALNA POLITIKA
I KOORDINACIJA STRUKTURNIH
INSTRUMENATA
Kohezijska politika jedna je od najstarijih i financijski najizdašnijih politika Eu
ropske unije. Svrha joj je ublažavanje razlika u stupnju gospodarskog i društvenog
razvoja unutar Unije te poticanje konkurentnosti država članica kao i Unije u cjelini
pomoću raspodjele financijskih sredstava iz zajedničkog proračuna.
Više od trećine ukupnog proračuna Europ Europska komisija raspoređuje fondove pre
ske unije (35,7% = 347,41 milijardi eura) u ma sljedećim ciljevima: 1) konvergencija
razdoblju 2007–2013. namijenjeno je proved – smanjivanje razlika u razvijenosti regija
bi Kohezijske politike. Fondovi iz kojih se (81,54% sredstava); 2) poticanje regional
financira Kohezijska politika Unije su Eu ne konkurentnosti i zapošljavanja (15,95%
ropski fond za regionalni razvoj, Europski sredstava); 3) europska teritorijalna surad
socijalni fond i Kohezijski fond. Prva dva nja – prekogranična i transregionalna su
nazivaju se strukturnim fondovima. radnja (2,52% sredstava).
49
Promjene za Hrvatsku građani na području vodoopskrbe, gospoda
renja otpadom i prometa. Oni će pridonijeti
Kroz pregovore u ovom poglavlju Hrvatska poboljšanju kvalitete vode, izgradnji centa
se pripremala za ravnopravno sudjelovanje ra za gospodarenje otpadom u skladu sa naj
u Kohezijskoj politici Unije s ostalim drža višim standardima zaštite okoliša te boljoj
vama članicama. i bržoj prometnoj povezanosti. Provedbom
Kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj projekata u Karlovcu, Slavonskom Brodu,
uniji, Hrvatska je na raspolaganju imala Drnišu i Kninu uspostavlja se moderan su
pretpristupne programe Europske unije koji stav vodoopskrbe koji obuhvaća izgradnju
su prvenstveno namijenjeni jačanju institu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
cionalnih kapaciteta radi bržeg integriranja i modernizaciju kanalizacijskog sustava.
u sustav Europske unije te uspješnog kori Projektima u Šibensko-kninskoj župani
štenja strukturnih instrumenata u buduć ji (Bikarac), Istarskoj županiji (Kaštijun) i
nosti, kada država postane članica. Primorsko-goranskoj županiji (Marišćina)
izgradit će se prvi županijski centri za go
Korištenje strukturnih fondova spodarenje otpadom. Na području prome
ta naglasak je na poboljšanju željezničkog
Važno je naglasiti da će financijska sred sustava i sustava unutarnje plovidbe u Hr
stva dostupna kroz pretpristupne programe vatskoj. Pri završetku je projekt obnove i
– CARDS (262 milijuna eura), Phare (146 rekonstrukcije pruge Vinkovci–Tovarnik,
milijuna eura), ISPA (59 milijuna eura), SA dok je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru
PARD (25 milijuna eura) i IPA (748,4 mili u tijeku provedba projekta u okviru kojeg će
juna eura) – uvelike biti nadmašena finan se ugraditi novi suvremeni uređaj za signal
cijskim sredstvima što će Hrvatskoj, kao no-sigurnosni sustav, koji će povećati sigur
državi članici, biti dostupna iz strukturnih nost i brzinu prometovanja.
instrumenata. Stoga je bilo važno kroz pre
Nakon što Hrvatska postane članica Europ
govore s Europskom unijom stvoriti pred
ske unije, strateška područja ulaganja bit će
uvjete za kvalitetno sudjelovanje u Kohezij
ona koja su važna za razvoj hrvatskog gos
skoj politici.
podarstva i poticanje zapošljavanja, a su
Izradom strateških dokumenata, priprem kladna su politikama Europske unije. Među
ljenim projektima, osiguravanjem odgova
njima svakako će biti područja prometa,

rajućih administrativnih kapaciteta, posti zaštite okoliša, energetike, obrazovanja,

zanjem dobrih rezultata u provedbi pretpri istraživanja i tehnološkog razvoja, socijalne
stupnih programa te utvrđivanjem statis uključenosti te potpora razvoju poduzet
tičkih regija prema Eurostatu za Hrvatsku, ništva. Ta područja otvaraju mogućnosti
postavljena je dobra osnova za kvalitetno
velikom broju potencijalnih korisnika, hr

korištenje fondova Unije. vatskih građana, tvrtki i institucija da sufi
nanciraju svoje ideje pretočene u kvalitetno
Projekti pripremljene projekte. 
Već su u provedbi projekti financirani iz
pretpristupnih programa Europske unije,
od kojih će izravne koristi imati hrvatski

Povoljniji uvjet za provedbu projekata. Hrvatskoj je odobren zahtjev prema kojem se na
projekte koji će se provoditi uz sufinanciranje sredstvima Kohezijske politike Europ
ske unije do 31. prosinca 2013. neće primjenjivati važeće pravilo »n+2«, nego pravilo
»n+3«, koje se primjenjuje i na projekte sufinancirane sredstvima iz predpristupnog
programa IPA.
Pravilo »n+3« znači da Europska komisija automatski povlači neiskorištena financijska
sredstva, odnosno sredstva za koja nije primila zahtjev za plaćanjem do kraja treće go
dine nakon godine utvrđivanja godišnjeg proračunskog izdvajanja. Prihvaćanjem ovog
pregovaračkog zahtjeva, Hrvatskoj je omogućeno da godinu dana duže koristi dodije
ljena sredstva za provedbu projekata sufinanciranih sredstvima iz strukturnih fondo
va i Kohezijskog fonda u okviru trenutačne Financijske perspektive Unije (2007–2013),
što izravnim korisnicima projekta pruža dodatno vrijeme za kvalitetno ostvarivanje
ciljeva projekta i korištenje cjelokupnog iznosa namijenjenog iz europskog proračuna.
50
pOGLAvLJE
PRAVOSUĐE I TEMELJNA PRAVA

Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava obuhvaća područje pravosuđa, borbe protiv
korupcije, ljudskih prava te prava građana Europske unije. Kroz ispunjavanje uvjeta
iz ovog poglavlja, Republika Hrvatska je provela brojne reforme i aktivnosti koje

imaju izravni utjecaj na svakodnevni život hrvatskih građana.
Promjene za Hrvatsku Profesionalnost
U pogledu profesionalnosti pravosuđe je

Refor m a pr avosuđa
prerastanjem Pravosudne akademije u sa
Na području reforme pravosuđa aktivnosti mostalnu instituciju dobilo mjesto za trajno
su bile usmjerene na jačanje neov isnosti, stručno usavršavanje, počevši od inicijalne
izobrazbe vježbenika, kroz djelovanje Dr
nepristranosti, profesionalizma i učinkovi
žavne škole za pravosudne dužnosnike do
tosti pravosuđa. Cilj svih poduzetih mjera
programa cjeloživotnog učenja i usavršava
je vraćanje povjerenja građana u hrvatsko
nja sudaca i državnih odvjetnika.
pravosuđe a time i jačanje vladavine prava i
institucija pravne države. R azumni rokovi
Neovisnost pr avosuđa Za građane je zasigurno od iznimne važ

nosti da pored nepristranog, neovisnog i
U području neovisnosti pravosuđa, izmje stručnog pravosuđa, pravda bude zadovolje
nama Ustava i zakonskog okvira osigurana na u razumnom roku. Ostvarivanju tog cilja
je samostalnost Državnog sudbenog vijeća posvećen je cijeli niz mjera koje služepodi
i Državnoodvjetničkog vijeća čime su ove zanju učinkovitosti pravosuđa, i to kroz in
institucije postale isključivo nadležne na formatizaciju, racionalizaciju mreže pravo
izbor, upravljanje karijerama pravosudnih sudnih tijela, bolje upravljanje te unapređe
dužnosnika te sankcioniranje onih koji na nje zakonodavnog okvira radi skraćivanja
bilo koji način krše etičke i profesionalne trajanja sudskih postupaka. Činjenica da je
standardne sudačke i državnoodvjetničke u posljednjih šest godina broj neriješenih
profesije. Uvođenje objektivnih i transpa predmeta pred hrvatskim sudovima gotovo
rentnih kriterija za izbor sudaca i državnih prepolovljen, jasan je pokazatelj napretka
odvjetnika dodatno osiguravaju njihovu ne i dobar put do konačnog cilja – rješavanja
ovisnost i profesionalnost. svih predmeta u roku od tri godine.
51
Borba protiv korupcije Pr ava gr ađana Europske unije
Razvoj cijelog društva uvelike je ovisan o Nakon ulaska u punopravno članstvo Eu
učinkovitosti borbe protiv korupcije. Aktiv ropske unije hrvatski će građani imati ak
nosti na ovom području usmjerene su u dva tivno i pasivno pravo izbora za zastupnike
glavna pravca: preventivnom i represiv u Europskom parlamentu i na lokalnim iz
nom. Ključ prevencije je smanjiti rizike po borima u drugim državama članicama Uni
jave korupcije i to prvenstveno podizanjem je. Osim toga, hrvatski građani će se moći
javne svijesti o njenoj neprihvatljivosti. osloniti i na konzularnu pomoć svih država
Tome pridonose i izmjene zakonodavnog članica Europske unije i u trećim zemljama
okvira u području financiranja političkih u kojima Hrvatska nema svoja diplomat
aktivnosti, sprječavanja sukoba interesa i sko-konzularna predstavništva. Hrvatski
prava na pristup informacijama kojima se građani će imati pravo podnošenja peticija
osigurava transparentnost djelovanja javnih Europskom parlamentu, predstavki Europ
institucija. skom ombudsmanu te pravo obraćanja in
Pored prevencije, neophodan je i učinkovit stitucijama i savjetodavnim tijelima Europ
represivni sustav za otkrivanje, procesui ske unije na hrvatskom jeziku. 
ranje i sankcioniranje počinitelja koruptiv
nih djela. Uspostavom Uskočke vertikale te
unaprjeđivanjem kaznenog zakonodavstva
represivni aparat je dobio potrebu oštricu.
Ljudsk a pr ava
Hrvatska već godinama na području ljud

skih prava postiže zapažene rezultate te su
pregovori u ovom području bili usmjereni
na nekoliko pitanja u kojima je uočena po
treba za daljnjim napretkom: borba protiv
diskriminacije, zaštita nacionalnih manji
na, povratak izbjeglica i osiguravanje pri
stupa pravosuđu osobama slabijeg imovnog

stanja kroz sustav besplatne pravne pomoći.
52
pOGLAvLJE
PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

Jedan od najvećih dosega Europske unije bilo je stvaranje područja bez unutarnjih
granica (schengenski prostor) unutar kojeg se ljudi slobodno kreću, bez provjere put
nih isprava i granične kontrole. Kako bi državljani Europski unije ovo pravo, uklju
čujući i slobodu izbora u kojoj će državi članici živjeti i raditi, uživali u punoj mjeri,
Europska unija posebnu pažnju posvećuje mjerama osiguranja na svojim vanjskim

granicama.
Uz borbu protiv ilegalnih migracija i za administrativnih kapaciteta, kao i specifič

jedničku viznu politiku, jačanje sigurnosti na oprema i izgradnja odgovarajuće infra
vanjskih granica podrazumijeva i borbu strukture na graničnim prijelazima. Upra
protiv organiziranog kriminala čiji je ključ vo iz ovih razloga poglavlje Pravda, sloboda
ni dio efikasna suradnja između policijskih, i sigurnost smatra se jednim od financijski
pravosudnih i carinskih tijela država člani najzahtjevnijih poglavlja pregovora u koje je
ca te ujednačavanje kaznenog zakonodav Hrvatska uložila znatna sredstva.
stva. Bez obzira na razlike u nacionalnim
zakonodavstvima, građanima Unije omogu Slobodno kretanje
ćen je pristup sudovima u bilo kojoj državi Usklađivanjem sa standardima Europske
članici te je ujedno propisano da se sudske unije i ulaskom u schengenski prostor svim
odluke donesene u jednoj državi članici hrvatskim građanima bit će zajamčen pro
poštuju i primjenjuju na području cijele Eu stor slobode, sigurnosti i pravde bez unutar
ropske unije. njih granica, uz slobodu kretanja bez gra
ničnih kontrola unutar schengenskog pod
Promjene za Hrvatsku ručja. Jačanjem suradnje između hrvatske
policije i policija država članica hrvatski
Vanjsk a gr anica Europske unije građani uživat će veći stupanj sigurnosti.
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji nje
Schengenski prostor
zina granica s južnim i istočnim susjedima
postat će vanjska granica Unije. Učinkovita Samim pristupanjem Uniji Hrvatska će po
provedba sigurnosnih standarda na grani četi primjenjivati dio schengenske prav
cama zahtijeva novu metodologiju postupa ne stečevine, ali neće istovremeno ući i u
nja granične policije, carine i svih ostalih schengenski prostor, nego će ukidanje unu
službi koje sudjeluju u obavljanju granične tarnjih granica između Hrvatske i država
kontrole. Potrebno je i jačanje postojećih članica ovisiti o kasnijoj odluci Vijeća Eu
53
ropske unije. U svakoj novoj članici detalj
no se provjerava da li su ispunjeni svi pred
uvjeti (pravni, organizacijski, tehnički itd.)
te posebno da li su ispunjeni zahtjevi u vezi
s pristupom schengenskom informacijskom
sustavu.
Do ulaska u schengenski prostor hrvatski dr
žavljani uživat će režim olakšanog prelaska
granice sa svim državama članicama Unije.
Na graničnim prijelazima sa susjednim dr
žavama članicama vršit će se samo temeljna
granična kontrola, dok će u zračnim lukama
država članica hrvatski državljani prolaziti
kroz dio graničnog prijelaza koji je namije
njen državljanima Europske unije.
Suzbijanje organizir anog

kriminala
U okviru ovoga poglavlja, Hrvatska je znatno

unaprijedila zakonodavni i institucionalni
okvir te međuagencijsku suradnju na pod
ručju suzbijanja organiziranog kriminala.
Kroz usklađivanje s propisima Europske
unije znatno je olakšano oduzimanje imo
vinske koristi ostvarene kaznenim djelima
korupcije i organiziranog kriminala. Teret
dokazivanja sada je na počinitelju koji mora
učiniti vjerojatnim da je podrijetlo njegove
imovine zakonito. Ujedno je olakšano odu
zimanje imovinske koristi osobama koje su
u rodbinskoj, bračnoj ili izvanbračnoj vezi

s počiniteljem. Usklađivanje zakonodav
stva provedeno je i na području računal
nog kriminaliteta, posebice kaznenih djela
na štetu djece, u pogledu zaštite svjedoka,
na području borbe protiv trgovine ljudima,

zloporabe droga i borbe protiv terorizma. 
Ostvaren pregovar ački

zahtjev Hrvatske
Zajednički granični prijelazi s BiH.
Hrvatska je osigurala da, odstupajući
od europskih propisa, a do donošenja
odluke Vijeća Europske unije o punoj
primjeni odredbi schengenske pravne
stečevine u Hrvatskoj, može zadržati
granične prijelaze na zajedničkim lo
kacijama na granici s Bosnom i Herce
govinom na kojima granična policija
jedne strane kontrolira ulazak i izla
zak na teritoriju druge strane. S tim
u vezi Hrvatska će osigurati da odgo
varajući dvostrani sporazumi između
Hrvatske i Bosne i Hercegovine pred
vide da se na graničnim prijelazima na
zajedničkim lokacijama moraju pošto
vati načela pravne stečevine Europske
unije.
54
pOGLAvLJE
ZNANOST I ISTRAŽIVANJE
Sustavu znanosti i istraživanja svake zemlje Europske unije zajednička je politika
ujedinjenih nastojanja radi održavanja stabilne konkurentnosti svake države člani
ce, a time i Europske unije u cjelini. U uvjetima globalizacije najveći je izazov Uniji
– između ostaloga i kroz znanost i istraživanje – osiguranje kvalitete života građana
poticanjem gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, uspješnim rješavanjem so
cijalnih izazova zdravstvenog osiguranja, smanjenjem nezaposlenosti i siromaštva,

