r.

RAZRED GIMJ\AZIJE

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACljA BOSNE J HERCEGOVINE
MI N ISTARSTVO OBRAZOVANjA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
 Fetleracija BosIII! i Hercegovine
Mi"istarslv o obra:ova uja, uallke, kulhlre i sporta

211 izrilwnCtl: i rof dr Fnl!rudill Rizvallbegouit

Rednkcijn: Prof dr Azrn Jagnlljllc

Abdulnl! Jabu t'ar
Ctw rilo CrnllOvac
Azra wjo- Hajro
Tidi a Mckie
hal1et K",it

Uredllik: If:11Iet K",ic

Snvje llli~: Gavrilo Grnlzovac

Recellzellti: Vel ida Maslo

Halid Su ljkallooic

Leklor: Azra Karabdic

Sabilln Devic

Koreklor: Azra Dizdarevit

Likool/(rgrajii'ko
oblikoonllje: B COllcepl, Sarajevo

DTP, leimii'ko
llredenje: B COllcepl, Fuad Muslit

~Inmpn: "Grill ", Grneanicn

llllstracija na
nas/ovlloj stratli: Moliu sa slei'ka

Tirni: 10.000 primjeraka

CIP - Katalogizaciia u publikaciii

Nat.:iona lna i univcrzitciska hibliolt:k:.l Bosnc i Hcrt.:cgovi nc,
Sarajevo

UDK R07.1 (075.3)

ISONIE, Si munl
Lalinski iczik: I fazred gim n:.!zijc / Simun Sonic .
. I. izd . . Sarajevo: MinislarSIVO oh r:.!7.ovan j:.!, n;Juke.
kullurc i sport:.!, 19YO.· 219 sir.; 2-' t.:m

Ministarsroo obra%ovanja, "auke, kulhlre i sporta Vlade Federadje Bosne i Hercegovine RJdenjem braJ UP-
1-03-65-5555196, odobrilo je ovaj udibenik %a upotrebu u §kolskoJ 1996./97. godi"i.
Udibe"ik je ~tampan iz STedstava Svjetske banke.
 SIMUNSONJE

LATINSKI
JEZIK
1. RAZRED GIMN AZIJE

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVlNE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
SARA J EVO. 1 996 .
 PREDGOVOR

Ovaj udzbenik za dvogodiSnju nastavu latinskog jezika izradio sa m prema uput-

stvima koja su stizala iz RPZ-a tame od g. 1990. a posebno prema programu za lali.nski
jezik predviden za I i IT razred gimnazije, koji je isti Zavod dao na uvid prilikom
raspisivanja konkursa za izradu ud zbenika potetkom listopada god. 1994. Zelja rni je bila
da, koliko to mogu, udovoljim svim zahtjevima koji se baziraju na tome da se i nastava
latinskog jezika uklopi u sistem modernog humanistickog obrazovanja. U skladu sa
za htjevima da se nastava latinskog jezika Mo viSe modernizira, posebnu sam pamju
posvetio iz laganju gramatit kog materijala. Osnova je ipak ostala ona stara: sistematsko
izlaganje granlatike, ali sam tu uveo neke novine.
Nainle, odmah od pocetka ud zbenika paralelno idem s obradom imena i glagola,
od nosno s obradom dekJinacija inlenica i pridjeva i s obradom konjugacija glagola, a
zbog toga Sto nam je za formiranje retenica jednako vaZno upoznati se s promjenom
imenica, koje dolaze u sferi subjekta, objekta i raznih dodataka, naravno i s njima usko
povezanih pridjeva, i s promjenom gla gola koji do laze u sferi predikata. Neophodno
potreban glagol ESE, premda spada u nepraviJne glagole, pratim od samog potetka u
svin1 njegovin1 oblicin1a.
Dakle, vjezbe iii lekcije teku paralelno na dva kolosijeka, na kolosij eku imena i na
kolosijeku glagola, odnosno dekJinacija i konjugacija, Sto nije slucaj npr. u standard nom
zagrebackom udzbeniku "Elementa Latina". Na taj nacin vjezbe su dosta opSirne, a
konstruirane su tako da prvi dio pred stavlj a grama ticku obradu imena, a drugi obradu
glagola. Tako to teee do vjezbe 23, gdje su obradeni brojevi i zavrSni konjunktivni
glagolski oblici. Prelaskom na obradu speciiicnosti latinskog glagola, na verba deponen-
lia i sernideponentia, na nepravilne i nepotpune glagole, kao dru gi dio vjezbi, unosim
sintaksu padeza, a upravo zbog toga Sto te glagolske osobitosti kao i sintaksa padeza
ucenicin1a cesto ne predstavljaju interesantnu materiju. Pojedini slucajevi iz sintakse
padeza pojavljuju se u latinskinl tekstovima i znatno ranije, a to svaki put pratim
komentarom.
Tek onda kada smo kod vj. 30 stigli do sintakse glagolskih in1ena, neobicno vame i
w lo interesantne partije latinskog jezika i za same utenike, vjezbe teku dalje na jed nom
kolosijeku, odnosno svaka nova metodska jed inica in1a samo jedan naslov. Prema slo-
bodno formiranim ili pronad enim recenicama kod latinskih klasika tu se pruza idealna
prilika da se provjeri cijeli ranije predeni materijal.
Takvom raspodjelom gramaticke i jezitne materije broj vjezbi ili lekcija kod mene je
dosta skroman. Usve ih je 45. lpak, neka se nastavnici ne plaSe da nece in1ati cin1e ispuniti
sve satove predvidene za dvije god ine utenja latinskog jezika. Vjezbe su dosta opSirne,
pa se na pojed inoj treba zadrZati dva a mozda i do tri puta. Predvidam da se u prvoj
godini utenja moze lako doci do vjezbe 23, u kojoj obradujem sarno zacelje dugog
imenskog i glagolskog morfoloSkog marSa, tj. brojeve i konjunktive. Tako nam za drugu
god inu ostaje stvarno viSi i zanimljiviji stupanj nastave latinskog jezika, koliko je to vee
potrebno na nivou novih humanistieki usmjerenih gimnazija.
Novost je ovog ud zbenika i u tom Sto latinske tekstove ili reeenice kao prin1jere za
protumaeenu gramaticku materiju povezujem neposredno s tim gramatiekim dijelom,
tako da u jednom nizu teee cijela obrada ovog udzbenika, osin1, naravno, samog Rjecni-
ka, tj . u svakoj vjetbi donosim najprije gramaticka objaSnjenja, a zatim slijede latinski
tekstovi kao vjezbanja i zadaci, te komentar.
 Lalinski tek t koj i sluzi kao ilustracija gramaticke materije, odnosno kao vjezbe i
zadaci, donosim prilicno obinmo, kako bi nastavnici bili u stanju praviti izbor prema
vlasti tom nah odenju. Upravo zbog toga i broj J"ij eci je kod mene dosta velik, ali treba
imati na umu da nisu sve upotrij eblj ene rij eei namijcnjene produktivnom usvajanju, vee
su tu neke cisto zbog ilustracije, 0 obito one u gramatickom dijelu. U prvom dijelu
izlaganja gra maticke materije lalinske se reeenice sastoje od kratko i jed nostavno formi-
ranih recenicnih jedinki, kao §to to redovi to biva u fazi svladavanja osnovnili jezickih
pravila i laganog nae ina izrazavanja 1I neko m stranom jeziku. Tu sam se dosta posluzio
i lalinskim poslovicama, te izrekama koje Sll j o~ uvijek 1I praks i. Kasnije, kada se nude
uvjeti za slobod nije i okretnije fomliranje reeenica, jer smo i u gram atickom znanju
zna tno napredovali i dobrano smo pro ~ irili fo nd la tinskih rijeCi i izraza, te su receruene
cj eline slozenije. ]ednim dijelom ih donosim u slobod no formiranim recenicama, a
dijelom ih vad im iz la tinskih autora. Naravno, u tome sam se stalno vodio principom da
odaberem one tekstove koji su ucenicima pristupacni
Originalnog latinskog teksta upotrijebio sam najviSe u drugom dijelu ud zbenika, tj .
u obradi sintakse padeza, glago lskih imena i recenica. Kako se u tom originalnom
latinskom tekstu isprep licu razne jezicne specificnosti, koje inace kroz vjezbe obradu-
jemo sistematski, ti su primjeri na prvi pogled i pone§to te~ki, ali sam tada nastojao
nastavnicima i ucenicima pruziti svoj u pomoe u biljd kama. Takvi su se izvodi iz latin-
skih autora i ranije pojavljivali u ~ ko l skim ud zbenicima, a kod mene je to u ne~ to vecem
obimu.
U kratkom programu, koji je prilikom raspisivanja konkursa autorirna ponuden na
uvid za obradll ud zbenika latinskog jezika, nai~ao sam na prvi pogled na vrlo shvatljiv
zalltjev da se tekstovni materijal koji se donosi u svrhu uvjezbavanja gramatickih partija
mora sastojati od jednostavnih i zanimljivih vezanih tekstova. To je vrlo lijepo reeeno,
ali pitam one koji su to napisali ili savjetova li da se uvrsti kao conditio sine qua non
prilikom sastavljanja novog latinskog ud zbenika - gdje su kod nas pron~ li upravo takav
latinski udzbenik?
Ne smijemo, gospodo, zaboraviti da je latinski od konca starog vijeka prakticno
postao mrtav jezik, da su nam iz njegove bogate kultume ba~ tine, srecom, sacuvana
nmoga knjizevna, povijesna i razna strucna djela, pomoeu kojih jedino mozemo dolaziti
u kontakt 5 nekad~njim zivim latinskim jezikom. U tim sacuvanim knjizevnim spome-
nicima ne mozemo ni u kom slucaju naCi one tekstove na temelju kojih bismo ucenicima
u prvom i drugom razredu opee obrazovne gimnazije poku ~ali ilustrirati obradenu
gramaticku materiju, kako se to inace radi u nastavi zivih jezika. Sastavljac latinskog
udzbenika taj posao ne moze sam uraditi, jer on niti govori niti pi~e latinskim knjiZevnim
jezikom, niti mu ikada dolaze pod ruku takvi tekstovi.
Na principu vezanih tekstova, poku~ali su taj pocetni studij latinskog jezika prezen-
tirati autori ud zbenika Orbis Romanus, Zagreb 1982., predviden za nastavu u osmo-
godisnjoj klasicnoj gimnaziji u Zagrebu. Taj ud zbenik, stvarno, u prvi mah djeluje kao
ne~ to izvrsno i originalno, jer tu u isti mall uCimo i povijest i civilizaciju i kulturu, pa i
jezik starih Latina, a sve je to popraeeno izvanrednom grafickom tehnikom i obiljem
ilustracija. Ali boljom analizom danih tekstova kao i sistema obrade gramaticke materije
lako dodemo do zakljucka da to nije niti svrsishodno, niti modemo, niti prikladno. Velika
se pra ~ ina oko tog ud zbenika slegla, a Zagreb jo~ niMa prikladnije ne daje, vee se ispod
prasine opet izvukao i u pogon pustio ud zbenik cetrdeset;petogodi~njak "Elementa
Latina", za kojirn i mi posezemo ako nemanlO svog udzbenika.

6
 Prema principu sta ndardnog zagrebatkog ud zberuka "Elem nta Latina" pravljeni su
latinski ud zbenici i kod nas u BiH tam e od g. 1970. To je bio naprije ud zbenik prof. Petra
Pejon oviea za dvije god ine ,!tenja lati nskog jezika, a zatim "Osnovi lalinskog jezika"
prof. Simuna Sonje i prof. Zelj ka Puratica za jed nu godinu ucenja latinskog jezika.
aravno da je svaki od tm ud zbenika imao svoju fizionomiju , da rujedan nije vje~to i
prekriveno prepisivao ili prerad ivao ranije udzbenike. Dakle, odgovo rno tvrdim da je
nemoguee latinski jezik prezcntirati u nastav i kroz t itanje jed nostavnih i zanimljivih
latinskil1 tekstova. Ako se ipak u dogledno vrijeme netko pojavi tko ee upravo to dati,
bujrum!
Rad i boljeg snalazenja u prvom dijelu udzbenika, kod poj dinil1 vjezbi slu zim se
rimskim i a.rapskim brojevima. Rims ki broj vi kod latinskil1 tekstova preds tavljaju po-
moe nastavrucima kako ee prema potrebi od pojedine vjezbe formirati do dvije metod ke
jedinice, odnosno kako ce odrediti ~ to im je potrebno za uvjezbavanje gran1atit ke ma-
terije i usvajanje leksika, a ~ to kao kontrolni zadaci. U dru go m dijelu ud zbenika, tj . od
vjezbe 24, rimskim brojevima povezujem gramatitka obj a~njenja s latinskim prin1jerima,
danim u svrhu uvjezbavanja gran1atitke materije.
Vjezbe sam popratio dosta op-
~ irrum komentarima za pojedinu ri-
jec iii pojam u teks tu, pa sa m to
oznaCio arapskim broj virna. U pr-
yom redu, to su gramatitki komen-
tari, potrebni za bolje shvaeanje da-
nog teksta. Ali tu su prokomentirani
i razni pojmovi, lit nosti i dogadaji iz
starog antitkog svijeta, koji nan1 je
suvise malo poznat, a tu su i podaci
o civilizaciji starog italskog svijeta.
Kako za nas u nekom smislu ruje
mrtav ru sam latinski jezik, pr mda
nema narod a koji latinski govori, is- KAPITOLIISKA VUCICA
to tako nije mrtva ni povijest ital-
skog naroda niti njegova kultura i civili zacija. Sve je to, nain1e, upeta tljivo prisutno na
vim prostorima negdasnjeg Rimskog Cars tva, pa i na nasim bosanskohercegovackin1.
Italsku civilizaciju i kulturu, kao i dio povijesti tog znatajnog rimskog in1perija nastojao
sam predstaviti izborom adekvatnih ilustracija.
Ucenje latinskog jezika kroz ovako izlozenu koncepciju ima za cilj ne samo svladava-
nje jezika kao jezika, nego i upoznavanje s ku lturom i civilizacijom naroda koji je jednom
latinski govorio, a koji je ostavio neizbrisivi petat u povijesti razvoja vereg dijela tovje-
canstva. Osim toga, kroz leksiku, fonetiku, morfologiju i sintaksu latinskog jezika pruza
nam se mogurnost da UPUtin10 ucenike na veze koje latinski jezik in1a 5 moderrum zivim
jezicin1a zapadne hemisfere. Na toj se materiji u udzbeniku tek djelomicno zaustavljam,
svjestan da taj vid nase nastave traz.i svoj prostor i svoje vrijeme, a na raspolaganju
imamo samo dvije godine ucenja sa dva sala tjedno.
Moja je namjera bila, kako ee kolege lako uvidjeti, da izborom latinskih tekstova, a tu
je i dobar broj poslovica i izreka, napravim mozaik-sliku italskog zivota kroz njegovu
povijest i kroz svakidaSnji zivot, kroz njegovo polititko previranje, kroz njegovu knjizev-
nost i umjetnost, kao i kroz one ~ to je kod njrn bilo jednako kao i kod nas. Sve sam to
nastojao prezentirati i kao daleku pro~lost i kao na~u sadasnjost. Naravno, sarno u
glavnirn crtama, svjestan da latinski jezik nije glavni predmet dana~njih opceobrazovnih
gimnazija. Ako sam d ao v i ~e materijala nego sto se to nekom nastavniku cini, bilo u
latinskom tekstu bilo u leksici bilo u komentaru, na nas tavniku je da pravi izbor prema
vlasti tom nahodenju. Kroz obradu ovog udzbenika imao sam na umu da su individualne
sklonosti nastavnika vrlo razliCite, tim vi~e ~to je nekima prvi glavni predmet francuski
jezik, drugima njemacki, treCima povijest. Udzbenik, svaki pa i ovaj, dobiva svoju
realizaciju tek kroz individualni rad samog nastavnika.
Allfor
Sarajevo, studeni godine 1994.
PRVA GODINA UC:ENJA

Pars fvit illyrici, quam l1ul1e vocat {l1cola B6sl1am

(lleksmnelnr)
Bjese flirski dio, sto dallas se l1aziva Bosl1om
 V}EZBA 1.

AUKA 0 GLASOVIMA III FO ETIKA

Latinskim se govo rom slu zilo jedno od ita lskih plemena koje je prema pokra-
jini LATIUM na zva no LATINI. ani su, vita lno i kulturno najznacajniji, od 6. do
3. sto ljeca st. ere ujedinili sva ita lska plemena Apeninskog polu otoka. Nova
italska zajednica, po glavno m gradu ROMA (R im), dobil a je jedi nstveni na ziv
ROMANI, Rim ljani.
Latini, iIi Rimljani, preu zeli su pismo od svojih istocnih susjeda Grka, pri-
lagodi vsi ga svojim govornim pOh·ebama. La tinsk i alfabet sastoji se od 24'slova,
a to su:

ABC D E FG H IK LM N 0 PQ R 5 TU V X Y Z
a bcdefghiklmnopqrstuvxyz

Znakove Y i Z upotrebljavali su Latini samo u posud enim grckim rijecima,

kao: tyrannus, zephyrus, zo na.
Latinsk i se glasovni sustav sastoji od sest vokala i osamnaest konsonanata.
Vokali su: a, e, i, 0, u, y, koji u izgovoru potpuno odgova raju nasim vokalima: a,
e, i, 0, u, - a posudeni znak Y Latini su izgovarali kao "i". Medutim, kod Latina
su se vokali raz li kovali u kvantiteti. Svaki vokal u bilo kojem slogu mogao je biti
dug iIi kratak, sto se oznacava povrh samog voka la znakom duzine (a), odnosno
znakom kratkoce (a), npr. orato r, amicus, domInus, mater, pater.
Latinski jezik posjeduje i diftonge iii dvoglase: ae, oe, au, eu, koji su po
prirodi dugi. Prva dva diftonga (ae, oe) vee u prvim stoljecima nase ere u
izgovoru su postala dugo "e", ali kod rijeci u kojima to nisu diftonzi, to ozna-
cavamo znakom duzine iii dijereze nad drugim vokalom. Npr. poeta (Cit. poeta),
poetic us, poesis, poema, coegi, aera (cit. aera).
I latinski konsonanti su u izgovoru uglavnom isto sto i nasi konsonanti. Nama
je jedino nepoznat znak X, a u izgovoru je to dvojni konsonant "ks". Znak q je
gutura lni (grleni) bezvucni glas, a pojavljuje se uvijek u pratnji znaka "u", sto se
izgovara kv: equus, aqua (cit. ekvus, akva). Isto tako i skupine -ngu- i su- pred
vokalom se izgovaraju -ngv-, sv-, kao: sanguis, lingua, Suetonius.
Znak "i" ima funkciju konsonanta "j" na pocetku rijeCi ispred vokala i u
sredini rijeCi izmedu dva vokala, kao: iam, ius, peior (cit. jam, jus, pejor).
Konsonant "s" odgovara nasem adekvatnom glasu "5", ali ako se nade u
sred ini rijeCi izmedu dva vokala, onda se izgovara kao "Z": rosa (cit. roza),
desiderium. Ali to ne vazi za slozenice: de-sino 3.
11
 PRVA CODINA U ' ENJA

Znak "t" jc isto sto i nas adekvatni znak, a li ako se iza njega nade kratko "in
-a jos nekim vokalom, onda jc to \l izgovo ru "e": na tio, o ratio Ci t. : m1cio, oracio,
- a li rijcc tOtlUS Citaj: tOtIUS.
Prcmda se U latinsko m a lfa bctu nalaze dva znaka za bezvucni gutural (e, k),
ipak se prakticno z nak " k" sac uvao samo u nekim rij eCima, kao : Kaeso (Iicno
ime), Kalendae (prvi dan u mjeseeu), dok se u sv im os tali m s lucajevima upotreb-
Ijava znak "e". Taj znak u izgovo ru oznacava bezvucni g utural "k" samo ako se
nalazi ispred tamnih iIi straznjih vokala (a, 0, u) i isp red konsonanta. Stoga:
ca nis, co r, amiCUS, classis, dictiire - citaj: kan is, kor, a mikus, klas is, diktare.
Ispred svijetlih iii prednjih vokala (a, i, y) taj znak u izgo voru odgovara nasem
"e". Stoga: Cicero, amicitia, eaec us, coepi - citaj: Cicero, a micfcia, ee ku s, cepi.
Znak "h" se izgova ra isto kao i kod nas, ali ako se taj znak nade kao drugi dio
u dvojnirn suglasnieima eh, ph, th, - onda se eh izgovara k iii h (chorus,
ehirurgia, pulcher = korus iii ho ru s, kirurgia iii hirurgia, pulker iii pulher); ph
izgovara se f (philosophia, philosophus = filoz6fia, fiI6zofus); dok je th u izgo-
voru sa mo t (theo ria, theatrum = te6 ria, teatrum).
To bi bila pravi la latinskog izgovo ra onakva kakva su u praksi od prvih
stoljeca n.e. Takav izgovo r latinskog zove mo TRADICIONALNIM za to s to se on
temelji na du goj tradicji. Medu tim, u klas icno doba latinskog jezika, a to je u
vrijeme Cieerona, Vergi lija i Horaeija, izgovo r neki h znakova bio je znatno
drukCiji. Tako su se diftonzi ae, oe izgovarali : aj, oj; znak e je u sva kom slucaju
bio bezvucni g utural, znak t je uvijek bio bezvucni den tal, a znak s je bio dentalni
frikat iv s. Takav izgovor zovemo KLASICNIM, a danas je on u praksi i kod nas
i u nekim sredinama vani . Za nase prilike ja pred lazem trad icionalni izgovor, jer
za njeg nalazim vrlo mnogo opravdanja.

Da bismo ovladal i Citanjern la tinskog teksta, potrebno je u poznati se s pra-

vilima 0 naglasku latinskih rijeCi, a ona su usko povezana s kvanti tetom
latinskog sloga.
Slog latinske rijeCi po nacinu izgovo ra m oze biti kratak iii dug. Kratak je ond a
ako je u njern u kratak voka l i ako je taj slog otvoren, tj. ako iza njega s lijedi samo
jed an konsonant: a-rni-d -n-a, ho-mo, ho-rni-nis. Slog je dug a ko je u njemu du g
voka l iii d iftong, iIi ako se kra tak vokal nalazi u zatvorenom slogu : vi-num,
ra-mus, fl6s, eae-cus, poe-na, vi r-tus, fe r-re, ter-ra, al-tus.
Svaka latinska rijec, pa i jednoslozna, ima svoj naglasak, sarno je p itanje da
Ii je u njoj samoglasni k kratak iii d ug, sto treba u izgovoru i oznaciti. Dvoslowe
ri jeci imaju naglasak na pretposljednjem slogu bilo d a je on kra ta k iii dug: pa ter,
mater. Viseslozn e rijeCi zad rzavaju nag lasak na pretposljednjem slogu a ko je on
po naravi iii po polozaju d ug: orato r, amicus, puella, d efenso r.
12
 Ako je kod visesloznc rijeci pretposljednji slog kratak, naglasak prelazi na
treCi slog od kraja, bcz obzira d a Ii je on kratak iii du g: Cicero, p6pu lu s, pueri,
mil'ftes.

VJEZBE

Vjeibe za citanje: ceteri, decem, discipula, civTtas, amTci, CysTcus; Claudius, claudo, casus,
amicus, cum, cur, corvus; -
philosoph us, diphthongus, theorTa, theatrum, thorax, pulcher, chorus, chirurgTa, DyrrhachTum;
rosa, usus, desiderium; dissimilis, despero, postea, Arsia, ars, astrum; - de-sera, de-sino, de-sum,
de-super.
equus, eques, equno, aqua, quisque; sanguis, lingua, Suetonius;
iam, Gaius, iaceo, iacio, iocus, luna, luppiter, ius, iussu, iuxta, iudTco;
taceo, talis, utTIis, potentes, potis; potentia, amicitTa, vitium, Latium, legatio, natio, oratio.
Augustus, Europa, audio, auctor, audeo, aurum, aurora;
aes, caelum, caecus, caedes, Caesar; -coepi, coeptum, poena, coetus, foedus; -poeta, poema,
coegi, aer, poeticus, poesis.
Kratak slog: at, bas, bTs, cis, clam; - eTta, avis, pater, gero, fero, cado, ago, domus, caro, dece!.
Dugi slog: de, pro, prae, e, a, spes, res, flos; pono, cogo, mater, frater, caedo, desum, dico, vinum,
vita.
Vjezbe za naglasak kod viseslozica: orator, depon~ , excedo, alienus, amoenus, antiquus, aurora,
examen, libertas.
aiTbi, anTmal, antequam, anTmus, impeto, impetus, impedTo -impedis, arripTo - arrTpis, assequor,
dedecus, custodTo - custodis.

ARENA U PULl
 VJEZBA2.

AUKA 0 OBLlCIMA III MORFOLOGI] A

IMENA - NOMINA i GLAGOLl - VERBA

PRVA iIi A-DEKLlNACIJ A

- PREZENT PRYE KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE

La tinske promjenljive rijeCi dij elimo u d vije sku pine: imena i glagoli. U imena
spadaju: imenice, pridjevi, zamjenice i donekle brojevi, a mijenj aju se iii de-
kliniraju po rodu, broju i padezu . Kod imena raz likujemo: m us ki (masculinum),
zenski (fem ininum) i srednji (neutrum) rod, koji se pozna iii po znacenju i
prirodi doticne rijeci (prirodni rod), iii po nas tavku (gramaticki rod). -Latinska
imena imaju, kao i kod nas, dva broja: singular i plura l, a sest padeza: nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ i a blativ . U la tinskom abla tivu sadrzana su
donekle nasa dva padeza, lokativ i instrumenta l.
Kod mijenjanja imenica latinski jezik ima pet deklinacija. U ovoj vjezbi
obradujemo prvu deklinaciju, koja se zove jos i a-deklinacija, za to sto os nova
ovih imenica zav rsava na -a. Ta se os nova vid i vee u nomina tivu sing.: terra
(zemlja), stella (zvijezda), magistra (uciteljica). - Osnovu inace dobijemo ako od
genitiva plur. odbijemo padezni nastavak koji je u ovoj deklinaciji -rum. Dakle,
terra-rum, stella-rum. Medutim, u veCini padeza os nova nije vidljiva za to sto se
osnovno "a" stapa 5 vokalom nastavka.
Ime nice ove deklinacije su po pravilu zenskog roda. Usporedi kod nas:
zemlja, zvijezda, voda, uciteljica.
U nominativu sing. ove deklinacije nem a nikakvog padeznog nas tavka,
odnosno nominativ je jednak Cistoj osnovi s kratkim voka lom: terra. To isto je i u
vokativu sing. : terra, kao i u ablativu sing., ali je tu vokal dug: terra. Akuzativ
sing. kod svi h deklenacija dobiva na osnovu padezni nas tavak -m s kratkim
vokalom: terram. U genitivu i dativu sing. padezni nastavak se stopio s vokalom
osnove u "ae": terrae.
U nominativu i vokativu pI. imamo isti zavrsetak kao i u gen. i dat. sing.:
terrae . Za genitiv plur. vee smo kazali da je padezni nastavak -rum, koji se
dodaje na osnovu s dugim vokalom: terrarurn. Padezni nastavak za akuzativ pI.,
kao inace kod svih deklinacija, jest -s, koji se dodaje na osnovu s dugim vokalom:
terras. U dativu i ablativu pI. padezni se nastavak stopio s vokalom osnove u -is:
terris.
14
 VJ[2.BA 2

Evo cijele deklinacije:

singular plural
N. terra terrae
G. terrae terrarum
D. terrae terris
A. terram terras
V. terra terrae
Ab. terra terris

Imenice a-d eklinacije navode se u nominativu i ge nitivu uz oznaku roda:

terra, terrae f = zem lja.
Poput imenica zenskog rod a deklinira se i jedan dio pridjeva zenskog rod a
a-dekl inacije: cla ra = slavna

N G D A V Ab
singular ciani clarae clarae claram clara clara
plural cia rae clararum claris claras clarae claris

Po a- deklinaciji izuzetno se d ekl iniraju i neke imeruce muskoga roda, a to su

one koje oznacavaju musko lice, te imena n aroda i rij eka: agricola, -ae m (ratar),
poeta, -ae m (pjesni k), nauta, -ae 111 (mom ar), verna, -ae 111 (rob); D aImiita, -ae 111,
Croata, -ae Ill, Ars ia, -ae m (rijeka Rasa).
Imen ice a-d eklinacije preuzete iz grckog jezika mogu se dekli rurati i po
grckoj dekli naciji, osim u da tivu sing.:
N . musice - G. musices - D. musicae - A. musicen - Ab. musice.

