OTAJNOSZTI.
Hnstva iz Tanijeg vremena, te najza,d za-
Naprimer:
»Na Ivanje ,niti Ivanzki poszt zakur,iti
med vrati kudsze iz dvO'rischa van ide,
onda on'O vagleniJje i pepel zmes,zti chiszto
i zpraviti - med mai>saani tri puta parni
zjednem pepe,lom, onda kad idesh Psenncze
szejat zemi pepel Ivanzki, i pepel med ma-
smi i znirn Pseniczu szei«.
Ili:
»Da kerma ,s·e neprekradn.e. Tak na Bad-
nalk večeT vzemi od vsake kerme jedan ve-
hat t,o v;u je,d':ln veUki rubecz zavesi, onda
na Tri Kralija jutro ,daj natešce marhi tu
·kermu pojesti - nabuda onomu kaj keI1IIlu
v;kradne ne samo nukaj halSnilo nego i nje-
govo blago na nukaj doide«.
U ovom poslednjem prEeTU zalIlUmljivje
i prelazni pravopis.
Ima i čarobnih recepata za lečenije
marve.
Uzgred bude zabeleženo da su ovakve
»otajnosbi« ili »vrachtva« izazivale i osude,
nap;rimeT u veterinarskoj knjižici koja je
izašla u Zagrebu 1772 pod naslovom »Be-
tegujuche 'sivine Vrachitel« ,iM.3) U »Pred-
govoru k chtavczu« preporučuje se i moli-
tva i primena naukom 'lIJtvrđenih mera za
lečenje bO'lesne marVe i živine. Naprotiv,
»... vlszaikojachkem baianyem s,zVQjumar-
hu zvrachiti bi radi, kaj ven dar neszamo
nevuchine, nego blagoszlova Bosjega od hi-
se Uraju, ker ve;ksu nye,govu sze'rdito'szt
nasze vleku, zato ova knisicza vuchi, y ka-
se, odlkud vszaki sivinsz:ki beteg dohagya,
kaksze poznati u zatimi>ze zv,rac1>iti mo-
re«.
U protokol su umetnute napisane na po-
sebnim Listićima bele~ke obračuna sa kme-
tovirna vlaSJtelinsbv:a ŠČTbinec iz 1840. ,i je'-
dan lnventar pOlkretnog ,dobra tog v.1a,ste-
3) Bete·gujuche sime wachitel to jeszt
SZ1liProty,szalkojacrukomu sivmszkomu ,bete-
gu hllJsznov.ita, vnogo puti probuvana, ter
isztins2'!ka znaidena Vrachtva iz vszllJkO'ja-
chJkih knig zveHkuan manLivo,s,ztium zethra-
na, na horvaczki jezik obernyena, ter od
je,dnoga .obchinszkega vszega orszaga, na-
vlaszt.it,o pako sZUromahov haszni lyubitela
naszvet10 ·dana. V Zagrebu, stampana po
Aruto'!li1lJ andeTa Letbo 1772.
Ovu knjižicu našao sam takođe u Ščr-
bincu.
SLIKA ZAGREBA IZ GODINE 1843.
Iz prve polovine XIX. stoljeća irnademo
vrlo malo dobrih prikaza Zagreba sve do
vremena prvih fotografija. Zato je tim dra-
gocjenija slika, reprodukcija nekog čelik-
beleške ,kućnih tr,oško,va. Sve ovo daje uvid
11 g,ospodars,ke pr~lrke onog doba, u cene
predmeta i namUrnica, napokon u način ži-
vota mladih plemića (u oOvom konkretnom
slučaju Donata i Kazimira Kiša). Poneki
predmeH ,pokućstva, spomenuti 11 inventa-
TU ne samo ,da postoje, neg.o nalazi se u
ščrbincu na ,istim mestima ka,o i plIe više
od 'sto ,godina!