kao i očuvanjem sve ugroženijeg prirodnog okoliša. Istraživanje, obrazovanje i ino
vacije, kao ključni elementi održivog i dinamičnog gospodarstva, međusobno pove
zani čine tzv. trokut znanja koji se smatra temeljem konkurentnosti Europske unije.
Cilj europske politike znanosti i istraživanja inovacijama, jer tako europske zemlje mogu
stvaranje je znanstvenog i tehnološkog su postizati bolje zajedničke rezultate i uspješ
stava kao jednog od ključnih čimbenika odr nije konkurirati tradicionalnim konkuren
živog društvenog i gospodarskog razvoja. tima (SAD), ali i novim gospodarskim vele
silama (Kina).
Promjene za Hrvatsku Europska unija osnovala je 2008. godine
Europski institut za inovacije i tehnologiju
Sudjelovanje u znanstvenim
(EIT) radi sjedinjavanja triju strana »trokuta
progr amim a
znanja« koji djeluje na temelju partnerstva
Hrvatskom znanstvenom sustavu otvorena između privatnog sektora, istraživačke za
je mogućnost punopravnog sudjelovanja jednice i sveučilišta.
u programima Europske unije za znanost i
istraživanje. Na taj se način hrvatski znan Europski istr aživački prostor
stvenici uključuju u međunarodne projekte Sedmi okvirni program za istraživanje i
i osiguravaju dodatna sredstva za financira tehnološki razvoj (2007–2013), u kojemu Hr
nje istraživanja. Osim toga, konkurentnost vatska već punopravno sudjeluje, najveći je
hrvatskih istraživača može se povećati i program Unije s proračunom od 50,5 mili
drugim strukturnim i konceptualnim pro jardi eura. Putem toga programa stvara se
mjenama, kao što su evaluacija znanstvenih Europski istraživački prostor, a dva glavna
instituta i visokih učilišta, njihovo poveziva cilja programa su: ojačati znanstvene i teh
nje te zajednički programi s gospodarstvom. nološke temelje europske industrije i poti
U postizanju napretka i poboljšanju kvali cati europsku međunarodnu konkurentnost
tete života uvelike pomažu zajednički pro promicanjem istraživanja koja podupiru
grami djelovanja u znanosti, istraživanju i smjernice Europske unije.
55
Mobilnost znanstvenik a preko 200 EURAXESS centara u svim većim
Povećanje i olakšavanje mobilnosti znan gradovima Europe. U Hrvatskoj je za njego
stvenika i istraživača provodi se kroz pro vo koordiniranje zadužena Agencija za mo
gram Europske komisije EURAXESS. U bilnost i programe Europske unije u kojoj je
prog ramu sudjeluje 37 europskih zemalja i ustrojen EURAXESS uslužni centar. 
pOGLAvLJE
OBRAZOVANJE I KULTURA
Svaka država članica Europske unije zadržava punu nadležnost i suverenitet u obli
kovanju svoje obrazovne politike uz očuvanje nacionalnog identiteta, kulturne i je
zične raznolikosti te povijesne specifičnosti svake nacionalne države. Iako Europska
unija ne namjerava razviti zajedničku obrazovnu politiku, ona brojnim raspoloživim
mehanizmima kroz Otvorenu metodu koordinacije potiče suradnju zemalja članica
na području obrazovanja te na taj način pridonosi razvoju kvalitetnog konkurentnog
obrazovanja kroz promicanje načela cjeloživotnog učenja i mobilnosti.
Najveći program Europske unije na pod plomom sa sadašnjih 33 posto na 40 posto.

ručju obrazovanja jest Program za cjeloži Iako je i politika o mladima u djelokrugu
votno učenje koji potiče mobilnost i među država članica, Europska unija je 2009. go
institucionalnu suradnju s proračunom od dine usvojila strategiju o politici za mlade u
6,97 milijardi eura za razdoblje 2007–2013. periodu 2010–2018. U razdoblju 2007–2013.
godine. Odlučna da postane svjetski centar primjenjuje se program »Mladi na djelu«
znanja, Europska unija pokrenula je i zajed nam ijenjen mladima i organizacijama ak
ničku strategiju Europa 2020, koja kao jedan tivnim u radu s mladima.
od ciljeva na području obrazovanja pred U provedbi kulturne politike Europska uni
viđa smanjenje broja učenika koji prerano ja poštuje nacionalnu i regionalnu raznoli
napuštaju srednju i osnovnu školu s 15 na kost kultura država članica, uz promicanje
10 posto te povećanje postotka osoba s di zajedničkoga kulturnog naslijeđa.
56
Promjene za Hrvatsku imati koristi od pronalaženja visokoškolske

obrazovne institucije u Europskoj uniji koja
Progr am cjeloživotnog učenja odgovara baš njihovim potrebama.
U siječnju 2011. Hrvatskoj su se otvorile
Progr am »Mladi na djelu«
sve mogućnosti iz Unijina krovnog Progra
ma za cjeloživotno učenje, koji se sastoji od Razmjene mladih, inicijative mladih ili du
sljedećih programa: Comenius – namijenjen goročno volontiranje u inozemstvu preko
razmjeni i suradnji u predškolskom i škol Europske volonterske službe samo su neki
skom obrazovanju; Erasmus – namijenjen primjeri aktivnosti koje se mogu provesti
razmjeni i suradnji u visokom školstvu; Le kroz program Mladi na djelu. Hrvatska u
onardo da Vinci – namijenjen promicanju programu Mladi na djelu punopravno su
strukovnog obrazovanja; i Grundtvig – na djeluje od siječnja 2011. godine, u kojoj je
mijenjen razmjeni i suradnji u području ob hrvatskim organizacijama namijenjeno 1,26
razovanja odraslih osoba. Primjerice, cijeli milijuna eura.
razred osnovne škole posjećuje partnersku
školu u državi članici Europske unije i pu Progr am »Kultur a«
tem projekta iz područja zaštite okoliša uči
strani jezik (Comenius); strukovna škola u Okvirni Program Kultura 2007–2013, čiji je
suradnji s obrtničkom komorom i poduze Hrvatska punopravni član od lipnja 2007.
ćem iz različitih država članica Unije sudje godine, namijenjen je promicanju zajednič
luje u razvoju e-learning projekta za mala i kog europskog kulturnog prostora potica
srednja poduzeća (Leonardo da Vinci); stu njem prekogranične mobilnosti kulturnih
denti provode jedan semestar u inozemstvu djelatnika, kulturno-umjetničkih djela te
(Erasmus); organizira se radionica pučkog međukulturnog dijaloga. Radi se o inter
učilišta za odrasle sudionike iz različitih disciplinarnim projektima koji uključuju
zemalja Unije (Gruntvig). predstave, izložbe, radionice, edukaciju
stručnjaka, studijske boravke umjetnika,
Kvalifik acije izdavanje publikacija i slično. Iz programa
se financiraju europski kulturni festiva
Sve kvalifikacije izdane u Europskoj uniji li, prijevodi književnih djela te aktivnosti

do 2012. opisivat će se jednom od razina na velikih kulturnih organizacija aktivnih na
cionalnog kvalifikacijskog okvira koji će biti europskoj razini. 
povezan s Europskim kvalifikacijskim okvi
rom kao pomoć poslodavcima i obrazovnim
ustanovama u prepoznavanju kvalifikacija
stečenih na svim razinama obrazovanja. Hr
vatska s ostalim zemljama članicama Unije
punopravno sudjeluje u procesu poveziva
nja nacionalnih kvalifikacijskih okvira te
će svoje Izvješće o povezivanju Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifi
kacijskim okvirom predati Europskoj komi
siji u rujnu 2011. godine i tako postati jedna
od prvih europskih zemalja koje su provele
proces povezivanja (uz Veliku Britaniju, Ir
sku, Maltu i Francusku).
Studir anje
Kada Hrvatska postane članicom Europske

unije, njezini će državljani moći studirati
na europskim sveučilištima pod istim uvje
tima kao i državljani države članice u kojoj
se nalazi sveučilište, to jest bit će oslobođe
ni plaćanja školarine ili će plaćati školarine
jednake onima koje vrijede za državljane
zemlje u kojoj se nalazi ta visokoobrazov
na ustanova. Kroz mrežu Eurydice s in
formacijama o sustavima obrazovanja u 27
europskih država te portal Ploteus sa svim
relevantnim informacijama o studiranju u
Europskoj uniji hrvatski će građani također
57
pOGLAvLJE
OKOLIŠ
Usklađivanje s propisima Europske unije na području okoliša uključuje horizontal
no zakonodavstvo (procjenu utjecaja na okoliš, stratešku procjenu utjecaja na okoliš,
pravo na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite
okoliša, odgovornost za sprječavanje i otklanjanje štete u okolišu), klimatske promje
ne, kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, zaštitu prirode, industrij
sko onečišćenje i upravljanje rizicima, kemikalije, genetski modificirane organizme
(GMO), buku, šumarstvo i civilnu zaštitu.
Djelovanje na području zaštite atmosfere voda, kakvoći voda namijenjenih za ljudsku

temelji se na očuvanju kakvoće zraka, kao potrošnju, voda za kupanje, ali i voda po
i praćenju klimatskih promjena. Europska godnih za uzgoj školjkaša i riba. Predviđe
unija propisuje brojne metode praćenja ka ne su i mjere za zaštitu i očuvanje morskog
kvoće zraka, dok je u svrhu zaštite atmosfe okoliša.
re i ozonskog sloja za sve svoje države člani
Zakonodavstvo Europske unije koje se od
ce propisala obvezu smanjenja emisija sta
nosi na zaštitu prirode obuhvaća zaštitu pri
kleničkih plinova do 2020. godine za 20%
rodnih staništa i u njima nastanjenih biljnih
u odnosu na 1990. godinu, radi sprječavanja
i životinjskih vrsta te zaštitu vrsta ugrože
negativnih posljedica klimatskih promjena.
nih međunarodnom trgovinom. Europska
Bolje korištenje resursa te poticanje čistije politika zaštite okoliša istodobno obuhvaća
proizvodnje i korištenje proizvoda koji ma sektor šumarstva, odnosno zaštitu šuma od
nje opterećuju okoliš primarni su ciljevi atmosferskog onečišćenja i požara.
europske politike održive potrošnje i pro
izvodnje, koja se djelomice provodi kroz Usklađivanje propisa o kontroli industrij
dobrovoljne mehanizme, kao što je ozna skog onečišćenja s europskim standardima
čavanje proizvoda i usluga znakom zaštite odnosi se na sprječavanje i kontrolu onečiš
okoliša. Održivo gospodarenje otpadom uk ćenja, kontrolu opasnosti od velikih nesre
ljučuje i prevenciju, a temelji se i na nače ća s opasnim tvarima, ograničenje emisija
lima ponovnog korištenja otpada kroz reci onečišćujućih tvari iz velikih ložišta te spa
kliranje te prihvatljivu obradu i odlaganje ljivanje otpada.
ostatka. Nadzor kemikalija obuhvaća razvrstavanje,
Europska vodna politika zasniva se na za pakiranje i označavanje opasnih tvari i
štiti svih voda i vodnog okoliša, a osobita smjesa te kontrolu rizika za sve vrste ke
se pažnja pridaje pročišćavanju otpadnih mikalija. Uređeni su i uvoz i izvoz opasnih
58
kemikalija te zabrane i ograničenja za stav nje i uređaja za pročišćavanje komunalnih

ljanje kemikalija na tržište. otpadnih voda, vodoopskrbnih sustava,
Na području kontrole genetski modificira modernizacija industrijskih postrojenja i
nih organizama uređena je njihova ograni uvođenje najboljih dostupnih tehnologija),
čena uporaba, u skladu s načelom predo kao i za uključivanje u novi europski sustav
trgovanja kvotama emisijskih jedinica sta
strožnosti te izbjegavanja štetnih učinaka
kleničkih plinova.
na zdravlje ljudi i okoliš.
U okviru poglavlja uređena su i pitanja korištenje europskih fondova
procjene i upravljanja bukom u okolišu, a
suradnja s Europskom unijom na područ Hrvatska je već kao država kandidatkinja
ju civilne zaštite provodi se kroz Državnu ostvarila kroz program IPA bespovratnu po
upravu za zaštitu i spašavanje koja je rav moć Europske unije za područje zaštite oko
nopravni partner u Mehanizmu za civilnu liša za razdoblje 2007–2011. u iznosu 96,7
zaštitu Europske unije. milijuna eura. Osim toga, velik dio budućih
troškova bit će moguće financirati putem
europskih instrumenata namijenjenih dr
Promjene za Hrvatsku žavama članicama Europske unije. Usklađi
Zaštita zdr avlja vanje hrvatskog zakonodavstva s europskim
na području zaštite okoliša odnosno njego
Usklađivanjem i odgovarajućom proved va provedba do 2025. godine procjenjuje se
bom okolišnog zakonodavstva, Hrvatska na oko 10 milijardi eura (4,5 milijardi eura
osigurava visoke ekološke standarde radi za upravljanje vodama; 2 milijarde eura za
zaštite zdravlja svojih građana. Poboljšanje zaštitu zraka; 3,25 milijardi eura za gospo
kakvoće zraka i vode, zaštita bioraznoliko darenje otpadom). Izgradnja županijskih
sti te uspostava integriranog sustava gospo centara za gospodarenje otpadom (ŽCGO)
darenja otpadom samo su neki od pozitiv Marišćina i Kaštijun samo je jedan od mno
nih rezultata usklađivanja na području za gih pozitivnih primjera sufinanciranja veli
štite okoliša. Tako je u skladu s ekološkom kih infrastrukturnih projekata.
mrežom Europske unije NATURA 2000 Ti projekti uvode održivi i integrirani su
stvorena nacionalna ekološka mreža koja stav gospodarenja otpadom u Primorsko-go

uključuje kopnena i morska područja, a koja ranskoj i Istarskoj županiji, a sama izgradnja
pridonosi očuvanju bioraznolikosti. centara započet će u 2012. godini. Za ŽCGO
Marišćina, nakon odobrenja projekta, Unija
Turizam je odobrila sufinanciranje od 22,3 milijuna
eura (ukupna vrijednost investicije je 49,3
Ulaganjem u očuvanje kakvoće okoliša,
milijuna eura) a za ŽCGO Kaštijun 18,9 mi
Hrvatska osigurava i svoj status poželjnog
lijuna eura (ukupna vrijednost investicije je
turist ičkog odredišta, a visoki ekološki
39,2 milijuna eura). Preostali dio investicije
standardi poticajni su i za eko-inovacije te
bit će pokriven nacionalnim sredstvima.
otvaraju nove poslovne mogućnosti. Prila
godbom visokim ekološkim standardima Na području vodnoga gospodarstva odobre
hrvatska industrija ostaje konkurentna na no je sufinanciranje tri projekta iz sredstava
europskom, ali i na drugim tržištima. Do pretpristupnog fonda Europske unije IPA:
brobiti koje će imati hrvatski građani uve projekti izgradnje sustava odvodnje i pročiš
like nadmašuju financijske izdatke uskla ćavanja otpadnih voda te izgradnje susta
đivanja s europskim standardima u zaštiti va vodoopskrbe u gradovima Slavonskom
okoliša. Brodu, Kninu i Drnišu. Ukupne vrijednosti
projekata su sljedeće: Slavonski Brod 29,7
Prijelazna r azdoblja milijuna eura (od čega 15,3 milijuna eura
iznose IPA sredstva), Knin 15,7 milijuna
Hrvatskoj su u pristupnim pregovorima eura (od čega 8,8 milijuna eura iznose IPA
odobrena prijelazna razdoblja, čime je omo sredstva), Drniš 6,4 milijuna eura (od čega
gućeno dodatno vrijeme za usklađivanje sa 4 milijuna eura iznose IPA sredstva). Pro
standardima Unije i dovršetak financijski vedba ovih projekata pridonijet će zaštiti
najzahtjevnijih projekata (izgradnja centara vodnih resursa te poboljšanju uvjeta života
za gospodarenje otpadom, sustava odvod lokalnog stanovništva.
59
U ovom poglavlju prihvaćeni su brojni hrvatski zahtjevi koji su potanje opisani u na
stavku:
1. kakvoća zraka
2. gospodarenje otpadom
3. kakvoća voda
4. industrijsko onečišćenje i upravljanje rizicima
5. kemikalije
6. klimatske promjene i emisija stakleničkih plinova.
7. zaštita prirodnih staništa.
1. K akvoća zr ak a ženu razinu od 35% masenog udjela bioraz