Glagoli se mijenjaju iii konju gi raju po lieu, broju, vremenu, nacinu i vrsH
radnje. Kao i kod nas, latinski g lago l ima tri !ica, dva broja (singu la r i p lural) i
dvije vrste radnje (aktiv i pasiv). Osim toga, latinski glagoli imaju tri nacina:
ind ikativ, konju nktiv i impe rati v, - za tim sest vremena: prezent, imperfekt,
perfekt i pluskvamperfekt, futur I i futur II, te vise glagolskih imena: infinitiv
prezenta, perfe kta i futura; particip prezenta, perfekta i futura, pa konacno:
gerund, gerundiv i supine.
Vremena se prave od osnova: a) prezentske, - b) perfektske akHvne, - i
c) pomocu participa perfekta pasiva.
Na prezentskoj se osnovi pravi: PREZENT, IMPERFEKT i FUTUR 1. Licni
nastavci prezentske os nove su:
15
 I'RVA GODINA UCEN)A

singular plural
1. -0, -m -mus
2. -s -lis
3. -I -nl

U prezentskoj osnovi razlikujemo ce tiri konjugaeije:

prva iii a-konjugaeija: laude - laudare
druga iIi e-konjugaeija: doeeo - docere
treca konjugaeija: a) konsonantska osnova: lego - legere
b) i-osnova: facio - facere
ce tvrta iii i-konjugaeija: audio - audire
Konjugaeije se oznacavaju arapskim brojem:
laudo 1, - doceo 2, - lego 3, - facio 3, - audio 4.
Ovdje obradujemo indikativ prezenta aJdiva glagola prve iii a-konjugaeije,
koja u infinitivu prezenta zavrsava na -are.
Licni nastavei su:
1.
singular -0 2. -s 3. -I

1.
plural -mus 2. -lis 3. -nl

U prvom lieu singular "0" je u stvari nastalo stapanjem vokala osnove "a" i
licnog nastavka " 0 ". Prema tome:

singular plural
1. dono darujem donamus darujemo
2. donas donatis
3. donal donanl

Usp. kod nas: pjevam , pjevas, pjeva itd .

Glagole navodimo u prvom lieu singulara prezenta i u infinitivu: dono -
donare, narro - narraTe.
Ovdje obradujemo i prezent nepravilnog g lagola "ESSE", zato sto je on vrlo
cesto u upotrebi. Licni su nastavei: -m, - 5, -t itd.

singular plural
1. sum sam 1. sumus smo oesmo)
2. es jesi 2. eslis sle oesle)
3. esl jesloe) 3. sunl su oesu)

16
 VJlLB ..\ 2

Pronadite sli nosti u osnovi i nastavcima latinskog prcz nta "sum" itd . i
n a~eg jeam ( am) itd .

VJEZBE I ZADACI

I - Magistra narrat. Magislra fabulas narrat. Magistra discipulis fabulas narrat. Magistra puellas
educat. Magistra Mariae tabulam donat. Lucia in silva ambulat. Patria mea pulchra et clara est.
Terra rotunda est.
Insulas Dalmatiae 1 libenter frequentamus. Agricolae in vineis laborant, nautae navigant, Poetae
vitam rusticam celebrant. Antiquam Graeciam2 patriam doctrinae appellamus. Antiqua Romal
plena gloriae est.
111- Aurora Musis' amica. Persona grata, Ubi concordia, ibi victoria.
RIJECI: Imenice
magistra, -ae- f - ueiteljica; fabula, -ae f - priea, pripovijest; discipula, -ae f - ueenica; puella, -ae-
f - djevojka: Lucia, -ae f - Lucija; Maria, -ae f Marija; tabula, -ae f slika, tablica; silva, -ae f suma;
patria, -ae f domovina; terra, -ae f - zemlja; insula, -ae f - otok; Dalmatia, -ae f Dalmacija; agricola,
-ae m - zemljoradnik; vineae, -ae f - vinograd; nauta, -ae m - mornar; poeta, -ae m pjesnik; vita,
-ae f - zivot, Graecia, -ae f - Greka; doctrina, -ae f nauk, nauka; Roma, -ae f Rim; gloria, -ae f -
slava; aurora, -ae f - zora; MOsa, -ae f - Muza; amica, -ae f - prijateljica; persona, -ae f - osoba,
lienost; concordia, -ae f - sloga; victoria, -ae f - pobjeda
Pridjevi i zamjenice:
rotunda - okrugla; rustica - seoska; antiqua - stara; plena (s gen.) - puna eega; clara - slavna;
pulchra - lijepa; mea - moja; grata - draga;
Glagoli:
narro I - prieati; educo I - odgajati; dono I - darivati; ambiJlo I - setati; frequento I - posjecivati;
laboro 1- raditi; navigo 1- ploviti; celebro 1- slaviti; appello 1 (5 dva akuz.) - nazivati koga eim;
Prilozi, prijedlozi i veznici:
in (prij. 5 abl. na pitanje ' gdje' ) u, na; libenter - rado; ubi - gdje; ibi - tu.
Reeenica kao misaona jedinica ima baremdva bitna elementa: subjekt i predikat (magistra narrat),
ali je eesto tu i treCi bitni dio reeenice: objekt (magistra fabulas narrat). Subjekt reeenice moze biti
imenica, zamjenica iii lieno ime. Liena zamjenica kao subjekt moze se izostaviti, kao i u nasem
jeziku, ako je ona vidljiva u glagolskom obliku.
Subjekt i objekt mogu dobiti svoja prosirenja pomocu pridjeva, pridjevskih zamjenica iii neke druge
imenice: antiqua Graecia, pat ria mea. Predikat moze biti glagolski (narrat, cantat) iii imenski
(pulchra est, rotunda est). lmenski se predikat sastoji od pomocnog glagola ' sum' i njegove dopune
imenicom, pridjevom iii zamjenicom. Glagol moze biti prelazan (narrat, educat) iii neprelazan
(ambulat, cantat, navigat, laborat) , Pomocni glagol 'sum' moze biti i samoslalan, tj, bez imenskog
dijela kao dopune, kao: Multae... in schola... sunt; ibi victoria est. Mi to kazemo: Mnoge su djevojke...
iii: mnogo djevojaka ima, - Predikat se u latinskom redovito nalazi na kraju recenice i svakako iza
objekta, Kod imenskog predikata na kraju redovito dolazi pomocni glagol: clara est; plena gloriae
17
 I'RVA GODI NA U(LNJA

est. Pomocni se glagol moie kadsto izostaviti, osobito u poslovicama.

Predikat moie biti dopunjen i imenicom na pitanje ' komu' (disci pulis narrat), na pitanje ' cega'
(plena gloriae est), zatim prilozima i prijedloinim izrazima: libenter am bulat, in schola sunt, in silva,
ambulat, in vineis laborant.
Prelazni glagol moie kadsto imati i predikatnu dopunu u akuzativu: Graeciam appellamus patriam
doctrinae - gdje predikatna dopuna ima novu dopunu u genitivu.
Rodovi rijeei su eesto razlieiti u latinskom i u nasem jeziku. Tako: vineae f - vinograd m, vita f -
iivot m, Roma f - Rim m, insula f - otok m. 0 tom treba voditi raeuna osobito ako je imenica
prosirena pridjevom iii pridjevskom zamjenicom, jer se pridjev s imenicom mora slagati u rodu.
Pridjev se redovito nalazi ispred imenice, ali prisvojne zamjenice kao i pridjevi napravljeni od imena
naroda stoje na drugom mjestu: patria mea, vita Romana.
Prevedi na latinski: 1. Greka je domovina nauke. 2. Siava starog Rima je velika. 3. Rado prieamo
price (pripazi ovdje na raspored rijeei!). - velika = magna.
Pronadi u latinskim recenicama prelazne i neprelazne glagole!
Kakve sve dopune nalazis u latinskim reeenicama?
Pronadi medu latinskim rijecima one koje su postale internacionalne, npr. navigare, educare, vita,
nauta, agricola.
Koje od navedenih latinskih rijeei nalazis u iivom jeziku koji ueis?

/CARTA DAlMACII£ 11 RlMSKO nORA

 VJEZIIA 2

Kome ntar:
1) Pril110rska ob l~st na~cgsu~jcdJ d obiia jc naz.iv po ilin.. kom piemcilu DALMATAE (-a rum), kojc sc
III Lld d ..:-d o do dolnska Slnvcna . U D~lim aciji s u jo~ stnri rei o511ovali svajc klllon ijc kojc su sc ka<; nijc
r.1Zvilc u vclikc da lmati n:.kc ce nt re. kao: Epidaurul11 (Cav ia! ), Pharos (0 1. H va r), SaJO nac (Solin),
J3dera (Za d ar). Pok rJj o lina, nn juf noj oba li do :l umovit og Marjana, rims ki ca r Diuklccijtl.1l g. 305.
pr.ll.c. dade s.lgrJ diti palil ~ u u kojoj jcs tanovao nakon dt:!l11i sijc. ralat~l jc i da na::. vrl o dobra oc uva na.
a posjcd ujc mall/.o lej (d.:m as kalcdra la), tTiJcm. I'idinc i podrulllc. Dal m acija S os talim ilirskim
plcmcnima n a~ ih krajcva closla rano pada pod vias! Rima i ostajc pod njnm ~vc do pada Zapad nog
Rimskog Ca rstv;) (476. n .c .) s lll.tcti se I ~tins kim jC/.i ko m. Crcka, hclcni s ticka i rimska kultura i
civili zacija os tavi le Sli 1I Oa lmaciji vrl o mn ago t'ragova.
2) To je latins ki naziv 7..a s taru Hcladu (Hc ll as, . Iad os), koje u starom la tinsko m govorn im a i
podrugljivo 7.nacc njc (C r.1cc u li - C rciti). U s taroj Crcknj le:!i pocctak cijclc ka sn ije europskc ku lturc,
poscbno fil ozofijc (Pi tagora, okr.:lI, Dcmakr it, Pla ton, Aristo td), knl i.tevn os li (Home r i liri cari), Ie
razn ih umjctnos ti , zna ll os ti 1 1Il11ijcta. Svc jc 10 u Eu ropu srcd njcg i novog vijcka p rcn ijclo Rimsko
Cars tvo. - Stara jt: G rc ka bil a pod ijeljcna u viSe s<lmos tal nih drtavica, ad koj ih s u najpoznatijc bile:
Atika s gbvnil11 g rad um Atcnam, Lako nija iii Laecdac mon s glavnim g radem Spart a m ; Bcotija s
glavnim g radom Tcbolll.
Slara je Grcka ima la vrlo mn ogo ko lo nija u Mal o; Azij i. u sjcvcrnoj Afri e;, u ze mljama Srcd oze mlja,
ka o ina na Soj oba li . Povijcst s trlre Grcke i njczi n ih dr i...·wica "..•w rSava s Alcksandrom Makedon5kim
(336. - 323. pr.n .e.). Vet je Aleksa ndrov atae Fili p p occo s osvaja njcm grckih drt..:wica, a osvajanjc
cijclc Grcke za vT~ i o je Aleksandar Veliki, koji jc 7..a tim krenu o u osvajanje Orijc nta i Egipta, ali je vrl o
mlad, na povratku sa Ind a, umro u Babi lonu od ma la rij c. Njcgovo kra ljcvs t-vo, na kon krvavih
obracuna , raspade se u glavn om na l:ctiri kraljc vstva, a 10 je bi o potcta k nove, hcleni sti ckc kul tu re i
avilizacij c, koja sc razgra nal a u Sirokim prostorima Sredozcmlj a, i i zv r~ il <l ogroman utjecaj na razvoj
m l.Jde italskc d r!avc na Ape ninskom POlu OIOku . Sta ri Rim du guje vrl o mnogo hcle nisti l:koj kulturi
i civiJizaciji. Osvajanj em go tovo ciielog heJe n is li tkog prostrans lva. s tan je Rim pri hvati o tckovine
helen izma, a li je njcmu uti snuo i svoj petal. Konccm ce tvrtogs loljeca n .c. s t\la raju sc dva vrlo razlit ita
svijeta: Zap adno Rims ko Cars lvo sa sj edi ~ t e m u Milanu i Is tacno Cars lvo sa sjedi ~ t cm u BiZc."u'Itu .
3) Rim je g lavni grad s tare Ita lij e koja je bi la ujcdinj ena vcC u 2. s to ljeeu pr.n.e. Rim je u 3. i 2. stolj ctu
p r.n.e. ~ iro m o tvo rio vrat a hele ni s ti ckoj kulturi , na tem elju tega se i taka brzo, gotovo m unjevi to
razv ijao, a tu je ku lturu prcnasio u sve kraieve ka je je os vajao prcko Scipi ona, Cezara, A ugus ta,
Hadrija na, Trajana i Dio klecijana. Pado m Rima i sam og Zapa dnog Rimskog Carstva g. 476. pred
najczd o m divlji h ple m e na, za veei di o Europe d olil Zi d o kataklizmc, a tck u 10. st. dolaz i postcpena
d o (ormi ra nia novih e urops kih tcrito rijalnih i elnit kih cjelina.
4) Premil g rckoj i rimskoj mito logiii Mu ze 5Us ta n ovni ceneba, Ze usove kterkei pratilje boga Apolona.
Bilo ih je deve t: C lio, Eute rpe, Thalia, Melpomene, Tcrpsicho ra, Erato, Po ly hymnia, Urania i Calliope.
Bile su 7..a~tit-nicesvih vrs ta umjctnos ti . Mnogi g r&i i rimski piesnici u svojim djclim il tra1enadahnuce
od Mu z.a , kao H om e r, Vc rgilije, Horacije i drugi .
 VJEZB A 3.

DRUGA ILl O-DEKLlNACIJA

- PREZENT DRUGE KO JUGACIJE
Imenicama druge de klinacije osnova zav rsava na -0, a ona se do bije ako se
geniti vu plur. odbije p adezni nastavak -rum: populo-rum. Medutim, ta se os-
nova u ovoj deklinaciji slabo sacuvaJ a.
Imenice ove dek li nacije s u muskog i srednjeg roda. Imenice muskog roda u
nominativu singulara zavrsavaju na -us, a srednjeg roda na -urn. Njihova je
deklinacija potpuno ista u ovim padezim a:

sing ula r - G -I, D-a, Ab -0

p lural - G -aru m, 0 i Ab -is

Imenice srednjeg roda imaju isti zavrseta k za nominativ, akuzativ i vokativ, a

taj je u sing ula ru -urn, a u pluralu -a. Us poredi kod nas: selo - sela.
Imenice muskog'roda u nominativu sing ulara zavrsavaju na -us, u akuza tivu
na -urn, a u voka tiv u na -e. U p luralu one imaju za nomativ i voka tiv zavrseta k
-i, a za akuzativ -os. Dakle, dek linacija bi bila ova kva:

Imenice muskag rada Imenice srednjeg rada

singular plural singular plural
N campus palje campi astrum zvijezda astra
G campi camporum astri astrorum
D campo campis astro astris
A campum campos astrum astra
V campi! campi astrum astra
Ab campo campis astro astris

lmenice o-deklinacije navod imo: campus, -i m; astrum, -i n.

Na isti nacin dekliniraju se i pridjevi u muskom i s rednjem rodu, ukoliko
spadaju u o-deklinaciju : Kako na m je d eklinacija pridjeva z. r. vee poznata, evo
njihove kompletne deklinacije:

singular plural
m sr i m sr i
N clarus clarum clara clari clara clarae
G clari clarae clarorum clararum
D claro clarae claris claris

20
 \' JEZIlA J

singular plural
m sr i m sr i
A clarum clarum claram claros clara claras
V clare clarum clara clari clara clarae
Ab claro clara claris claris

Tako nam je poznata dek linacija pridjeva za sva tri roda, ukoliko pripadaju a-
i o-deklinaciji . Zen ki se rod mijenja po a-dek linaciji, mu~ki i srednji po o-dek li-
naciji, a navodimo ih uvijek u nominativu singula ra za sva tri roda: cla ru s, clara,
clarum .

lmenice i pridjevi mu ~kog roda kojima korijen zav r~ava na -er gube u nom i-
nativu sing ul ara -us, pa su tako na tale imenice na -er, koje u kosi m padezima
na taj oblik dobivaju padezne zav r~etke. Medutim, kod neki h se imenica i
pridjeva -e- zadrzava u sv im ostalim padezima i oblicima, kao:
puer, pueri (djecak); vesper, vesperi (veeer); socer, soceri (svekar); gener,
generi (zet); - miser, misera, miserum (bijedan); asper, aspera, asperum
(mui:an); tener, tenera, tenerum (njeZan).
Kod drugih se imenica i pridjeva to -e- gubi:
ager, agri (njiva); lIber, !ibri (knjiga); magister, magistri (ueitelj); - pul-
cher, pulchra, pulchrum (lijep);
Deklinacija ovih imenica bila bi:

singular plural
N puer djeeak ager njiva pueri agri
G pueri
-=-:--
agn puerorum agrorum
0 puero
r--=-:-- pueris agris
~
A puerum pueros agros
V puer
~ pueri agri
Ab puero
~
agro pueris agris

Nominativni zavr~etak ispao je i kod imenice: vir; viri In (muz, covjek).

Deklinira se kao i puer. vir, viri, viro itd.
Imenice na -us izuzetno mogu biti i zenskog roda, a to su imena stabala,
zemaJja, gradova i otoka, kao:
fagus, -i f (bukva), m.ilus, -i f Gabuka); - Aegyputs, -i f, Rhodus, -i f,
MiJetus, -i f
21
 PRVA GODI A UCENJA

Zen kog su roda jo imenice: paragraphus, -i f, diphthongus, -i f, humus, -i f

(zemlja, tlo) , - a srednjeg su roda imenice: vulgus, -i II (puk), pelagus, -i II (more),
virus, -i II (otrov).
Vlastita imena na -aius, -ei us, -ius, kao: Gai us, Pompeius, Vergili us, - pa
zatim meu s (moj) i f ilius (sin) imaju u vokativu ingulara -i: Gai, Pompei,
Vergi li, mi, fi li. - Imenica deus, -i III (bog) ima vok. singu la ra: deus .
Geniti v plurala katkad je u ovoj deklinaciji -urn mjesto - Drum, 0 obito kod
pjesn ika: tria m ilia ses terti iim (lri tisuce sestercija), quatuor milia mod ium
(cetiri ti suce modija). Modij je mjera za zi to.

Glagoli druge iii e-konjugacije zav rsavaju na -eo, -ere (doceo, docere). Os-
novno -e- pokazuju u svim licima i vremenima prezentske osnove. Indikativ
prezenta glas i:
singular plural
1. d6ce-o poucavam doce-mus
2. doce-s dace-tis
3. doce-t doce-nt

P rimijetili smo da je u prvoj i drugoj ko njugaciji slog dug pred infinitivnim

nas tavko m -re, kao i pred li cnim nastavcima -mus i -tis, a tako ce to biti i u
cetvrtoj konju gaciji . - G lagole druge konjugacije navodimo: doceo, docere.

VJEZBE I ZADACI

I -1. Petrus et Paulus amici sunt. 2. Lupus in fabula. 3. Verba volant, scripta manent. 4. Rosae et
lilia ornamentum hortorum sunt. 5. Exempla docent. 6. Post prandium ambulamus, post cenam in
horto sedemus.' 7. Magister discipulos et discipulas docet. 8. Pueris et puellis pulchrae fabulae
placent.
II - 1. In agris multi agricolae laborant. 2. Patriam amare debemus.
III - 1 Per aspera2 ad astra. Veri amici rari. Periculum in mora. 3 Oculos habent et non vident.
Terminus technicus. Fortunae filius. Medicus curat, natura sanat.
RIJECI- Imenice:
Petrus, -i m - Petar; Paulus, -i m - Pavao; amicus, -i m - prijatelj; lupus, -i m - vuk; verbum, -i n
- rijec; scriptum, -i n - slovo, pisana rijec; rosa, -ae f - ruia; linum, -ii n - Ijiljan; ornamentum, -i n
- ukras; hortus, -i m - vrt; exemplum, -i n - primjer; prandium, -ii n - dorucak (pred podne); cena,
-ae f- rucak (poslije 15 s.); magister, ~tri m - uCitelj; discipulus, -i m - ucenik; puer, -eri m - djecak;
ager, gri m - polje, njiva; astrum, -i n - zvijezda; periculum, -i n - opasnost; mora, -ae f - cekanje,
22
 I'JEZ II A 1

oklijevanje; oculus, -i m - aka; terminus, -i m - kraj, meda, izraz; fortuna, -ae ( - sreca; filius, -ii m
- sin; medicus, -i m -lijecnik, Ijekar; natura, -ae ( - narav;
Pridjevi:
asper, -era, -erum - strm, opor; verus 3 - istinit, istinski; rarus 3 - rijedak; technicus 3 - struean
Glagoli:
volo 1 -Ietjeti; maneo 2 - ostati; doceo 2 - poueavati; sedeo 2 - sjediti; placeo 2 - svidati se; amo
1 -Ijubiti; debeo 2 - morati, trebati; habeo 2 - imati; curo 1 -lijeciti; sa no 1 - lijeciti, vidati (rane).
Prijedlozi s akuzativom: post - poslije; per - kroz, preko; ad - do
Kako glasi kod nas poslovica 1-2?
Pronadi u tekstu sva prosirenja u genitivu i reci da Ii genitiv ostaje i kod nasi
Pronadi u tekstu sve imenske predikate i analiziraj ih!
Navedi u tekstu neprelazne glagole!
Oekliniraj: clarus poeta, multi agricolae!
Imenski dio predikata slaie se sa subjektom u rodu, broju i padeiu, kao u 1-1 . - Pronadi u tekstu
rijeti koje su istog korijena kod nas i u latinskom, zatim rijeti koje su postale internacionalne iii su
njihove izvedenice!
Prevedi na latinski: 1. Marija i Pavao su prijatelji. 2. Ruie i Ijiljani krase vrtove. 3. Utitelj dobrom
ut eniku daruje knjigu. - krasiti - orno 1; knjiga - fiber, -bri m.

Komentar:
1) Stari Rimljani su im ali dva g lavna obro ka: prandium -u glavnorn suha jela prije podne; - d~na,
lapla jela poslijc podne aka lS s. Boga tiji grada ni su na lui rucak iii veceru (cena) pozivali gasle. Te
su vetere bivale ces ta vrlo raskoSno prirt>de nc. a protc7...c:1.lc su sc do kasno u noC. Ljudi od pera vel-ere
::;u koris tili 7.a struen e i znanstvcnc razgovorc 5 prijateljima. RaskoSnu vete ru opi suje satirien o rimski
pi sac Pelron ije Arb iter u djdu "Cena Trimalchionis".
2) Ovdjc je pridjcv uzet u pluralu Sf. roda kao substantiv, a m01erno preves ti: strmim pulem (sti:te
so d o .. .)
3) Opasno je svako oklijovanje.

23
 VJEZBA4.

TRECA DEKLI ACIJ A

- A. KO SO A TSKA OS OVA

Imenice muskog roda - Prezent trece konjugacije

Po trecoj deklinaciji mijenjaju se imenice muskog, zenskog i srednjeg roda.

Dijeli se na dv ije glavne skupi ne:
1. konsonantska skupina, kojoj osnova sv rsava na neki konsonant,
2. i-skupina, kojoj osnova svrsava na voka l -i.
Imenice konsonantske os nove imaju ove padezne nastavke:

singular plural
N ·s iii nista ·ils, Sf. f. ·a
G ·is ·um
D .j ·ibus
A ·em, Sf. r. = N ·es, Sf. r.·a
V =N ·ils, Sf. f.·a
Ab ·e ·ibus

Imenice sred njeg roda imaju i ovdje isti oblik u nominativu , akuzativu i
vokativu, a u pluralu je i ovdje u tim padezima nastavak -a.
U ovoj vjezbi obradujemo samo imenice muskog roda konsonantske 05-
nove, koje se lako prepoznaju po zavrsecima u nominativu i genitivu singulara,
a to su:
-or, -oris; -os, -oris; -0, -finis; -er, -eris; -es, -His; -ex, -icis i drugi,
od kojih nominativni nastavak-s pokazuju sarno dva zadnja tipa (-es, -itis i
-ex, -icis), dok kod osta lih tipova nominativ iIi pokazuje cistu osnovu iIi je
dozivio neke fonetske promjene.
labor, -oris (rad), flos, -oris m (cvijet), se rmo, -onis m (govor), agger, -eris In
(nasip), miles, -His m (vojnik), iudex, -kis In (sudac), consul, -u!is, m (konzul).

N labor miles labores milites

G laboris militis laborum militum
D labori militi laboribus militibus
A laborem militem labores milites
V labor miles labores milites
Ab labore milite laboribus militibus

24
 VI[lUA'

Imenic na -or, -os i -0 u ko im pad zima imaju p retposljcd nji slog dug, dok
jc kod ostali h lipova taj slog kratak: la boris, honoris, sermoni s: mil'itis, iudicis,
consulis.
lzuzehlo su srednj eg roda imenicc: cor, cordis II (srce), os, oris 11 (usta), os,
ossis II (kost), marmor, -oris II (mra l11o r), ve r, veris II (pro ljcce). O ne stoga il11 aju
nomi na ti v, akuzativ i voka ti v singu lara i plura la po prav ilu kao il11enice srednjeg
roda:
cor, cor, cor - corda, corda, cord a.
Zenskog roda je il11cnica: arbor, -oris f (stablo).

Glagoli trece ko nju gacije d ijele se, poput trece de klinacije, na: konsonant-
sku i i-osnovu . G lagoli ko nsonantske os nove svr~avaju u 1. licu singul ara na -0,
kao:
iego (cita m), scribo (pi ~e l11) , dico (govorim), diico (vod im) - , a glago li
i-osnove sv r~avaju na -io, kao:
capio (hvatam), facio (Cinim), fodio (kopa m).
-lnfiniti v jedne i d ruge os nove sv r~ava se na -ere, gdje je pred infiniti vnil11
for mantol11 ume mut tema tski voka l -e-: legere, scribere - capece, fache . VokaJ
pred infiniti vnim nastavko m -re kra ta k je jedino u ovoj konju gaciji, a isto ta ko i
pred nas tavcima -mus i -tis: legere, legimu s, legitis.
G lagoli konsonantske osnove (Ieg-, scri b-, dic-) pred licnim nas tavcima od
drugog Iica pa d alje d obi vaju tema tski vokal -i-, a u 3. 1. pluralu -u-.

singular plural
1. leg·o govorim leg·j·mus
2. leg·i·s leg·j·tis
3. leg·i·t leg·u·nt

lnfinitiv glago la "sum " g lasi: es-se. Na ime, na osnovu -es bez tematskog
vokal a dodan je stariji oblik infinitivnog formanta -se.