Ova dolkumenta pretstavljaju zannLjivu
građu za hrvatsku !kulturnu i privrednu is-
toriju. Mis'lim da se jo,š može pronaći takve
gnđe i u obite.JjskUmarhivima, i u Zemalj-
fjl,(' •••. i u Nadbis.kupskom, kao ! u samo-
stanskim arhivima. Tek na osnovi veće
količine iste građe može da se izwši re-
koni>trukcija .socijalne i kulturne prošlosti
našeg naroda. Ali, na žalost, ova grana do-
maće istorije ostaje prilično zanemarena, a
o tome sam pisao i u »Narodnoj Starini«.4)
Pa i oVQm prilikom hoću da ,skTenem
pažnju naše k11ltUTne javnosti i nadležnih
državnih falktora na sI1edeću činjenicu. PIQ-
lazeći više puta po Hrvatskom Zagorju i
posećujući poje.dine ,obitelji, čiji su !pređi
nekada igrali stanovitu, pon~kad i znatnu
istorijsk11 u.1ogu, a čioja su vlastelinstva
premstavljala nelkwd središta socijalno~pri-
vreclnog života i orig inal:ne domaće ku1tr.I-
re, ja sam se »pod 'starirni kroOv,ovi"sa bo-
lom mogao uVeTiti, kakve su goleme koli-
čine ,starih spisa propale bez traga 'ili su, u
na'jboljem slučaju, negde raz:bacane da pro-
padnu konačno prv·om zg.odom, odnosno
nezgodom. Mislim da se možda pojedine
vrste istorijsJkih dokumenata znatne vred-
nosrbi specija1:no, za ik,u1rtUlIDU,
oOdno.snos·o-
cijalnu povest mogu po~lavito naći samo u
starim kurijama, koje sve više izlaZe iz
mku prijašnjih vlllJsnika i 'sve više propa-
,daju i u T1lkama posle,dnjih i2)dana!ka sta-
I10drevnih plemić.sikih lo-za. A bila bi zhilja
šteta za domaću isto-rioo~rafiju,a prema to-
rne, napokon, i za nacionaJlnu kuLturu uop-
će, ako sve ovo propa,dne. Trebaolo bi po-
,kupiti i spasti ono, što se jo:Š pr:ikupiJti i
spasti može ...
Dr. Aleksije Jelačić.
4) Aleiksije Jelačić - Nar,odne te-
goObei želje u Bansko.j Hrvabkoj 1848, »Na-
rodna StaTilla«, VilI, str. 65, i ,separat, Za-
greb, 1930.
reza (t!zv. na,do-re,za, Stahlstich) iz go,dine
1843., koju je poslao g. A. E. Brlić tajnik
arheološkog kluba »Mursa« iz Osijeka.
Slika se odlikuje razmjerno velikom toč-
139
naš ću, a snimljena je tama u danjem dijelu
današnje Petrinjske ulice. Na desna u kutu
pred katedralam stara je "petrinjska« va-
jama (danas palača Hipatekarne banke), a
ana da nje je današnji Zrinjski trg. Danji
je grad jaš puka sela, kako. ga paznajema
jaš i dvadesetak gadina kasnije za vrijeme
prve izlažbe u Zagrebu. Stara garnjagrad-
PUBLIKACIJE.
Dr. Branka (Filaret) G r a n i ć, Die
privatrechtliche Stellung der
g rie c h i s c h en M ii n c h e i m V. u n d
ViI. J a h ·r h u nd e IT t {S. A. Heisenber,g-
Festschrift, »Byzall1tinische Zeitschrift« 1930.).
Mnaga uvaženi damaĆoii u stranam svijetu
nauJke takađer već adlična zapaženi vizan-
talag, sada prafesar pahustike u teJalaŠlkom
i vizantalogije u filasafskom fakultetu uni-
ver;siteta u Beagra.du, pradužia je citiranim
člankom niz svajm ,studija iz .padručja hista-
rije pravnih asnava u ŽJivatu sredavječnih
manaha vizanti&ke sfe.re.