gradivog komunalnog otpada.
Planovi za kakvoću zraka. Po pristupanju
Europskoj uniji, Hrvatska će iskoristiti do 3. K akvoća voda
bivenu mogućnost izrade planova za kakvo
ću zraka i odgodu krajnjih rokova za posti Otpadne vode. Kako bi izgradila sustav od
zanje usklađenosti s europskom Direktivom vodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Hr
o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za vatska je osigurala prijelazno razdoblje do
Europu. Hrvatska poduzima mjere smanji 31. prosinca 2023. godine.
vanja razine onečišćenja prema postojećem Pitka voda. Za ispunjavanje novih ili stro
Nacionalnom planu za zaštitu i poboljšanje žih zahtjeva javne vodoopskrbe kojima se
kakvoće zraka za pojedine onečišćujuće osigurava veća kakvoća vode namijenjene
tvar i za određena područja radi postizanja za piće, Hrvatska je osigurala prijelazno
dopuštenih graničnih vrijednosti tih tvari razdoblje do 31. prosinca 2018. godine. Po
u zraku sukladno europskim propisima te pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će
radi na nadogradnji postojeće mreže za pra zatražiti daljnje produljenje roka radi ispu
ćenje kakvoće zraka. njavanja ovih zahtjeva za dodatne 3 godine.
Dopuštene razine prisutnosti lebdećih če Površinske i podzemne vode. Hrvatska će
stica. Radi primjene europskih propisa o najkasnije do pristupanja Europskoj uniji
smanjenju razine izloženosti onečišćenju iz
izraditi akcijski program kojim će se us

zraka i izloženosti određenim vrstama one postaviti razdoblje prilagodbe od 4 godine
čišćujućih tvari u zraku štetnih za zdravlje potrebno za izgradnju spremnika za staj
ljudi, pri izračunu dopuštene razine prisut ski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvi
nosti lebdećih čestica (PM2,5) u zraku, kao ma koja imaju stoku, čija primjena počinje
početna godina za Hrvatsku uzet će se druga nakon pristupanja Uniji. Izgradnja ovih
godina od pristupanja Hrvatske Europskoj spremn ika ima svrhu zaštite površinskih i
uniji. PM je naziv za čestice u zraku, uk podzemnih voda, osobito onih koje se kori
ljučujući čestice prašine, prljavštine, čađe, ste za piće, na područjima na kojima postoji
dima i kapljice tekućine. Čestice manje od mogućnost onečišćenja od otpadnih voda s
2,5 mikrometara u promjeru (PM2,5) naziva poljoprivrednih gospodarstava.
ju se »fine« čestice te predstavljaju značajan
zdravstveni rizik jer zbog svoje male veli 4. Industrijsko onečišćenje
čine (otprilike 1/30 prosječne širine ljudske i upr avljanje rizicim a
kose) mogu prodrijeti duboko u pluća.
Okolišne dozvole. Radi prilagodbe europ
2. Gospodarenje otpadom skim propisima o sprječavanju i nadzoru
onečišćenja za 67 industrijskih postrojenja
Centri za gospodarenje otpadom. Hrvatska koja moraju ispuniti zahtjeve za izdavanje
je osigurala prijelazno razdoblje do 31. pro tzv. okolišne dozvole, koja uvodi posebnu
sinca 2018. godine za izgradnju potrebnih odgovornost velikih proizvodnih i energet
centara za gospodarenje otpadom. skih sustava prema okolišu, Hrvatska je osi
Smanjenje udjela biorazgradivog otpada. gurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca
Hrvatska će tijekom odobrenog prijelaznog 2017. godine.
razdoblja do 31. prosinca 2020. godine po Emisija onečišćujućih tvari u zrak. Tijekom
stupno smanjivati udio biorazgradivog ot prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2017.
pada na odlagalištima kako bi postigla tra godine Hrvatska će postupno prilagoditi
60
postojeće velike uređaja za loženje (energa 9.080 gigagrama ekvivalenta ugljičnog diok

ne) europskim zahtjevima u vezi sa smanje sida (mjere za opisivanje koliko globalno za
njem emisije onečišćujućih tvari u zrak iz grijavanje može prouzročiti određena vrsta
tih uređaja. i količina stakleničkih plinova).
Emisija hlapivih organskih spojeva. Hr Za Hrvatsku je određeno povećanje postot
vatska je osigurala prijelazno razdoblje do ka kvote emisija stakleničkih plinova koje
31. prosinca 2015. godine za usklađivanje s države članice mogu prodavati na aukciji u
europskim propisima o ograničavanju emi iznosu od 26%.
sija hlapivih organskih spojeva koji nastaju
upotrebom organskih otapala u određenim 7. Zaštita prirodnih staništa
aktivnostima i postrojenjima (npr. procesi
Europski propisi o zaštiti prirodnih staništa
nanošenja ljepila na neku površinu, procesi
divlje faune i flore prilagodit će se tako da
premazivanja, kemijsko čišćenje robe, povr
u odnosu na Hrvatsku obuhvate određene
šinsko čišćenje, proizvodnja premaza, lako
životinjske i biljne vrste te njihova staništa.
va, boja i ljepila, proizvodnja farmaceutskih
proizvoda, tiskanje, ekstrakcija biljnog ulja U svrhu zaštite, europski propisi o očuva
i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja), nju divljih ptica prilagodit će se tako da u
i to za 49 takvih postrojenja, te izuzeće za odnosu na Hrvatsku obuhvate određene vr
procese premazivanja brodova za šest bro ste ptica. 
dogradilišta do 31. prosinca 2015. godine,
uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika.
5. Kemik alije
Gospodarenje opasnim kemikalijama. Hr

vatska je osigurala 3 razdoblja prilagodbe
propisima o sigurnom gospodarenju opas
nim kemikalijama od po 6 mjeseci od dana
pristupanja Europskoj uniji, radi usklađiva
nja s propisima o registraciji, čime će se hr
vatskim tvrtkama omogućiti vrijeme potreb

no za pripremu registracijskih dosjea, te radi
usklađivanja s odredbama o jedinstvenom
zastupniku, registraciji tvari i informiranju.
6. Klim atske promjene

i emisija stakleničkih plinova
Trgovanje kvotama emisija stakleničkih

plinova. U odnosu na trgovanje kvotama
emisija stakleničkih plinova u sektoru zra
koplovstva, Hrvatska je ishodila izuzeće od
primjene propisâ Europske unije kojima se
utvrđuje shema za trgovanje kvotama emi
sije stakleničkih plinova, do 31. prosinca
2013. godine. Pored toga, kako bi se Hrvat
skoj omogućilo sudjelovanje u europskom
sustavu trgovine emisijama, provest će se
prilagodbe niza europskih propisa, unoše
njem odredbi koje se odnose na Hrvatsku.
Ograničenje emisija stakleničkih plinova.
Što se tiče ograničenja emisija staklenič
kih plinova država članica u sektorima koji
nisu u sustavu trgovanja emisijama za 2020.
godinu u odnosu na razine emisija stakle
ničkih plinova 2005. godine, za Hrvatsku će
ograničenje iznositi +11%.
Što se tiče ukupne količine emisijskih kvota
stakleničkih plinova Europske unije u su
stavu trgovanja emisijama, a kao rezultat
pristupanja Hrvatske Uniji, ukupna kvota
za Hrvatsku za razdoblje 2013–2020. bit će
61
pOGLAvLJE
ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA

Zaštita ekonomskih interesa potrošača, informiranje i edukacija potrošača te učin
kovita zaštita njihovih interesa osnovna su načela politike zaštite potrošača u Europ
skoj uniji. Ovo je područje javnog interesa i osnovna stečevina civiliziranog, demo
kratskog društva, a kao takva u funkciji je osiguranja kvalitete života svih građana.
Zaštita zdravlja odnosi se na usklađivanje kao i opće povećanje kvalitete života. Time
pristupa politici javnog zdravlja među dr potrošač postaje regulator razvoja gospo
žavama članicama Europske unije. Iako je darstva i na taj način izravno utječe na po
na svakoj pojedinoj državi članici primar slovnu politiku gospodarstvenika, potiče
na odgovornost za zdravstvenu skrb, brojna konkurentnost i stvara poticajno okruženje
pitanja javnog zdravstva zajednički su ure na tržištu.
đena. Zajednička politika ostvaruje se kroz
promicanje zdravlja i nadzor nad ostvariva Izvansudsko rješavanje sporova
njem ciljeva zdravstvene politike, kroz bor
bu protiv zaraznih bolesti, rijetkih bolesti i Razvoj sustava izvansudskog rješavanja
raka, sprječavanje ovisnosti i nezgoda te bo sporova na području zaštite potrošača ras
lesti povezanih s onečišćenjem okoliša, kao terećuje sudove i omogućuje veću učinko
i sposobnost brzog i usklađenog djelovanja vitost pravosuđa. Na taj se način potrošaču
u slučajevima opasnosti za zdravlje. omogućuje da brže, jeftinije i učinkovitije
riješi potrošački spor, a što uvelike pridono
si rasterećenju sudstva.
Sigurniji potrošač Civilno društvo
Primjenom europskih standarda zaštitepo Pozitivan je i utjecaj prilagodbe na daljnji

trošača omogućeno je da hrvatski pot rošači razvoj civilnoga društva, i to poticanjem
uživaju jednaka prava kao i europski po rada udruga za zaštitu potrošača čiji aktiv
trošači, a što znači veći stupanj sigurnosti niji rad može pridonijeti većoj informira
proizvoda na tržištu, a time i bolju zaštitu nosti i educiranosti potrošača, a time i po
zdravlja potrošača, zaštitu prava potroša dizanju javne svijesti potrošača o njihovim
ča pri kupnji proizvoda i usluga na tržištu pravima.
62
Zdr avstveno-sigurnosni nadzor ništva te je omogućeno brže i učinkovitije

nad tržištem usklađeno djelovanje u slučaju pojave nekih
zaraznih bolesti u našem okruženju.
Uključivanjem u Sustav brze razmjene
službenih obavijesti o proizvodima koji Razmjena iskustava i suradnje na zajednič
predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost kim preventivnim zdravstvenim programi
potrošača (RAPEX) podiže se opća razi ma institucija i udruga građana kroz Drugi
na sigurnosti proizvoda, između ostaloga program zajednice na području zdravstva
sprječavanjem prodaje i povlačenjem s tr pridonijet će podizanju kvalitete u pruža
žišta proizvoda koji predstavljaju rizik za nju zdravstvenih usluga kao i informirano
zdravlje i sigurnost potrošača. sti pacijenata radi zaštite zdravlja i unaprje
đenja kvalitete života. 
Presađivanje organa
Hrvatska je na području darivanja i presa

đivanja organa u 2010. godini postala jed
nom od najuspješnijih europskih zemalja
te je u veljači 2011. godine proglašena Re
gionalnim zdravstvenim centrom za razvoj
programa darivanja i transplantaciju orga
na, u okviru Zdravstvene mreže zemalja ju
goistočne Europe. Usvajanjem i primjenom
visokih standarda Europske unije Hrvatska
jamči izvrsnost transplantacijskih usluga
u skladu s najsuvremenijim tehnološkim i
medicinskim dostignućima na ovom pod
ručju zdravstvenih usluga.
Krv i krvni pripr avci
Primjena europskih standarda garancija je

visoke kvalitete transfuzijskog liječenja i

sigurnosti krvi i krvnih pripravaka, kao i
bioloških materijala koji se upotrebljavaju u
medicinske svrhe (u postupcima liječenja).
Pušenje
Ograničavanjem odnosno zabranom puše

nja na javnim mjestima postiže se veća za
štita nepušača od pasivnog pušenja i zaštita
svakodnevnog životnog okruženja od du
hanskog dima kao jednog od glavnih rizič
nih čimbenika za razvoj kroničnih nezara
znih bolesti (kronične respiratorne bolesti
– astma, maligne bolesti – rak, bolesti srca i
krvnih žila – infarkt).
R ano otkrivanje r ak a
Uvođenjem probira za rano otkrivanje raka

dojke, raka debelog crijeva i raka grlića ma
ternice te hitnom intervencijom odgovara
jućim postupcima liječenja sprječavaju se
prerane smrti od raka i spašavaju životi.
Tako je samo u prvom krugu probira otkri
veno 3.431 patoloških nalaza od kojih je po
tvrđeno 1.586 karcinoma dojke.
Preventiva
Umrežavanjem hrvatskog sustava javnog

zdravstva za zarazne bolesti u Europski su
stav osigurana je veća zaštita cijelog stanov
63
pOGLAvLJE
CARINSKA UNIJA
Carinska unija predstavlja jedinstveno carinsko područje 27 zemalja članica Europ
ske unije u kojemu se ukupna unutarnja trgovina i promet robom između zemalja
članica odvija bez carinskih formalnosti, odnosno bez provedbe carinskog nadzora
nad robom, i bez naplate carinskih davanja. U pogledu trgovinskih odnosa s trećim
zemljama vrijedi načelo da sva roba što ulazi na ovo područje podliježe jedinstve
nim pravilima kontrole i naplate propisanih carina utemeljenih na zajedničkoj ca
rinskoj tarifi i zajedničkom i usklađenom carinskom zakonodavstvu za primjenu te

tarife, što određuje vanjsku politiku prema trećim državama.
Nacionalne carinske službe država članica jom i Mađarskom, odnosno na granicama

zadužene su za svakodnevnu operativnu s njima neće više biti carinske službe, dok
provedbu carinske politike Europske unije. će granice Hrvatske s Bosnom i Hercego
One prikupljaju carinske pristojbe, trošari vinom, Crnom Gorom i Srbijom postati
ne i porez na dodanu vrijednost na uvezene vanjske granice Europske unije na kojima
proizvode iz trećih zemalja, te brinu o pošti će se provoditi pojačane mjere carinskog i
vanju uvoznih kvota i drugih ograničenja. općenito graničnog nadzora.
Provode i odgovarajuće carinske kontrole
na vanjskim granicama Unije u svrhu suzbi U Europskoj uniji područje carinske unije
janja svih oblika krijumčarenja, organizira pravno je uređeno propisima koji su izrav
nog kriminaliteta, terorizma, pranja novca, no primjenjivi na cjelokupnom području
te zaštite prava intelektualnog vlasništva, Unije (u svim državama članicama) te će se
osiguravanja zaštite zdravlja i sigurnosti ti propisi stupanjem u punopravno članstvo
potrošača te očuvanja okoliša. izravno primjenjivati i u Hrvatskoj.
Od svojeg osnutka 1. srpnja 1968. godine U proteklom razdoblju Hrvatska je ostvari
Carinska unija jedan je od kamena teme la visok stupanj usklađenosti s europskim
ljaca europskih integracija i ključna kom carinskim propisima i carinskom praksom
ponenta dobrog funkcioniranja unutarnjeg država članica Europske unije, te će od pr
europskog tržišta. vog dana članstva biti spremna u potpuno
sti primjenjivati sve europske pravne propi
Promjene za Hrvatsku se i europske carinske standarde na ovom
području. Carinska uprava je također već
Carina na vanjiskim gr anicam a
poduzela značajne i vrlo opsežne aktivno
Europske unije
sti na jačanju carinske službe, kao i na raz
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji pre voju i izgradnji cijelog niza informacijskih
staju mjere carinskog nadzora sa Sloveni sustava iz europskog koncepta e-carine koji
64
danom pristupanja Europskoj uniji moraju je li proizvedena u Europskoj uniji ili je uve

biti u potpunosti operativni. zena iz trećih zemalja. Finski mobilni tele
fon tako može biti isporučen u Hrvatsku bez
Sm anjenje cijena obračuna carine i primjene bilo kakve carin
S danom članstva u Uniji, hrvatski će gra ske kontrole, dok se, primjerice, carina na
đani moći kupiti kvalitetnije proizvode iz uvezeni televizor iz Južne Koreje kao treće
bilo koje države članice Unije, i to po znatno zemlje (tj. zemlje ne-članice Europske unije)
nižim cijenama nego danas. Carinska unija plaća po njegovom prvom ulasku u Europ
je jedinstveno trgovinsko područje u kojemu sku uniju, a nakon toga nema više dodatnih
sva roba slobodno cirkulira, bez obzira na to carina ili dodatnih provjera unutar Unije. 