25
 I'RVA GOD INA UCENJA

VJEZBE IZADACI

1-1. Verba movenl, exempla Irahunt. 2. Homo homini non lupus sed amicus debet esse. 3. ludices,
iustitiam servare debetis. 4. Honores mutant mores. 5. Pueliae pulchros flores in campis carpunt.
6. Errores Aeneae ' describit poeta Vergilius. 2
II - 1. Cibum per os sumimus. 2. Cor homini stimulus vitae est. 3. Aquilae in arbore alta nidos
ponunt. 4. Amor patriae homini innatus est. 5. In historia nostra multa exempla amoris patriaeJ
sunt.
RIJECI: -Imenice
hOmo, -inis m - covjek; iudex, -icis m - sudac; iustitia, -ae f - pravednost; honor, -oris m - Cast;
mos, moris m - obicaj; flos, floris m - cvijet; error, -oris m greska, lutanje; cibus, -i m - hrana; os,
oris n - usta; cor, cordis n - srce; stimulus, -i m - poticaj; aquTIa, -ae f - Draa; arbor, -oris f - stablo;
nidus, -i m - gnijezdo; amor, -oris m - Ijubav; historia, -ae f - povijest, historija;
Pridjevi i prilozi:
altus 3 - visok; innatus 3 - uroden; noster, -tra, -trum - nas;
Glagoli:
moveD 2 - poticati; traho 3 - vuCi, privlaciti; describe 3 - opisati; servo 1 - cuvati; muto 1- mijenjati;
carpo 3 - brati; sumo 3 - uzimati; pono 3 - postaviti, stavljati
Veznici i prijedlozi:
non -ne; sed - vee, nego, ali; cum (prij. s abl.) sa, s.
Pripazi na pridjeve uz imenice treee deklinacije, jer se oni dekliniraju po a- i 0- deklinaciji. Dekliniraj
stoga: multi labores, bonus scriptor, pulcher flos, durum os, alta arbor. - Pridjevi se u latinskom
dekliniraju i po treeoj deklinaciji, ali 0 njima ee biti govora tek u devetoj vjezbi.
Pronadi imenice koje su drukCijeg roda nego kod nas!
S kojim su glagolom u vezi imenice: amor, -oris i scriptor, -oris?
Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze i odredi njihovu prilosku funkciju (mjesta, vremena i nacina)!
Da Ii mozes pronaei u tekstu rijeci koje su u vezi s internacionalnim rijecima: human, prejudicirati,
flora, oralan, deskripcija?
Prevedi: 1. Na polju rado beremo cvijeee. 2. Suci cuvaju pravdu. 3. Povijest naseg naroda puna
je primjera pravednosti. (Zbirnu imenicu "cvijeee" prevedi pluralom od "flos'!)

Komentar:
1) Acne." -ae (kombinaeija grtke i latinske a-deklinacije) = Eneja . To je trojanski juna, sin Ankiza i
boginje Venero, olae Ju la iii Askan ija. 0 padu Trojo i 0 bijcgu Encje s dru govima prema Italiji piSe
pjesni k Vcrgd l)c Maron u cpu Enejidi. Na p utu prcma JtaJiji Encja je na jprijc s brodovljen baten na
obalu AfTlke, u k raljevstvo Didonc, koja ga je htjela za drfa ti /..a mufa. Bogov i se tome u s pro ti v i ~e, pa
Eneja napusti Didonu a ona sc ubi. Iskrca se Italiji kad grada Kumc. U Italiji sc moran boriti 5
c trur~kim kraljcm Tumom, jer je latinski kralj Latin svoju kcerku bin obccao Turnu. Eneja izide
pobjcdnikom i dob! kraljevu kccrku Laviniju :t..a i.cnu. Taka nas tade novi narod od trojanske i latinske
krvi . Entia os n O\'3 grad Lavinij, njcgov sin Julo iii Askan ije Albu Longu, a kasnije ce blizanci Romul
i Rem osnovah grad Rim .

26
 VjcZBA •

2) Vcrgi lijc Maron (70.-19. pr.n.e.) spada med u najvete latin' ~c pjc'>nikc Auguslova zlalnog do"".
Naj/nabjnije InU it! epsko djdo Enejida sa dvanacs i pjcvanja, u kojcm st:' vrlo mnogo uglL~ao no
Homcro\'c epave Ili jadu i Odisej u. - Druga su mu ZIla~ajnija djclo: Gcorgikc. pjesmc 0 poljoprivn..-di
u tctiri knjigt!, l..a tim Buko li kc. pastirske pjes mc kojc sastavlja po UL,oru na g rtkog pjes-nika Tf..."Okrita
sa Sicil ijc.
3) Amor patriae - ovdjc geniti v "patriae" oznatava objckt imcnici "arnoT", Prcvodimo: Ijubav prema
domovini. - Taj se geni ti v stoga zovc objek t-ni , /....1 Ta7 liku od genitiva subj ek tn og, kada je genitiv u
stvari subjckt imcnici u nominativu: arnOT mi o Turn (sinovs ka Ijubav), iii: Epistulac miii lu rn, - nairne,
vojnici pi~ u; Ii bri bonorum scriptorum, erro res Aeneac. Ovaj se geniti v mote shva titi i kao po~vojni .
Subjcktni i poscsivni ge nitiv prcvod i sc iii genitivom iii pridjcvskim oblikom imenice: knjige dobri h
pisaca, Encjina lut.:mj a.

TlTOV SLWOLl/k 1I RIMlI

27
 VJEZBAS.

lME ICE ZENSKOG ROD A - PREZE T TRECE KONJUG.

GLAGOLA A -ro

lmenice zenskog roda trece konsonantske deklinacije sv rsavaj u u nominativu

i geniti vu sing ul ara na:
-do, -dIni ; -go, -gInis; -io, -ia ni s; -x, -cis, -x, -gis; -as, -a tis; -aus, -audis; -us,
-tHis; -us, -udis. Np r. fortitudo, -dinis f Ua kost); imago, -ginis f(s li ka); natio,
-6nis f (narod); pax, pac is f (mi r); lex, legis f (zako n); libertas, oatis f
(sloboda); laus, laudis f (slava); virtus, -utis f (hrabrost, krepos t); palus,
-udis f (mocvara).
Kako vidimo, imeni ce zenskog roda u nomi nativu sing ul ara, osim u prva tri
tipa, dobivaju padezni nastavak - 5 . - lmenice na -do, -go imaju u kosim pade-
zima pretposljed nji slog kratak, a imeni ce na -io, -as i-us imaju taj slog du g:
fortitudTni s, imaglnis: nati6nis, libertiitis, v irtutis, paludis.
Primjeri deklinacije:

singular plural
N imago virtus imagines virtutes
G imagTn is virtiitis imaginum virtutum
D imagini virtuti imaginibus virtutibus
A imaginem virtutem imagines virtutes
V imago virtus imagines virtutes
Ab imagine virtute imaginibus virtutibus

Izuze tno su muskog roda ove imenice: dux, ducis 111 (voda), rex, regis 111
(kralj), ordo, -dlnis m (red).

U tvorb i indikativa p rezenta gla go li trece ko njugacije na -io razlikuju se od

glago la konsonantske os nove samo u 1. licu singulara (i6) i u 3. licu plurala
(-i unt), d ok su u ostalim licima jednaki. I ovdje je vokal pred nastavci ma -mus i
-tis kratak.

singular plural
1. capio capimus
2. capis capitis
3. cap it capiunt

2b
 VJEZIlA S

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Nationes patriae nostrae in piice vivere cupiunt. 2. Vox populi, vox dei. 3. In vin~ verilas '.
4. Homines natura propria libertatem cupiunt, servitutem contemnunt. 5. Multae regiones Bosniae
valde pulchrae sunt. 6. Bosnia patria multarum nationum est.
II - 1. Leges hominibus necessariae sunt. 2. Historia est lux veritatis. 3. Vere novo hirundines
regiones nostras frequentant. 4. Gloria umbra virtOtis est.
111 - Milites Graeci Troiam, magnum oppidum orae Asiaticae , dolo capiunt. Tum rex Priamus cum
filiis cadit, Aeneas autem cum filio Ascanio et sociis per pelagus fOg it et novam patriam in Italia
quaerit. 2
RIJECI-Imenice:
populus, -i m - narod; natio, -onis f - narod, nacija; pax, pacis f - mir; vox, vocis f - glas; deus, -i
m - bog; vinum, -i n - vino; veritas, oatis f - istina; libertas, -at is f - sloboda; servitus, -utis f -
ropstvo;regio, -onis f - kraj. pokrajina; lex, legis f - zakon; lux, IOcis f - svjeUo; hirundo, -dinis f-
lastavica; ver, veris n - proljece; umbra, -ae f - sjena; virtus, -Otis f - krepost; oppidum, -i n - utvrda,
grad; Troia, -ae, f - stari grad u Maloj Aziji; ora, -ae f - kraj, obala; dolus, -i m - varka; rex, regis m
- kralj; socius, -ii m - drug, drugar; pelagus, -i n - more.
Pridjevi:
necessarius 3 - potreban, nuian;novus 3 - nov; Graecus 3 - grcki; magnus 3 - velik; asiaticus 3
- azijski.
Glagoli:
vivo 3 - iivjeti; cOpio 3 - ieljeti, iudjeti; contemno 3 - prezirati; capio 3 - uzeti, osvojiti; cado 3 -
pasti, poginuti; fOgio 3 - bjeiati; quaero 3 - traiiti.
Prilozi i veznici:
autem a, - pak (stoji na drugom mjestu); causa (s gen.) - zbog; valde - veoma, vrlo; tum - tada;
Imenski izrazi:
natura - po prirodi. - U latinskom naim~ stoji cisti ablativ, a zovemo ga ablativ nacina (modi).
Vere novo - pocetkom proljeca. Neke imenice za oznaku vremena na pitanje ' kada' stoje u
ablativu, a zovemo ga ablativ vremena.
dolo - na prijevaru. To je ablativ nacina.
Potraii u tekstu prijedloine izraze, odredi im prilosku funkciju!
Pronadi u tekstu prisvojne genitive!
Pronadi sve prelazne glagole i odredi kojoj konjugaciji pripadaju!
Dekliniraj: multae virgines, lex necessaria, regio nostra.
Subjekt iii objekt moie se prosiriti i apozicijom, kao: Troiam, magnum oppidum orae Asiaticae.
Prilozi i priloske oznake redovito dopunjuju glagolsku radnju, a mogu dopuniti i pridjev, kao: valde
pulchrae.
Prevedi: 1. Siobodu Ijubimo, a ropstvo preziremo. 2. Lijepi krajevi nase zemlje mnogim se Ijudima
svidaju. 3. Nasi narodi su spremni braniti slobodu - spreman - promptus 3; - braniti - defendo 3.

29
 PR\'A (;l111INA UCENJA

Komentar:
1) Pripit to\1ck rada atl-,riva istinu 2} N.Jkon deset godina bcZU~PJl'~n(lb rato\'J.nja pod lidmam.1
Troje, gdje su bili glavni Gr~ki jun.1k Ahilcj, i trojanskl Hcktor, G rd su konoltno \'arkom o~nlJlh gr.1U
N.1ime, napravili su !>Il nog konja (Trojanski kanj) i u nj smjcstili do tristo VOjlllka, a TroJ<1 l1cc ... u
prcvari li dil jc to njihov pol-,lon boginji Ateni, z..aSt itnici Troje, lA.' sr ~tan p(~vratak II domo\'inll. Trojanci
su SC' dali prcvilriti i konja u vukli u grild liZ velika ,,('Seljc. otu 5(' \'uJllIci I,l\'uko':'c II konJa, a lIlsto
vrijcmc s m ora doplovi djela grtka no ta, pa ncs pn.!ll1illl grad, uspavall II snu i vi nu, 1.11-,0 oS\'oji~c,
popa li ~ i po ru ~i ~. Isp. Vcrgilijc, Enejida, pj. II.

VJEZBA 6.

lME ICE SRED JEG ROD A - PREZE T CETVRTE KO JUGACijE

Imenice sred njega roda konsonantske deklinacije sv rsavaju u nominati vu i

genitivu singul ara na:
-u s, -oris; -us, -e ri s; -us, -uris; -ur, -uris; -ur, -oris, npr. : corpus -oris 111 -
tijelo; tempus, -oris II (vrijeme); vumus, -eris II (rana); ius, iuris /1 (pravo);
guttur, -uris /1 (grlo); robur, -oris /1 (snaga), murmur, -uris /1 (mrmor,
mrmljanje); fulgur, -uris II (munja).
Srednjeg su roda i imenice na : -c, -1, -n, -t, kao: lac, lactis /1 (mlijeko); mel,
mellis II (med); nomen, -inis /1 (ime); caput, -His II (glava).
Primjeri deklinacije

singular plural
N corpus nomen corpora nomina
G corporis nominis corporum nomin um
D corpori nomini corporibus nominibus
A corpus nomen corpora nomina
V corpus nomen corpora nomina
Ab corpore nomine corporibus nominibus

Izuzetno su muskog roda imenice: mus, muns III (mis); vultur, -Uris m
Oas treb); lepus, -oris /11 (zec); sal, salis In (so l); sol, solis 111 (sunce). Zenskog foda
je ime: Venus, -eris f (Venera).
it ll' ...

Glago li cetvrte ko njugacije svrsavaju u infinitivu na -ire, a osnovno -i poka-

zuje u svim Iic ima prezenta. Kao u prvoj i drugoj konjugaciji i ovdje je slog dug
pred nastavcima: -re, -mus i -tis.
30
 VJEZI3A 6

singular plural
1. audi-o cujem audi-mus
2. audios audi-tis
3. audi-t audi-u-nt

U trecem lieu plura la tematski vokal " u" pre ao je ovamo iz trece konju gacije.
- Glagole ove konjugacij e navod imo:
audi o, audire (i ii: audio 4); veni o, venire; sentio, sentire;

VJEZBE IZADACI

I -1 . Tempus vulnera corporis et dolores animi sanat. 2. Mel in ore, fel in corde. 3. Os, nasus et
oculi in capite siti sunt. 4. Multa et magna flumina per terram nostram fluunt.
11- Carmina Hameri' sunt: lITas et Odyssea. Primum carmen certamina Graecorum et Troianorum
apud Troiam oppidum describit. In Odyssea Homerus errores Odyssei narrat.
III - 1. Venus dea amoris, Apollo deus solis, Diana dea lunae est. 2 2. Aquila non capit muscas.
3. Nomen Spartaci,3 magni ducis servorum, clarum est.
IV - Quot capita, tot sententiae. Ignorantia iuris nocet. Cibus post opus iucundus. Nomina sunt
odiosa. Plena iure.4
RIJEC! -Imenice:
tempus, -oris n - vrijeme; vulnus -eris n - rana; corpus, -oris n - tijelo; dolor, -oris m - bol; animus,
-i m - duh; mel, mellis n - med; fel, fellis n - iuc; nasus, -i m - nos; caput, -His n - glava; flumen ,
-inis n - rijeka; carmen, -inis n - pjesma; iITas, -iidis f - lIijada; certamen , -inis n - borba; Venus,
-eris f - Venera; dea, deae f - boginja; sol, solis m - sunce; luna, -ae f mjesec (nebesko tijelo);
musca, -ae f muha; nomen, -inis n - ime; dux, ducis m - voda; servus, -i m - rob; sententia, -ae f
- misljenje, misao; ignorantia, -ae f - neznanje; ius, iuris n - pravo; opus -eris n - djelo
PRIDJEVI:
situs 3 - poloien; primus 3 - prvi (redni broj); iucundus 3 - prijatan, ugodan; odiosus 3 - mrzak,
neugodan (ne treba imena spominjati);
Glagoli:
fluo 3 - teei, protjecati; capio 3 - hvatati; noceo 2 - skoditi
Prijedlozi i prilozi:
apud (s akuz.) - kod; post (s akuz.) - poslije; sine (s abl.) - bez; quot - koliko; tot - toliko.
Potraii sve glagole u tekstu i odredi kojoj konjugaciji pripadaju!
Pronadi u tekstu apozicije!
Pronadi u tekstu imenske predikate i prekontroliraj da Ii se njihovi pridjevi, odnosno imenice slaiu
sa subjektom u rodu, broju i padeiu!
U recenici moiemo imati vise subjekta i objekta povezanih sastavnim veznikom. Pronadi ih u
tekstu l
31
 PRVA GODI~A l·(E. 'JA

Pronadi priloske oznake i odredi im funkciju!

Pronadi nekoliko imenica koje su u latinskom drukcijeg roda nego kod nas.
Dekliniraj: magnum flumen, pulchrum carmen, clara Venus, album (bijel) lac.
Prevedi: 1. Usta su smjestena na glavL 2. Rado pohadamo lijepu obalu Dalmacije. 3. Mlijeko js
djeci (puer -pl.) vrlo potrebno.
Vidis Ii razliku izmedu nase rijeci "usta" i latinske ' os"?

Komentar:
1) Homer je autor dvaju naj zna~ajnijih epova svjetske literature, lIijad e i Odiseje, kOji se vee odavna
pre ode na sv svjetskc jezike. Prvi kompletan prijevod obaju epova dao je kod nas Torno Marene u
n a~emadaptiranom heksametru g. 1882. i 1883., a taj se prijevod do u na~ dane izdajc u modcrnizi-
ranom ob liku s ritmi~ke i jez itke s trall C. - 0 Home ru z nad emo vrlo malo, a vi~e ad nas nisu zna li ni
grtki historitar Herodot (5. st. pr.n.e.) niti rilozef Aristotcl (4. st. pr.n.e.), nin Platon (427.-347.). 0
vrcmenu Homerova t ivota, a njegovoj uzoj domovini, kao opcenito 0 njegovoj literamoj djelatno ti
mnogo se pisaJo ad najstarijih vremena pa sve do na~ih dana. Danas zna mo sarno taliko da postoje
e povi lIijada i Odiseja, kojima je \1erojahlo autor Homer. Vrijeme nastanka tih epova, a time i vrijemc
even tualn og z ivota Homera s la vlj a sc u 10. iii 9. sto ljete pr.n.c. Usp. 0 tom: Zdeslav Dukat. Home rsko
pitanje, Zagreb 1987.
2) Cijela grtka literatura, a osobi to epska djela, prazeta je
politeizmom. Grtka rcligija kretsko-mikenske kultu.rc iz 2. mi-
leniia pr.n.e. vafi kao najranija europska reIigija. Nc§to kasnije
na apeninskom poluotoku datira se errurScanska religija, koja
ce zajcdno sa grtkom okoS. st. pr.n.e. vr!ii ti utjecaj na formira-
nje itaJske re li gije. Na vjerskom poimanju kretsko mikenske
re ligij e potetkolll prvog milenija pr.n.e. ra zvija se homerska
rel igija, koja nam jc vrlo dobra poznata po Homerovim spje-
vovima i po sp isima "Djela i da ni " i "Teogonija" pje nika
Hesioda iz Askre u Beotiji (7. st.pr.n.e.). Prcmda su grtki
fil ozofi go tovo svi redo m pobijaJi poiiteizam, 0 11 se kao plod

AT£NA ILl M INERVA ZEUS ILlllIPITER

32
 VJEZBA 6.

pu ~k". i pjesnit ke maSteod r!ao u G r~koj vrlo d ugo, a njegov u~ecaj je sna!an i u italskoj narodnoj
rel1g'jl. kao 1 kad latmskih PJcsruka, premda ani tes ta izrafavaju sumnju u cijcli taj nad grobni svijct.
- Prema homerskoj reUgiji, bogovi vladaju gomjim svijetom s Olintpa, vladaju zcmljom i morima,
kao i podzcmnim svijet0r:" Bogovi gomjeg svijeta bili su: Zeus Uupiter), njegova !ella Hera Uunona),
Apolon (Febo), Atena (Mmerva), Ares (Mart), Afrod ita (Venera), Art emida (Oijana), Herest (VuJkan),
Hermes (Merkun)e), HesD)a (Ves ta), Demeter (Cerera). Bog podze mlja je Hades iii Pluton (Orcus) i
njegova :!cna Perzefona (proscrpina). U zagradama su stavlj eni ri mski nazi vi za bogove.

VEZUV - SREDISrE SPA RTAKOVA USTANKA

3) Spartak je bio voda robovskog ustanka u Italiji g.73.-71. pr.n.e. Rodo m je iz Trakije, a vjerojatno je
bio ~ ) an tratkog kraJjevskog roda. Sio je zarobljen i kao rob doi;ao u Rim kao gladija tor. God . 73.
pobjegao je iz Rima i okosebeokupi o velik broj robova s italskih latifundija i g)adija torskih udru~e nja.
Pomoeu dosta brajne vojskc robova okupirao je Vezuv, po tukao jc veCi braj rimskih vajnih odreda,
koji su bili pos)ani da ga sv)adaju . 5 vojs kom je prodro do podno~ja Alpa, gdje su mu se pridMila
mnoga ga lska plcmena. Za tim se vratio u juznu Italiju i tu je bio svladan blizu Krotona od pretora
M. Licinija Krasa. Us tanak robova jo~ je neko vrijeme trajao na Siciliji , ali je i tu konaeno u ga~en .
Spartakov neuspjeli ustanak imao je ipak snatan od ick. Neskoro su donden.i 7..akoni u svrhu za§ tite
robova, a biloje u Rimu dos ta patricija koji su prema o brazovanim ro bovima dosta humane postupali.
Taka je Ciceron sa svojim robom li rono m postupao kao prcma clan u vlasti te obitelji.
4) Ablativ nan na: punim pravom.
 VJEZBA 7.

TRECA DEKLINACIJA
B -I-OSNOVA

Imenice muskog, zenskog i srednjega roda

Imperfekt prve konjugacije i glagola "esse"
U drugu skupinu trece deklinacije spadaju imenice sva tri roda kojima se
osnova zav rsava na vo kal -i, sto je vidlji vo osobi to u genitivu plurala: navi-um,
imbri-urn, mari-urn, animali-urn. U ovu sk upinu spadaju:
1. Imenice na -es i-is 5 is tim brojem slogova u nominativu i ge nitivu singulara,
a uglavnom su zenskog rod a, kao: cHides, -is f(po raz), ropes, -is f( litica), vulpes,
-is f (lisica), navis, -is f (lada), ciassis, -is f (brodovlje), avis, -is f (ptica). Ipak,
muskog su roda imenice: elvis, -is III (gradanin), piscis, -is n (riba), panis, -is m
(kruh), collis, -is m (brezuljak), orbis, -is m (krug, orbi s terrarum - svije t),
mensis, -is m (mjesec kao dio god ine), finis, -is m (kraj, medal.
2. Imenice zenskog roda na -s i m uskog roda na -er, koje u kos im padezima
isp red nastavka imaju dva iIi vise konsonanata, kao: ars, artis f(umjetnos t), pars,
partis f (dio), urbs, urbis f (grad), gens, -ntis, f (pleme), frons, -ntis f (celo),
imber, imbris m (kisa), venter, -tris 111 (trbuh), linter, -tris 111 if (camac).
Ipak su neke imenice na - 5 m uskog roda, a to su: mons, montis 111 (brdo), fons,
fontis 111 (izvor), pons, pontis 111 (most), dens, den tis 111 (zub).
3. Imenice sred nj eg roda na: -al, -ar i -e, kao:
animal, -aIis n (z ivotinja), exemplar, -ans n (primjer), mare, -is n (more),
rete, -is n (mreza) .
lmenice i-osnove dekliniraju se kao i imenice konsonantske osnove, ali treba
uoCiti neke razlike. U geni tivu plur. za sva tri roda, pa u nominativu, akuza tiv u
i vokativu pI. sr. roda nastavak dobivaju na Cistu osnovu, pa imamo: navi-urn,
urbi-urn, imbri-urn, animal i-urn (usporedi corpor-urn); animali-a, mari-a, reti-
a. (usporedi corpor-a). Osim toga imenice sr. roda u ablativu singu lara imaju -I,
odnosno Cistu osnovu: animali, mari (usporedi: corpor-e, vulner-e).
Primjeri deklinac ije:
Singular Plural
N vulpes ars mare vulpes artes maria
G vulpis artis maris vulplum artium marium
D vulpi arti mari vulpibus artibus maribus
A vulpem artem mare vulpes artes maria
V vulpes ars mare vulpes artes maria
Ab vulpe arte mari vulpibus artibus maribus

34
 VjE 2 BA 7.

Neke imenice i-osnove u genihvu plur. izuzetno imaju -urn, kao: carus, -is III
(pas), iiivenis, -is /11 (mladic), sedes, -is j (sj ed i ~ te), pater, -tris III (otae), mater,
-tris j (majka), frater, -tris III (brat). dinum, iiivenum, sedum, patrum, matrum,
fratrum.
Na prohv, neke imeniee konsonantske osnove u genihvu plura la imaju -ium,
kao: penates, -hum /11 (kucni bogovi), optimates, -hum III (ophmati), lis, litis j -
litium (svada), miis, miiris /11- murium (mi ~), fauces, faucium j(zd rijelo).
Neke imeniee na -is za d d ale su osnovno -i takoder u akuzativu i ablahvu
singulara .
febris, -is f groznica febrim febri
puppis, -is f krma lade puppim puppi
secOris, -is f sjekira securim securi
sTIis, -is f zeda silim siti
lurris, -is f kula turrim turri
tussis, -is f kasalj tussim tussi
os,
axis, -is f
osovina
- axi

Tiberis, -is m rijeka Tiberim Tiberi

Neapolis, -is f Napulj Neapolim Neapoli

lndikativ imperfekta prve konjugaeije pravi se tako da se na prezentsku

o novu doda sufiks -ba- i lieni nastavei:
singular 1. -m, 2. -s, 3. -t; p lural 1. -m us, 2. -tis, 3. -nt.
Ish ce lieni nastavei vaz ih za sve osta le konjugaeije.

singular plural
t. laudabam 1. laudabamus
2. laudabas 2. laudabatis
3. laudabat 3. laudabant

Latinski imperfekt prevodimo na ~im imperfektom: hvaljah, iii na~ im perfek-

tom trajne radnje: hvalio sam.
Imperfekt glagola ESSE glasi:
singular plural
1. eram 1. eramus
2. eras 2. eralis
3. erat 3. eranl

35
 P RVA G OD INA UCEN)A

VJEZBE IZADACI

1-1. Auribus audimus, oculis videmus, naso odorem accipimus. 2. Vulpes pnum mOtat, non mores.
3. Antiqua Graecia patria multarum artium erat. ! 4. Graeci Romanos artibus superabant. 5. Romu.
Ius et Remus filii vestal is Reae Silviae et dei Martis erant. 2
II - 1. Naves IIlyricae per maria in terras remotas navigabant. 2. Multa genera piscium in mari
Dalmatiae vivunt. 3. Repetitio est mater studiorum. 4. Eques equum calcaribus, homo hominem
exemplis incitat.
III - 1. Pueri et pueliae patn et matri oboedire debent. 2. Penates et Lares 3 apud Romanos dei
familiae erant. 3. SHim aqua ex puro fonte exstinguimus. 4. Poeta Horatius cum Maecenate4 saepe
iuxta Tiberim ambulabat.
IV - Piscem natare doces. Rnis coronat opus. Pater familias.5 Ovem committis lupo.
Od ove vjeibe pa dalje rijeci traii u Rjecniku na kraju knjige!
Latinski ablativ bez prijedloga cesto odgovara nasem instrumentalu, pa ga zovemo "ablativus
instrumentalis", a oznacuje sredstvo kojim se vrsi glagolska radnja, kako to vidimo u recenicama
1·1 , 11·4, 111-3. Ovim ablativom se kazuje i obzirom na sto se vrsi glagoslka radnja, kao u rec. 1-4.
Ablativ je u recenici cesto popracen nekim pnjedlogom. Potraii ga u tekstu!
Akuzativ imenice redovito ima funkciju objekta, ali ga cesto nalazimo i uz prijedloge. Potraii ga u
tekstu. Akuzativ i ablativ su jedini padeii u latinskom koji stoje s prijedlogom.
Dekliniraj: multae artes, mare nostrum, caliida (Iukava) vulpes.
Kaii da Ii naziv klinike "otorinolaringologija', tj. klinika za bolesti uha, nosa i grla ima latinsko
porijeklo! Ne, to je stara grcka sloienica.
Prevedi: 1. U staroj Grckoj cvjetahu mnoge umjetnosti. 2. More obiluje mnogim vrstama riba.