Autar u pristupu ogleda bitnast rprvatnag
monaškag živata u bijegu iz past·ajećeg ljud-
skag .društva u aSaJIIlUi pustinju, :kao. i u
samastane, uprava u adricanju vremenitih
dab ara. Kansekventna je tame slijedila i
odudaunje ad pastajećih narmi pastaje·ćeg
sistema profanoga društva, te su na mjesta
privatnag rpraVa (s kajim su mana.si bili ve-
zani prije ulaska među ka,luđere) nastupala
vremenam rpO'slijejaš jače na.gI!ašena tri ele-
menta u manaškam živatu: bezuvjetna w-
bardinacija (:J'rr;a"o~, ~n:OTaY~), ceHbat (n:a(J8'F-
'Jia i apsalutna siramaštva (ay.TTj.lIom:vTj).
Nega načelna odricanje manaha ad pra-
fanaga svijeta ipak se napakan tokom vre-
mena nije magla izvršiti pasvema i u 3Ipsa-
lutnaj farmi. Ublaženje je nashupila učeš-
ćem manaha u re1igiaznim i crkvenO'pali-
tičkim akcijama, a zatim i miješanjem u
crkvene sparave, pa i u svjetske stvari. Dr-
žava je bila iza izvjesno-ga vremena all1aj
faiktar Ikaja je insistirala da između manaha
140
ska gimnazija jaš je jednakatnica, a pad
njam stupavi vrtne gradnje Felbinj1erave u
neka.da D6m6tarffyjevaj kući u Ilici br. 10.
Kasnija realka - nekada kuća praf. Lj. Je-
lačića - na mje·shu bivše kapucinske crkve
jaš je u star am abliku, dak je druga jaš i
danas ubitnam anaka, kako. je anda bila.
Gjuro. SzabO
i pastajećeg reda u ljudskam društvu nar-
mira izvjestan ma·dus. Na i crkvena je za-
kanadaV1stva uticala pačetkam IV. staljelća,
da s tendencijam spreči širenje straga ma-
nastibk'ag nazara o. svijetu i načela asketske
etiike u širim slajevima vjernika, na u dru-
gu ruku i {)bratna pradiranje svjetsllw.ga du-
ha u manaške redave.
Pisac pri'kazuje pravne pasljedice kaje je
praizvadio. ulazaJk u 'samastansiki stalež a
prema pravnim normaJIIla paznarimskoga za-
Ikanodavstva u području privatnaga prava.
Država je u t'a vrijeme već 'bila pripoznala
u punam apsegu !Stanavište mana1Ia i nor-
mirala za mo-nahe izvjesne pravne narme
šta ,se tiče familijarnaga i baštinslko.ga pra-
va. Na padlTučju bračnaga prava rpristupanje
je lU monaški čin izazivao. rpravni učinak
a.psalutne nemagućnasti skla.panja braJka,
prema tomu i zamka, te !su li zamke sklop-
ljene prije ula'ska u kaluđerstva smatrane
kao. ne važeće u pagledu ,bila kajetg slu-
čaja u vezi s materijalnim imanjem. Ako.,
dalje, jedna lice iz supružanskaga para stu-
pi u manastir brak je bio. ipsa facto. razri-
ješen bez obzira na fOi1'ilIlalnipravni. razvaj
razvada braka, analagna slučaju fizičke smrti
j'ednoga ad supruga. Justinijanska zakana-
davstva htjela je da pitanja materijalne na-
ravi riješi na za,davaljstvo obih ,strana. Ako
bi se pak zamanašila aboje :iz bračna ga pa-
ra onda bi važia stahus qua ante matri-
monium. Obziram na 'odnošaj oca i djece u
pavodu ulaska u manašiki čin patria potestas
je ipso jUlTeta.kođer prestajala, a valjada je