pOGLAvLJE
VANJSKI ODNOSI
Zajednička trgovinska politika Europske unije jedna je od najvažnijih europskih
politika, a odnosi se na propise o vanjskoj trgovini, uključujući carine i ostale mjere
zaštite domaće proizvodnje, obveze iz članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji
(WTO), sve bilateralne sporazume Europske unije sa zemljama nečlanicama te opći
sustav preferencijala kojim se manje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju daju
carinske povlastice pri uvozu robe u Europsku uniju. Temelj zajedničke trgovinske
politike Europske unije jest zajednička carinska tarifa koja uređuje trgovinske od
nose Unije s trećim zemljama.
Osim promicanja trgovine i ulaganja, Eu cio-ekonomskog okruženja radi poboljšanja

ropska unija postala poznata je i kao najve općih uvjeta za razvoj najmanje razvijenih
ći donator zemljama u razvoju, posebice ze zemalja. Izdvajanja Europske unije i njezi
mljama u afričkoj, karipskoj i tihooceanskoj nih država članica za programe pomoći ze
mljama partnerima na svim kontinentima
grupi.
dosežu 48,2 milijardi eura na godinu, što
Razvojna politika Unije usmjerena je na predstavlja više od polovine ukupne služ
smanjivanje siromaštva i unapređenje so bene razvojne pomoći u svijetu.
65
Putem bilateralnih sporazuma o suradnji, Ulaskom u Europsku uniju hrvatski gospo
Europska unija teži razvijanju odnosa s darstvenici poslovat će na zajedničkom
državama nečlanicama u širokom rasponu unutarnjem tržištu bez carina i drugih uvoz
područja, ne samo u trgovini i razvojnoj po nih ograničenja, na kojemu će, zajedno s
moći, već i u znanstvenim istraživanjima, gospodarstvenicima iz svih država članica,
zaštiti prirodnog okoliša i izgradnji infra imati mogućnost natjecanja pod jednakim
strukture. Osim bilateralnih odnosa, Unija uvjetima.
jača i odnose s međunarodnim organizaci
jama (npr. UN, Vijeće Europe, WTO – Svjet Zajednički nastup na trećim
ska trgovinska organizacija), kao i s regio tržištim a
nalnim udruženjima diljem svijeta (npr.
ASEAN – Savez država jugoistočne Azije) te Za hrvatske tvrtke koje već izvoze svoje
putem instrumenata razvojne pomoći pro proizvode i usluge na jedinstveno tržište
miče trgovinu i ulaganje u treće zemlje, i na Unije – osim jačanja njihove konkurentno
taj način stavlja sve veći naglasak na uspo sti bržim protokom roba i usluga – članstvo
stavljanje partnerskog odnosa u kojemu je u Europskoj uniji učvrstit će i mogućnost
postignuta ravnoteža gospodarskih, politič sklapanja različitih oblika suradnje s part
kih, socijalnih i kulturnih elemenata. nerima iz država članica Unije, između
ostaloga i radi zajedničkog nastupa na tre
Promjene za Hrvatsku ćim tržištima.
Ugovori o slobodnoj trgovini R azvojna pomoć
Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska će u Sudjelovanje u zajedničkoj politici razvojne

cijelosti preuzeti njezinu trgovinsku politi pomoći Europske unije omogućit će hrvat
ku. U skladu s pravilima Unije, Hrvatska će skim tvrtkama da svojim naporima i ula
se najkasnije dan prije stupanja u članstvo ganjima pomognu razvoju trećih zemalja,
povući iz svih ugovora o slobodnoj trgovini čime bi se potaknulo širenje plasmana i po
i početi primjenjivati ugovore koje je Europ većala vidljivost i prisutnost hrvatskih pro
ska unija sklopila s trećim zemljama. izvoda i usluga na pojedinim tržištima. 
66
pOGLAvLJE
VANJSKA, SIGURNOSNA
I OBRAMBENA POLITIKA
Kroz pregovore o poglavlju 31. Europska unija preispituje sposobnost države kan

didatkinje da se učinkovito i odgovorno uključi u provedbu zajedničke vanjske, si
gurnosne i obrambene politike. Riječ je o politici novijeg datuma koja je svoj zako
nodavni i institucionalni ustroj dobila nakon što je postalo očigledno da Europska
unija nema učinkovitih mehanizama za suočavanje s krizama, čak niti u svojem
neposrednom susjedstvu.
Ustroj je uveden Ugovorom iz Maastrichta Promjene za Hrvatsku

(1993), a posebno je osnažen Lisabonskim
ugovorom iz 2009. koji kroz tzv. sveobu Pregovarajući u ovom poglavlju preuze
hvatni pristup pokušava uskladiti razne po li smo obvezu usklađivanja naše vanjske
litike komplementarne vanjskoj i obrambe politike sa Zajedničkom vanjskom i sigur
noj politici i staviti ih u nadležnost visoke nosnom politikom Unije što, s obzirom na
predstavnice za zajedničku vanjsku, sigur visoku razinu podudarnosti u stajalištima
nosnu i obrambenu politiku te na taj način prema međunarodnim pitanjima, nije zahti
ojačati ulogu Unije na globalnoj sceni. jevalo posebnu prilagodbu.
Lisabonski ugovor omogućio je i osnivanje Istodobno, kada postanemo država članica,
zajedničke diplomatske službe Europske naši će diplomati dobiti priliku da sudjeluju
unije (European External Action Service u novoosnovanoj Europskoj službi za vanj
– EEAS – Europska služba za vanjsko dje sko djelovanje, a kroz razmjenu informacija
lovanje) koja svojim djelovanjem podupire i suradnju s drugim državama članicama,
aktivnosti visoke predstavnice. dobit ćemo pristup područjima koja zasad
– s obzirom na ograničenu veličinu naše di
Budući da je Hrvatska već članica svih važ
plomatsko-konzularne mreže – slabije po
nih međunarodnih organizacija i potpis
krivamo.
nica međunarodnih konvencija, ugovora i
drugih dokumenata koji ju čine vjerodostoj Civilne i vojne misije
nom članicom međunarodne zajednice, ovo
poglavlje nije zahtijevalo bitne zakonske ili Od nas se očekuje i sudjelovanje u civil
druge prilagodbe. nim i vojnim misijama koje Europska unija
67
pokreće radi smirivanja kriznih žarišta. U
ovom trenutku naši policijski i pravosudni
službenici sudjeluju u misiji poticanja vla
davine prava na Kosovu (EULEX), policij
ski službenici obučavaju snage sigurnosti u
Afganistanu (EUPOL), a nekoliko je časnika
uključeno u vojno-pomorsku misiju Unije
NAVFOR Atalanta radi suzbijanja piratstva
uz somalijsku obalu. Sudjelovanje u svim
misijama je na dobrovoljnoj bazi i Hrvatska
autonomno odlučuje o svakoj takvoj moguć
nosti.
Trgovina oružjem
Što se tiče strategije i provedbe suzbijanja

ilegalne trgovine i posjedovanja malog i la
kog oružja, u Hrvatskoj se još uvijek nalazi
određena količina ilegalnog i neregistrira
nog oružja i streljiva u posjedu građana, ali
se, sukladno europskim zahtjevima u ovom
poglavlju, kroz akcijski plan radi na smanji
vanju količine takvog oružja i na taj način
pridonosi osobnoj sigurnosti svih hrvatskih
građana.
R asterećenje vojnog pror ačuna
S obzirom na to da se sve države članice

Unije suočavaju s ozbiljnim restrikcijama
u vojnim proračunima, strategija Europske
unije je da se što više potiče suradnja, dije

ljenje i izgradnja komplementarnih vojnih

kapaciteta među članicama. Stupanjem u
članstvo, takva se mogućnost otvara i Hr
vatskoj, čime bi se ulaganja u vojni prora
čun dodatno racionalizirala, a kvaliteta

implementacije hrvatske obrambene poli
tike podigla na višu razinu. Osim plaćanja
troškova sekundiranog osoblja u misijama,
ovo poglavlje nema financijskih implikaci
ja, čime se ne opterećuje državni proračun.
Ilegalno oružje
Mnogim hrvatskim građanima dobro je po

znata kampanja »Manje oružja, manje trage
dija« koja se u suradnji s brojnim ministar
stvima, nevladinim organizacijama i medi
jima odvijala tijekom nekoliko godina da bi
se smanjila količina malog i lakog oružja
u nezakonitom posjedu. Provodeći takve
praktične mjere koje proizlaze iz pregovora
s Europskom unijom na konkretan je način
poboljšana sigurnost svih hrvatskih građa
na i podignuta kvaliteta života. 
68
pOGLAvLJE
FINANCIJSKI NADZOR
Financijski nadzor obuhvaća četiri područja, i to unutarnju financijsku kontrolu u
javnom sektoru, vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa Europske unije i za
štitu eura od krivotvorenja.

Pojam unutarnja financijska kontrola u jav te učinkovita tijela i procedure za zaštitu od
nom sektoru podrazumijeva cjelokupni su krivotvorenja.
stav upravljanja i kontrola koji se uspostav
lja u javnoj upravi radi učinkovitog, uspješ Promjene za Hrvatsku
nog i odgovornog upravljanja nacionalnim
proračunskim sredstvima i sredstvima Hrvatska u posljednjih nekoliko godina in
Europske unije. Razvojem ovog sustava u tenzivno provodi reforme sa svrhom pobolj
javnoj upravi razvija se upravljanje po na šanja upravljanja javnim financijama. Jedan
čelu »vrijednost za novac«, što za porezne je od ciljeva tih reformi unaprijediti sustave
obveznike znači bolje, kvalitetnije i jeftinije upravljanja i kontrola nad javnim sredstvi
usluge za plaćeni porez. ma kako bismo se kao zemlja članica spre
mno nosili s izazovima koje donosi član
Učinkovita vanjska revizija javnih sredsta
stvo i mogućnostima korištenja financijskih
va koju obavlja profesionalna i neovisna
sredstava Europske unije.
institucija državne revizije, sukladno me
đunarodnim standardima i najboljoj europ Unutarnji financijski nadzor u
skoj praksi, osigurava dodatne informacije i javnom sektoru
sigurnost u to koliko se dobro upravlja jav
nim sredstvima i njihovom potrošnjom. Jedna od takvih reformi uključuje uspo
stavu i razvoj sustava unutarnjih financij
Osim navedenoga, zaštita financijskih in
skih kontrola u javnom sektoru. Taj sustav
teresa Europske unije obuhvaća operativ
je značajan s obzirom na to da pridonosi
nu suradnju država članica, koje moraju
učinkovitijem, uspješnijem i odgovornijem
biti sposobne učinkovito surađivati s Eu
trošenju proračunskog novca te je značajan
ropskim uredom za borbu protiv prijevara
alat za borbu protiv korupcije. Hrvatska je
(OLAF) i prijavljivati slučajeve u kojima se
u dosadašnjem razdoblju u značajnoj mje
sumnja na nepravilnosti i na prijevaru u ko ri ugradila taj sustav u gotovo sve dijelove
rištenju sredstava Unije. javne uprave te poduzela brojne aktivno
Zaštita eura od krivotvorenja označava ob sti kako bi stvorila pretpostavke za njegov
vezu financijskih institucija da povlače kri daljnji razvoj. Razvoj sustava unutarnjih
votvorene novčanice i kovanice iz optjecaja financijskih kontrola uvodi nove pristupe
69
i načine upravljanja u javni sektor, što za – AFCOS sustav (Anti-Fraud Coordinating
Hrvatsku znači promjene u smjeru postav Structure).
ljanja strateških ciljeva poslovanja, sagleda U svrhu zaštite financijskih interesa Europ
vanja rizika, uspostavu čvršćih kontrolnih ske unije Kazneni zakon propisuje sva kaz
mehanizama nad trošenjem i prikupljanjem nena djela relevantna za prijevaru na štetu
proračunskih sredstava te transparentniju sredstava Europske unije.
i odgovorniju javnu upravu. Ovaj se sustav
istovremeno razvija na državnoj i na lokal Počinjena nepravilnost i/ili prijevara u ko
noj razini. rištenju financijskih sredstava Europske
unije te sumnja na počinjenje istih moraju
Vanjsk a revizija se prijaviti, bez obzira na veličinu i značaj
nepravilnosti i/ili prijevare, kao i bez obzira
Na području vanjske revizije funkcionalna na to jesu li iste počinjene namjerno ili iz
i operativna neovisnost Državnog ureda za nehaja.
reviziju, kao najviše državne revizijske in
Stoga, doznate li za ikakve nepravilnosti i/
stitucije, dodatno je osigurana izmjenama
ili prijevare počinjene u projektima financi
Ustava u lipnju 2010.
ranima sredstvima Europske unije, možete
ih prijaviti Samostalnom odjelu za suzbija
Suzbijanje prijevar a – olaf
nje nepravilnosti i prijevara pri Ministar
Na području uspostave sustava za suzbijanje stvu financija (e-adresa: nepravilnosti.eu@
nepravilnosti i prijevara na štet u financij mfin.hr) i Europskom uredu za borbu pro
skih interesa Europske unije Hrvatska je u tiv prijevara (OLAF – European Anti-Fraud
okviru Ministarstva financija osnovala Sa Office; e-adresa: olaf-courrier@ec.europa.eu;
mostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i telefaks: +32 2 29 60 853).
prijevara kao središnju nacionalnu kontakt Kada je riječ o zaštiti eura od krivotvorenja,
točku za suradnju s Europskim uredom u okviru Hrvatske narodne banke uspo
za borbu protiv prijevara (OLAF) te je us stavljena je odgovarajuća administrativna
postavljena odgovarajuća administrativna struktura i procedura potrebna za borbu
struktura za suradnju tijela relevantnih protiv krivotvorenja novčanica i kovanica
za suzbijanje nepravilnosti i/ili prijevara eura. 
70
pOGLAvLJE
FINANCIJSKE
I PRORAČUNSKE ODREDBE
Svaka država članica Europske unije ima pravo na korištenje sredstava iz proraču

na Unije, ali i obvezu da uplaćuje u proračun. Proračunska sredstva Europske uni
je prikupljaju se iz triju osnovnih vrsta prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava
(prihodi od carina, uključujući carine na poljoprivredne proizvode, i pristojbe na
šećer), vlastitih sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) te vlastitih
sredstava iz uplata država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND).
Uplate vlastitih sredstava koja se temelje na nosti koristiti se određenim iznosom rasho
BND-u najvažniji su izvor prihoda Europ da proračuna Unije iz Kohezijskog fonda i
ske unije, te tvore gotovo tri četvrtine njezi strukturnih fondova.
nih ukupnih prihoda. One su u znatnoj mje
ri izravno povezane s ekonomskom snagom Hrvatsk a – neto prim ateljica
pojedinih država članica.
Očekuje se da će Hrvatska biti neto prima
Prihodovna strana proračuna, kao i raspo teljica proračunskih sredstava Europske
djela financijskog tereta među članicama, unije, tj. više će primati iz proračuna Uni
definira se prihvaćanjem godišnjih prora je nego što će u njega uplaćivati. Ulaskom
čuna. Godišnji se proračun planira unutar u Europsku uniju Hrvatska će se nalaziti
Financijske perspektive – višegodišnjeg fi u znatno povoljnijoj financijskoj poziciji u
nancijskog okvira za proračunske prioritete odnosu na vrijeme pregovora i pristupanja
tijekom srednjoročnog razdoblja – koja se s obzirom na činjenicu da su iznosi pretpri
primarno bavi rashodnom stranom prora stupne pomoći bili pet do šest puta manji od
čuna, odnosno programima koji se financi sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspola
raju iz zajedničkog proračuna Unije. ganju kao punopravnoj članici.
Hrvatskoj će na raspolaganju biti i privre
Promjene za Hrvatsku mena financijska pomoć Unije za poboljša
nje nacionalne proračunske pozicije, te za
Od prvog dana članstva Hrvatska će upla daljnje jačanje administrativnih i institu
ćivati potrebne doprinose u zajednički pro cionalnih kapaciteta za provedbu pravne
račun Europske unije, te će biti u moguć stečevine. Očekuje se da će za svaki upla
71
ćeni euro u zajednički proračun Unije, Hr poglavlja koje je zatvoreno za pregovore 30.
vatska iz njega dobiti oko tri eura. Godišnja lipnja 2011. godine predstavljen je Finan
sredstva koja će Hrvatska moći iskoristiti cijski paket za pristupanje Hrvatske Europ
kao članica bit će višestruko veća od dosa skoj uniji.
dašnjih u okviru pretpristupnih programa  Opširnija informacija o Financijskom pa
Unije. Na kraju pregovora, u okviru ovog ketu nalazi se na stranici 84. 
pOGLAvLJE
INSTITUCIJE
O poglavlju Institucije nije se pregovaralo na uobičajen način. Za to pregovaračko po
glavlje nije provedeno redovno analitičko ispitivanje zakonodavstva kako bi se utvr
dilo koje je hrvatske zakone potrebno usklađivati s propisima Europske unije, već
je poglavlje, nakon usvajanja i predstavljanja Zajedničkog stajališta Europske unije
i Pregovaračkog stajališta Hrvatske na sastanku Međuvladine konferencije o pristu
panju Hrvatske Europskoj uniji, održanom 5. studenoga 2010. godine, zatvoreno za
pregovore. Hrvatskoj će temeljem rezultata pregovora o ovom poglavlju biti dodije
ljen, nakon što pristupi Uniji, pripadajući broj mjesta u institucijama Europske unije.
Promjene za Hrvatsku njegovim predsjednikom i predsjednikom