Komentar:

1) Sta ra ertka je dala vrlo mnogo na polju litera ture,

umjetnosti, nauke i filozofije. ertka Iiteratura je genijal na
tvorevina grtkog duha. erci su u poeziji i prozi dali naj-
vete literarne vrste za padnog svijeta. junat ka pjesma ima
ne nadmaS ive uzore u Homerovoj Ilijadi i Odiseji, epovina
s tematikom rata kad Troje. Hesiod se U svojim epima
(7. st.pr.n.e.) obra ta zemljoradnji i religiji . U sedmom sto-
Ijetu do zavidnog stupnja razvija se lirika. Tragediju od 6.
51. uspinju do njena vrhunca Eshil, Sofoklo i Euripid, a
ne$to kasnije komediju usavr§ava Aristofan. Zatim i his to-
riografija dobiva nezaobiJazna imena Herodota i Tukidi-
da. eovorni~tvu slavu kroz poznija stoljeta poneso~ De-
mosten i Isokrat. Filozofija kao nauka 0 svijetu izmedu
600. I 450. g.pr n.e. ima velika imena, kao ~ t o suoThales,
Anaksimander, Anaksimen, Heraklit, Empedoklo i Anak-
sagora, Demokrit, Sokral, Platon i Aristotel. Nastaju gla-
sovite fil ozofske ~kol e: Akademjja i Peripatetika. Ostaci PITAGORA

36
 VJEtBA 7.

PERISTIL

grCkog kiparstva, graditeJj s tva i raznih umijeta jo ~ i d anas

nam govore 0 o5tvarenjima kojima ce se tovjek uvij ek
divinoTu su imena: Praks itel, Fidija, Poliklct i Miron.
2) Prema italskoj priti, Amulijc jc SVTgnuO 5 prijcslolja
brata N umitora, a njegovu kt erk'u Reu Sil viju uci ni o vesta·
linko m da ne bi imaJa poreda. Medutim, Silvija je na sv ije t ESHIN - FILOWF
dala blizance Romu la i Rema, kojima je navodno otae bog
rata Mars.
3) Pena ti i Lari su rims ki kutni bogovi, svakako ni1ega reda. Nairne, osim slu !benih i drZavni h
botanstava, kojima su se u centru grada aka faruma podizaJi velicans tve ni hramovi, spomenici i
kipovi, domati n kuce je ima o pravo da, za za!ti tu vlas tite ku ce i ognji ~ ta, izabere posebna ni ta
botans tva: Pe na te, Lare i Geniie. Oni s u U s vakoj imuenijoj ku ti imali svoja svet:i5ta po red ognjiSta,
gdje su im se odredenih dana prin osili darovi.
4) Kvin l Horacije Flak (65.-8. p r.n.e.) jeda n je ad najznatajnijih pjesnika Rima. Sin je oslobadenog
roba, koji ga je ran o d oyen u Rim da mu o moguti prikladno i;ko lovanje. OtiSao je u Atenu na daljnje
studije, gdje se pridrutio republikanskoj "ojsci Kasija i Bruta, koja je 42. g. pr.n .e. kod Filipa bila
potpuno porafena . Horacije se poslu 1i amn estijo m i vrati u Rim . U njegov tivot se sada nerazdvojivo
uplele velika li mos l tadaSnjeg Rima i sluf bene politike Oktavijana Augusta Gaj Cilnije Moee nal, koji
mu je osigurao pris toj nu egzis tenciju . Ho racije se say pos vetio knji!evnosti i dao je vrlo znatajna
djela. Pozna te su mu sa tire, podrugljive pjes me (epodc), lirika i iiterama pisma.
5) To je stari genitiv mj. familiae.
 VJEZBA8.

NEPRAVILNE IMENICE 3. DEKLINACIJE

- HvlPERFEKT 2. KONJUGACIJE

U trecoj deklinaciji jedne i druge os nove ima imenica koje se dekliniraju po

dvjema osnovama, pa ih zovemo nepravilnima. To su:
iter 11 (put) . Ta osnova vazi samo za nom., akuz. i vok. singulara, dok se os tali
padezi tvore na osnovu itiner-: gen. itineris, dat. itineri, abl. itinere itd.
senex m (starac). Svi ostali padezi tvore se na osnovi seni-: gen. senis, dat. seni
itd., plural senes, senurn ita .
ciiro f(meso). Svi ostali padezi tvore se na osnovi cami-: gen. carnis, dat. cami
itd., plural carnes, camiurn itd.
nix f (snijeg). Svi ostali padezi tvore se na osnovi nivi-: gen. nivis itd., plural
nives, niviurn itd.
vis f (sila, snaga) ima u singularu jos sarno dva padeza na istoj osnovi: akuz.
vim, abl. vi, - dok se plural pravi na osnovi viri-: vires, virium, viribus itd.
Iuppiter - vaZi sarno za nom. i vok., a svi ostali padezi tvore se na osnovi
Iovi-: gen. Iovis itd.
bos m if (govedo) dalje se deklinira na osnovi bovi-: gen. bovis itd ., plural
boyes, bourn, bobus (iIi biibus) itd.

Imperfekt glagola druge konjugacije pravi se kao i kod glagola prve ko-
njugacije tako da se na prezentsku osnovu doda sufiks -ba i licni nastavci za
imperfekt. Osnovni je vokal pred -barn dug.

singular, 1. dele-bam 2. delebas 3. delebat

plural, 1. dele barn us, 2. delebatis, 3. delebant

38
 V)rtsA 8

I - 1. Vim tantummodo vi repellere potis est. 2. In Capitolio antiquae urbis Romae 1 olim templa
lovis et lunonis erant. 3. Caesar2 per augusta et ardua itinera in Galliam cito contend~. 4. Cato
Maio(.l mores civium Romanorum corrigere stude bat.
II - 1. In regionibus nostns antiquis temponbus IIlyni' habitabant. 2. Naves Liburnae propter
magnam celeritatem Romanis valde periculosae erant. 3. Teuta, regina IIIynorum,5 cum Romanis
pro libertate patnae terrae pugnabat.

Iz gramatike:
1- 3: contendit - historijski prezent koji zamjenjuje perfekt.
II -1 : antiquis temporibus - ablativ vremena na pitanje Okada".
Pronadi u tekstu instrumentalne ablative! Instrumentalnim ablativom kao do pun om predikata
kazuje se i neko dusevno iii tjelesno svojstvo na pitanje "kakav·, dok se vnjeme kada se vrSi iii
kada se vrsila radnja u latinskom izraiava temporalnim ablativom, kao u ree. II - 1.
Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i s ablativom!
Pronadi apozicije! - Gdje nalazis posesivne genitive?
Prevedi: 1. Dubok (altus) snijeg pokriva mnoga brda Sosne i Hercegovine. 2. U stara vremena
IIiri bijahu neprijatelji Rimljanima.

Komentar.
1) Grad Rim je sagraden na sedam brezuljaka keji se zevu: Palatin, Kapi tetij, Aventin, Celij, Eskvilin,
Viminal i Kvirinal .
2) Gaj juJije Cezar (100.-44. pr.n.e.) bie je veli k dr!avnik, vejskeveda i pisac. U reku od sedam godina
esvejie je cijelu Galiju, u iste vrijerne zalazie je s vejskern u Gerrnaniju i Britaniju, a ed ged. 49.-45.

POMPEI CEZA R

39
 PRVA GOD INA UCENJA

vodio je u spj ~n o grada ns ki fat protiv scnata na ~e lu 5 Pompejem i proglasio se diktatorom. Sam je
opisao svoje ratove u djelill1il "Ga lski ral " i "Gradanski raf'. Protiv scbe jc imao go tovo cijcli sena l,
izmedu ostalih i M. Tu lija Ciccrona. G. 44 . pr.n.c. 7..avjerenici su ga ubili u samom Senatu. Nakon
Cezarova ubojstva ponovn o CO doci do gradans kog rata, najp rije i7..modu republikans ke vojske na
telu Brutom i K~sijem i senats ke strankc na ~c l u S Markom Anton ij I'll i mJad im Oktav ijan om.
posinkom Cezar ovim . Republikanska vojska jc hamctom potu ~en a g. 42. kod Fil ipa u Gr~koj. Zatim
dolazi do novoggradanskog rata izmedu Marka Antonij. i egipats ke kra ljiec Kleop.tres jedn estr.ne
i Okt.vijana s dru ge. Pobjedom kod Akeija, na za pad noj oba.li Gr~ke, g. 31. Oktavijan izide potpunim
pobjednikom i sam zav lada u Rimu kao princeps, ali U surad nji sa sena lom. Oktavij an, kasnijenazvan
"Augustus", u stvari je PRINCEPS SENATUS. 5 njime po~inj e CARSKO RAZOOB Lj E rimskog
imperija.
3) L. Marcus Poreiu s Ca lo (234.-149.) zave se i Stariji (Maio r) za raz li ku od Katona Mladeg. njegov.
praunuka i ljutog pronvnika Cezarova. Katon Stariji bie je pravi Rimljanin starog kova i zas tupnik
nacionalnog pravca u Iilc ratu ri , za razliku od kruga Sc:ipi ona, gdj c se uporno gajilo helenis tiCko
obrazovanje. Katon je bio vojskovod a, drZavnik, govomik, his t o rj ~ar i vrl o plodan pisac.
4) rurska plemena, kako s u za t~ena konablim dolaskom rinlSke uprave na njihov teritorij g. 33.
pr.n.e., bila bi ova: H.istri u ls tri, japodi premo Karlovcu, Liburni juznijedoZadra, Dalmate do Narone,
Vardei doSkadra, Desidia ti u eentralnoj Bosni, Mezi u sjeveroza padnoj Bosni, jasi i Breuci u Siavoniji,
Kolapijani uz rijeku Kupu sjevemo od Karlovca . - G radO\'i koji 50 spominju kod s taril, his toriograIa
bili su uglavnom ovi: Scodra (Skadar), Lissus (LjeS), Okinium (Ulcinj), Butua (Budva), Epidaurum
(Cavtat), Salonae (So lin), Trag urium (Trogir), Scardona (Skradin), jade ra (Zadar), Seni a (Senj),
Pola (pula), Parentium (po r~), Albona (Labin), Mursa (Osijek), Cibalae (Vinkovei), Segestiea iii Siseia
(Sisak), Narona, Delminium (Duvno), Vetus Bistue (Zenica).

ILi RSKA PL£MENA

40
 VJEZBA 8.

5) U r::lzdoblju izmedu prvog i drugog punskog rata Rim pokazuje ambicije da svoju ekspanzio·
nisli l ku pol itiku 7.a pot ne i prema Islok u, kama mu jc bio o lvorCI1 put sama prcko sjcveroistoc ne
obale Jadrana, gdjc S U obitavala ilirska plcmcna. Najmocniji SU tada med u njima bili ARDIEJCI ko;i
su hili pazna ti kao vjcSI"i pomorei. Cusareti napadali su italske trgovcc koji su plovi li Jad ranskim
morem . Rimljani su tra f ili od njih ovc kraJji cc TEUTE da prestanu sa gusarcnjcm. Teuta nc dad e
odgovora, pa g. 229. pr.n. c. Rim posla jaku vojsku da kaz ni i Teutu i njczine g USc:'lTC. Teutina jc vojska
hi la porafc na, Ie Rimljani okupirak nekoliko ilirskih primo rs ki h gradova. Teuta sc odrekne vlas ti, a
na slijedi je DEMETRIJE, njezin biv~ i vojskovoda, koji je za vrijemc ilirs kog rata bi o pr ~o na s tranu
Rimljana. Demetrije je ad Rimljana dobio na upravu i olok Hvar, po temu je dobio nazi v Demetrije
Hvarski. Kad je Demetrije za vrijeme drugog punskog rata primijetio da rims ka mot: slabi, poceo je
ruSiti mirovni ugovor, do pu iHao je ilirskim brzim ladama gusarenje po Jadranu i stao je pljatkati
ilirske gradove koji s u bili pod rimskom vlasti. Zbog toga dade do noveg sukoba s rims kom vojskom.
Glavna se bi tka odigrala ked Starigrada na I-Ivaru. Demetrije je potuten i pobjete ma.kedonskom
kralju Filipu V. Rimljani se tako dokopaSc veceg dijela ilirskog teritorija.

~ :~~~I.~A Hl1Jatl"l

OIIIITI Os-.Q.J(""" .., DOlI" CAltS1YA

_ nlvtlM(UO OSVOJiNI ll",wf

_ _ f<.V41IAlOV 'VII I'QYI:Af..... ,rt·101C

RIMSKE PROVINO/E

41
 VJEZBA 9.

PRIDJEVI TRECE DEKLI ACIJE

- IMPERFEKT 3. i 4. KONJUGACI}E

Pridjev i trece d eklinacije pripad aju i-osnovi, a poput imenica srednjeg roda u
ablativu singuJara imaju zavrsetak -i. Oijelimo ih u tri sku pine:
a) Pridjevi u nominativu singulara sa TRI ZAVRSETKA na -er, -ris, -re, iIi -er,
-eris, -ere, kao:
acer, acris, acre (zestok, ostar), -aliicer, alacris, alacre (z ivahan), - celeber,
-bris, -bre (slavan), - saliiber, -bris, -bre (zdrav), - celer, celeris, celere
(brz).
b) Pridjevi u nominativu singu la ra sa OVA ZAVRSETKA na -is (m. i i rod), -e
(sr. rod) :
fortis, forte Oak), - omrus, omne (sav, svaki), - commiinis, -e (zajednicki),
- duicis, -e (sladak), - facilis, -e (Iak), - difficilis, -e (tezak), - similis, -e
(slican).
c) Pridjevi u nominativu singulara 5 JEONIM ZAVRSETKOM za sva tri roda:
felix, feUcis (sretan), - audax, audacis (smlon), - sapiens, sap ientis (mu -
dar), - cons tans, constantis (postojan).
Primjeri dekliniranja:
Tip a)

singular plural
N acer acris acre acres acres acriii
G acris acrium
0 acri acribus
A acrem acrem acre acres acres acriii
V acer acris acre acres acres acriii
Ab acri acribus

Tibb)

singular plural
N fortis forte fortes fortia
G fortis fortium
0 forti forti bus
A fortem forte fortes fortia
V fortis forte fortes fortia
Ab forti fortibus

42
 VJEZ llA 9 .

Tip e) singular plural

N felix felices felicia
G felicis felicium
D felici felicibus
A felicem felix felices felicia
V felix felices felicia
Ab felici felicibus

Neko liko pridjeva trete de klinacije s jednim zavrsetkom mijenja se po kon-

sonantskoj osnovi, a to znaCi da u a bla tiv u singulara imaju -e, u nom., akuz. i
vok. plurala sr. roda imaju -a, a u genitivu plurala za sva tri roda -urn. To su
pridjevi:
dives, -His (boga t) d ivite - divi tum
pa uper, -'?ris (siromasan) pa upere - pauperum
vetus, -e ris (star) ve tere, - veterum
inops, inopis (oskuda n) ino pe - inopum

•••
Glagoli trece konsonantske konjugacije prave imperfekt tako da ispred
nastavaka za imperfekt dobiju tema tski vo kal -e-, koji analogno prelazi i u
i-osnovu trece konjugaeij e i u ce tvrtu konjugaciju:

singular plural
1.
legebam faciebam audiebam 1. legebflmus faciebflmus audiebflmus

2. legebas legebfltis faciebfltis audiebfltis

faciebas audiebas 2.

3.
legebat faciebat audiebat 3. legebant faciebant audiebant

Prevodimo: Citah, citao sam; pravlja h, pravio sa m; slusah, slusao sam.

VJEZBE I ZADACI

f - 1. Antiquis temporibus Romani acria bella cum finitimis nationibus gerebant. 2. Romani etiam

in regionibus nostris firmas vias construe banI. ' 3. Ora maritima Dalmatiae iam antiquis temporibus
valde salubris et amoena erat.2 4. Homerus in carmine immortali lIiiidis clara opera fortium virorum
TrOianorum et Graecorum celebrabat.3 5. Audaces fortuna iuvat. 6. Vita brevis. ars longa. 7. Bonum
commune.
43
 PRVA GO DI NA UC ENj A

II - 1. Omnes fere pauperes cives Lucii Catilinae coniuration favebant.' 2. Imperator Augustus5
nocte parum dormiebat. 3. lunius Brutus terrae prout commOni matri omnium hominum osculum
dat. 6 4. In Illyrico magnus numerus urbium celebrium erat, prout: Sal6nae, Narona, Jadera , Siscia,
Sirmium et SingidOnum. 5. Optimates in Italia contra populares saepe bellum gerebant.7 6. Praxi-
teles et Phidias, celebres artifices Graeci, statu as e marmore faciedant. 8
III - 1. Naturalia non sunt turpia. 2. Vita brevis, ars longa. 3. Bonum commune. 4. Sol omnibus
IOcet. 5. Dulce cum utili. 6. Omne principium grave. 7. Omnes una manet nox (Hor.). 8. FOgit
irreparabile tempus.
Odredi predikat u rec. 1-1 !
Dativ je u reeenici dopuna na pitanje ' komu' iii ' eemu' , ali cesto stoji uz neke glagole koji se kod
nas drukcije konstruiraju (ree. 11-1).
Kakav je to ablativ ' nocte' u ree. 11-2? Slicno bi bilo: die, vere, hieme, aestate. Kako je to kod nas?
Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i ablativom i posebno ih oznaei!
Pronadi u tekstu posesivne genitive i kaii koji element recenice dopunjuju!
Dekliniraj: acre bellum, carmen immortale, fortis vir, audax nauta.
U latinskom se pridjev moie upotrijebiti i samoslalno, Ij. bez imenice. Tada on stoji u pluralu sr.
roda, kao u izreci: Naluralia non sunt turpia. U nasem jeziku takva se funkcija pridjeva kazuje
singularom sr. rod a: Naravno nije ruino, iii: Naravne stvari. ..
Prevedi: 1. Starci noc:u malo spavaju. 2. Lailjivu covjeku ne vjerujemo.

Komentar:

1) Rimljani su joS u 3. s l. pr.n.e. po~eli s osvajanjem i1irskih teritorija, a g. 33. pr.n.e. vee su sva ilirska
plemena bila pod njihovom vlasti i organizirana su kao jedinstvena provincija 5 nazivom fL-
LYRlCUM. U svrhu boljeg komuniciranja rimskih vojnih posada, kao i u svrhu lakSegadministriranja
tog velikog prostora i us pj ~nijeg razvijanja trgovine, rimska se vlas t pobrinuJa i za izgradnju cesta,
koje su ipak, u nekakvom stanju, za tekli vee kod ilirskih plemena. Saobratajnice za nI yricum poonjale
su u Akvileji. Jedan pravac je vodio preko Terges ta (Trst), Tarsatica (SuSak), Senia, Salonae, Epida-
urum (Cavtat), i dalje prema dan~njoj Albaniji . - Drugi je pravac spajao gradove: Emona (Ljubljana),
Celeia (Celje), Poetovio (ptuj), Mursa (Osijek), Sirmium (SremskaMitrovica), Singidunum (Beograd),
prema dan~njoj Rumunjskoj. - Jufni dio te saobratajnice iSao je od Ernone na: Siscia (Sisak),
Marsonia (Slav. Brod), Cibalae (Vinkovci), i dalje za Singidunurn.
- Iz daJmatinskog prirnorja bilo je nekoLiko veza s unutr~njosti, kao: Via Salaria (Solin - Tuzla), Via
Argentina (Solin - Srebrenica), za tim Senj - Sisal<, Solin - Sisak dolinom Une.
2) To dokazuje i Dioklecijanova pala~a u Splitu koju je, zbog zdrave klime, dao sagraditi car
Dioklecijan oko 300. g. jufnije od Salonae, a prema Sumovitom Marjanu. Ona je joS i danas veeim
dijelorn satuvana, a predstavlja najznatajniji spornenile rimskog graditeljstva na jadranskoj obali. U
tu pala~u car se povukao g. 305. kad je abdicirao. - Palata je izgradena u obliku vojnitkog tabora.
Centralni i jufni dio bio je namijenjen earu i njegovoj ohitelji, a sjeverni dio vDjna; slu.tbi i intendan-
tima. PaJa~a je imaJa dvije glavne ulice koje su je dijelile u ~etiri jednake cjeline. Zidovi s kulama
opasivali su je sa tri strane, a jllfno procelje uz more imaLo je natkrit trijern za Setanje. lmala je tetvora
vrata: Porta Argentoa premo istoku, Porta Aurea prema sjeveru, Porta Ferrea prerna zapadu i Porta
Aenea, kroz koja se i~lo do pri. tani§ta brodova. - U palaa se do danas saruvao carey mauzolej (danas
KatedralaSv. Duja), hrarn, peri.tiI, vestibul i podrurni. Kroz stoljet. diozidina kaoi slambenih zgrada
bio je poruSen, a na llJihovu mjestu napravljene su nove kute iii jayne zgrade.

44
 VJEZBA 9.

SM/EROVI GLAVN /H RIMSKlH PUn; vA KOD NAS

DIOKlEO/ANOVA PAIJ\(~" (REKONSTRUKCIIA)

45
 PRVA GODINA UCEN)A

3} Glavni trojanski junak je Heklor, sin kralja Prijama i Hekube. Njcgova iena je Andromaha, a sin
Astianakt. S njima se Heklor sastao kod Skcjskih vrala prije posljednjeg odlaska u boj (Ilij. 6. pj.). Brat
HeklOrOY je Aleksandar iii Paris, zbog kojeg jc i d oSlo do lrojanskog rata. Paris je, naime, na
propulovanju kroz Grtku u Sparti oleo Manelajcvu ienu, lijepu Helenu, dok je Mcnclaj bio odsutan.
Nanesenu nepravdu Menclaju osvetuje njegov bral Agamemnon, kralj u argolskoj Mikeni, koji je kao
glavni vojskovoda okupio mnoge grtke junake: glavnog junaka Ahileja iz Tesalije, Odiseja sa Hake,
Nestora iz Pila, dva Ajanla i mnoge druge. Cijela radnja IIijade vrli se oko glavnc leme: srdi ba junaka
Ahileja, koji sc povlati iz boja zalo SIO mu je Agamemnon nepravedno oduzeo milu mu robinjicu
Briscjd u. Tek kada je u borbi s Heklorom pao Ahilejev prijalelj Patroklo (pj. 16.), Ahilej se vraca u
borbu i nakon snai nog i dugog dvoboja svlada Heklora. Otkupom Heklorova tijela zavrSava !lijada.
4} Vrl o objekhvno, ali ipak s izvjesnom dozo m simpalija, 0 uroti, koju je g. 63. pr.n .e. prohv legalne
vlasti organizirao Sergije Kahlina zajedno s ui im kru gom svojih povjerenika, piSe G. Salustije Krispo
u d jelu "De coniuratione Ca tilinae". Kati lina je u Rimu i u cijeloj Italiji bio sakupio vrl o veliki broj
svojih prislaSa, ali su se njegovoj strani bi li pridrui ili i roboyi. Prije nego Mo je u Rimu uspio izvesti
prevral, njegove pia nove razo tkrio je u Senatu M. Tulije Ciceron, pa je Ka tilina bio prisiljen napustiti
Rim i na boj nom polju u Picenu ogledati vojnu sretu. Njegove su se eele vrlo hrabro bOrile, on lieno
posebno, ali je ipak bio poraten od mnogo brojnij e driavne vojske.
5} Gaj Oktavije potjete iz plebejskog roda. Njega je u 18. godini i ivota posinio praujak Gaj julije
Cezar i uCinio ga nasljednikom svoje baStine. Od tada Oklavije dobiva slu i beni naziv Gaj juJije Cezar
Oktavijan, a kad je postao PRINCEPS SENATUS dobije joS i naziv i Augustus, pa ga obitno zovemo
OCTAVIANUS AUGUSTUS. PobjeruvSi suparnika An-
tonija u bilci kod Akcija g. 31" postaje jed ini nosilac vlasti.
To je ujedno i kraj Rimske Republike koja je bila na snazi
od g. 509. pr.n.e., uz funkciju dva konzula, senata i narod-
ne skupSline. Nakon Auguslove smrti g. 14. n.e. pocinje
era ri_mski h careva, ad kojih su upravo prvi bili pravi tirani
(liberije, Kaligu la, Klaud ije, Neron i Domicijan). Vrijeme
Auguslove vladavine bilo je razd oblje unu tamjeg mira,
res tauracije i procva ta svih vrs ti urnjetnosti, posebno knji-
tevnosti i grad iteljs tva.
6} Posljednji rimski kralj Torkvinije Oholi poslao je svoje
sinove u Delfe, d o se kod Apolona svjetuju 0 buducnosti

STATliA AliGUSTll5A U PROC£Llll BRUT

CRKVE 5V DONAT - ZADAR - PRVI RIMSKI KONZlIL

46
 VJEZBA 9.

njegova kra ljcvstva. 5 njim 3 krene i Junij e Brut kao p rah1ja. Tar~"\linijevc sin ove intercsiraio je,
med utim , tko tc vlada ti Rimom nakan oceve s mrli . Apolo n im prcko Pitije odvrati: Onaj koji prvi
po ljubi zajedn.i&u majku . Kada se na povra tku iskrcaju na itaJsko tlo, Junijc Brut se baci na zcm lju j
poljubi il-aJ sko tiD kao zajednitku majku. Brut cc s tvarno kasnije zamijcniti Tarkv inija na vlas ti , aJi ne
kao kralj nego kao jedan od konz ula, nakon ~to je zajcd no 5 Tarkvinijem Kolati.no m pro~erao 5 v)ilsti
Tarkvinija Oho log.