Europske komisije. Europsko vijeće treba
Vijeće razlikovati od Vijeća Europske unije koje je
krovna zakonodavna institucija Unije – tu
Hrvatska će, kad postane državom člani ulogu dijeli s Europskim parlamentom – a
com Europske unije, dobiti 7 glasova pri sastavljeno je od ministara nacionalnih vla
usvajanju odluka Europskog vijeća i Vijeća da država članica. Vijeće Europske unije sa
Europske unije za koje se zahtjeva kvalifi staje se u različitim resornim oblicima, što
cirana većina. (Europsko vijeće čine šefovi ovisi o predmetu o kojem se raspravlja ili
država ili vlada država članica, zajedno s donosi odluka.)
72
Europsk a komisija ma za imenovanje članova različitih odbo

ra, skupina, agencija ili drugih tijela Europ
Hrvatska pristupajući Europskoj uniji dobi ske unije. 
va, kao i ostale države članice, jednog člana
u Europskoj komisiji.
Europski parlament
Hrvatskoj je za vrijeme mandata sadašnjeg

saziva Europskoga parlamenta dodijeljeno
12 zastupničkih mjesta. Postane li Hrvat
ska punopravnom članicom Europske unije
šest ili više mjeseci prije sljedećih izbora za
Europski parlament (izbori u lipnju 2014),
tada će u Hrvatskoj biti provedeni posebni
izbori za Europski parlament. Ako Hrvat
ska pristupi Uniji u razdoblju kraćem od
šest mjeseci do sljedećih izbora za Europski
parlament, tada u Europski parlament šalje
12 zastupnika iz Hrvatskog sabora. Dodije
ljenih 12 zastupničkih mjesta je privreme
no rješenje, kako za Hrvatsku tako i za sve
ostale države članice, budući da će Europ
ski parlament tijekom ovog parlamentarnog
razdoblja povećati (i bez hrvatskih zastup
nika) broj zastupnika sa sadašnjih 736 na
754, dok bi po Lisabonskom ugovoru trebao
imati 751 zastupnika. Koliko će zastupnika
u sljedećem sazivu Europskog parlamenta
imati pojedina država članica, odlučit će
Europsko vijeće.

Ostale institucije
Ostala mjesta za Hrvatsku u institucijama

Unije odnose se na Sud Europske unije, gdje
će Hrvatska imati po jednog suca u Sudu i u
Općem sudu, Europsku središnju banku gdje
je u Općem vijeću banke rezervirano mjesto
za guvernera HNB-a te Revizorski sud u koji
će Hrvatska po pristupanju predložiti jednog
svojeg državljanina kao člana. Hrvatska do
biva i 9 mjesta u Europskom gospodarskom
i socijalnom odboru, a jednako toliko i u
Odboru regija. Jedan ministar iz Hrvatske
predstavljat će državu u Vijeću guvernera
Europske investicijske banke. Po Ugovoru
o Euratomu, Hrvatska će kao država članica
imati svog predstavnika u Znanstvenom i
tehničkom odboru Euratoma.
Hrvatski jezik
Kroz ovo je poglavlje također utvrđeno da će

hrvatski jezik biti priznat kao izvorni jezik
osnivačkih ugovora Europske unije te da će
dokumenti institucija Unije od pristupanja
Hrvatske biti sastavljeni i na hrvatskom je
ziku. Hrvatski će jezik također biti priznat
kao službeni i radni jezik institucija Unije.
Predviđena su daljnja imenovanja nakon
pristupanja Hrvatske Uniji, a sukladno
uvjet ima i u skladu s postupcima utvrđeni
73
pOGLAvLJE
OSTALa pitanja
Ovo poglavlje uključuje razna pitanja koja pretpristupnim fondovima i nakon ulaska
se mogu pojaviti tijekom pregovora, a koja u Uniju, poseban režim carinskih kontro
nisu obuhvaćena ostalim pregovaračkim la pri prolasku kroz tzv. Neumski koridor,
poglavljima ili su se pojavila nakon zatva pitanje praćenja ispunjavanja preuzetih ob
ranja drugih poglavlja. Primjerice riječ je o veza Hrvatske u razdoblju do pristupanja i
sudjelovanju Hrvatske u Europskom razvoj tzv. zaštitne klauzule (opća ekonomska kla
nom fondu, Istraživačkom fondu za ugljen i uzula, klauzula koja se odnosi na unutarnje
čelik te Europskoj investicijskoj banci. Obu tržište te klauzula koja se odnosi na pod
hvaćeni su također prijelazni aranžmani za ručje slobode, sigurnosti i pravde). U ovom
razdoblje između potpisivanja Ugovora o poglavlju dogovoren je i poseban Protokol o
pristupanju i ulaska u Uniju, upravljanje Kyotskom protokolu. 

Neumski koridor. Uzimajući u obzir zemljopisnu specifičnost i dužinu neumskog kori
dora (9 km), Hrvatska je osigurala da, po pristupanju Europskoj uniji, može primjenjiva
ti posebni režim koji omogućuje izuzeće za domaću robu koja prolazi kroz neumski ko
ridor od obveze podnošenja ulaznih/izlaznih skraćenih deklaracija (prethodne najave
pošiljki elektroničkim putem). Taj će se režim primjenjivati na pošiljke robe čija ukupna
vrijednost navedena na računu ili prijevoznoj ispravi ne premašuje 10.000 €. Time je
omogućeno neometano kretanje najvećeg dijela domaće robe preko stranog carinskog
područja (neumski koridor), što je od prioritetne važnosti za opskrbu dubrovačkog pod
ručja.
Kyotski protokol. Europska unija Hrvatskoj je prenijela do 7 milijuna tona CO2, tj. je
dinica dodijeljene kvote izdanih temeljem Kyotskog protokola za razdoblje 2008–2012,
ako Hrvatskoj to bude potrebno, uz uvjet da će potrošeni dio ovog iznosa Hrvatska
morati vratiti u razdoblju 2013–2020, a kako bi se Hrvatskoj omogućilo da u potpunosti
ispuni svoj cilj prema Kyotskom protokolu.
74
Dodatak I
Pregovar ački zahtjevi

PREGLED OSTVARENIH
PREGOVARAČKIH ZAHTJEVA HRVATSKE
Poglavlje 2: i razvitak, trajno su izuzete od primjene
Sloboda kretanja roba propisa Europske unije o kreditnim institu
cijama.
Dostupnost lijekova. Za određene lijekove
koji su registrirani u Hrvatskoj osigurano
je prijelazno razdoblje od 4 godine od dana Poglavlje 11:
pristupanja Hrvatske Europskoj uniji radi Poljoprivreda i rur alni
usklađivanja i nadogradnje dokumentacije r azvitak
za stavljanje gotovih lijekova u promet pre
ma europskim propisima. Time je osigurano
1. izr avna plaćanja i ostale
da lijekovi čija dokumentacija nije u potpu
potpore u poljoprivredi
nosti usklađena s propisima Europske unije
budu i dalje dostupni na hrvatskom tržištu. Utvrđeno referentno razdoblje. Hrvatska
je osigurala da razdoblje 2005–2007. bude
Poglavlje 3: referentno za biljnu i stočarsku proizvod
Pr avo poslovnog nastana nju. Iznimka je proizvodnja mlijeka, gdje je
i sloboda pružanja usluga kao referentno razdoblje određena 2007. go
dina, i proizvodnja šećera, gdje je referent
Priznavanje stručnih kvalifikacija. Stručne no razdoblje 2004–2008.
kvalifikacije za medicinske sestre za opću Referentno razdoblje služi za izračunavanje
njegu koje su stekle srednjoškolsku nao financijske omotnice za izravna plaćanja
brazbu na području Hrvatske bit će priznate koja će Hrvatskoj biti dostupna nakon pri
na području Europske unije.

stupa Europskoj uniji, kao i za izračunava
Hrvatska je osigurala da se državljanima nje kvote za proizvodnju mlijeka i šećera.
država članica Europske unije, što dakako Financijska omotnica za minirano poljo
i prije svega uključuje hrvatske državljane, privredno zemljište. Slijedom svoje spe
od dana pristupanja Hrvatske Europskoj cifične situacije zbog Domovinskog rata,
uniji, formalne kvalifikacije stečene do 8.
Hrvatska je osigurala da se u izračun finan
listopada 1991. godine na području bivše
cijske omotnice za izravna plaćanja uključi
Jugoslavije, a koje hrvatsko zakonodavstvo
minirano i minski sumnjivo poljoprivredno
izrijekom izjednačava s dokazima o kvali
zemljište koje se nije moglo koristiti u refe
fikacijama stečenim na području Hrvatske,
rentnom razdoblju.
priznaju kao stečena prava, osim u slučaju
stručnih kvalifikacija za primalje sa sred U proračunu Europske unije za minirano
njoškolskim obrazovanjem. i minski sumnjivo zemljište predviđena je
rezerva, svota od 9,6 milijuna eura (na te
melju podataka o razminiranom zemljištu
Poglavlje 4: u razdoblju 2005–2009. i stanju miniranih
Sloboda kretanja k apitala površina od 1. siječnja 2010).
Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Korištenje nacionalne rezerve. Hrvatska je
Hrvatska će 7 godina od dana pristupanja osigurala mogućnost korištenja nacionalne
Europskoj uniji zadržati postojeća ograniče rezerve (pod uvjetom da nacionalna rezer
nja na kupovinu poljoprivrednog zemljišta va ne iznosi više od 20% vrijednosti nacio
od strane državljana država članica Unije. nalne omotnice), tj. utvrđivanja dodatnih
Budemo li smatrali potrebnim, pod određe prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim
nim uvjetima moći ćemo tražiti produljenje sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov
za još 3 godine. goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana, u
okviru modela jedinstvenih plaćanja (eng.
single payment system – SPS) sukladno pro
Poglavlje 6:
pisima Europske unije.
Financijske usluge
SPS-model je sustav izravnih plaćanja koji
Kreditne unije koje posluju na teritoriju nije povezan s proizvodnjom, a pravo na
Hrvatske, kao i Hrvatska banka za obnovu potporu ostvaruje se na temelju utvrđenih
75
prava na plaćanja izračunatih na temelju kon što Hrvatska postane članicom Europ
obujma proizvodnje i ostvarenih plaćanja ske unije, iznos kojim će Europska unija iz
iz referentnog razdoblja (za Hrvatsku je to, svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati
ovisno o proizvodnji, dio plaćanja iz 2011. u cjelokupnom iznosu za izravna plaćanja
i dio plaćanja iz 2012. godine). Pritom se u povećavat će se na sljedeći način tijekom
prava na plaćanja ne uračunava moguće po desetogodišnjeg razdoblja: 25% od cjelokup
većanje ili do neke mjere smanjivanje proiz nog iznosa za izravna plaćanja prve godine
vodnje u idućem razdoblju. Proizvođači u članstva, 30% druge, 35% treće i 40% četvr
SPS-modelu imaju slobodu izbora što pro te godine, a nakon toga desetpostotno pove
izvoditi, a obvezni su zadovoljavati uvjete ćanje svake naredne godine.
višestruke sukladnosti (eng. cross-compli
S obzirom na to Hrvatskoj je zbog takvog
ance), što znači da moraju ispunjavati pro
postupnog porasta udjela financiranja iz
pisane uvjete povezane sa zaštitom okoliša,
ravn ih plaćanja nacionalne omotnice iz
zdravljem ljudi, životinja i bilja te s dobrobi
poljoprivrednih fondova Europske unije
ti životinja, kao i uvjete povezane s dobrom
odobrena primjena dodatnih nacionalnih
poljoprivrednom i okolišnom praksom.
izravnih plaćanja do punog (100%) iznosa
Postupno usklađivanje s propisima o više potpore od prve godine članstva.
strukoj sukladnosti. Hrvatska je osigurala
postupnu primjenu određenih propisa Eu To znači da će Hrvatska nakon ulaska u Eu
ropske unije koji se tiču zahtjeva koje su po ropsku uniju, od prve godine članstva, zadr
ljoprivrednici dužni ispuniti radi ostvarivanja žati istu razinu izravnih plaćanja koja se da
prava na izravna plaćanja, u skladu s propisi nas isplaćuju (oko 373 milijuna eura). Puni
ma višestruke sukladnosti na način da: iznos potpore od prve godine članstva omo
gućit će ravnopravnu poziciju hrvatskim
• uvjeti glede zaštite okoliša, javnog zdrav
poljoprivrednicima na jedinstvenom europ
lja i zdravlja životinja te označavanja i
skom tržištu poljoprivredno‑preh rambenih
registracije životinja postanu obveza u
proizvoda i njihovo uključivanje na to trži
ostvarivanju prava na izravna plaćanja od
šte bez naglih šokova izazvanih promjena
1. siječnja 2014. godine;
ma razine potpore, odnosno veću stabilnost
• uvjeti glede javnog zdravlja te zdravlja ži
dohotka od poljoprivrede. Treba također
votinja i bilja, kao i izvješćivanja o bole
napomenuti da, za razliku od Hrvatske, u
stima postanu obveza u ostvarivanju pra

prošlom, petom valu proširenja, nijednoj
va na izravna plaćanja od 1. siječnja 2016.
godine; državi nije odobrena tzv. dopuna financij
• uvjeti glede dobrobiti životinja postanu ske omotnice sredstvima iz nacionalnog
obveza u ostvarivanju prava na izravna proračuna do 100% tj. do punog iznosa.
plaćanja od 1. siječnja 2018. godine. Državna pomoć produžena za još 3 godine.