7) Tri s u znatajna grada ns ka rata u zadnj im dece nijima Rim ske Rcpublikc. Prvi je gradanski ra t
izmedu optima ts kcs tra nke na telu 5 Lucijcm Su lo m i putkc s trankc na celu s Gajc m Marij em. - Drugi
g radanski ra t buknuo je izmed u se natske aristokra tskc stranke na telu 5 Gnejem Pompejem i
au tokratskog vojskovode G. JuLija Ceza ra. To je vet novi oblik grildanskog rata, koji ce nakon
Cczarove pobjede nad protivnici ma doves ti do Cezarove diktature u Rimu. - Treti i konarni
grada nski rat za vrijcme Republike buknuo je izmedu Marka Antonija i Ok tav ijana, inate drugova
u konz uJ a tu. I ovaj je ra t bio vrlo krvav i okrutan, a zav r ~ io se po t-punom pobjedom Oktavijan a g. 31.
pr.n.e. Ant on ije je svoje pomorskesnage bio sjedinios fl o tom egipatske kraljice Kleopa tre, al i uzalud .
8) NajveCi gr~ki kipar bio je FIDIJA iz Atene, roden pocetkom 5. 51. pr.n.e. Od g. 447.-438. Fidija
predvocti radove na glasovitom Partenonu na Akropoli, ali je na koncu bio optuicn zbog krade
slonovc kos ti i zlata. Umro je u grad u Olimpiji kao izgna nik. Radio je kipove bogova u njihovu
bo!anskom sjaju . G lavna su mu djel;): Lemnia, Athena Par thenos, Zeus u hramu u Olim pi;i, Athena
Pr6machos. Od brojnih njegovih kipova sacuva li s u se tek oskudni fragmenti. - Jedno stolj cee mJadi
je drug] vrl o znatajan grtki kipar PRAKSITEL, koji radi u vrij eme kada je sofi stika vee bila skin ula
au rcolu s bofanskih l.ikova. Praks itel slogi) bogove predstavlja kao obi t ne Ijude sa svim Ij uds kim
oso bina ma. Takav je njegov Hermes, koji Nim(ama predaje mladeg brata Dionisa, jedino njegovo
djel o satuvano u originaJ u, iIi ok rutni Apo lon Saur6ktonos, iii Sa tir, naj omiljenija statua antike, pa
se za to 5atuvaJa u vcUko m broju kop ija. Najcuvenijc Praksitelovo djelo je "Arfod ila s Knida ",
neobieno Iijepo nago fcnsko bite. .

LlBURNA - NA JBRttt LADA ONaGA VREMCNA

47
 VJEZBAIO.

CETVRTA ili U-DEKLINACIJA

- FUTUR 1. i 2. KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE

Po cetvrtoj deklinaciji mijenjaju se imenice mu~kog i srednjeg roda. Osnova

zavrsava na -u , koje ostaje u svim padezima osim u d a tivu i a bla tivu plurala
Imenice mu~kog roda u nominativu singula ra imaju nastavak - 5, dok imenice
srednjeg roda imaju Cistu osnovu. Padezni nastavci slicni su onima trece dekli-
nacije, osim ~ to je dativ singu lara sr. roda bez nas tavka. Dakle:
,
sungular plural
N fructus cornu fructus cornua
G fructus cornus fructuum cornuum
D fructui cornu fructi bus cornibus
A fructum cornu fructus cornua
V fructus cornu fructus cornua
Ab fructu cornu fructibus cornibus

Imenice na -u s izuzetno mogu biti i zenskog roda, a to su:

domus, -us f (kuca) - acus, -us f (igla) - m anus, -us f (ruka) - p orticus, -us
f (trijem) - tribus, -us f (ko tar) - Idus, -uum f (Ide, 13. iii 15. dan u mjesecu)
- quercus, -u s f (hrast).
Neke su imenice zad rzale osnovno -u i u dativu i abla tivu plurala kao:
acus (igla) - acubus; a rcus (Iuk) - arcubus; artus (ud) - artubus; lacus
Gezero) - lacubus; portus (Iuka) - portubus; q uercus (hrast) - quercu bus;
specus (spilja) - specubus; tribu s (pleme) - tribubus.
Imenica domus, -us f ima neke oblike i po o-deklinaciji: a bl. singulara domo,
10k. - domi, ak. p lu rala dom os; gen. p lurala domorum, ali i: domuum.

Futur I glagola p rve i d ruge konjugacije pravi se tako da se na prezentsku

osnovu dodaju nastavci:

singular: 1. -bo, 2. -bis, 3. -bit; plural: 1. -bimus, 2. -b itis, 3. -bunt.

singular plural
1. laudabo delebo 1. laudabimus delebimus
2. laudabis delebis 2. laudabitis delebitis
3. laudabit delebit 3. laudabunt delebunt

48
 VJE t BA 10.

Futur I gl. esse

singular plural
1. ero 1. erimus
2. eris 2. eritis
3. erit 3. erunt

VJEZBE I ZADACI

I - 1. E fructibus arborem cognoscimus. 2. Lapsus linguae. Lapsus calami. Lapsus mentis. 3. In

publicis monumentis veteres Romani scribebant: SENATUS POPULUSQUE ROMAN US (SPQR)'
4. Exercitus Romanus in terris rem otis acria bella cum ingenti successO gerebat.2 5. Salonitani
libertatem contra exercitum Pompei magna vi defendebant. 3
11-1. Romani domos iuxta lacus saepe aedificabant. 2. Manus manum lavat. 3. Acre gelu fructibus
arborum nocet. 4. Magistratus antiquae Romae erant: quaestores, censores, praetores et con-
sules.4 5. AcO rem tangere semper facile non esP 6. ManO propria. 7. Casus belli. 8. Natura non
facit saltus.
111-1. Domus divitum Romanorum habebat: porticum, atrium, compluvium et impluvium.62. Verum
amicum pecunia non parabis. 3. Civis bonus patriam semper amabit et omni modo' adiuvabit.
4. Omnia mala animo forti' superare studebimus.
Latinski sastavni veznik (et, ac, atque) moze biti i ' que' (ree. 1-3) koji se stavlja iza svoje imenice
i zajedno s njom pise se kao jedna rijec, a naglasak je kod te rijeci uvijek ispred ' -que'. Pronadi u
tekstu prijedlozne izraze i odredi im prilosku funkciju! Kakav je to ablativ ' pecunia' u rec. 11I-2?
Dekliniraj: exercitus Romanus, ingens success us, amoenus locus, acre gelu!
Prevedi: 1. Rimska vojska je eesto ratovala protiv ilirskih plemena. 2. Odvainom vojskovodi vojska
se rado pokorava. 3. Rodno mjesto uvijek 6e nam se svidati.

Komentar:
1) SPQR - je sluz beni nazi\' Rimske Republike, u kojem se pod razumijeval o demokra ts ko uredenje
republike. NajviSe poli titko tijelo biD jeSENAT, kOji je zajedno 5 na,rodom, preko narodnih skupStina,
odluavao 0 svim valnijim drtavni m poslovima. 5enatu je pripadalo: objavlji vanje rata i sklapanje
mira, vodenj e vanjs ke politike, nadzor nad vj erskim obredima, ras polaganje driavnim novcem i
po tvrd ivanje nekih zakljutaka narodne sk upStine. Clanovi senata zvali SU se PATRES. Popis clanova
sena ta prav ili S U cenzori. lzglasana odlu ka senata zvala seSEN ATUS CONSVLTUM. Sjednice senata
dd.ale s u se u zgradi na Forumu, koja se zvala CURIA HOSTIUA. - Senatori su nosili svoja obiljezja:
zlatan prsten, tuniku sa ~i ro k o m grimiznim obrubom i crvene t.izmice.
Drtavno tijelo u kojem je u do ba republike utestvovao narod, ali ipak onaj bolj e s tojea i utj ecajniji,
bila Je NARODNA SKUrSTINA, koia u la tinskom ima naziv COMITIA (comiti a, -orum II). Comitium
u stvari znati "zboriSle". Od lTi oblika narodnih s ku p§tina naivaznija je COM ITJ A CENTU RlATA, tj.
sk u p~ ti na koja se formirala na temelju centurija kojih je bila 193, a zbog u s pj e~ nij eg glasovanja bile
su pod ij cljene u pe t razreda . Ovu s kup ~ tinu sazivali su sarno n a j v i ~ i magistrati . Skup~ tin a se
odrtavaJa na Martov u po lju, da bi se obavio izbor konzula, pre tora i cenzora, tj . v i ~ ih magistrata, iii
da bi se domjc Jc odluke u vafnijim d r!avnim pitanjima, koje bi d obile snagu zakona nakon odobrenja
senata, iJi da bi se donosile odluke 0 ram i miru . Vrij eme od ruvanja narod ne s kup ~ tin e objavljivaJ o

49
 I'RVA ,()D I NA U ENJA

FORUM ROMANUM

FORUM ROMANliM DANAS

se najrnanje sedamnaes t dana ranije.

Kroz to vrij eme oddaval i su se zborovi
gradana (contiones) u svrhu pripreme
rada s kup~ tine .

2) Prvim ratom koji su Rimljaru vodili

protiv drugih dr!ava mote se racunati
rat 5 epirskim kraljem PlROM od g. 282.-
-272., premda se on vodi o u juznoj lta-
liji . Uspje h tog rata bio je u tome da je
Rim zavladao i juznom Italijom.
- Inate prva drZava 5 kojom je Rim
do~o u sukob bila je punska drZava
KARTAGA, koja je bila zavladala Si-
cilijom, Sardillijom, Balearskirn otoci-
rna i sredozemnom ohalom Hispanije.
Rim je 5 Kartagom vodio tri rata: prvi
ad g. 264. do 241., drugi od g. 218. do
202., treCi ad g. 149. do 146. Konaeno je

50
 YJEZBA 10

Kartaga posve svladana i prikljutena Rimu kao numidska provincija.

- U razdobJju izmedu prvog i drugog punskog rata. a zbog tendencija Rima da krene u osvajanja
prcma Is tok u. do~lo je do sukoha 5 ilirskim plemenima juinog Jadrana Ardiejcima i 5 njihovam
kraljicom Teut om. G. 229. Teutina je vojska po ralena. Njezin nasljednik De metrij e Hvarski slao je
krSi ti mirovni ugovor, koji jc bie potpisao 5 Rimam, kad ie vidio da u drugem pu nskom Tatu slabi
rimska moe, ali ga rirnska vojska napadne kod Starigrada na Hvaru i ham etom ga potute. Usp. vj. 8,
b.5. U drugam makedanskam ratu ad g. 171. do 168. lIin su sc pod vad'tvam kralja Ce ncija bili
pridrufili makedonskoj vojsci da hi stekli slobod u, ali su bili potuteni. G. 33. pr.n.c. vet su sva ilirska
plemena bila pod vla§Cu Rima abjedinjena u p ravinciju ILLYRJCUM.
Od g.197. Rim vodi raleve protiv Makedonije, najprije protiv kralja Filipa V, pa zatim protiv njegova
sina Per.leja, a g. 148. Makedonija jc pripojcna rimskoj dnavi kao posebna provincija. God. 146. pr.n.c.
svoj u slobodu izgubila je i Grcka (Helada). Nakon osvaj'lnja Balkana, Rim te brzo krenuti na osvajanje
zemalja MaJe Azijc.
Na Zapadu osvojcna jc najpri je Hispanija, za tim za vrijeme Cezara Helvecija i GaJija. Za vrijemc
cars tva Rim nastavlja 5 osvajanjima, a naj v i ~e jc pro~ iri o svoje granice z.a vrijeme cara Trajana
(117.-138.).

MACISTRAT PRlNOSI tRTvU RUSE VINE SALONE

3) U grad:mskom ratu i.lmt."'Ctu Cezara i Pompeja gradovi Dalmacije su pris tali uz Pompeja, osi m
Salon~, Isse i Epidaura. Pompej jc sloga poslao na Salonu M. Ok tavija da je prisili na predaju . Salona
Je prll:tala vdiki otpor, pa JcOktavijeod ustaood daljnjc bo rbc i krenuo u Drat. U p. Caes. Bcl1umcivile,
111,9
4) I /vr~nll vlas t u Rlmu 7..a vrijcmc Repubhkc vrSi h su ma gistrati (magistratus, -uum m). Medu viSe
magt~ITalc ubrajali su ~e. KO ZU LI . PRETORI i CENZORI, a ru i i su bili: cdili, putki tribuni i
kV~lori - Konzuli (consult.'S) bill su vrhovni tinovnici ~ naJvi:;om vojnil:kom, pohtitkom i upravn om
\'la~tJ Om s.1/lvaJu scna t I predsJcdavaJ u mu, u~micravalu njegov rad U ratu su whovni zapovjednici
\'oj~k\.' Bira li ~u se svakc godinc. k..l0 I oSlaJ i maglstrali, i to po dvojica. Po kOillulima 5U se u Ri mu
o/natavak godi nc

51
 PRVA GOD INA UCEN)A

- Pretari (praeto res) imali su vrhovnu sudsku vlast. Po is teku s lut.be do bi vali bi na upravu neku rimsku
provinciju 5 nazivom pro praetor. - Cenzori (censores) s u se biTaU svake pete godine, a s luz ba im je trajala
godinu i po. To su uglavn om bili odslufe ni konz uli, a d uznost im je bila da sastavljaju po pise gradana i
njihovu imovinu, kao i vojne i poreske spiskove.
Vodili su nadzor nad moral nim ponaSanjem gra-
dana, a posebno sena tora. - Eclili (aedjles) su yrSili
nad zor nad javni.m zgra dama, opCim red am u
gradu, nad opskrbom gradana vodom i hranom,
brinuli su s e za prire divanj e javnih igara u cirkusu
i amfiteatru. - Pucki tribuni, ustanoyljeni g. 494.
pr.n.e. bili su predstavnici plebejaca i jedini bord
za njihova prava. Tu je funkdju mogao vr~iti sarno
plebejac. BUi su nepovredivi i imali s u pravo VE-
TA. - Kyestori (quaestores) su uprayljali drZav-
nom blagajnom i ruyali su drZavni arruv. U provin-
ciii su bili pomotnici magis trata. - U izvanrednim
prilikama rata iii unutamjih nemiTa birao se DU<·
TATOR na ~est mjeseci . Imao je svu vlast U s vojim
Tukama, a birao je i svog pomoCnika, koji se z vao
MAGISTER EQUITUM.
5) tj. nije lako pogoditi istinu.
6) Kuca imul'nijih rirnskjh gradana bila je gradena
od evrstog materijala i bez ikakvih olvora na u1icu,
osim ulaznih vrata. Centar cijele zgrade bio je
ATRI) (atrium), u koji se ulazilo kroz hodnik (ves-
tibulum) i oko kojeg su se nalazile sve glavne
prostorije. Atrij je na krovu.prema srediStu zgrade
.mao povee. ?lvor, .kroz kOJ' Je kuca dobivala svjet-
lost. kroz kOJl se shvala kj~ruca za dvoriSnu baScu.
Taj je ~iobiook,:,fen sa sYe cetiri strane trijemom.
UNUTRA$N/OST R/MSKE KUCE U atnlu Je b.la • goshnska soba i soba za dnevni

52
 boravak . Tu jc patron p rimao svojc klijentc. U njem je gorjeJ o kutno ognji.§ te i na lazili se kipovi kutnih
bogova Lara i Pe nata . Daljc oct atrija, a nasuprot vestibulu naJazio sa TAB UNUM, koji je s lufio kao
blagovaoni ca. Do tablinurna testa se kod imutnijih Ijudi gradio PERISTYLUM okruten trijemom na
stupovima . Okruf ivao je baMu sa cvijel:em, drvetem, vodoskokom i kipovima bogova. 5 desne i 5
lijeve strane atrija pre ma vanjs kim zidovima bil e su smjeStene spavaoruce z.a robove, kuhinja, os tave
i druge sporedn e prostorijc.
7) To je ablativ naOna koji pokazuje na koji se naan mi neka radnja. kao ~ to je to "magna vi" u reI!. 1-5.

VJEZBA 11.

PETA ili E-DEKLINACIJA

- FUTUR I 3. i 4. KONJUGACIJE

Petoj iii e-deklinaciji pripadaju imenice zenskog rod a kojima as nova svrsava
na -e. lone u nominativu singulara dobivaju nastavak -s, a padezni su nastavci
kombinacija druge i trece dekl inacije. U genitivu i dativu singu lara -e- se po
pravilu skracuje pred padeznim nastavkom: rei, fid ei, ali ostaje dugo iza vokala
"i": diei, speciei, faciei.
singular plural
N res dies res dies
G rei die) rerum dierum
D rei die) rebus diebus
A rem diem res dies
v res dies res dies
Ab re die rebus diebus

Izuzetno su muskog roda: dies (ater dies - crni dan) i njegova slozenica
meridies, -ei rn (podne). Ipak dies je zenskog roda aka oznacava odredeni
datum: die decima tertia Octiibris (trinaestog oktobra).
Sarno imenice res i dies imaju potpun plural, dok ga as tale iii uopce nemaju
ili imaju sarno neke padeze.
• ••
Glagoli trece i cetvrte konjugacije prave futur I pomocu nastavaka:

singular: 1. -am, 2. -es, 3. -et, plural: 1. -emus, 2. -His, 3. -ent.

Medutim, glagoli trece konjugacije na - io dobi vaju te nastavke na i-osnovi, pa

se ani stoga konjugiraju jednako kao glagoli cetvrte konjugacije.
53
 I'RVA GO DINA UC ENjA

singular plural
1. leg-am ciipi·am audi·am 1. leg-emus capi·emus audi-emus
2. leg-es capi-es audi-es 2. leg-etis capi·elis aUdi-etis
3. leg·et capi·et audi-et 3. leg·ent capi-ent audi-ent

Prevodimo : citat eu, hva ta t eu, s lu ~ a t cu .

VJEZBE I ZADACt

I - 1. Res non verba cives a magislralibus exspeclant. 2. In medias res omnis oralio descendere
debet. 3. Lucius Sergius Catilina, acer optimatiu m adversanus, cupidus rerum novarum' erat.
4. Oiscordia civiu m rei publicae nostrae nocebat et semper nocebit. 5. Res adversas semper
vitabimus, res autem secundas cupiemus. 6. Exemplaria verae fidei rara sunt. 7. Ad perpetuam
rei memoriam. 8. Bona fide.
11- 1. Meridies media pars diei est. 2. Post meridiem in silva seu prope flumen ambulabimus, seu
domi 2 manebimus et legemus. 3. Kalendae Maiae3 dies festus operariorum sunt. 4. Amulius
regnum occupat, Reae Silviae (dat.) perpetua virginitate spem partus adimit.4 5. Pauperes cives
in urbe Roma habitationem in insulis habebant.5
III - 1. Frons, oculi, aures, nasus, os et mentum partes faciei sunt. 2. E facie hominem cog-
noscemus. 3. Usus semper secunus magister rerum omnium 6 ent.
Koji je suprotan pojam od ' discordia?
Urec. lI - 4 izraz ' perpetua virginitate' je ablativ nacina (time sto ju je napravio djevicom), a ' partus'
je objektni genitiv uz imenicu ' spem " (nadu u).
Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze!
Kakvu razliku vidis izmedu latinskog izraza ' res publica' i nase njeci ' republika' iii franc. republique,
eng I. republic?
Oekliniraj: res novae, res publica, vera fides (singular),
Prevedi: 1. Losi gradani su zeljni prevrata. 2. Sarno sloga ce cuvati nasu driavu.

Komentar:
1) To je objektni geni ti v
2) [menica "domus" na pitanje "gdje" stoji u geni tivu po o-deklinaciji (dorni). Na pi tanje "kamo"
stoji u ak uzativu (d omum), a na pitanje "odakle" stoji u abtativu po o-deklinaciji (domo).
3) lj . 1. svibnja (maja). Rimtjani su osim Kalendae imalj j o~ dva odredena datuma u mjesecu: Nonae,
-arum - peti dan u mjesecu ofuj ku, svibnju, srpnju i listopadu, a u ostalima je to sedrni dan; -Idus,
-uu mfje trinaesti dan u ofujku, svibnju, srpnju i listopadu, a inate pemaesti. Ostale dane u mjesecu
oni su oznatavaJi oduzimanjem ad ta tri navedena datuma.
4) Prema historitaru TItu Li viju (59. pr.n.e. - 17. n.e.), koji se u opisivanju najstarije ri mske povijesti
stufi legendama, kralj A1be Longe, koju je osnovao Enejin sin Askanije iii Julo, bio je Numitor, ali je
njega svrgnuo s vlasti brat Amulije, a Nurnitorovu kcerku Reu Sil viju odredio je za sluf bu u hramu
kao vestalku, ti me je bila obavezna da ostane djevica. Rea Sitvija je ipak rodila blizance, Romula i
Rema, koji os no~ novi grad Rim. - spem partus - nadu u porod, da ce roditi.

54
 5) Srednji i ni1i grlldans ki stalef i s tanovali su u Rimu u rev. insulama (ins ulae. -a rum ft. To su bali
s tambeni blokavi na nekoliko katova, a stanovi su sc i7..najmljivali . U pri zem lju su bili du tani iii raLne
radi onice obrtnika. Zgrade s u bile pu nc prozora, tcrasa i balkona. Hi gijenski s u uvjc ti hili vrl o IOS:L
Vade tlopte nijc bil o. pa s u sc s bnari slu1ili vodom sa javnih tesmi. Ulke mcdu insu1ama bile ::tu
liske, a proJaza k kroz njih bio je opasan, jer je tes to padao pokoji crijep sa tro~nog krova iii su sianari
kroz prozor baca li stare i razbijene prcdmete, kako nam kazuje Ju venal U svojim sati rama . U lakvim
stanovima tes tos u sc dogada Je proville i krade. Kako su ga mji katavi bili b'Tadcni ad lo~g matenjala,
lako jc dolazilo do ru ~nja iii do potara.
6) svih stvari , -iii : s vega .

VJEZBA12.

OSOBITOSTI U DEKLINACIJI IMENICA

- IMPERATIV I i II

U lati nskom jeziku ima imenica koje se upotrebljavaju iii sarno u singu laru, a
zovu se SINGULARlA TANTUM, ii i samo u pluralu, pa se zovu PLURALlA
TANTUM.
U SINGULARIA TANTUM svakako spadaju vlastita irnena i apstraktne ime-
nice, ali i imenica:
aes alienum, aeris alieni n - dugovi
Kao PLURALIA TANTUM pojavljuju se imenice svrstane po deklinacijama:
I d ekl. divitiae, -arum! - bogatstvo
feriae, -arum ! - praznici
Kalendae, -arum! - prvi dan u mjesecu
Nonae, -arum! - 5. iii 7. dan u mjesecu
Athenae, -arum! - grad Atena (Atina)
Thebae, -arum! - grad Teba
Salonae, -arum! - Solin
II dekl. liberi, -orum m - djeca
inferi, -orum III - donji svijet
superi, -orum III - gornji svijet
arma, -orunt n - oruzje
castra, -orum n - tabor
eiementa, -orum n - osnovi, pocela
III dekl. optimates, -iurn III - plemici
penates, -ium III - kucni bogovi, penati
maiores, -urn 11/ - preci
moenia, -iurn n - zidine
55
 PR VA GOD INA UCEN j A

Sarno u pluralu upotrebljavaju se i neki pridjevi:

pauci, paucae, pauca - malo njih (pauci milites = malo vojnika)
ceteri, ceterae, cetera - ostali
pieri que, pleraeque, pleraque - vecina njih
Ako se uz ceteri i plerique nad e neka zbirna irnenica (plebs, -is f, iuventus),
ond a se ti pridjevi upotrebljavaju takoder i u singularu, kao:
centera plebs = ostali puk; iuventus pleraque = veti di Dom ladine.
Neke imenice u singularu imaju jedno znacenj e, a u pluralu dru go. Odnosno
jedan dio tih imenica i u pluralu zadrzava isto znacenje:
littera - slovo, litterae - slova; finis - meda; fines - mede; pars - di o, partes
- dijelovi; aqua - voda, aquae - vode.
Ali kad se one upotrebljavaju kao PLURALIA TANTUM, ond a dobivaju
drugo znacenje, kao:
copia, -ae f - obilje copiae, -arum - cete
littera, -ae f - slovo litterae, -arum - pismo, knjizevnost
auxilium, -i n - pomoc auxilia, -arum - pomocne cete
finis, -is f - kraj, meda fines, -ium - zemlja, dr'Zava
pars, -tis f - dio partes, -ium - stranka, uloga
aqua, -ae f - voda aquae, -arum - toplice, kupke
sal, salis m - so sales - d osjetka
Imamo dalje imenice koje nemaju sve padeze, pa ih izovemo DEFECTIVA
CASIBUS, kao:
venum - na prodaju; iussu - na zapovijed; iniussu - mimo zapovijedi;
natu - rodom; sponte f- po volji (mea sponte); mane - ujutro; foras - foris
- vani; forte - slucajno; fas - dozvoljeno; nefas - nedozvoljeno.
Neke se opet imenice mogu deklinirati po dvjema deklinacijama, pa ih zove-
mo NOMINA HETEROCLITA, kao:
materia, -ae f i: materies, -ei f - tvar
luxuria, -ae f i: luxuries, -ei f - raskos
vas, vasis n: i: vasa, -arum 11 - posuda, posude, sud (krvni)
plebs, plebis f i: plebes, -iH f - puk, narod
requies, -ei f i: requies, -etis f - pocinak
Neke imenice opet mijenjaju rod, pa ih zovemo NOMINA HETEROGENEA,
kao:
locus, -i m - mjesto loci, -orum - mjesta u knjigama
loca, -orum n - mjesta na zemlji
iocus, -i m - sala ioci, -orum i: ioca, -orum 11 - sale
caelum,-i 11 -nebo caeli, -arum m - nebesa
'Iartarus, -i m - Tartar Tartara, -orum 11 - Tartar
56
 VJEZBA 12.

Od prezentske os nove prave se jo ~ INPERATIV I i IMPERATIV II. PRVI

IMPERATIV ima sarno dva lica: drugo lice singulara i drugo lice plura la. Drugo
liee singulara jednako je osnovi kod svih konjugacija osirn kod trece, dakle:
lauda, dele, audi, (hvali, ru ~i, s l u~aj)
Drugo liee plurala kod tih istih konjugacija na osnovu dobije nastavak -te:
lauda- te, dele-te, au di-te (hvalite, ru ~ ite, s l u~ajte)
Glagoli trece konjugaci-je obiju osnova dobiju za 2. lice singulara -e, a za 2.
lice plurala -ite ("e", "i" su tema tski vokali):
lege cape (Citaj, hvataj) - leglte capite (citajte, hvatajte)
Glagoli trece konjugacije:
dieD 3, dueo 3, fiicio 3, fero, ferre (nosim)
u 2. lieu singulara ne dobivaju tematski voka l -e-, pa glase: die (pI. dicHe),
duc (pI. dudte), fiie (pI. facite), fer (ferte).
Imp. glagola ESSE glasi: singular es - plural este

DRUGI IMPERATIV upotrebljava se u drugom i trecem lieu singulara i

plurala, a pravi se tako da se na prezentsku osnovu 1., 2., i 4. konjugacije dodaju
nastavci:
I singular. 2. -to, 3. -to - I plural 2. tote, 3. -nto. I
Jedino glagoli 4. konjugacije dobiju u 3. I. plurala ispred nastavka "u ":

I konj. II konj. IV konj.

2.laudiito dleto audito
singular
3. laudiito deleto audito
2. laudatote deletote auditote
plural
3. laudanto delento audi·u·nto

Glagoli trece konjugacije jedne i druge osnove prave imperativ II jednako.

Ispred imperativnih nastavaka dobiju jo~ tematski vokal -i- , a u 3. lieu plurala -u-:

singular plural
2. legito I 3. legito 2. legitote I 3. legunto
2. capRo I 3. capito 2. capitote I 3. capiunto
Glagoli i-os nove u 3. lieu plurala zadrzavaju osnovno -i-.
Pred im perativnim nastaveirna osnovni vokali su dugi u 1., 2. i 4. konjugaciji,
a kra tki su u 3. konjugaeiji.
Imperativ II gl. ESSE: 2. esto 3. esto - 2. estote 3. sunto
57
 PRVA GODI A UCENjA

Dnlgi se imperahv u latinsko m upotreb ljava uglavnom u pismima i u opo-

rukam a, a prevod i se: hvali, neka hva li - hva lite, ncka lwale.

VJEZBE IZADACI

I - 1. Amor divitiarum 1 semper fons multorum malorum ent. 2. Romani penatium aras2 coronis
florum ornabant. 3. Prima elementa linguae Latinae a magistro accipimus. 4. Pauci Romani e pugna
Cannensi 3 effugiunt. 5. Pauca sed bona. 6. Ad Kalendas Graecas.4
11-1 . Pluto et Proserplna dii inferorum 5 erant. 2. luventus pleraque Catilinae favebat. 3. Inter arma
silent MOsae. 4. Idibus Martiis6 coniurati in senatu Caesarem interiiciunt. 5. Vice versaJ 6. Per fas
et nefas.
III - 1. Serva ordinem et ordo servabit te o2. Amicos semper secreta admone! 3. Societatem
malorum, disci pule, semper fOge! 4. Oiscipuli, mendacium fugite! 5. race, puer, tacete, pueri!
6. Audi multa, pauca ellge! 7. Festina lente! 8. Leges breves sunto! 9. Vale, mi liro, vale et salves
(Cic.). 10. Nota bene! 11. Ignosciio semper aliis, tlbi numquam!
Kakav je to ablativ coronis u ree. 1-2?
Pronadi u tekstu sve prijedloge i kaii koji padez zahtijevaju!
Pronadi u tekstu sve genitive i odredi kakvi sui
Prevedi: 1. Bogatstvo je izvor mnogih zala. 2. Ueitelj ueenicima daje os nove latinskog jezika.
3. Ojevojke, pailjivo slusajte l

Komentar.
1) To je geni ti" objektni : Ijubav, zednja prema bogatstvu .
2) Penates i Lares-v. vj. 7 b.3.
3) To je bila jed na od najporaznijih bitaka rimske vojske u drugom rimsko-punskom ratu (218.-202.)
kod mjesta Kane, juzno od Rima. Punsku vojsku vodio je vrlo sposoban vojskovoda Hanibal, sin
Hamilkarov, ali on je propustio priliku da nakon te sjaj ne pobjede krene na Rim (Hanniba l ante
portas!), a to je propustio i zbog toga ~ to je iz Kartage primao sve slabiju pomoc, jer su se KartaZani
pl~li njegove strahovlade. Godine 203. morao je HanibaJ napustiti Italiju i kod Zame u Africi sljedece
god ine dozivio je potpuni poraz. Rin,-
sku vojsku je vodio P. KornelijeScipion,
nazvan AfriEki.
4) Grei nisu ima li naziv "Kalendae",
pa to znaci: nikada.

5) Kod veeine Rimljana postojala je

'1 era u prekogrobni zivot, odnosno u
podzemni svijet, kojim je vladao Plu-
ton iii Had s zenom Proserpinom iii
Persefonom, ote tom kcerkom boginje
poljoprivrede Cerere iii Demetre. Du ~e

-.....--
pokojnika prevozio je za jedan novCic

.
---.- ,-.... preko erne rijeke Stiks bradar Haron.
- ,-~
~
.... Slavnim muzevima bilo je mjesto na
D '_-.a
elizijskim poljanama (Usp. Homer, Odi-
KARTA 2. PUN5KOG RATA seja Xl - i Vergilije, Enejida, pj. VI).

58
 6) tj. 13. 01ujka g. 44 . To je ablaHv vremena. - Cezar jc g. 49. pr.l1 .c. prclao rijek u Rubikon, a 10 jc bio
potelak d rugog gradanskog rata u ItaJ iji . SligavSi gO lovo bel.. borhe u Rim, dao se proglilsiti
dikta lorom, a z.Hi m je kren uo za Po mpcjcm, uz kojcg je bio pristao go lovo djeli senaL Vet. sljed c
godine Cezar hametice potu~e Pompeja kod FarsaJa u Tesaliji i Ijeraju i ga dade do same Alcksandrije,
gdje je pomogao lijepoj i sposobnoj Kleopatri da sjedne na cgipalsko prijestoljc. Zatim sc vratio u
Rim da vodi drtavu, ali njcgova se VOjSkil u Africi i dalje borila protiv Pompcjcvaea. Protivnik Cezarov
bio jei M. Tulijc Ciceron, ali Cezar mu je velikodu;no oproslio. Ipak, kad su zavjerenici g.44. u scnatu
ubili CC7..a.ra, Ciceron je rado prihvatio njihovc testi tke.
7) To je imenica koja ima samo tri padeta: g. vicis, ak. viccm i abl. vice. Vice versa - obramo.
8) M. Tulijc Ciceron (106. - 43. pron.c.) bio je vrl o vjclt govo m ik, najveCi med u Itaki rna, vcli k pisae
i vrlo uvaicn druv ni k, prcdstavnik oligarhijskog ali i dern okratskog urcdenja vlas ti Med u njegovim
litera rnim djcli ma znataj no mj es to zauzi maju i njegova pisma. Jcd na zbirka uputena je njegovoj utoj
porodid: !eni Tcrc ncij i, premda se s nj om u svojoj 6O-toj godi ni rastavio, kterki Tuliji i sinu Marku.
Ovd jc Ciecron spominjc i svog roba TIrona, s kojim jc postupao vrl o pa!lj ivo, kao sa t ianom obitelji.
TI ron j ~ sva kako bio obrazovan rob. - Vale, salve - su impera ti vi ncpotpunih glagoJa koje cerno uti li
u vj. 29; mi - vok. a d Oleus 3 (maj)

VJEZBA13.

K01VlPARACijA PRIDJEVA
- PERFEKT NA - VI i -ill

Kao i u na ~em jeziku, pridjevi u la tinskom imaju tri stupnja: POZITIV, KOM-
PARATN i SUPERLATN. - POZITN je osnovni stupanj u kojem se upoznajemo
s bilo koj im pridjevom, kao:
bonus 3, pulcher 3, acer 3, fortis 2, felix 1.
Od osnovnog stu pnja tvore se pomocu formana ta d ruga d va stupnja.
KOMPARATIV PRIDJEVA pravi se od pozitiva tako da se u genitivu singu-
lara m. roda odbaci -i iIi -is a doda for mant -ior za m. i z. rod i-ius za sr. rod.
Npr.:

clarus 3 gen. clar-i clarior, clarius

pulcher 3 gen. pulchr-i pulchrior, pulchrius
liber3 gen. llber-i IIberior, liberius
acer3 gen. acr-is acrior, acrius
fortis gen. fort-is fortior, fortius
felix 1 gen. fellc-is felicior, feliclus

Komparati v pridjeva mijenja se po trecoj konsonantskoj deklinaciji, a to znaci

da u ablativu singulara imaju -e, u nominativu plula ra sr. roda -a, a u genitivu
plura la -urn.
 PRVA GO DINA UCENjA

singular plural
N clarior clarius clari6res clari6ra
G clari6ris clari6rum
0 clari6ri clari6ribus
A clari6rem clarius clari6res clari6ra
V clarior clarius clari6res clari6ra
Ab clari6re clari6ribus

Uz imenice: h omo, femina i n omen to bi bilo:

homo elarior, - femina elarior, - nomen elarius.
SUPERLATIV PRIDJEVA pravi se na tri nacina.

1) NajveCi broj pridjeva pravi superlativ tako da se u gerubvu singu lara

muskog roda pozitiva odbaci -i iii -is, a dod a formant -issimu s, -a, -urn. Npr.

eliirus 3 gen. elar-i ela rissimus 3

fortis 2 gen. fort-is fortisslmus 3
constans 1 gen. constant-is eonstantissimus 3
sapiens 1 gen. sapient-is sapientissimus 3
feli x 1 gen. felie-is felieissimus 3

2) Pridjevi na -er, -ra, -rum - iii na -er, -era, -erum prve i druge deklinacije, te
pridjevi na -er, -ris, -re iii na -er, -eris, -ere trece deklinacije tvore superla tiv tako
da se n a nominativ singulara m . roda do da fo rmant -rimus 3. Npr.
pulcher - pulcherrimus 3 liber - liberrimus 3

acer - acerrimus 3 celer - celerrimus 3

3) Sest p ridjeva na -ilis prave su perlativ tako da se u nominativu iii genitivu
singulara odbije zavrsetak -is, a dod a fo rmant -limus 3. - To su pridjevi:

fiieilis 2 faell- facillimus3

dlfficilis 2 difficil- difficililmus3
slmllis2 slmil- slmllllmus3
dlsslmllis 2 dlsslmil- dlsslmllllmus 3
gracilis 2 gracll- gracillimus 3
hum Ills 2 humil- humllllmus3

Superlativ pridjeva mijenja se pravilno po prvoj i drugoj d eklinaciji p ridjeva.

60
 VJEZOA D .

Perfekt, pluskvarnperfekt i futur U prave se od perfektske os nove, a ona se

tvori od g lago lske osnove pomocu formanata -v, -u, -s, iii bez ikakvog formanta
i ug lavno m uz pro d uzavanje osn ovnog vokala, iii pak redu plikaci jom (udvos-
trucavanjem).
Licni nastavci za perfe kt g lase:

singular plural
1. -i 1. -imus
2. -isti 2. -istis
3. -it 3. -erunt

1. Glagoli p rve i cetvrte konj ugacije im aju u g lavn om perfekt na -vi, u z produ-
zenj e p reth odnog vo ka la. N pr.
laudo 1 - laudavi; narro 1 - narravi
audio 4 - audivi; punio 4 - punivi
Perfekt na -vi imaju i ne ki glago li 2. i 3. konjugacije, kao:
deleo 2 - delevi; fleo 2 - flevi
peto 3 - petivi; cupio 3 - cupiv i; quaero 3 - quaeslvl
2. Perfekt na -ui imaju naj ce~ce g lagoli druge konjugacije, kao:
habeo 2 - habui; doceo 2 - docui; noceo 2 - nocui
Perfekt na -ui imaju i neki g lagoli prve i trete konjugacije, kao :
domo 1 - domui; seco 1 - secui; increpo 1 - increpui
colo 3 - colui; gigno 3 - genui; pono 3 - posui;
rapio 3 - rapui itd.

Perfek! na -vi Perfekt na -ui

1. laudilvi 1. habui lui
singular 2. laudavisti 2. habuisti luisti
3. laudilvit 3. habuit fuit
1. laudilvimus 1. habuimus fuimus
plural 2. laudavistis 2. habuistis fuistis
3. laudaverunt 3. habuerunt fuerunt

- Perfekt glagola ESSE glasi: fui

La tins ki perfekt odgovara na~em perfektu: hvalio sam, imao sa m, bio sam .
- Od ove vjezbe pa dalje svakom latinskom glagolu navodimo obavezno i
o blik perfekta.
61
 J' RVA GO DI NA UC EN j A

VJEZBE I ZADACI

1-1 . lam dies ai1bi, illic nox omnibus noctibus ' nigrior densiorque (Plin.). 2. Ex are Nestoris 2, prout
Homerus affirmat, melle dulcior' fluebat oratio. 3. Animo forti etiam acerbissimos dolores corporis
vincemus. 4. Aestate sequenti legam celeberrima3 carmina Homeri. 5. Amor et melle et felle
fecundissimus est.
II - 1. Fortes milites dux laudavit. 2. Hannibal cum magno exercitu Saguntum delevit.4 3.
Demosthenes vitam veneno finivit. 5 4. Duces Romani multas gentes Europae, Asiae et Africae
domuerunt. 5. Antiquis temporibus Graeci multas insulas Dalmatiae incoluerunt. 6. Fuimus Troes.6
7. Athenae sedes bonarum artium fuerunt.
111- Homo malae fidei? coram civibus Athenarum dicebat: "In insula Rhodo egregie saltavi, omnes
superavi. Universi Rhodif testes artis meae sunt. " Tum cives exclamaverunt: "Testes non sunt
necessarii. Hic Rhodus, hic salta!"
Kakvi su to albativi: animo forti (1-3), aestate sequenti (1-4), veneno (11-3) i antiquis temporibus
(II-5)?
Pronadi u tekstu sve priloge i oznaci im prilosku funkciju!
Nalazis Ii u tekstu umetnutu nacinsku recenicu ?
Prevedi : 1. Sava je brza, Sosna bria, a Drina najbri a. 2. Dobre ucenike uCitelj je pohvalio.

Komentar.

1) To su abla ti vi poredenja uz komparative: nigrior, den-

sior.
2) Starac Nes tor, kralj u Piru, naJazio se medu grckim
junacima u borbama kod Troje. Bio je na glasu po mudrim
savj etima.
3) Prevedi : vrlo slavna. To je "elativ", ~ . neMo ~ to se kaZe
u vrlo velikom stupnju.
4) To je bio pocetak drugog rimsko-punskog rata g. 218.
pr.n.e. Sagunt, rimski saveznicki grad, naJazio se na sre-
dozerrmoj obali Spanjolske.
5) Demosten (384.-322. pr.n.e.) najveCi je grcki govomik i
veliki drtavnik, ljuti protivnik imperijalisticke politike Fi-
lipa Maked onca, proti v kojeg je odriao cetmacst izvanred-
nih Filipika, a kas nije je naravno bio p rotivnik i Alek andra
Meked onca. Nakon smrti Aleksandra (g. 325.) pao je u
nemi lost i njegovih makedonskih satrapa. U bijegu pred
njima, sklonio se u hram s azilskim pravom, ali su ga
vojnici izvukli vani i sam je is pio arrov.
6) To je Vergilijev izraz 7.3 prezivjel Trojancc nakon pada
Troje (Eneida IJ 325) .
7) To Je genitiv svojstva, i "artis meae" genitiv je objektni.

DEMOSTEN

62
 VJEZBA 14.

OSOBITOSTI U KOMPARACljl PRJDJEVA

- PERFEKT NA -S!, NA -r i S REDUPLlKACT)OM

Ne moze mo bez razlike sve prid jeve komparira ti na neki od navedenih

naCi na.lzvjes tan broj pridjeva ima tzv. NEPRAV ILNU KOMPARAClJU, tj. kom-
parativni i superla ti vni formanti dodaju se na razli ('ite os nove pojedinog prid-
jeva. To je ovih pet pridjeva, koji se isto tako pona ~aju i u zivi m jezic ima:

bonus 3 - dobar melior, -ius - bolji optimus - najbolji

malus 2 - zao peior, -ius - go ri pessimus - najgori
magnus 3 - velik maior, maius - veCi maimus - najveCi
parvus 3 - male n minor, -us - manji minimus - najmanji
multus 3 - mnog i plus, gen. pluris
pI. plures, plura - plurimus najvi ~e

Spomenuti pridjev i u supe rlativu pokazuju formant -imus iii -simus, a u

komparativu su neo bicni oblici minor i plus za to ~ to je kod njih oblik formanta
-or, -us.
I pridjev dives, -itis (bogat) ima takoder nepravilnu komparaciju:
dives ditior, -ius ditissimus 3.
Kod pridjeva prve i druge deklinacije koji ispred zav r~e tka -us imaju vokal (e,
i, u) ne mogu se zbog fonetskih razloga dodavati formanti -ior i -issimus, pa
stoga imaju OPISNU KOMPARAClJU. Stoga za komparativ ispred pozitiva
dobivaju prilog MAGIS (vi ~e), a za superlativ prilog MAXIME (najvge), ~ to su u
stva ri komparativ i superlativ priloga tvoreni od pridjeva mag-nus 3. Npr.

idoneus 3 - prikladan, magis idoneus maxime idoneus

vanus 3 - razlicit, magis varius maxi me varius
arduus 3 - strm, magis arduus maxime arduus

Ima pridjeva koji se pojavljuju samo u KOMPARATlVU I SUPERLATlVU, a

nemaju pozitiva. To su:

komparativ superlativ
citerior, ·ius - ovoslranski citisimus 3 - najbliii
ulterior, ·Ius - onostranski ultlmus 3 - posljednji

63
 PRV/\ G D I N A UCENjA

komparativ
interior, -ius - unutarnji
proplor, -Ius - bliii
prior, -Ius - prvi (cd dvojice)
deterlor, -ius - gori
pcitior, -ius - preei
cicior, -ius - brii
superlativ
intimus 3 - najpouzdaniji, prisni
proximus 3 - najbliii
primus 3 - prvi (od vise njih)
deterrimus 3 - najgori
potissimus 3 - najpreei
ocissimus 3 - najbrii

Neki opet od takv ih pridjeva imaju za superl ativ d va oblika:

superior, -ius - gomji, visi supremus i sununus - najvisi, krajnji

inferior-ius - donji, nizi inIimus i imus - najdonji, najnizi
posterior, -ius - kasniji, potonji postremus - pos ljednji
posrumus - posmrce

Pridjevi NOVUS, VETUS i SACER dopunjuju ko mparaciju pomocu drugih

pridjeva slicnog znacenja:

navus - nov recentior, - ius novissimus - zadnji

recentissimus - najnoviji
vetus - star vetustior, -ius veterrimus
saeer - svet sanctior, - ius saeerrimus

Latinski superlativ ima ponekad znacenje vrlo visokog a ne najviseg stupnja.

To je tzv. ELATIV. Prevodimo ga opisno:
celeberrimus 3 vrlo, veoma slavan

1. PERFEKT NA -51 prave glagoli trece konsonantske konjugacije uz fonetske

promjene:
traho 3 traxi; dieo 3 dixi; duco 3 duxi; scribo 3 scripsi
2. PERFEKT NA-I~ . bez formanta, prave uglavnom glagoIi trece konjugacije
jedne i druge osnove, ali i neki glagoli druge i cetvrte konjugacije. Pri tome se u
veeine glagola produzuje osnovni vokal:
ago 3 egi; facio 3 feci; capio 3 cepi; fadio 3 fodi: defendo 3 defendi;
video 2 vidi; venio 4 veci
Neki glagoli s naza lom u prezentskoj osnovi gube u perfektu taj nazal:
vinco 3 vici; rumpo 3 rflpi
 VJ EZBA 14 .

3. PERFEKT S REDUPLIKACijOM prave najvi~e glagoIi treee konjugacije.

Perfekt ne doblva rukakav formant, vee se prvi slog os nove red uplicira:
curro 3 cucu rri; pungo 3 pupilgi; mordeo 2 momordi; di sco 3 didici . - Kod
nekih se g lagola redu plicira sarno prvi konsonant i doda se "en:
dido 3 ceddi; caedo 3 cecidi; tango 3 tetigi; pario 3 peperi; do, d are, d edi
(slozenice mu idu po 3. konj .); sto, stare, steti.

VJEZBE I ZADACI

1-1 . In melius, in peius.! 2. Usus est optimus magister omnium rerum. 3. Et optimum et pessimum
in homine est lingua. 4. Summum ius summa iniuria. 5. In rebus adversis semper meliora sperabo,
in rebus secundis peiora metuam. 6. Discipuli, maiores natO co lite! 7. Vis maior. 8. Ab imo pectore .
" - 1. Amicitia Masinissae 2 bona atque honesta nobis permansit (Sal.). 2. Tum se Plinius quieti
dedit et quievit verissimo quidem somno (Plin.)3. 3. Rem acO tetigisti. 4. Imperator TItus • saepe
dice bat: ' Amici, diem perdidi'. 5. Caesar olim scripsit: VEini, vidi, vici. 5 6. In antiquo sepulcro Iiigi:
Probe vixit, improbos vinxit, hostes vicil. 7. Vita nihil sine magno labore dedit mortalibus.
Prevedi: 1. Najbogatiji Ijudi nisu uvijek najsretniji. 2. Bolje je imati vjernog prijatelja nego najvete
bogatstvo.

Komentar.
1) To su s udski stavovi kada neki slutaj treba rumatiti na bolje, odnosno na go re.
2) Mazinisa je bio kralj is toenc Numidije. U drugom rimsko-punskom ratu Mazinisa je biD na strani
Rimljana, pa je nako n rata g. 202. zauzvrat dobio cijclu Numidiju. Odnosi Numidana i Rimljana
kasnij e tc se pogor~ti za vrijeme Ju gurte. samozvanog kralja. 5 njime te Rimljani dugo vojevati
(111.-105.) zato ~to je jugurta znao podmitivati rimske sena tore, ali konaenote sa svladati konzul Caj
Marije, pu ~nin. (Vsp. Salustije, Rat protiv jugurte).
3) Cov~r je 0 Pliniju Starijern (n.-79.), velikom rimskom znanstveniku, koji je sastavio veliko
encik1opedijsko djelo "NaturaJis historia". Nastradao je za prova le Vezuva g. 79. n.c., gdje se upravo
nalazio u s lutbenoj vojnoj misiji . - Verissimo somno - je ablativ naCina.
4) Rimski car lit Flavije (79.-81.), sin cara Vespazijana, poznat je po svladanoj pobuni Hebreja g. 70.
jeruzalern je bio potpuno uni~ten, a hram spaljen. Narod je ras ~eran iz Palesti ne i tako je ostao bez
svoje domovine . Stekao ju je tek nako n Drugag svjetskog rata, ali tim e je d oSaa u sukob s Arapima.
Ugu~ nj e 1idovskog ustanka ovjekovjeteno je
u Rimu podizanjem velifunstvenog litova sla-
voluka blizu Fo rum Romanum, gdje se nalaze
i trijumfaJni spomenici Septirnija Severa (193.-
211.) i Konstantina VeJikog (306.-337.). Car lit
je bio dobroeudan vladar, radio je na dobrobit
rimskog naroda, pa odatle i gore naved ena
r~eni ca.
5) Ta se retenica naJazi kod historiwa Sve-
tamja Trankvila, koji je tivio u vrij eme Trajana
i Hadrijana, u djelu "De vita CaesArum" Tom
je telegrafskom vijesti, navodno, Cezar nekom
prijatelju u Rim javio svoju brzu pobjedu nad
Mitridatovim sinom Famakom kod lele u M.
Aziji gA7.
nmv SLAVOLUK
65
 VJEZBA 15.

PRILOZI I NJIHOVA KOMPARACIJA

- PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II

Prilozi (adverbia) su nesklonjive rijeci koje u recenici lu ze najviile kao dopu-

na predikatu kao priloilke oznake vremena, mjesta i nacina. Po svom postanku
oni su u svim jezicima nastali spontano, al i velik dio pri loga tvori se u latinskom
od pridjeva. .
1. Pridjevi prve i druge deklinacije na -us 3 i -er 3 tvore svoje priloge tako da
se u geni tivu singulara m. roda odbaci -i a doda -e:

clarus 3 gen. clar·i pri!. clare

pulcher 3 gen. pulchr·i pri!. pulchre
liber 3 gen. liber·i pri!.libere

Medutim, od bonus 3 prilog g lasi: b ene.

Neki se prilozi tvore od pridjeva dodavanjem -0, kao:
fals us 3 falso (krivo); ra rus 3 raro (rijetko); c1tus 3 cito (brzo); se rus 3 sera
(kasno); subitus 3 subito (iznenada); creber 3 crebro (cesto); continuus 3
continuo (odmah) itd .
2. Pridjevi trece deklinacije sa tri, dva i jednim zavriletkom, osim onih na
-ans i-ens, tvore prilog tako da se u genitivu singulara odbije -is, a doda -iter:

acer3 gen. acr·is pri!. acriter

fortis 2 gen. fort·is pri!. fortiter
felix 1 gen. felic·is pri!. feliciter

Ipak u pridjevu audax ispada u prilogu -i-: audacter.

3. Pridjevi trece deklinacije s jednirn zavriletkorn na -ans i -ens, odnosno
pridjevi osnove na onto, tvore prilog tako da se u genitivu odbije -is, a doda -er:

Ponekad i srednji rod pridjeva sluzi kao prilog, kao:

multus 3 pri!. multum; facilis 2 pri!. facile
Prilozi izvedeni od pridjeva imaju dosljedno i svoju KOMPARACIJU. Korn-
parativ priloga odgovara srednjem rodu komparativa pridjeva, a superJativ
priloga pravi se na isti nacin kao i u pozitivu, tj. zamjenom genitivnog -i sa -e.
66
 V JE:1:8A 15

pro pozitiv komparativ superlativ

alte altius altissime
pulchre pulchrius pulcherrime
tuto tutius tutissime
acriter acrius acerrime
fortiter fortius fortissime
feliciter felicius felicissime
sapienter sapientius sapientissime
facile facilius facillime
bene melius optime
multum plus plurimum
Osim gore navedenih priloga na -e, -6, -Her i er, latinski jezik ima pri loga sa
zavrsetkom na -im i -itus, koji su uglavn om izvedeni od imenica, kao:

Na perfektskoj osnovi prave se jos PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II. PLUS-

KVAMPERFEKT na perfektsku osnovu dobiva nastavke:

singular plural
1.-eram 1. -eriimus
2. -eras 2. -eriitis
3. -erat 3. -erant

FUTUR II na perfektskoj osnovi dobiva nastavke:

singular plural
1. -ero 1. -erimus
2. -eris 2. -eritis
3. -erit 3. -erint

PLUSKVAMPERFEKT ce stoga glasiti:

singular plural
1. laudiiveram 1. laudaveriimus
2. laudiiveras 2_ laudaveriitis
3. laudiiverat 3. laudiiverant

67
 PRVA GOD INA UCEN)A

FUTUR II ee glasiti:
singular plural
1. laudavero 1. laudaverimus
2. laudaveris 2. laudaveritis
3. laudaverit 3. laudaverint
Latinski p luskvamperfekt odgovara nasem pluskvamperfektu, ali ga pone-
kad prevodimo i nasim perfektom: bijah hvaIi o - hvalio sa m
Futur drugi oznacava radnju koja se ima desiti prije dru ge buduee radnje, a
prevodimo ga nasim futurom drugim iIi prezentom svrsene radnje:
Dicam tibi, cum parentes venerint
Kazat eu ti kad budu dosli roditelji (kad dodu rodite lji).

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Caesar mores Gallorum, Germanorum et Britannorum docte et veraciter descripserat. 2. Non
privatim solum, sed etiam publice furimus 1 (Sen.). 3. PlEinus venter non studet libenter. 4. Mala
ultro veniunt. 5. Aliquando bonus etiam dormilat Homerus. 6. Hic et nunc. 7. Hic iacet lepus. 8. Nihil
dulcius patria 2 est.
11- 1. Citius, forti us, altius - dictum Olympici certaminis est. 2. Difficilius propria vitia quam aliena
videmus. 3. Avari semper miserrime 3 vivunt. 4. De coniuratione Lucii Catilinae C. Sallustius scribit
fideliter.4
III - 1. Poma non ciidunt procul ab arbore sua. 2. In epistula, quam amicus mihi scripserat, legi:
Cum venero domum (kuci), omnia vere et clare exponam. 3. Quem (kojeg) alienum fidum invenies,5
si (ako) tuis hostis fueris? (SaL) 4. Semel pro semper. 5. Nunc aut numquam. 6. Sursum oorda!
Pronadi u tekstu genitive kao dopunu subjektu, kao dopunu objektu, zatim kao dopunu pri·
jedloinom izrazu!
Prevedi: 1. Nasi vojnici se hrabro i odvaino bore za slobodu domovine. 2. Iz temelja moramo
mijenjati nase navade. 3. Samo si mi djelomicno kazao istinu.