Tim modelom omogućit će se da se kroz Hrvatska je osigurala da joj se u prijelaznom
prijelazno razdoblje zahtjevi višestruke su razdoblju od 3 godine od dana pristupanja
kladnosti uvode postupno, posebice zbog Europskoj uniji dozvoli primjena mjera dr
potreba provedbe nužne edukacije, infor žavne pomoći koje su bile na snazi prije
miranja i pripreme velikog broja poljopri pristupanja, a koje želi zadržati u statusu
vrednih gospodarstava, te funkcionalne postojeće državne pomoći, uz obvezu da u
uspostave cijelog sustava. roku od najviše četiri mjeseca od datuma
pristupanja dostavi Europskoj komisiji po
100 eura: minimum godišnjih izravnih pla
pis postojećih mjera državne pomoći.
ćanja. Hrvatska je osigurala da se kao mi
nimalni zahtjev ukupnog iznosa izravnih Ovo znači da će u razdoblju od tri godine
plaćanja u određenoj godini za korisnike od pristupanja Uniji Hrvatska imati pravo
izravnih plaćanja u Hrvatskoj utvrdi iznos isplaćivati određene mjere nacionalne dr
od 100 €. žavne pomoći koje nisu dio zajedničke po
litike Europske unije. Te se mjere odnose na
Namjera je da se na korisnike izravnih pla
šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičan
ćanja u Hrvatskoj primijeni isključivo kri
sko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i
terij vrijednosti ukupnog iznosa izravnih
rasplodne krmače.
plaćanja, to jest prag od 100 € po korisniku.
Izravna plaćanja za krave dojilje, ovce i ko
Mogućnost primjene dodatnih nacionalnih
ze. Hrvatska je osigurala mogućnost isplate
izravnih plaćanja do punog iznosa pot
pore od prve godine članstva. U prvih de izravnih plaćanja povezanih s brojem grla
set godina hrvatskog članstva u Europskoj za najviše 105.270 grla krava dojilja te za
uniji izravna plaćanja poljoprivrednicima najviše 542.651 grla ovaca i koza.
postupno će prelaziti s nacionalnih sredsta Hrvatska temelji ovaj zahtjev na broju krava
va na europske fondove. U skladu s time, na dojilja te ovaca i koza za koje je ostvareno
76
pravo na izravna plaćanja u proizvodnim rovog šećera u slučaju Hrvatske ne primje

godinama 2009. i 2010, kao i na očekiva njuje razdoblje koje je inače predviđeno
nom smanjenju prihvatljivog broja životinja pravn im propisima Europske unije, već da
u skladu s planiranim manjim modifikaci se uzme u obzir prosječno ostvarena rafina
jama nacionalnih propisa za razdoblje od cija u razdoblju 2007–2008.
2011. godine. Sve tri hrvatske šećerane proizvode šećer
Hrvatska već dugi niz godina primjenjuje iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer,
plaćanja po grlu za krave dojilje te ovce i čime osiguravaju optimalno korištenje svo
koze. Stoga je predviđeno zadržavanje su jih proizvodnih kapaciteta. Stoga im treba
stava proizvodno vezanih plaćanja za krave osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno
dojilje, ovce i koze. dobivanja uvoznih licenci, i nakon pristu
panja Europskoj uniji.
2. trgovinski mehanizmi Mlijeko. Hrvatska je osigurala nacionalnu
proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od
Zbog postojećih trendova u razmjeni sa zem
750.000 tona te dodatnu kvotu za restruk
ljama Europske unije koji ukazuju na mo
turiranje u sektoru mljekarstva u visini 2%
gućnost znatnijeg porasta unosa pojedinih
nacionalne kvote koja bi Hrvatskoj bila na
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
raspolaganju od 1. travnja prve kvotne godi
iz država članica Unije nakon pristupanja
ne nakon pristupanja Europskoj uniji u mje
Hrvatske Europskoj uniji, odnosno pojave
ri u kojoj je u razdoblju 2009–2012. smanje
ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom tržištu
na potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda
tih proizvoda, Hrvatska je zatražila i u pre
na gospodarstvima.
govorima osigurala pravo primjene zaštitnih
mehanizama koji stoje na raspolaganju dru Nadalje, s obzirom na promjene u sustavu
gim državama članicama Europske unije, jer uređenja tržišta mlijeka uvedene promje
bi se u suprotnome našla u neravnopravnom nom pravnih propisa Europske unije, Hr
položaju na europskom zajedničkom tržištu. vatska je osigurala da joj se prilikom pristu
Slijedom navedenog, postignuto je sljedeće: panja Europskoj uniji odobri jednokratno
Izvozne subvencije i posebne zaštitne mje povećanje kvote u iznosu od 2%, sukladno
re. Hrvatska je osigurala danom pristupa povećanju mliječne kvote od 1% godišnje

nja Europskoj uniji pravo primjene svih koje je odobreno državama članicama Unije
odredaba pravne stečevine Europske unije tijekom razdoblja od 5 godina zaključno s
koje se tiču korištenja izvoznih subvencija proizvodnom godinom 2013/2014.
i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih tr Mliječna mast. Hrvatskoj je odobren refe
govinskih mjera koje stoje na raspolaganju rentni udio mliječne masti u mlijeku u iz
državama članicama Unije. nosu od 4,07%, to jest 40,7 g/kg mlijeka.
Zaštitne mjere od povećanog unosa proiz Zaštićene oznake izvornosti. Hrvatska je
voda. Hrvatska je osigurala danom pristu osig urala uvrštenje sljedećih zaštićenih
panja Europskoj uniji pravo primjene za oznaka izvornosti za vino u odgovarajuće
štitnih mjera u slučaju ozbiljnih poremećaja pravne propise Europske unije:
na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog po 1. Dalmatinska zagora
većanog unosa proizvoda iz drugih država 2. Dingač
članica Unije. 3. Hrvatsko primorje
4. Istočna kontinentalna Hrvatska
3. Uređenje tržišta po sektorima 5. Hrvatska Istra
Šećer. Hrvatska je osigurala godišnju pro 6. Moslavina
izvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u 7. Plešivica
visini od 192.877 tona. 8. Hrvatsko Podunavlje
9. Pokuplje
Hrvatska je osigurala za prijelazno razdoblje 10. Prigorje-Bilogora
od tri godine od dana pristupanja Europskoj 11. Primorska Hrvatska
uniji nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šeće 12. Sjeverna Dalmacija
ra za rafinaciju u visini 40.000 tona godišnje 13. Slavonija
uz plaćanje carine od 98 € po toni. 14. Srednja i Južna Dalmacija
Tražena kvota u visini od 40.000 tona od 15. Zagorje-Međimurje
govara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je 16. Zapadna kontinentalna Hrvatska.
Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska or Uvrštena vinogradarska područja. Hrvat
ganizacija. ska je osigurala uvrštavanje svojih vinogra
Hrvatska je osigurala da se kao kriterij za darskih područja u odgovarajuće pravne
priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju si propise Europske unije:
77
• zona B – površine pod vinogradima u pod koriste podaci o proizvodnji vina u refe
regijama: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Ple rentnom razdoblju 2005–2007. te podatak o
šivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje površini pod vinogradima u 2007. godini. U
• zona CI – površine pod vinogradima u pod skladu s tim Hrvatskoj je odobren iznos od
regijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija 10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu
• zona CII – površine pod vinogradima u za vinarski sektor.
podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko pri Vinarski sektor je važan gospodarski sektor
morje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dal s dugom tradicijom u Hrvatskoj. Hrvatskoj
macija, Srednja i Južna Dalmacija. je utvrđena financijska omotnica za vinar
Uvrštene tradicionalne oznake. Hrvatska je ski sektor sukladno metodologiji izračuna
osigurala uvrštavanje sljedećih tradicional vinske omotnice za sve države članice Eu
nih oznaka na Listu tradicionalnih izraza ropske unije u kojima se proizvodi vino od
odgovarajućih pravnih propisa Europske grožđa iz vlastitih vinograda. Omotnica će
unije: se koristiti u skladu s propisima Europske
• »kvalitetno vino s kontroliranim zemljo unije, tj. za financiranje programa u vinar
pisnim podrijetlom« ili »kvalitetno vino skom sektoru.
KZP« (uz ovaj izraz može stajati »mlado Jaka alkoholna pića. Hrvatska je osigurala
vino«, »arhivsko vino«, »desertno vino«); uvrštavanje u odgovarajuće pravne propise
• »vrhunsko vino s kontroliranim zemljo Europske unije sljedećih jakih alkoholnih
pisnim podrijetlom« ili »vrhunsko vino pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hr
KZP«; (uz ovaj izraz može stajati »arhivsko vatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica,
vino«, »desertno vino«, »kasna berba«, »iz Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.
borna berba«, »izborna berba bobica«, »iz Marmelada. Hrvatska je osigurala prijelaz
borna berba prosušenih bobica«, »ledeno no razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište,
vino«). u razdoblju od dana pristupanja Europskoj
Hrvatska je osigurala da se u Listu tradici uniji do iskorištenja zaliha, proizvoda pod
onalnih izraza odgovarajućih pravnih pro nazivima »domaća marmelada« i »ekstra do
pisa Europske unije uključe tradicionalne maća marmelada«. Nakon isteka prijelaznog
oznake: razdoblja, marmelada će se i dalje moći pro
• »kvalitetno biser vino« izvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je

• »vrhunsko pjenušavo vino«. izrađena od citrusnog voća. Marmelade od
ostalog, dakle necitrusnog voća će se i dalje
Opolo, Plavac, Bermet, Mlado vino portugi moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali pod
zac. Hrvatska je osigurala da se tradicional novim nazivom, »džem« i »ekstra džem«.
ne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu

tradicionalnih izraza odgovarajućih prav Na tržištu Europske unije proizvod pod
nih propisa Europske unije. nazivom »marmelada« ima različite para
metre kakvoće i proizvodi se isključivo iz
Hrvatska je usto osigurala da se aromatizi citrusnog voća u odnosu na proizvod koji se
rano vino Bermet definira u odgovarajućem pod istim nazivom proizvodi u Hrvatskoj.
propisu Europske unije i uključi na spome Naime, u Hrvatskoj se proizvod pod nazi
nutu listu sa svojom zemljopisnom ozna vom »marmelada« proizvodi i od drugih
kom kao »Samoborski bermet«. vrsta voća. Uzimajući u obzir navike hrvat
U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado skih potrošača kao i potrebe proizvođača da
vino portugizac Hrvatska je osigurala da se se usklade s novim zahtjevima, potrebno je
vina stavljena na tržište ili označena tom prijelazno razdoblje do iskorištenja zaliha
oznakom prije dana pristupanja Republike za stavljanje na hrvatsko tržište proizvoda
Hrvatske Europskoj uniji mogu prodavati pod nazivima »domaća marmelada« i »ek
do iskorištenja zaliha. stra domaća marmelada«.
Tradicionalni izrazi za vino. Hrvatska je Pekmez. Hrvatska je osigurala mogućnost
osigurala da se hrvatski tradicionalno kori stavljanja na zajedničko tržište Europske
šteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće unije tradicionalnog hrvatskog proizvoda
propise Europske unije, čime se omogućuje pod nazivom »pekmez«, koji do sada nije
njihovo daljnje korištenje i nakon pristupa bio prisutan na tom tržištu.
nja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na Proizvod pod nazivom »pekmez« je tradicio
razini Europske unije. nalan proizvod u Hrvatskoj. Budući da se
Financijska omotnica za sektor vina. Hrvat takav proizvod ne proizvodi u Europskoj
ska je osigurala da se za obračun financijske uniji i nije propisan pravnim propisima Eu
omotnice za vinarski sektor, predviđene za ropske unije, u interesu potrošača je daljnja
financiranje programa u vinogradarstvu, proizvodnja ovoga proizvoda. Trend porasta
78
proizvodnje (sa 297.000 kg u 1998. godini na sti sredstvima Europskog poljoprivrednog

662.000 kg u 2007. godini), prepoznatljivost fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u novom
te visoka kvaliteta proizvoda razlozi su zbog programskom razdoblju.
kojih se traži mogućnost stavljanja tog proiz Hrvatska je osigurala mogućnost da se sred
voda pod nazivom »pekmez« na hrvatsko tr stvima Europskog poljoprivrednog fonda za
žište i zajedničko tržište Europske unije. ruralni razvoj (EAFRD) tijekom 2014, 2015.
i 2016. godine sufinanciraju izravna plaća
4. Politik a kvalitete nja, a s obzirom na činjenicu visoke razine
izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu ras
Za poljoprivredne i prehrambene proizvo
terećenja državnog proračuna u prvim go
de koji na dan pristupanja Europskoj uniji
dinama članstva u Europskoj uniji.
budu već registrirani i zaštićeni na naci
onalnoj razini bilo oznakama izvornosti,
oznakama zemljopisnog podrijetla ili ozna
kama tradicionalnog ugleda (npr. Istarski
Poglavlje 12:
pršut i sl.), Hrvatska je postigla da se zahtje Sigurnost hr ane,
vi za njihovu registraciju na razini Europ veterinarstvo
ske unije mogu predati i do 12 mjeseci od i fitosanitarni nadzor
dana pristupanja.
Dobrobit životinja (zabrana držanja koko
ši nesilica u neobogaćenim kavezima). Hr
5. Rur alni r azvoj vatska je nakon pristupanja Europskoj uniji
Potpore samoopskrbnim poljoprivrednim osigurala mogućnost zadržavanja kokoši
gospodarstvima i potpore za uspostavu pro nesilica u postojećim kavezima, koji nisu
izvođačkih organizacija. Hrvatska je osi u skladu s pravnom stečevinom Europske
gurala mogućnost da u prijelaznom razdo unije, do kraja proizvodnog ciklusa koji je
blju financira mjere potpore za pretežno sa započeo prije dana pristupanja Hrvatske
moopskrbna poljoprivredna gospodarstva Europskoj uniji, i to u razdoblju koje neće
te za uspostavu proizvođačkih organizacija biti duže od 12 mjeseci od dana pristupanja.
sredstvima Europskog poljoprivrednog fon Posebna pravila za proizvode životinjskog
da za ruralni razvoj (EAFRD) do 31. prosin podrijetla. Za određene objekte u sektoru

ca 2017. godine, a s obzirom na strukturne mesa, mlijeka i ribe i objekte koji se bave
poteškoće u hrvatskoj poljoprivredi. preradom nusproizvoda životinjskog pod
Financiranje iz Europskog poljoprivrednog rijetla, a koji neće biti usklađeni sa struk
fonda za ruralni razvoj. Hrvatska je osigu turnim zahtjevima predviđenima pravnim
rala mogućnost da u novom programskom propisima Europske unije na dan pristu
razdoblju (2014–2020) planira za polovicu panja Uniji, Hrvatska je osigurala moguć
manje sredstava za provedbu mjera rural nost korištenja prijelaznog razdoblja do 31.
nog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od prosinca 2015. godine. Objektima u prijela
trenutačno važećeg obaveznog minimuma, znom razdoblju bit će dozvoljeno stavljati
a s obzirom na početak primjene LEADER proizvode samo na tržište Hrvatske i na tr
pristupa u ruralnom razvoju u smislu finan žišta trećih zemalja.
ciranja rada lokalnih akcijskih grupa i re Posebna pravila za pojedina sjemena. Hr
alizacije njihovih projekata sredstvima Eu vatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do
ropskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). 31. prosinca 2014. godine za primjenu prav
Nitratna direktiva. Hrvatska je osigurala nih propisa Europske unije, za stavljanje na
mogućnost da u novom programskom raz tržište sjemena sorti repe, žitarica, uljarica
doblju (2014–2020) financira sredstvima i predivog bilja, krmnog bilja, sjemenskog
Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) krumpira i povrća. Tijekom prijelaznog raz
većim intenzitetom potpore (do maksimal doblja takvo sjeme stavljat će se isključivo
nih 75%) one projekte koji su povezani s na tržište Hrvatske.
provedbom Nitratne direktive (rukovanje
stajskim gnojivom), a s obzirom na potrebu
Poglavlje 13:
ispunjenja europskih standarda u zaštiti
okoliša i činjenicu da takvi projekti ne ge Ribarstvo
neriraju dobit u ekonomskom pogledu. Ribarski alati. Hrvatska je osigurala da ti
Od IPARD-a do Europskog poljoprivrednog jekom prijelaznog razdoblja do 30. lipnja
fonda za ruralni razvoj. Ex-post evaluacija 2014. godine na dubinama manjim od 50
programa IPARD je obveza koja proizlazi iz metara zadrži korištenje pridnene povlačne
međunarodnog ugovora, a Hrvatska je osi mreže koče na udaljenosti od jedne i pol na
gurala mogućnost financiranja te aktivno utičke milje od obale za plovila koja ribare
79
uz obalu Istre. Nadalje, tijekom prijelaznog Poglavlje 16:
razdoblja omogućeno je i da se duž cijele Porezi
obale za sva plovila manja od 15 metara
na dubinama većim od 50 metara zadrži Građevinsko zemljište. Hrvatska može na
korištenje pridnene povlačne mreže koče staviti s oslobađanjem od plaćanja PDV-a na
na udaljenosti od jedne nautičke milje od građevinsko zemljište do 31. prosinca 2014.
obale. Ovaj režim moguće je trajno zadrža Cigarete. U pogledu trošarina na cigarete,
ti, pod uvjetom izrade planova upravljanja Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje
koje mora odobriti Europska komisija. Što se do 31. prosinca 2017. godine za dostizanje
tiče ostalih tradicionalnih ribolovnih alata, razina oporezivanja Europske unije.
Hrvatska nakon pristupanja Europskoj uni
Međunarodni prijevoz putnika. Hrvatska je
ji može zadržati u primjeni veliku većinu
osigurala izuzeće za oslobođenje od PDV-a
njih, uz uvjet izrade odgovarajućih planova
na međunarodni prijevoz putnika.
upravljanja i dostave svih potrebnih dokaza
da oni zadovoljavaju kriterijima koje propi Prag za ulazak u sustav PDV-a. Hrvatska je
suje pravna stečevina Europske unije. osigurala izuzeće kojim joj je omogućeno da
visina praga za ulazak u kategoriju obvezni
Mali ribolov. Hrvatska je osigurala prijela
ka plaćanja PDV-a iznosi 35.000 €. To znači
zno razdoblje do 31. prosinca 2014. godine
da fizičke i pravne osobe koje obavljaju gos
za zadržavanje kategorije malog ribolova za
podarsku djelatnost te koje ostvare godišnji
osobne potrebe, uz uvjet postupnog ukida
prihod manji od navedenog praga neće biti
nja i preusmjeravanja današnjih malih ri
podložne plaćanju PDV-a.
bara u kategorije bilo gospodarskog bilo re
kreacijskog ribolova, sukladno relevantnim
pravnim propisima Europske unije. Poglavlje 22:
Posebni režim za udaljene otoke. Hrvatskoj Regionalna politik a i
je, zbog povećanih troškova proizvodnje i koordinacija strukturnih
udaljenosti, odobrena stopa sufinanciranja instrumenata
projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok
i Lastovo, u iznosu do 85%. Ovo znači da Povoljniji uvjet za provedbu projekata.
će, u dijelu javnih sredstava kojima se su Hrvatskoj je odobren zahtjev prema kojem
financiraju projekti iz europskih fondova, se na projekte koji će se provoditi uz sufi

na navedena četiri hrvatska otoka Europski nanciranje sredstvima Kohezijske politike
fond za ribarstvo sudjelovati s 85%, dok u Europske unije do 31. prosinca 2013. neće
drugim državama Unije sudjeluje sa 75%. primjenjivati važeće pravilo »n+2«, nego
Takav sustav se primjenjuje još samo na grč pravilo »n+3«, koje se primjenjuje i na pro
kim otocima. jekte sufinancirane sredstvima iz predpri

stupnog programa IPA.
Postojeće državne potpore. Hrvatska je osi
gurala primjenu nekih potpora koje su na Pravilo »n+3« znači da Europska komisija
snazi prije pristupanja, a koje želi zadržati automatski povlači neiskorištena financij
u statusu postojećih državnih potpora (eng. ska sredstva, odnosno sredstva za koja nije
existing aid), u smislu odgovarajućih prav primila zahtjev za plaćanjem do kraja treće
nih propisa Europske unije, uz obvezu da u godine nakon godine utvrđivanja godišnjeg
roku od najkasnije četiri mjeseca od datu proračunskog izdvajanja. Prihvaćanjem tog
ma pristupanja dostavi Europskoj komisiji pregovaračkog zahtjeva Hrvatskoj je omogu
popis postojećih državnih potpora koje na ćeno da godinu dana duže koristi dodijelje
mjerava zadržati. na sredstva za provedbu projekata sufinan
ciranih sredstvima iz strukturnih fondova
i Kohezijskog fonda u okviru trenutačne Fi
Poglavlje 14: nancijske perspektive Unije (2007–2013), što
Prometna politik a izravnim korisnicima projekta pruža dodat
no vrijeme za kvalitetno ostvarivanje ciljeva
Javni obalni linijski promet. Na području projekta i korištenje cjelokupnog iznosa na
pomorskog prometa, javni obalni linijski mijenjenog iz europskog proračuna.
pomorski promet između hrvatskih luka do
početka 2017. moći će obavljati samo hrvat
ski brodari.
Poglavlje 24:
Pr avda, sloboda i sigurnost
Kružna turistička putovanja. Na području
pomorskog prometa, kružna putovanja turi Zajednički granični prijelazi s BiH. Hrvat
stičkim brodovima između hrvatskih luka ska je osigurala da, odstupajući od europ
do početka 2015. bit će rezervirana samo za skih propisa, a do donošenja odluke Vijeća
hrvatske brodare. Europske unije o punoj primjeni odredbi
80
schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, ženu razinu od 35% masenog udjela bioraz

može zadržati granične prijelaze na zajed gradivog komunalnog otpada.
ničkim lokacijama na granici s Bosnom i
Hercegovinom na kojima granična policija 3. K akvoća voda
jedne strane kontrolira ulazak i izlazak na
Otpadne vode. Kako bi izgradila sustav od
teritoriju druge strane. S tim u vezi Hrvat
vodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Hr
ska će osigurati da odgovarajući dvostrani
vatska je osigurala prijelazno razdoblje do
sporazumi između Hrvatske i Bosne i Her
31. prosinca 2023. godine.
cegovine predvide da se na graničnim pri
jelazima na zajedničkim lokacijama moraju Pitka voda. Za ispunjavanje novih ili stro
poštovati načela pravne stečevine Europske žih zahtjeva javne vodoopskrbe kojima se
unije. osigurava veća kakvoća vode namijenjene
za piće, Hrvatska je osigurala prijelazno
Poglavlje 27: razdoblje do 31. prosinca 2018. godine. Po
pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će
Okoliš
zatražiti daljnje produljenje roka radi ispu
1. K akvoća zr ak a njavanja ovih zahtjeva za dodatne 3 godine.
Planovi za kakvoću zraka. Po pristupanju Površinske i podzemne vode. Hrvatska će
Europskoj uniji, Hrvatska će iskoristiti do najkasnije do pristupanja Europskoj uniji
bivenu mogućnost izrade planova za kakvo izraditi akcijski program kojim će se us
ću zraka i odgodu krajnjih rokova za posti postaviti razdoblje prilagodbe od 4 godine
zanje usklađenosti s europskom Direktivom potrebno za izgradnju spremnika za stajski
o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima
Europu. Hrvatska poduzima mjere smanji koja imaju stoku, čija primjena počinje na
vanja razine onečišćenja prema postojećem kon pristupanja Uniji. Izgradnja tih sprem
Nacionalnom planu za zaštitu i poboljšanje nika ima svrhu zaštite površinskih i pod
kakvoće zraka za pojedine onečišćujuće zemnih voda, osobito onih koje se koriste
tvari za određena područja radi postizanja za piće, na područjima na kojima postoji
dopuštenih graničnih vrijednosti tih tvari mogućnost onečišćenja od otpadnih voda s
u zraku sukladno europskim propisima te poljoprivrednih gospodarstava.

radi na nadogradnji postojeće mreže za pra
ćenje kakvoće zraka. 4. Industrijsko onečišćenje i
upr avljanje rizicima
Dopuštene razine prisutnosti lebdećih čes
tica. Radi primjene europskih propisa o Okolišne dozvole. Radi prilagodbe europ
smanjenju razine izloženosti onečišćenju iz skim propisima o sprječavanju i nadzoru
zraka i izloženosti određenim vrstama one onečišćenja za 67 industrijskih postrojenja
čišćujućih tvari u zraku štetnih za zdravlje koja moraju ispuniti zahtjeve za izdavanje
ljudi, pri izračunu dopuštene razine prisut tzv. okolišne dozvole, koja uvodi posebnu
nosti lebdećih čestica (PM2,5) u zraku, kao odgovornost velikih proizvodnih i energet
početna godina za Hrvatsku uzet će se druga skih sustava prema okolišu, Hrvatska je osi
godina od pristupanja Hrvatske Europskoj gurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca
uniji. PM je naziv za čestice u zraku, uk 2017. godine.
ljučujući čestice prašine, prljavštine, čađe,
dima i kapljice tekućine. Čestice manje od Emisija onečišćujućih tvari u zrak. Tijekom
2,5 mikrometara u promjeru (PM2,5) naziva prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2017.
ju se »fine« čestice te predstavljaju značajan godine Hrvatska će postupno prilagoditi
zdravstveni rizik jer zbog svoje male veli postojeće velike uređaja za loženje (energa
čine (otprilike 1/30 prosječne širine ljudske ne) europskim zahtjevima u vezi sa smanje
kose) mogu prodrijeti duboko u pluća. njem emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
tih uređaja.
2. Gospodarenje otpadom Emisija hlapivih organskih spojeva. Hr
vatska je osigurala prijelazno razdoblje do
Centri za gospodarenje otpadom. Hrvatska 31. prosinca 2015. godine za usklađivanje s
je osigurala prijelazno razdoblje do 31. pro europskim propisima o ograničavanju emi
sinca 2018. godine za izgradnju potrebnih sija hlapivih organskih spojeva koji nastaju
centara za gospodarenje otpadom. upotrebom organskih otapala u određenim
Smanjenje udjela biorazgradivog otpada. aktivnostima i postrojenjima (npr. procesi
Hrvatska će tijekom odobrenog prijelaznog nanošenja ljepila na neku površinu, procesi
razdoblja do 31. prosinca 2020. godine po premazivanja, kemijsko čišćenje robe, povr
stupno smanjivati udio biorazgradivog ot šinsko čišćenje, proizvodnja premaza, lako
pada na odlagalištima kako bi postigla tra va, boja i ljepila, proizvodnja farmaceutskih
81
proizvoda, tiskanje, ekstrakcija biljnog ulja životinjske i biljne vrste te njihova staništa.
i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja), U svrhu zaštite europski propisi o očuvanju
i to za 49 takvih postrojenja, te izuzeće za divljih ptica prilagodit će se tako da u od
procese premazivanja brodova za šest bro nosu na Hrvatsku obuhvate određene vrste
dogradilišta do 31. prosinca 2015. godine, ptica.
uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika.
Poglavlje 35:
5. Kemik alije
Ostala pitanja
Gospodarenje opasnim kemikalijama. Hr
Neumski koridor. Uzimajući u obzir zemljo
vatska je osigurala 3 razdoblja prilagodbe
pisnu specifičnost i dužinu neumskog ko
propisima o sigurnom gospodarenju opas
ridora (9 km), Hrvatska je osigurala da, po
nim kemikalijama od po 6 mjeseci od dana
pristupanju Europskoj uniji, može primje
pristupanja Europskoj uniji, radi usklađiva
njivati posebni režim koji omogućuje izuze
nja s propisima o registraciji, čime će se hr
će za domaću robu koja prolazi kroz neum
vatskim tvrtkama omogućiti vrijeme potreb
ski koridor od obveze podnošenja ulaznih/
no za pripremu registracijskih dosjea, te radi
izlaznih skraćenih deklaracija (prethodne
usklađivanja s odredbama o jedinstvenom
najave pošiljki elektroničkim putem). Taj
zastupniku, registraciji tvari i informiranju.
će se režim primjenjivati na pošiljke robe
čija ukupna vrijednost navedena na računu
6. Klimatske promjene i emisija ili prijevoznoj ispravi ne premašuje 10.000
stakleničkih plinova eura. Time je omogućeno neometano kreta
nje najvećeg dijela domaće robe preko stra
Trgovanje kvotama emisija stakleničkih
nog carinskog područja (neumski koridor),
plinova. U odnosu na trgovanje kvotama
što je od prioritetne važnosti za opskrbu du
emisija stakleničkih plinova u sektoru zra
brovačkog područja.
koplovstva, Hrvatska je ishodila izuzeće od
primjene propisâ Europske unije kojima se Kyotski protokol. Europska unija Hrvatskoj
utvrđuje shema za trgovanje kvotama emi je prenijela do 7 milijuna tona CO2, tj. je
sije stakleničkih plinova, do 31. prosinca dinica dodijeljene kvote izdanih temeljem
2013. godine. Pored toga, kako bi se Hrvat Kyotskog protokola za razdoblje 2008–2012,
skoj omogućilo sudjelovanje u europskom ako Hrvatskoj to bude potrebno, uz uvjet da

sustavu trgovine emisijama, provest će se će potrošeni dio ovog iznosa Hrvatska mora
prilagodbe niza europskih propisa, unoše ti vratiti u razdoblju 2013–2020, kako bi se
njem odredbi koje se odnose na Hrvatsku. Hrvatskoj omogućilo da u potpunosti ispuni
svoj cilj prema Kyotskom protokolu. 
Ograničenje emisija stakleničkih plinova.

Što se tiče ograničenja emisija staklenič
kih plinova država članica u sektorima koji
nisu u sustavu trgovanja emisijama za 2020.
godinu u odnosu na razine emisija stakle
ničkih plinova 2005. godine, za Hrvatsku će
ograničenje iznositi +11%.
Što se tiče ukupne količine emisijskih kvota
stakleničkih plinova Europske unije u su
stavu trgovanja emisijama, a kao rezultat
pristupanja Hrvatske Uniji, ukupna kvota
za Hrvatsku za razdoblje 2013–2020. bit će
9.080 gigagrama ekvivalenta ugljičnog diok
sida (mjere za opisivanje koliko globalno za
grijavanje može prouzročiti određena vrsta
i količina stakleničkih plinova).
Za Hrvatsku je određeno povećanje postot
ka kvote emisija stakleničkih plinova koje
države članice mogu prodavati na aukciji u
iznosu od 26%.
7. Zaštita prirodnih staništa
Europski propisi o zaštiti prirodnih staništa

divlje faune i flore prilagodit će se tako da
u odnosu na Hrvatsku obuhvate određene
82
Dodatak II

Pregled ostvarenih zahtjeva
Europske unije za prijelaznim
r azdobljima
Poglavlje 2: Poglavlje 14:
Sloboda kretanja r adnik a Prometna politik a
Hrvatski će se građani moći slobodno zapo Tijekom dvije godine od dana pristupanja
sliti u zemljama Unije bez posebnih odobre Republike Hrvatske Europskoj uniji hrvat
nja ili radnih dozvola, osim u onim zemlja ski cestovni prijevoznici neće moći obavljati
ma koje odluče zadržati postojeća ograniče cestovni prijevoz tereta između dvije točke
nja u svojim nacionalnim pravima najduže u državi članici Europske unije (kabotaža),
u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina ali isto tako, prema načelu uzajamnosti, ni
od dana pristupanja Hrvatske Europskoj prijevoznici iz država članica Unije, u tom
uniji. Za one države koje zadrže takva ogra razdoblju, neće moći obavljati iste usluge
ničenja, Hrvatska će također moći primije na hrvatskom teritoriju. Na načelu uzajam
niti istovrsna ograničenja pa ni njihovi gra nosti dvogodišnje prijelazno razdoblje po
đani neće moći raditi u Hrvatskoj. jedine države članice mogu produljiti za
najviše još dvije godine ili mogu u svakom
trenutku dozvoliti obavljanje takvih usluga
na svom teritoriju. 

83
Dodatak III
Financijski paket
Financijski paket za pristupanje

Hrvatske Europskoj uniji
Prema Financijskom paketu za pristupanje ma Europske unije, odnosno za pripremu za
Republike Hrvatske Europskoj uniji, izra provedbu schengenske pravne stečevine (40
đenom na temelju datuma pristupanja 1. milijuna eura), »prijelaznom instrumentu«
srpnja 2013. godine, ukupno odobrena sred za jačanje administrativnih i pravosudnih
stva Europske unije za Republiku Hrvat sposobnosti (29 milijuna eura), te »instru
sku za drugu polovicu 2013. godine iznose mentu za jačanje novčanog toka« za pobolj
687,5 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa šanje neto proračunske pozicije Republike
obuhvaća sredstva iz strukturnih fondova Hrvatske u prvoj godini članstva (75 mili
i Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura) juna eura).
i Europskog fonda za ribarstvo (8,7 miliju
na eura). Nadalje, u taj su iznos uključena Tim se sredstvima mogu pribrojiti i sred
sredstva predviđena u okviru privremenih stva za određene poljoprivredne mjere koja
instrumenata za nove države članice: riječ su predviđena u proračunu Europske unije
je o »schengenskom instrumentu« za finan za 2013. godinu, a čije će se isplate početi
ciranje mjera na novim vanjskim granica realizirati od 2014. godine (riječ je o potpo
FINANCIJSKI PAKET ZA PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

(prema datumu pristupanja 1. srpnja 2013.)
ODOBRENA SREDSTVA HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 1. SRPNJA – 31. PROSINCA 2013.