Komentar:
1) To je napisao Lucije Anej Seneka, rodom iz Kordobe u Spanjolskoj, filozof, knjiZevnik i odgojitelj
ina~e okrutnog cara Nerona, sina jo§ okrutnije Agripine, koju je Neron g. 59. dao ubiti. God. 62.
razotarani Seneka povlaa se u privatni f ivot, ali nakon otkrivene zavjere g. 65., Neron naredi i Seneki
da se ubije. Sene.ka je napisao vrlo mnogo moralno-filozofskih djeJa, govora, epigrama, tragedija,
jednu menipsku satiru i zbirku moralnih pisama.
2) To je ablativ poredenja: od domovine, nego domovina
3) To je elativ: vrlo bijedno
4) Gaj Salustije Krispo je Cezarov pristaSa i najzna~ajniji historiograf Cezarova vremena. Ostavio je
tri monografije: Bellum Catilinae, Bellum Jugurthinum i Historiae. Zadnje se djelo tek fragmentamo
saruvalo.
5) Glagol "invenire" ovdje ima dva akuzativa: akuz. objekta (quem alienum - kog tudinca) i akuz.
predikata (fidum).

68
 VJEZBA16.

PRIJEDLOZI - PREZENT PAS. 1 - 4 KONJUGAClJE

Prijedlozi (prae positiones) su nepromjenljive rijeci koje u recenici slu ze da

skupa 5 imenicom tvore neku prilo ~ ku oznaku. U latinskom prijedlozi idu sarno
5 dva padeza: 5 AKUZATIVOM i ABLATIVOM.

1. PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM
ante - pred, prije cis, citra - 5 ove strane
post - iza, poslije u ltra - 5 one strane
inter - izmedu, za vrijeme trans - preko, 5 one stra ne
intra - medu, za vrijeme, unutra contra - nasuprot, protiv
extra - izvan secundum - prema
su pra - iznad, preko versus - prema (Romarn versus)
infra - pod, ispod ob - pred, zbog
apud - kod propter - zbog
iuxta - uz, kod praeter - mimo, osim
ad - k, kod, do, oko per - kroz, za, po
circum, circa - oko penes - kod
2. PRIJEDLOZI 5 ABLATIVOM
a (ab, abs) - od; e (ex) - iz, od; de - 0; cum - 5, sa;
sine - bez; pro - za; prae - pred, zbog
3. PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM I ABLATIVOM:
U latinskom ima nekoliko prijedloga koji na pitanje: kamo, kuda? - traZe
akuzativ, a na pitanje: gdje? - ablativ. To suo
in - u, na; sub - pod; super - iznad, nad
Npr. Milites in urbem veniunt. - Cives in urbe vivunt
Vojnici dolaze u grad. Gradani Zive u gradu
Ventus folia sub arborem iacit. - Puer sub arbore ludit.
Vjetar li~le baca pod stablo. - Dijete se igra pod stablom.
Video vultures super alta cacurnina fugere. - Aquila su per altis montibus
v6lat.
Vidim jastrebe kako bjeZe na visoke gore. - Orao leti nad visokim brdima.
69
 PRVA GOD INA UCENjA

PASIV oznacava radnju koja se vrsi na subjek ru. Objekt aktivne radnje u
pasivu postaje subjektom, a subjekt lati nske radnje u pasivu prelazi u ablativ s
prijedlogo m a (ab, abs), ako je to neko lice, a bez p rijedloga, ako je to neka stvar
ii i pojam. Npr.
Magister di scipulum laudat. - Discipll ius a magistro lalldarur.
UCitelj Iwali ucenika. - Ucenik biva hvaljen od uCi telj a.
Conscientia opera nostra p roba t. - Opera nostra conscientiii proban tur.
Savjes t odo brava nasa djela. - Nasa dje la b ivaju odobravana od savjesti .
U nasem su jeziku sva pasivna vremena sloze na, dok su II latinsko m u
prezentskoj osnovi ona jednostavna. Licni nastavci za pasivna vremena pre-
zentske osnove glasi:
singular plural
1. -r 1. -mur
2. oris 2. -mini
3.-tur 3. -ntur

PREZENT PASIVNI pravi se tako da se akti vni licni nastavci zamijene pasiv-
nim. Jedino se II prvom licu jednine na ak tivni oblik dod a jos pasivni nastavak.
Osnovni se vo kalll prvoj, drugoj i cetvrtoj konjugaciji pred pasivnim nas tavcima
od 2. lica pa dalje prod uljuje, dok u 3. konjugaciji os taje kratak. U 3. konju gac iji
pred pasivnirn nastavkom -ris tematski vokal je -e-.

Uonj. 2. konj. 4. konj. 3. konj. i-osnova

1. laudor moneor puni~r trahor capior
singular 2. laudiiris moneris puniris traheris caperis
3.laudiitur monetur punitur trahitur capitur
1. laudiimur monemur punimur trahimur capimur
plurural 2. laudiimini monemini punimini trahimini capimini
3. laudantur monentur puniuntur trahuntur capiuntur

Latinski jezik ima samo jedan nacin izrazavanja pasivne radnje, dok se mi
lako mozemo posluz iti i refleksivnim glagolskim oblicima. Npr.:
Llber legi tllr - Knjiga biva citana - Knjiga se Cita. - Osim toga, latinskll
pasivnu radnju, koju Latini niposto ne izbjegavaju, mi najcesce prevodirno aktiv-
no: KNJfGU CITAMO. - U tom slucaju latinski pasivni subjekt u nas postaje
objekt, abl ativ lida postaje subjekt, a predikat se slaze s novim subjektom. Npr.
Discipulus laudarur a magistro - UCitelj hvali ucenika.
70
 VJE ZIlA 16.

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Pro aris et focis dimicatur.l 2. De Ie fabula narratur (Hor.). 3. Romani mortuos non inlra sed
exira moenia, iuxla viam Flaminiam,2 sepeliebanl. 4. Pugna apud Cannas Romanis valde pernici-
osa fuil. 5. Hannibal ante portas.
II - 1. In insula Rhodo celeberrimus rhetor Molo docebal. 3 2. Recentiorem hisloriam Romanam
Tacitus sine ira el studio descripsil.' - Cicero pro domo sua.s Ab ovo usque ad mala.6 Deus ex
machina.7 Cum grana salis.8 Condicio sine qua non. Post festum . Post nubila Phoebus.9 De visu.
Ex privata diligentia. In margine.'O Sub rosa.11 Primus inter pares. Pro bono pacis. Pro forma. Pro
memoria. Ad acta.
III - 1. Caesar a coniuratis in senalu iuxta statuam Pompei interficitur. 2. De facIo, non de iure
disseritur. 3. Probiias laudalur sed algel. 4. Avis e cantu, arbor e fruclibus, homo autem ex operibus
dig noscitur. 5. Caesar in munitione pro cas Iris considil. Eo duces Gallorum producuntur. Vercinge-
torix deditur, arma proiciuntur (Caes.)12. 6. Amicus certus in re incerta cernitur.
Prevedi: 1. Nasi vojnici bore se za dom i domovinu. 2. Prijatelji se stjecu ne oruijem niti novcem
nego usluinoscu.

Komentar:
1) Focus - kuta, ognj i ~ t e; am- t rtvenik, koji Sli Rimljani podi7..a li u hramovim a, na javnim mjcs lima
i U s vojim kutam a. Dakle znatenje bi bila: Borba se vodi 7A vje.ru i dam. za kuru i ognji ~ tc, La dam i
domovinu.
2) Via Flaminia jc vodi la od Rim a u ju 1nu
Italiju, a nazvana jc po konz ulu Gaju Flami-
niju, koji je g. 217. pr.n.c. potu te n od Hanibala
na Tranzi.menskom jezeru . - Od Rima prema
sjeveru je vodila Via Aemilio, 240 km duga. a
podigao ju Ie g. 187. M. Emilije Lepid. Njczin
se nazi v i danas zadruo u nazivu pokrajinc
Emilija. - Najznatajnija i najstarija cesta jc Via
Appia, koj u je g. 312. pr.n.e. podi gao cenzor
A ppius Claudius Caecus, a i ~la je cd Rima do
Ka pu e, Bencventa i Brundi zija . - U sam o rn
Rimu su bile cestc: Via lata, Sacra Via, Nova
Via.
3) Rh ~du s je vrlo razvijen i z n a~aja n o tok prcd
o balorn M. Azijc. Do n ajv i ~cg razv itkajcdo~o
u h el cnj sti ~ko doba, kada s u sc tu (ormirale
rame umietni~kc, retorske i (ilozo(ske ~kole.
VIA A PIJA , STARA RlM5KA CESTA
Na Rod bi dola zili mladi Rim ljani nil s tudij e,
pa je taka i M. Tu lije Ciceron t"U s luga pre-
davanja re lora A polodo ra Molena .
4) To ka1c sa m historitar Kornelije Tacit (54 .-114. n.e.) u svom djelu "Annales" (I -1).
5) ~ . nclito raditi u svoju ko risti , kao ~laje Ciceron, osobito u svojim govorim a pro ti v Katilinc i Marka
Anto nija, govono u svoj u korist.
6) tj . od pot ctka do kraja . Rim ljani su, nairn e, rul:ak pocinja li jajima a zavr~vali votcm.
7) Machina jc nilprava u grfkom lcarru kaja bi se s pu~ taJa na pozamicu da sc razrije~i ncki nerje.§ivi
,-"plet.
71
 I'RVA GODINA UCEN)A

8) Treba oMroumno promotriti stvarl.

9) Phoebus meta(or. je za sunce.
10) ~ . ncku bilj E$ku nap isa ti no rubu stranice, po "marginalia" zna~i : bilj e~ka.
11) P0\1erljivo, skriveno iza grma rute.
12) To je u pravozavr~tak Cezarova ratovanja u Galiji ad 57.-52. g. pr.n.e. Verci nge torig je organizirao
posljed nji ustanak Gala, ali je kod Alczije hametice (d o nogu) potu fen (De bello Gallico VII 89).

VJEZBA 17.

LICNE I LICNO-POVRATNE ZAMJENICE

- IMPERFEKT PASIVNI i INFINITIV PREZENTA PASIVA

Licne zamjenice (pron6mina personalia) u latinskom jeziku glase:

singular plural
1. ego 1. nos
2. tu 2. vas
3. (nemaje) 3. (nemaje)

Latinski jezik ne pozna zamjenice 3. lica. Njihovu funkciju preuzimaju po-

kazne zamjenice: is, ea, id - ille, ilia, illud. (onaj, on a, ono).
Licne zamjenice imaju specificnu deklinaciju, kako je to uostalom i u nasem
jeziku Ga - mene, ti - tebe itd.)

N ego tu nos vas

G mei tui nostri, nostrum vestri, vestrum
D mihi tibi nObis vobis
A me te nos vas
Ab me te nObis vobis

Kao "tu " dekJinira se i LICNO-POVRATNA ZAMJENICA, koja vee po pri-

rodi nema nominativa niti pluraIa:

I gen. sui Idat. sibi Iakuz. se Iabl. se

Ako akuzativ "se" telimo naglasiti, onda ga podvostruCimo: sese.
Ako uz ablativne oblike liCnih zamjenica kao i uz povratne zamjenice stoji
prijedlog "cum", onda on stoji otraga i pise se zajedno sa zamjenickim oblikom:
mecum, tecum, secum, nobiscum, vobiscum.
72
 VJE Z SA 17.

Obliei genitiva plur. od NOS i VOS: nostri, vestri - stoje uz pridjeve u

znaeenju objekta, kao: memor sum vestri (sjeeam se vas), - dok se oblici: nos-
trum, vestrum upotrebljavaju u partitivnom znaeenju:
op timus ve trum - najbolji od vas
multi nostrum - mnog i od nas
Lieno-povratna za mjeniea: sui, sibi itd . u latinskom jeziku upotre bljava se
sarno onda ako se od nos i na 3. lice sing ulara iii plurala:
lauda t se, laud ant se (hva liti s be, hvale sebe).
U nas, naprotiv, ona se upotrebljava za sva tri liea singul ara i plura la ako se
radnja vraca na subjekt: hvalim sebe, hvalis sebe itd. U latinsko m se jeziku u tim
slueajevima za prvo i drugo lice upotrebljavaju liene zamjenice:
laudo me, laudas te - laudiimus nos, laudiitis vos .

•••
IMPERFEKT PASIVNI pravi se tako da se i ovdje lieni aktivni nastavci
zamijene pasivnim nastavcima:

11 . -r I 2. -ris I 3. -tur - 1. -mur I 2. -mini I 3. -ntur

Pred pasivnim nastavcima u svim se konjugaeijama prod uzuje slog -ba-.

Dakle:

1. konj. 2. konj. 3. konj. 4.k. i i-osn. 3.konj.

1. laudiibar monebar trahebar puniebar
singular
2. laudabiiris monebiiris trahebiiris puniebiiris
3. laudabiitur monebiitur trahebiitur puniebiitur
1. laudabiimur monebiimur trahebiimur puniebiimur
plural 2. laudabiimini monebiimini trahebiimini puniebiimini
3. laudabantur monebantur trahebantur puniebantur

Discipulus puniebatur - prevodimo: Ueenik bijase katnjavan; Ueenika kat-

njavasmo.
INFINITIV PREZENTA PASIVA u 1., 2. i 4. konjugaciji dobijemo tako da se
aktivni infinitivni formant ore zamijeni pasivnim formantom -ri oU trecoj konju-
gaeiji, naprotiv, aktivni zavrsetak -ere zamijeni se pasivnim nastavkom -i, dakle:

Illaudiiri III deleri IIV puniri 1IIIIegi I capi

73
 PRVA GODI NA UCEN) A

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Hodie mihi, cras tibL I 2. Imperare sibi maximum imperium est. 3. Inter nos.2 4. Viri docti in se
divitias habent. 5. Discipuli, optimi vestrum magistro carissimi sunt. 6. Vade mecum.3
II - 1. Maxima bona in terra sunt: ab omnibus amari , pruden s haberi, a liberis coli et post mortem
rite sepelirL 2. Hippocrates' iam antiquis temporibus inventor medicinae existimabatur. 3. Agri
divitum Romanorum a servis colebantur. 5
Kakav je to ablativ ' antiquis temporibus u 11-2' 7
Kakvi su to genitivi ' divitum Romanorum ' u 11-3, ' medicinae' u 11-2, i ' vestrum" u 1-57
Vidis Ii dva razlicita nominativa uz pasiv ' existimabatur' u 11-27 Uz aktivni oblik glagola tu bi stajala
dva akuzativa.
Prebaci u aktiv recenice: 11-2 i 11-3.

Prevedi: 1. Solestan i tuian prijatelj od nas ocekuje pomoc. 2. Robovi u Italiji cijenili su se vrlo
malo (minimi). 3. Veoma mi se svidas.

Komentar:

1) Cest natpis na s tarim rims kim grobnim spomenicima.

2) Nek 10 ostane n~ om tajnom!
3) To se redovit o odnos i na prirut nik koji lijeenik nasi sa scborn.
4) Hippocrales s otoka Kosa (460.-377. pr.n.e.) smarra se i dan as zatetnikom medidne kao nauke.
5) Robovi su bili uglavnom ratrti zarobljenici . Njihov se broj u ItaJiji stoga povecavao neprestanim
osvajanjima dru gi h zemalja U s redozemnom bazenu, te na zapad, sjever i is to k Europe, ka d nas prcko
Save, Drave i Dunav3, zatim u podruqima srednjeg istoka . Ro bovi s u se naka n s vakog osvajackog
rata prodavaJi na pijaci blizu Foruma. - Sudbina je ro bova zavisila a tome da Ii su hili odredeni za
rad u poIju iii u gradu. Najtete je bilo robovima na latifundijama, a tu ih je inate najviSe bivalo. Da
ne bi bjetali, stavljali su im lance, a naveter bi ih zatvarali u prave rob ij~nice. Takav su postupak
prema robovima Rimljani preuzeli s Is toka, ali od 1. stoljeta pr.n.e. vlasnici latilundija i ostali vlasnici
robova nastojali s u ubla1.iti takav odnos, kako bi se robovi zain teresirali za povjereni im posao i za
vodenje privatnog !ivota. Robovi zaposleni u gradovima bili su svakako u boljem polotaju, pa je za
nekog roba bila vee to kazna, ako bi ga gazda iz grada poslao na svoje imanje da radi oObrazovani
robovi, a takvih je bilo dosta s Istoka, dobivali su kod gazde pristojnije poslove, bivali su tak i litni
sekretari, kakav je npr. bio kod Cicerona liron. Bilo je dosta robova koji su pripadali drtavi, a obavljali
su razne poslove oko uredenja, tuvanja i tiStenja grada. - Robovi nisu u potetku imali nikakva prava.
Bili su roba 7.a prodaju i eksploataciju. Postepeno s u kod gazda sticali sve viSe prava, a i zakoni su ih
Stitili. Za njihova prava zalagali su se mnogi italski kultumi radnid, kao npr. Juvenal u svojim
satirama, naglaSavajuti da je i rob tovjek. Na bolji polotaj robova mnogo je utjecalo novonastaJo
krSCanstvo, pa te postepeno doti do potpunog ukidanja robovlasnitkog dru~tvenog sistema. - Gazda
je vjeme robove imao provo i oslobod iti, iii su im dopuStaii da se otkupe novcem koji bi zaradili
napojnicama iii sitnom rrgovinom. Oslobodeni rob je i dalje bio vezan za matitnu kuru, ukoliko ne
bi naSao kakav samostalni posao. Carski oslobodenid postajali su tak i ministri, a znaIi su i z10rabiti
lako stetenu vlasl, pa i njih Juvenal u svojim satirarna tes toko osuduje. Veliki broj oslobodenih robova
postao je problem za grad Rim, jer je na taj natin tudinaca s Istoka bilo viSe nego samih gradana.

74
 VJEZBA 18.

PRlSVOJN E I POVRATNO-PRISVOJNE ZAMJENICE

- FUTUR I PASIVNI 1.-4. KONJUGACijE

Prisvojne zarnj enice tvore se na osnovi licnih za mjenica, kako je to i kod nas,
pa g lase:

singular plural
1. meus 3 1. nos1er 3
2. tiius 3 2. vester 3
3. (nemaje) 3. (nemaje)

Latinski jezik ne pozna niti prisvojne za mjenice za 3. lice (njegov, njezin,

njihov), vee ih nadoknaduje genitivom pokaznih zamjenica ILLE i IS, 0 cemu ee
bi ti govora kod pokaznih zamjenica.
PRISVOJNO-POVRATNA ZAMJEN ICA glasi: suus 3.
Prisvojne se za mjen ice d ekliniraju kao pridjev prve i druge d eklinacije.
Prisvojno-povratna zarnjenica se poput licno-povratne upotrebljava sam o
onda ako se radnja odnosi na subjekt 3. lica:
fil e pa trem suurn am at. Illi patres suos amant.
Ako se radnja odnosi na subjekt 1. iIi 2. lica, Latini tada upotrebljavaju
prisvojne zamjen ice od gova rajueeg lica:
Ego pa trern meum laudo. Nos patres nostros laud amus.
Tu pa trem tuum la udas. Vos patres ves tros lauda tis.
Prisvojne za mjenice stoje uvijek iza svoje imenice.

FUTUR I PASIYNI tvori se tako d a se ponovno licni nastavci futura aktivnog

zamijene pasivnim licnim nastavcima:

singular 1. -r, 2. -ris, 3. -tur, plura l 1. -mur, 2. -mini, 3.-ntur.

U p rvoj i dru goj konjugaciji nastavak -r doda se na prvo lice aktiva, a dalje ide
slicno kao u p rezentu 3. konjugacije:
1. -bor, 2. -beris, 3. -bitur - 1. -bimur, 2. -bimini, 3. -buntur.
75
 P RVA GOD INA UC ENj A

Kod trece i cetvrte konjugacije zamj ena licnih nastavaka pasivnim jednostav-
na je, uz napomenu da se pred pasivnim nas tavcima futurski forma nt a, odnosno
-e produ zuje:
1. -ar, 2. -eris, 3. -etur - 1. -ernur, 2. ernini, 3. -entur

I konj. II konj. III konj. IV konj. i i·os. III konj.

1. laudabor monebor legar punlar capiar
singular
2. laudaberis moneberis legeris punieris capieris
3. laudabitur monebitur legetur punietur capietur
1. laudabimur monebimur legemur puniemur capiemur
plural 2. laudabimini monebimini legemini puniemini capie mini
3. laudabuntur monebuntur legentur punientur capientur

Npr. Liller a nobis legetur. Knj ig u cerno citati.

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Honestissime viximus. Non vitium nostrum, sed virtus nostra nos adflixit' (Gic.). 2. Sapiens
omnia sua secum portal. 3. Omnia mea mecum porto. 4. Gives boni patriam suam omni modo
adiuvabunl. 5. Fructus omnium laborum nostrorum brevi tempore terribili et toedo bello diruentur.2
6. Sua sponte.
II - 1. Nulla ra ab officio nostro deterrebimur.2 2. Memoria tortium et impavidorum bellatorum
nostrorum numquam exstinguetur. 3. Glari et celebres scriptores a nobis semper legentur.2
4. Dolores corporis nostri medicamentis lenientur.2
Kako jos moies kazati supstantivirani pridjev 'omnia sua' u ree. 1-2 i u 1-3?
Kakav je to ablativ ' brevi tempore' u 1-5, a kakav je genitiv "tortium et impavidorum bellatorum" u
11-2?
Prevedi: 1. Sve ptice najrevnije grade svoja gnijezda. 2. U domovinskom ratu sve svoje nade
postavljamo na hrabre vojnike. 3. Homerove pjesme uvijek 6e se eitati. - postaviti na =ponere in
s abl.

Komentar.
1) To je kazao Ciceron, svjestan da ga je nesreCa nedufuog za telda. Nakon u bojstva Cezarova g. 44.
u Senatu, brzo je Ciceron uvidi o da republikanska stranka zavjerenika, uz koju je i on bio pristao,
nema velikih ~i , jer se nasuprot nje ujedinjo gotovo ajeli Senat na telu s Markom Antonijern i
m1adim, vrto sposobnim dr1avnikom i vojskovodom Oktavijanom. Ciceron je dvaput poktBao da se
morem prebaa do republikanske vojske koja se okupljaJa u Grtkoj, ali srete nije imao, pa ce konaeno
paso u ruke svog Ijutog neprijatelja Antonija. To je bilo g. 43. pr.n.e.
2) Prevedi sve ~etiri retenice aktivno: StraSan ce rat...; NiSta nas nete... ; Mi cerno uvijek. .. , Lijekovi Ce...
3) Pripazi nadva razli a ta ablativa u retenia 1-5. brevi tempore i terribili. .. bello! PoktBajovu reCenicu
prebaati u aktiv!

76
 VJEZBA19.

POKAZNE ZAMJENICE
- PERFEKT PASIVNI

Pokazne zamjenice (pronomina dernonstra tiva) neSto pokazuju. To su:

ovaj, ova, ova hic haec hoc

taj, ta, to, iste ista ista istud
onaj, ana, ana ille ilia iIIud
is ea id
isti, ista, isto idem eadem idem
sam, sama, samo ipse ipsa ipsum

Dok su u nasern jeziku, kako vidirno, rodovi pokaznih zarnjenica lako vidljivi,
osobito u zenskorn i srednjern rodu, u latinskorn su oni vidljivi sarno u zenskorn
rodu, i to ne uvijek. - U rnuskorn rodu neke zarnjenice zavrsavaju u norninativu
na -e: iste, ille i ipse. - Norninativno -s dobiva sarno zarnjenica IS. Neobican je
oblik prve pokazne zarnjenice HIC, HAEC, Hac. - Srednji rod uglavnorn svrsa-
va na -d: istud, illud, id, - a sarno jednorn na -urn: ipsurn.
Pokazne zamjenice, a isto tako i odnosne i upitne, irnaju posebnu deklinaciju,
a zoverno je PRONOMINALNA DEKLINACIJA. Kod nje su karakteristicni
padezi:

I genitiv na -Ius, dativ na -1.

U akuzativu i ablativu singulara i u cijelorn pluralu pronorninalna deklinacija
je jednaka deklinaciji pridjeva prve i druge deklinacije, uz neka odstupanja, kako
cerna upravo vidjeti:
1. ILLE, ILLA, ILLUD onaj ona, ono

singular plural
N ille ilia illud illi illae ilia
G ilfius iIIarum iIIarum illarum
D illi illis
A ilium illam iIIud illas illas ilia
Ab ilia ilia ilia ilfis

Kao ILLE deklinira se jos: ISTE, ISTA, ISTUD; IPSE, IPSA, IPSUM.
Tl
 I' RVA GOD INA U ENJA

2. IS, Ea, TO onaj, o na, ono

singular plural
N is ea id ei (ii) eae ea
G eius eorum earum eorum
D ei eis (iis)
A eum eam id eos eas ea
Ab eo ea eo eis (iis)

U genitivu si ngulara nas tavak -ius iza voka la prelaz i u -jus, pa stoga citamo:
ejus -, a ta ko ce biti ta koder i kod zamjeniee HIC, te kod odnosne i upitne
zamj eniee.
Od zamjeniee IS, EA, ID dodavanjem sufiksa -OEM nastala je zamjeniea:
IDEM, EAOEM, IDEM. Kod te za mjeniee deklinira se sa mo njezin prv i dio (is,
ea, id), ali pritom dolazi i do nekih fonetskih promjena:

singular plural
N idem eadem idem iidem eaedem eadem
G eiusdem eorundem earundem eorundem
D eidem eisdem
A eundem eandem idem eosdem easdem eadem
Ab eadem eadem eadem eisdem

3. Najneobii'nija je zamjeniea HIC, HAEC, HOC, jer je ona na osnovu dobila

demonstrativnu cestieu -CE (u skracenom obliku -C). Ta se cestiea pojavljuje u
svim padezima singulara, osim u genitivu, te u nominativu i akuzativu plurala
srednjeg roda:
singular plural
N hic haec hoc hi hae haec
G huius horum harum horum
D huic his
A hunc hanc hoc has has haec
Ab hoc hac hoc his

Zamjeniee ILLE, ILLA, ILLUD i IS, EA, ID imaju jos ove funkcije:
1. One zamjenjuju licne zamjeniee rreceg liea: ON - ONI.
ilIe seribit ea eantat ilIi ludunt ilIae legunt
2. Njihovi genitivi zamjenjuju prisvojne zamjeniee 3. liea: eiu5, illius pater
(njegov, njezin otae)
78
 VJEZBA 19.

eius, ill1us parentes (njegovi, njezini roditelji),

eorum, illorum pate r (nj ihov otac);
eorum, il10rum parentes (njihovi roditelji).
1i genitivni ob lici u deklinira nju doticne imenice ostaju nepromjenljivi:
nom. eius pater, gen. eiu patri , dat. eius patri itd.