(u milijunima eura, u tekućim cijenama)
SUDJELOVANJE U INICIJATIVAMA I PROGRAMIMA EU1 47,4

STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND 449,4
Kohezijski fond 149,8
strukturni fondovi2 299,6

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ 20,4

(bez izdataka u kurzivu)
tržišne mjere 9
3
potpora sektoru vina 3,159
izravna plaćanja poljoprivrednicima4 93,25
tzv. minska omotnica 2,4
potpora ruralnom razvoju (IPARD)5 13,85
Europski fond za ribarstvo 8,7
ostale mjere, inicijative i programi EU u ovom području 2,7
GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA 73,3
Schengenski instrument6 40
7
Prijelazni instrument 29
ostale mjere, inicijative i programi EU u ovom području 4,3

8
ADMINISTRACIJA 22
INSTRUMENT ZA JAČANJE NOVČANOG TOKA9 75
UKUPNO 687,5
UKUPNO (uključujući izdatke u kurzivu) 800,16

10
PROCJENA UPLATA REPUBLIKE HRVATSKE U PRORAČUN EU 267,7
84
rama u sektoru vina, izravnim plaćanjima procijenjene su u iznosu od 267,7 milijuna
Financijski paket
poljoprivrednicima, tzv. minskoj omotnici eura, što bi, uzimajući u obzir odnos tog
i nastavku korištenja programa IPARD do predviđenog iznosa i iznosa procijenjenih
kraja 2013. godine). mogućih isplata Republici Hrvatskoj iz pro
Ostala sredstva iz Financijskog paketa na računa Europske unije tijekom druge polo
mijenjena su za sudjelovanje Republike Hr vice 2013. godine, trebalo osigurati da Re
vatske u aktivnostima i programima u okvi publika Hrvatska u navedenom razdoblju
ru različitih unutarnjih politika Europske bude neto primateljicom sredstava iz prora
unije. čuna Europske unije.
Prema procjenama Europske komisije, uku Od 2014. godine za Republiku Hrvatsku će,
pne procijenjene moguće isplate Republici kao i za ostale države članice Europske uni
Hrvatskoj u drugoj polovici 2013. godine je, biti predviđena odgovarajuća sredstva u
mogle bi iznositi 374,3 milijuna eura, dok okviru Višegodišnjeg financijskog okvira
će dinamika isplata ostatka sredstava ovi Europske unije za razdoblje 2014–2020, o či
siti najvećim dijelom o apsorpcijskim spo joj se strukturi, sveukupnom obujmu, izno
sobnostima Hrvatske, pri čemu je krajnji sima po pojedinačnim proračunskim glava
rok isplate sredstava iz Kohezijskog fonda, ma te izvorima i metodologiji prikupljanja
strukturnih fondova i Europskog fonda za proračunskih sredstava trenutačno vode ra
ribarstvo 31. prosinca 2016. godine. sprave i pregovori unutar Europske unije. 
Uplate Republike Hrvatske u proračun Eu

ropske unije u drugoj polovici 2013. godine
1
Riječ je o inicijativama i programima Eu godinu iznosi 27,7 milijuna eura (utvrđe
ropske unije koji imaju za cilj jačanje kon no proračunskim planiranjem programa
kurentnosti za rast i zapošljavanje unutar IPA u Europskoj uniji).
Europske unije (npr. financiranje transeu 6
Riječ je o privremenom instrumentu na
ropskih prometnih i energetskih mreža,
mijenjenom novim državama članicama u

znanosti i istraživanja, cjeloživotnog uče
prvim godinama članstva kao pomoć u fi
nja, konkurentnosti, inovacija, itd.).
nanciranju mjera na novim vanjskim gra
2
Strukturnim fondovima zajednički se nicama Europske unije i pripremama za
nazivaju Europski fond za regionalni raz provedbu schengenske pravne stečevine.
voj i Europski socijalni fond. 7
Riječ je o privremenom instrumentu na
3
Zbog kratkoće preostalog programskog mijenjenom novim državama članicama
razdoblja od samo šest mjeseci u tekućem u prvim godinama članstva kao pomoć u
financijskom okviru Europske unije 2007– financiranju mjera za razvoj i jačanje naci
2013. Hrvatska će s provedbom programa onalnih administrativnih i pravosudnih
u sektoru vina započeti u novom financij sposobnosti za provedbu i primjenu zako
skom okviru Europske unije 2014–2020. nodavstva Europske unije.
Navedeni će iznos biti pridodan redovi 8
tim godišnjim alokacijama tijekom 2014, Izdaci su namijenjeni pokrivanju troš
2015. i 2016. godine (godišnje povećanje kova prevođenja na hrvatski jezik unutar
od 1,053 milijuna eura). institucija Europske unije i plaća hrvat
4 skih državljana zaposlenih u institucija
Navedeni izdaci za izravna plaćanja po
ma Europske unije.
ljoprivrednicima i minsku omotnicu utvr
9
đeni su pristupnim pregovorima između Riječ je o privremenom instrumentu na
Hrvatske i Europske unije, ali se, slijedom mijenjenom novim državama članicama
uobičajene prakse Europske unije, njihove u prvim godinama članstva kao pomoć u
isplate uvijek realiziraju u idućoj godini. poboljšanju novčanog toka u nacionalnom
5 proračunu.
Hrvatska će do kraja trenutačnog finan
10
cijskog okvira Europske unije 2007–2013. Navedeni iznos procijenile su nadležne
nastaviti provoditi pretpristupni program službe Europske komisije temeljem stan
ruralnog razvoja IPARD. Alokacija za Hr dardne metodologije za izračun doprinosa
vatsku za program IPARD za cijelu 2013. država članica proračunu Europske unije.
85
Kontakti
kontakti
Vlada Republike Hrvatske Središnja agencija za financiranje

Trg Sv. Marka 2 i ugovaranje programa i projekata
10000 Zagreb Europske unije
Telefon: 01 4569 222 Ulica grada Vukovara 284 (objekt C)
Telefaks: 01 6303 023 10000 Zagreb
E-adresa: predsjednica@vlada.hr Telefon: 01 459 1245
www.vlada.hr Telefaks: 01 459 1075, 459 1133
E-adresa: info@safu.hr
www.safu.hr
Ministarstvo vanjskih poslova Agencija za mobilnost i programe

i europskih integracija Europske unije
Trg Nikole Šubića Zrinskog 7–8 Gajeva 22
10000 Zagreb 10000 Zagreb
Telefon: (+385) 1 4569 964 Telefon: 01 5005 635
Telefaks: (+385) 1 4551 795 Telefaks: 01 5005 699
E-adresa: mvpei@mvpei.hr E-adresa: info@mobilnost.hr
www.mvpei.hr www.mobilnost.hr
Ured glavnog pregovarača HIDRA – Hrvatska informacijsko-

Trg Sv. Marka 2 ‑dokumentacijska referalna agencija
10000 Zagreb Siget 18c
Telefon: 01 4569 333 10020 Zagreb

Telefaks: 01 4569 325 Telefon: 01 4855 827
E-adresa: glavni.pregovarac@mvpei.hr Telefaks: 01 4855 655
www.eu-pregovori.hr E-adresa: ured@hidra.hr
www.hidra.hr
Misija Republike Hrvatske Hrvatska gospodarska komora

pri Europskoj uniji Rooseveltov trg 2
Avenue des Arts/Kunstlaan 50 10000 Zagreb
B-1000 Bruxelles/Brussel Telefon: 01 45 61 555
Telefon: +32 2 507 54 11 Telefaks: 01 48 28 380
Telefaks: +32 2 646 56 64 E-adresa: hgk@hgk.hr
E-adresa: cmbrux@mvpei.hr www.hgk.hr
eu.mvp.hr Besplatni info-telefon: 0800 1852
Središnji državni ured za razvojnu Hrvatska obrtnička komora

strategiju i koordinaciju fondova Ilica 49/II, p.p. 166
Europske unije 10000 Zagreb
Radnička cesta 80/V Telefon: 01 4806 666
10000 Zagreb Telefaks: 01 4846 610
Telefon: 01 4569 179 E-adresa: hok@hok.hr
Telefaks: 01 4569 187 www.hok.hr
E-adresa: strategija@strategija.hr
www.strategija.hr
86
kontakti
Delegacija Europske unije Informacijski centar Europske unije
u Republici Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6
Trg žrtava fašizma 6 10000 Zagreb
10000 Zagreb Telefon: 01 45 00 110
Telefon: 01 4896 500 E-adresa: info@euic.hr
Telefaks: 01 4896 555
E-adresa: Središnji internetski portal
delegation-croatia@eeas.europa.eu Europske unije
www.delhrv.ec.europa.eu europa.eu
sve infor m acije na jednom mjestu
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih Pozivamo vas također da nam se obratite

integracija kao nositelj komunikacijskih ak elektroničkom poštom na adresu
tivnosti za informiranje o pristupu Hrvat mvpei@mvpei.hr,
ske Europskoj uniji nudi građanima infor
da nam pišete na poštansku adresu
macije na više načina.
Trg N. Š. Zrinskog 7–8, 10000 Zagreb
Sva pitanja možete nam uputiti pozivom
te da sve dodatne informacije potražite na
na besplatni info-telefon Halo EU! 0800 622
našoj internetskoj stranici
622. Naš info-telefon možete nazvati radnim
danom od 10 do 18 sati, a snimljene infor www.mvpei.hr.
macije o Europskoj uniji možete preslušava Za vas smo usto pripremili niz besplatnih
ti svaki dan od 0 do 24 sata. Naši operateri publikacija o Hrvatskoj i Europskoj uniji.
odgovorit će vam odmah ili će vam uzvra One su dostup ne na našim internetskim

titi poziv ako je posrijedi složenije pitanje. stranicama, ali i u papirnatom obliku. Pu
Odgovor također možete primiti elektronič blikacije možete zatražiti telefonom ili elek
kom poštom. troničkom poštom.
87
Nakladnik:
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske
Uredništvo:
Ured državnog tajnika za europske integracije
Uprava za potporu procesu pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji
Priredili:
Uprava za potporu procesu pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji
Uprava za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu Europske unije
i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Ured glavnog pregovarača
Pregovaračka skupina za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske
Europskoj uniji
Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji
i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju
Resorna ministarstva i tijela državne uprave
uključena u pristupne pregovore s Europskom unijom
Oblikovanje i slog:
KaramanDesign
www.karaman-design.com
Tisak:
Radin Print
Gospodarska 9, Sveta Nedelja
Zagreb, listopad 2011.

ISBN: 978-953-7859-00-8
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Trg Nikole Šubića Zrinskog 7–8, 10000 Zagreb
Telefon: (+385) 1 4569 964
Telefaks: (+385) 1 4551 795
E-adresa: mvpei@mvpei.hr
www.mvpei.hr
Besplatni info-telefon Halo EU!
0800 622 622

Što Donosi Članstvo U EU

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Što Donosi Članstvo U EU

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

što donosi članstvo

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integr acija

Što donosi članstvo u Europskoj uniji

Pregovar ačk a poglavlja

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

deći računa o interesima hrvatskog društva

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zajedno s dodacima,

Do stupanja u članstvo Europske unije 1. na tzv. prijelazna razdoblja, dodatno vrije­

sloboda kretanja roba

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Izbjegavanje dvostrukih testir anja Veća usklađenost i kontrola

njihova stavljanja na tržište. Ta će kontro­

Ostvaren pregovar ački zahtjev Hrvatske

SLOBODA KRETANJA RADNIKA

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Ostvaren zahtjev Europske unije za prijelaznim

PRAVO POSLOVNOG NASTANA

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih U Hrvatskoj je osigurana potpuna usklađe­

Ostvareni pregovar ački zahtjevi Hrvatske

Hrvatska je osigurala da se državljanima članica Europske unije, što dakako i prije

kvalifikacija za primalje sa srednjoškolskim obrazovanjem.

SLOBODA KRETANJA KAPITALA

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Ostvaren pregovar ački zahtjev Hrvatske

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Područje računovodstva i revizije uključu­ stvaranje takvih poslovnih uvjeta koji će

Pregovar ačk a poglavlja

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Nositelji prava intelektualnog vlasništva nog kopiranja, korištenja i krivotvorenja, od­

ču se provedbom odgovarajućih postupaka povredu prava intelektualnog vlasništva na

Bolja pr avna zaštita

Posljedice usklađivanja sa zakonodavstvom

Neregistrir ani dizajn zajednice

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji uvo­

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pri­

Borba protiv k artela

Od studenoga 2010. godine u Hrvatskoj se

primjenjuje pokajnički program za sudioni­

dokaze, mogu primijeniti kriteriji za sma­

Zaštita pr ava gr ađana

Članstvom u Europskoj uniji interesi hr­

Pregovorima u poglavlju o tržišnom natje­

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Promjene za Hrvatsku ropske unije za financijske usluge, te nacio­

Ostvaren pregovar ački zahtjev Hrvatske

INFORMACIJSKO DRUŠTVO I MEDIJI

Važna su pritom i pravila Europske unije la o teletrgovini i oglašavanju. Pravilima

Pregovar ačk a poglavlja

Pristupanjem Europskoj uniji i hrvatski će

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

Europski broj Hitne službe – 112

Hrvatska je u skladu s pravilima Europske­

Usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

Pregovar ačk a poglavlja

besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622

1. izr avna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi

cifične situacije zbog Domovinskog rata,

Do stupanja u članstvo Europske unije 1. na tzv. prijelazna razdoblja, dodatno vrije

njihova stavljanja na tržište. Ta će kontro

Priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih U Hrvatskoj je osigurana potpuna usklađe

Područje računovodstva i revizije uključu stvaranje takvih poslovnih uvjeta koji će

Nositelji prava intelektualnog vlasništva nog kopiranja, korištenja i krivotvorenja, od

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji uvo

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pri

primjenjuje pokajnički program za sudioni

dokaze, mogu primijeniti kriteriji za sma

Članstvom u Europskoj uniji interesi hr

Pregovorima u poglavlju o tržišnom natje

Promjene za Hrvatsku ropske unije za financijske usluge, te nacio

Hrvatska je u skladu s pravilima Europske

rentnom razdoblju. • uvjeti glede zaštite okoliša, javnog zdrav

Šećer. Hrvatska je osigurala godišnju pro 5. Hrvatska Istra

Prijelazna r azdoblja Za objekte koji trenutačno ne udovoljava

Nema mjesta strahu da će doći kraj proiz

Dobrobit životinja (zabrana držanja kokoši nesilica u neobogaćenim kavezima). Hr

Ribarstvena politika Europske unije refor uspostavi kopnene infrastrukture – od sre

i preusmjeravanja današnjih malih ribara u kategorije bilo gospodarskog bilo rekreacij

Europski sustav središnjih banak a Može se očekivati da će koristi od pozitiv

Najvažniji ciljevi socijalne politike Europske unije su postizanje jedinstvenog i pra

U okviru područja europskog radnog zako ji uveden je pojam fleksigurnosti, odnosno

rajućih administrativnih kapaciteta, posti zaštite okoliša, energetike, obrazovanja,

velikom broju potencijalnih korisnika, hr

Neovisnost pr avosuđa Za građane je zasigurno od iznimne važ

Hrvatska već godinama na području ljud

Uz borbu protiv ilegalnih migracija i za administrativnih kapaciteta, kao i specifič

U okviru ovoga poglavlja, Hrvatska je znatno

Najveći program Europske unije na pod plomom sa sadašnjih 33 posto na 40 posto.