PASIVNA PERFEKTSKA VREMENA (pe rfekt, p luskvamperfekt i futur II)

prave se pomocu participa perfekta pasiva i oblika pomocnog glagola ESSE.
Moramo se stoga najprije upoznati s tvorbom glagolskog imena PARTICIPA
PERFEKTA PASIVA. - La tinski particip perfekta pasiva odgova ra nase m pas iv-
nom glago lskom pridjevu, a pravi se od glago lske os nove i formanta -TUS
(-SUS).

Glagoli s perfektom na -VI tvore pa rticip perfekta na -TUS;

laud avi - laudatus; delevi - deletus; punIvi - punitus.
Glagoli s perfektom na -UI prave particip perfekta na -ITUS iii na -TUS:
habu i - habItus; monui - monItus; posui - positus; domui - domitus; rapui
- raptus; docui - d octus.
Glagoli s perfektom na -SI i -I prave particip perfekta na -TUS:
traxi - tractus; d ixi - dictus; duxi - ductus; legi - lectus; vidi - visus
(vidtus); veni - ventus; cepi - captus: egi - actus. .
Glagoli s redupliciranim perfektorn imaju PPP na -tus iIi -sus:
cecidi - casus; pepiili - pulsus; dedi - datus; cecidi - caesus itd.
Particip perfekta pasiva navodi se redovito u srednjem rodu, a od ove vjezbe
pa dalje potrebno je za svaki glagol navesti i ovaj cetvrti njegov oblik, d akle:
lego, legere, legi, lectum; triiho, trahere, traxi, tractum itd.
Perfekt pasivni tvori se od participa perfekta pasiva i prezenta glagola ESSE.

singular plural
1. laudatus sum 1. laudati sumus
2. laudatus es 2. laudati estis
3. laudatus est 3. laudati sunt

Prevodimo: bio sam pohvaljen - iii: pohvaIili su me.

79
 PRVA GOD I NA UCE NjA

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Fortuna inconstans modo huic, modo iIIi propensa est. 2. Lacaena in bello patrio filio suo
scutum cum his verbis dedit: Redjl cum hoc aut in hoc. 3. Ipsa senectus morbus est. 4. Homines
non semper de eadem re idem iudicant. 5. Medice, cura te ipsum! 6. Plebs modo hoc, modo illud
amat. 7. Antiquis temporibus nomina Achillis et Odyssei2clarissima erant: huius prudentia, iIIius
fortitudo laudabantur.
11-1. Bellum per S9 ipsum semper malum est. 2. Homo ipse faber fortunae suae est. 3. Dabit deus
his quoque linem. 4. Artifices ex operibus eorum cognoscimus.
111-1 . Hannibal3 inter anna educatus est. 2. Elephanti quatuor capti sunt, reliqui omnes interfecti
(Sail.). 3. Acriter utrimque usque ad vesperum pugnatum est (Caes.). 4. Alea iacta est. 4
Kakav je to ablativ 'antiquis temporibus' u 1-7?
Prevedi: 1. Udes je naklonjen dan as meni, sutra tebi. 2. Djeca moraju postovati svoje roditelje.

Komentar:
1) To je nepravi lan glagol red eo, redire (vrati ti se), kome imp. glasi: redi - redite: vra ti se - vratite se.
2) To su gr~ki junaci u borbi pod Trojom. Ahilej je bio glavni junak, a Odisej je bio poznat po
razboritosti i lukavstvu.
3) KartaSki vojskovoda u II punskom ratu. Usp. 12/3 i 13/4.
4) To je kazao Cezar kad je iz Galije g. 49. preSao ri jeku Rubikon. To je bio pocetak gradanskog rata
izrnedu Cezara i Pompeja.

80
 VJEZBA20.

ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE

- PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II PASIVNI

Odnosna iii rela tivna zamjenica (tko, sto, koji, koja, koje) u latinskom glasi:
QUI, QUAE, QUOD. - Ona nas u nominativu po svojim oblicima podsjeca na
pokaznu za mjenicu: hic, haec, hoc - , koja bi bez demons trativne cestice glasila:
hi, hae, hod. I od nosna zamjenica d eklinira se po prominalnoj deklinaciji, ali u
akuzativu singul ara, te u dativu i ablativu plurala ima nas tavke trece imen icke
deklinacije:

singular plural
N qui quae quod qui quae quae
G cuius quorum quarum quorum
0 cui quibus
A quem quam quOd quos quas quae
Ab quo qua quo quibus

I ova se zamjenica, poput licnih, u ablativu veze s prijedlogom "cum": quo-

cum, quacum, quibuscum
Genitivi curus, QUORUM imaju i znacenje zamjenice "CijI": Magister, cuius
filius amicus meus est, saepe domum nostram frequentat - Ucitelj, ciji sin je moj
prijatelj, cesto posjecuje nasu kucu.
UPITNA III INTEROGATIVNA ZAMJENICA (tko - sto?) u latinskom glasi:
QUIS? QUID? - Upotrebljava se samostalno bez imenice, lj. to je upitna ime-
nicka zamjenica. Deklinira se slicno kao i relativna zamjenica, a ima sarno dva
oblika u nominativu i akuzativu i ima same singular:

N quis quid
G cuius
0 cui
A quem quid
Ab quo

Genitiv curuS? ima i znacenje "ciji?":

Cuius pater ille est? Ciji je on otac?
Upitna zamjenica pridjevskog oblika, iii upitna pridjevska zamjenica (koji?
koja? koje?) jednaka je odnosnoj zamjenici:
81
 P RVA GOD INA UCENjA

QUI? QUAE? QUOD? a upotrebljava se sarno uz imenice:

Qui pater melior est? Quae pueIIae pulchriores sunt?

PLUSKVAMPERFEKT PASIVNI pravi se od participa perfekta i imperfekta

glago la ESSE, a FUTUR II PASIVNI pravi se od parti cipa perfekta i futura I
glagola ESSE:
Pluskvamperiekt Pas. Futur " pas.
t. laudatus eram laudatus era
singular 2. laudatus eras laudatus eris
3.laudatus erat laudatus erit
1.laudati eramus laudati erimus
plural 2. laudati eratis laudati eritis
3. laudati erant laudati erunt

Prevodimo: bijah pohvaljen, (ako) budem po hvaljen.

VJEZBE I ZADACI

1-1. Quis ergo sum aut quae est in me facultas? 2. Oenique, quid reliqu/1 habemus praeter miseram
animam (SaIL)? 3. Nusquam est, qui ubique est (Sen.). 4. Ille qui plus cupit quam habet, vere
pauper est. 5. Terminus a quo. Terminus ad quem.
II - 1. Oppidum Aeneas condit, quod a nomine uxoris Lavinium appellat2 (Liv.). 2. Antiquissimae
Romanorum leges in aeratas tabulas incisae erant.3 3. Nemo accusatus erit, quem prius reum non
fecerunt. 4:Si bene eruditus eris, facile alios erudies.4
111- 1. Non quis, sed quid. Quae nocent, docent. Qui pro quo. Status quo. Status quo ante.
Pronacli u tekstu sve prijedloge i reci s kOjim padeiem stoje!
Prevedi: 1. Oni koji vise i ele nego sto imaju stvarno su siromasni. 2. Bogati su oni koji su zadovoljni
i malim imetkom.

Komentar.

1) Gen. partitivni uz upitn u zamjenicu "quid".

2) Kralj Latin d.o je Eneji za !enu Laviniju.
3) To su bile vrlo ruvene LEGES DUODECIM TA BULARUM. U pocetleu je u Rimu vatilo obit.jno
pravo koje su pomavali sarno patriciji, i 5 kojima su 50 oni vrlo vj~IO slulili u borbi protiv plebej.ca.
Velika je .Gasluga plebej.ca u borbi proliv patricija ~to se g. 401. pr.n.e. (onnirao kolegij ad d esel
strumjaka (decemvlri), koji su va!eCe propi5O sakupili i napisali ih na d vanaest bakrenih plata, po
temu su Ii .Gakoni i dobili naziv LEGES DUODEOM TABULA RUM. To je prvi rimski literami
spomenik. Tu se vet ocitavao istanton osjetaj Rimljana za pravo. TI su zakoni ostali na snazI cijelo
vrije me Republike, a i kasnije su oni bili izvor i uzor cjelokupnog rimskog p rava. NjihoY tebt je bU.
 VJ~2BA 20

prva ~kola rimske ml.dot. Pnl iko m poW. u R1mu g. 387 pro n.c., koji jc buknuo kad su gahka
plemcna napaJa grad Ri m, nas trad a l • ~ u i i ' plot, ali sadrtaJ tih 7.akona poz na t j • po m nogobrojmm
cita lima koji su se ocu v.1li kod ri mski h pisnca.
4) Rim ljani su vr) o m nago polaga li pa1njc na odgoj djecc. kale su bile organ..izi ranc u Rimu I po
znatajni jim ccntrim a u provinciji . Ip" k, one u Rimu s u bile boljc orgam llra nc, jer su Ih vodi ll t-uveni
ua lclji iz Crtkc, Male Azij iii it; Afrike. Zbog toga su imutniji rodit Iji jz provincijc dovodi li svoj u
djecu u Ri m da bi im osigurali u pi ~ nu nao braLbu. Taka .lna mo da je I s iro ma~ ni Horacijev olae
presclio u Rim do bi sinu priuSti o doli ~. n odgol. Sam ga jc olae vodi o od u ~ilc lj a do ut il 'Ija OJ ",a
su u sedm oj godi ni 1ivota, mu ~ ka a li i 1cnska, a ka su I'..a to
rod it elji bili zai nl ercsirani, pOCcla poha d ati javncSkolc kad
ut il'clja koji sc zvao gramma ticus. To jc osnovno obra·
zovanje iz pisa nj a i jC/Jtkog /.nanja. U 2. stoijl-tU pro n.e.
u vodi se u tu os navnu naobrazbu i g r~ ki jczik sa grt ko m
li tcrJ tu rom. Boga tijc ~ u obitelji imalc i pri vah, e ua leljc,
uglavnom ra bove. U d van acs loj godini t ivola sa rn o mu Sika
djcca s u po had ala rctorske SkoJe da bi s ickia z nan)c kojc
im jc biJ o p otrcbno i'..a dru:Hvcno i politi t ko djc lovanjc.
Mnogi su m ladi ti i7..3 toga pohadali poznat e ~ k o l c rctorike
i filo/.ofijc u A tcni iii na o toku Rodu.

VOLUMCNI - RIMSKE KNI/G£ GRAMMATICUS - GRCKI UCIT£LI

R3
 VJEZBA 21.

OPCE I NEODREDENE ZAMJENlCE

- KONJUNl(TIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA
OPCE ODNOSNE ZAMJENICE glase:
quicumque quaecumque quodcumque
tko (ko) god, koji god koja god sto god, koje god
Deklinira se samo pm dio: qui, quae, quod.
quisquis quidquid
tko (ko) god sto god
Ova zamjenica ima jos sarno ablativ u izrazu: quoquii modo = na koji god
nacin.
Neodredene zamjenice glase:
quis, quid netko (neko), nesto. - To je imenicka za mjenica.
qui, qua, quod neki, neka, neko - To je pridjevska zarnjenica.
One se upotrebljavaju sarno uz veznike: si, nisi, ne - i upitnu ces ticu unum":
Si quis venerit... Ako netko dode, iii: Ako tko dode.
Irnenicka se neodredena zamjenica deklinira kao upitna zamjenica, a prid-
jevska kao relativna.
aliquis, aliquid - netko (neko), nesto (irnenicka zamjenica)
aliqui, aliqua, aliquod - neki, neka, neko (pridjevska zarnj.)
Kod nje se deklinira sarno drugi dio: quis, quid, - qui, qua, quod
quidam, quiddam - netko (neko), nesto (irnenicka zarnj.)
quidam, quaedam, quoddam - neki, neka, neko (pridjevska zamj.) -
deklinira se sarno pm dio: quis - quid, qui - qua - quod.
Ostale neodredene zarnjenice navodirno sarno u irnenickom obliku, a prid-
jevski se dade lako izvesti:
quisque, quidque - svatko (svako), svasta
unusquisque, unumquidque - svatko (svako), svasta
quisquam, quidquam - itko (iko), ista
quispiam, quidpiam - rna tko (ko), rna sto
quivis, quidvis - tko (ko) god, sto god
quilibet, quidlibet - tko (ko) rnu drago, sto rnu drago

•••
Latinski jezik irna osirn indikativnog naCina, a to su oblici svih onih vrernena
koja srno dosad ucili, takoder i KONJUNKTIV, ali sarno za prezent i imperfekt,
84
 VJEZDA 21.

te za perfekt i p luskvarnperfekt, i to u aktivu i pasivu. Upotrebu konjunktiva

upoznat cerno terneljitije tek u si ntaksi recenica, a sad a je dovoljno kazati da
latinski konjllktiv izrice: ze lju, rnogucnos t, surnnjll, ko lebanje i nestva rnost.
U prezentskoj osnovi konjunktiv irnaju sarno: prezent i irnperfekt.
KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 1. konjugacije tvori se tako da se
indikativu prezenta odbiju zav r~ec i : -0, -as, -at itd., a doda se konjun. vokal -e- i
licni nastavci, dakle:
I-em -es -et· -emus -etis -ent I
' , I I I •

U pasivnom konjunktivu prezenta zarnijene se aktivni licni nastavci pasivnirn:

I -er, eris, ernr; -emur, -emini, -entur. I

KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 2., 3. i 4. konj ll gacij e pravi se tako da

se na glago lsku osnovu doda konjunktivni vokal-a- i licni nastavci:

I-am, -as, -at; -amus, -atis, -ant I

U PASIVNOM KONJU1(TIVU PREZENTA glagola 2. do 4. konjugacije zarni-

jene se aktivni licni nastavci pasivni m:

I ~ar, -aris, -arnr; -amur, -amini, -antur.

Aktiv 1. konj. 2. konj. 3. konj. 4. konj. i i-osn. 3.konj.

1. laud em deleam legam audiam capiam
singular 2. laudes deleas legas audias capias
3.laudet deleat legat audiat capiat
1. laudemus deleamus legamus audiamus capiamus
plural 2. laudetis deleatis legatis audiatis capiatis
3. laudent deleant legant audiant capiant

Pasiv 1. konj. 2. konj. 3. konj. 4. konj. i i-osn. 3.konj.

1. lauder delear legar audiar capiar
singular 2. lauderis deleilris legilris audiaris capiaris
3.laudetur deleatur legatur audiatur capiatur
1.laudemur deleamur legamur audiamur capiamur
plural 2. laudemini deleamini legamini audiamini capiamini
3. laudentur deleantur legantur audiantur capiantur

85
 PRVA GODINA UCENjA

C lago l "esse " ima u prezentu konjunktivni vokal "i", pa g las i:

singular, sim, sis, sit plural, si mus, sitis, sint.

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Trahit sua quem que voluptas. 2. Servis Romanis difficillimum erat in quibusdam magnis fundis
divitum Italorum, praesertim in Sicilia.1 3. Longe fLigit, quisque suos fUgit. 4. Suum cuique. 5. Suum
cuique placet.
11- 1. Quodcumque dixisti, falsum putatur. 2. Quidquid discis, tibi ipsP discis. 3. Leges nostrae aut
iLibent aliquid aut viltant. 4. Nullum malum nobis sine aliquo bono accidit.
III - 1. Quidquid agis, prudenter agas3 et respice linem! 2. Sit venia verbo! 3. Fremant4 omnes,
dicam 5 quod sentio. 4. Vivat, crescat, floreat S schola nostra! 5. Patriam nostram semper amemus
et colamus!3 6. Magistri semper a pueris amentur!3 7. Quis stell as coeli enumeret?7 8. Ne quid
nimis!8
Prevedi: 1. Sto god radis, radi ne samo za sebe nego i za svoju domovinu. 2. Neki su vecma Ijudi
po imenu nego po ponasanju (po imenu, po ponasanju - to su ablativi obzira pa stoje u ablativu
bez prijedloga) . 3. Svoje roditelje postujmo i Ijubimo! (Pripazi: mi svoje!)

Komentar:

1) Latifundije - Pred krai Republike i u d oba Cars tva nastaja.li su veliki zemlji ~ni posjedi kao svojin.
pojedinaca. U prvom redu to su bili senatori, koji se prema zakonu od g. 218. pr.n.e. nisu smjeli baviti
trgovinom, ali su oni do velikill zarada d olazili podjelom ratnog pHjena iii 7..arado m za vrijeme
upravljanja rimskim provincijama. Tako steeeni kapital oni bi cesto ulotili u zemlju, pa su se na taj
naein pretvarali u stalez la tifundista. Bilo je i dru gih nacina da se otkupe "eliki komp leksi plodruh
polja, a osobito u doba Carstva. Latifundije su se forrn.iral e najprije na Siciliji i u jufnoj ltaliji.
Maloposjedni ci su bili prisiljeni da svoje imanje prodaju u bescijenje, jer u konkurenciji s velikim
posjednicima oni su sve bjednije zivjeli . Na la tifundijama su radili robovi, a njiho" je poloZaj ispoce tka
bio vrl o bijedan, pa su se pobune robova organizirale upravo na la tifundijama.
2) To je da ti v koristi .
3) To je konjunktiv poticanja.
4) To je konjwlktiv dopu~tanja :
Pa neka svi..
5) Futur I
6) Konjun ktiv zelje
7) Konjunkti v mogutnosti :
tko bi mogao ...
8) Pazi da ne prevr~i~ mjeru!

POMPEII

86
 VJE:lBA 22.

ZAMJE ICKI PRlDJ EVI

- KONJ. IMPERFEKTA AKTTVA i PASIVA
U latinsko m jeziku ima nekoliko pridjeva koji su i po funkcij i i po dcklinaci ji
srod ni zamjenica ma, pa se i zovu ZAMJEN I K I PRIDJEV!. To su:
olus 3 - sam a lter, -era, -erum - d rugi (od d vojice)
totus 3 - citav alius, -ia, -ud - drugi (od vise njih)
linu s 3 - jeda n, nek i uter, -ra, -rum - koji od d vojice?
ullus 3 - ikoji neu ter, -ra, -ru m - nijedan od dvojice
n u ll us 3 - nijedan uterque, u tnlque, utrumqu e - jed an i drugi
Zamjenick i se p ridjev i d ekliniraju kao pridjevi prve i druge d ek linacije, sarno
sto u geniti vu s ing ula ra imaju -ius, a u d ati vu -i:
gen. soli us, totlu s, u nius, u llius, a lteriu s
d a t. so li, tOtl, lini ulli, alteri.
Zamjenica a lius ima genitiv: alterius.
Ovdje mozemo s pomenuti i odricne zamjenice: NEMO ni tko, NIHIL (niMa),
iIi N IL.
NEMO se u genitivu i ablati vu nad oknad uje oblicima zamjenickog p ridj eva
NULLUS, d akle:
nom. nemo, gen. nullius, dat. nemini, ak. neminem, a bl. n ull o.
NIHI L ima sarno jos aku zativ, d ok mu se ostali padezi nad oknaduju oblicima
iz raza "null a res", d akle:
nom . nihil, gen. nullius rei, dat. nulli rei, ak. n ihil, abl. nulla reo

Konjunktiv imperfekta aktiva i pasiva pravi se tako da se na infinitiv pre-

zenta ak tiva d oda' u licni nastavci:
Aktiv -

Pasiv - s ingu lar 1. -r, 2. -ris, 3. -tur; - pl ura l 1. -mur, 2. -mini, 3. -ntur.

AKTIV I konj. II konj. III konj. IV konj.

1.Iaudarem delerem legerem audirem
singular 2. laudares deleres legeres audires
3.laudarel delere! legere! audire!

87
 PRVA GOD INA UCENjA

AKTIV I konj. II konj. III konj. IV konj.

1. laudaremus deleremus legeremus audiremus
plural 2. laudaretis deleretis legeretis audiretis
3. laudarent delerent lege rent audirent
Isto to vazi i za gl. ESSE: essem, esses, esset, essemus itd .
PASIV I konj. II konj. III konj. IV konj.
1.laudarer delerer legerer audirer
singular 2. laudareris delereris legereris audireris
3. laudaretur deleretur legeretur audiretur
1. laudaremur deleremur legeremur audiremur
plural 2. laudaremini deleremini legeremini audiremini
3. laudarentur delerentur legerentur audirentur
Za navedene konjunk tivne oblike ne mozemo kazati odredeno z nacenje u
nasem jeziku. Oni se prevode na vise nacina, prema tome da Ii oznacuju neispun-
jivu zeIju, mogucnost u prosiosti i slicno.

VJEZBE I ZADACI .

1-1 . Haec civitas longe plurimum totius Galliae 1 equitatu valet magnasque habet copias peditum,
Rhenumque tangit (Caesar). 2) Utrumque enim vitium est, et omnibus credere et nul Ii (Seneca).
3. Numquam aliud natura, aliud ratio a nobis quaerit. 4. Consuetudo est quasi aitera natura.
5. Lucrum unius saepe damnum alterius est. 6. Graeca fides, nulla fides.
11-1. Altera manus lapidem portet, altera panem ostentet!22 Utinam homines totius orbis terrarum
pro aequitate, Iratemitate et libertate omnium nostrum pugnarent!33. Quis crederet4 istud? 4. Sine
amicis vita nobis tristis esset. s
III - 1. Nemo ante mortem beatus. Nemo iudex in propria causa. Nemo prophEita in patria. Nihil
est ab omni parte beatum. Nihil humani 6 a me alienum puto. Nihil novF sub sole. Nil mortalibus
ardui 6 est. Nulla calamitas sola. Nulla dies sine linea. Vae soli.7
Prevedi: 1. Nijedno zlo (nije) bez nekog dobra. 2. Tko je od vas najbolji ueenik? 3. Nitko (ni)je u
zivotu potpuno (- u svakom pogledu) sretan. 4. Nicemu (- nijednoj stvari) veema (ne) vjerujmo
nego nasoj slozi.

Komentar:
1) To je partitivni genitiv uz superlativ "Ionge plurimum".
2) To je zapovjedni konjunktiv.
3) To je neispunjiva !elja za sadamjost, neispunjiva zbog toga ~to je uglavnom suprotna ruWm !eljama.
4) Konjunktiv moguenosti za pro§lost.
5) To je konjunktiv nestvamosti za sada§njost, a ustvari rni imamo prijatelja .
6) To s u partitivni genitivi, ali u zadnjem sluaju to je dosta neobieno.
7) To je dativ od salus 3, a ne od: sol, solis.

88
 VJEZBA23.

BROJEVI
- KON}UNKTIV PERF. i PLUSKVAMPERF. AKTIVA i PASIVA

Brojevi (nomina numeralia) dijele se na:

1. glavne (cardinalia), koji stoje na pitanje: koliko?
2. redne (ordinalia), koji stoje na pitanje: koji po redu?
3. dij elne (distributiva), koji stoje na pitanj e: po koli ko?
4. prilozne (adverbialia), koji stoje na pitanje: koliko puta?

GLAVN1 BROJEV!: REDNI BROJEVl:

1 I Cmus3 primus 3
2 II duo, duae, duo secund us 3 i al ter 3
3 III tres, tria tertius 3
4IV quatuor quartus 3
5 V quinque quintus 3
5 VI sex sextus 3
7 VII septem septimus 3
8 VIII octo octavus 3
9IX novem n6nus3
lOX decem ' decimus 3

Brojevi od 11 do 17 su slozenice od jedinice i desetice, a kod dvoznamenkastih

brojeva na 8 i 9 (18, 19; 28, 29 itd.) od sljedece desetice odbija se 2, odnosno 1.
Redni brojevi od 13. do 17. imaju redni oblik i za jedinicu i za deseticu:

11 XI undecim undecimus
12 XII duodecim duodecimus
13 XIII tredecim tertius d ecimus
14 XIV quatuordecim quartus decimus
15 XV quindecim quintus decimus
16 XVI sedecim sextus decimus
17 XVII septemdecim septimus decimus
18 XVIII duodeviginti duodevicesimus
19 XIX undeviginti undevicesimus
20 XX viginti vicesimus
89
 PRVA GOD I A UCENJA

Brojevi 21 - 27, 31 - 37 itd ., iii imaju na prvom mjestu jcdinicu povezanu s

deseticom veznikom "et", iii na prvo mjesto dode desetica pa neposredno slijcdi
jed inica: unus et viginti, duo et viginti itd. - iii :
viginti unus, viginti duo itd.
Redni brojevi 21- 27, 31- 37 itd. redovito imaju naprijed redni broj desctice:
vicesimus primus, vicesimus alter, vicesimus tertius, vicesimus quartus itd.
Desetice 30 - 90:
30 XXX tri gintii. tricesimu s
40 XL quad ragin ta quadrages imus
50 L quinq uaginta quinquages imus
60 LX sexaginta sexagesimus
70 LXX septuaginta septuages imus
80 LXXX octoginta oc togesimus
90 XC nonaginta nonagesimu s
Stotice:
100 C centum centesimus
200 CC ducenti, -ae, -a ducentesimus
300 CCC trecenti, -ae, -a trecentesimus
400 CD quadringenti, -ae, -a quadringentesimus
500 0 quingenti 3 quingentesimus
600 DC sescenti 3 sescentesimus
700 DCC septingenti 3 septingentesimus
800 DCCC octingenti 3 octingentesimus
900 CM nongenti 3 nongentesimus
TisuCice i dalje:
1000 M mille miIlesimus
2000 rIM duo milia bis millesimus
3000 HIM tria milia ter miIlesimus
100.000 CM centum milia centies millesimus
1,000.000 decies centena milia decies centies millesimus

Od glavnih brojeva mijenjaju se u latinskom sarno: 1, 2, 3, a zatim stotice: 200

do 900, te plural milia.
Deklinacija broja iinus 3 ide po deklinaciji zamjenickih pridjeva, a to znaci:
nom. unus 3, gen. unius, dat. uni, akuz. unum 3 itd.
90
 VJEZIlA 23 .

Duo i tres se dekliniraju u pluralu:

N duo duae duo Ires Iria

G duorum duarum duorum Irium
0 duobus duabus duobus Iribus
A duos du as duo Ires Iria
Ab duobus duabus duobus Iribus

Stotice od 200 do 900 mijenj aju se kao plural pridjeva prve i druge dek linac ije,
a "mili a" kao plural ime ni ca sr. roda trece dek linacije -i-osnove:
nom. milia, gen. milium, dat. rnilibus itd.
Latinski brojevi u z imenice s matraju se kao pridjevi, pa se u recenici s njom
slazu, ako su promjenljivi, u rodu , broju i padezu.
Caesar tres (decem, quad raginta, sescentos) milites castris praesidio mittit.
- Cezar za zastitu ta bora sa lje tri itd. vojnika.
Jedino uz "milia" (duo milia, tria milia itd.) imenica stoji, kao kod nas, u
genitivu plurala:
Decem milia mili tum in pugna did unt.
Deset tisuca vojnika padne u borbi.
Svi se REDNI BROJEVI mijenjaju kao pridjevi prve i druge deklinacije i svi
elementi rednog broja su u latinskom redni, d akle, drukCije nego kod nas:
1945-ti: millesimus nongentesimus quad ragesimus quintus.
Oznaka godine na pitanje "kada?" stoji u ablativu (vremena): Hoc accidit
anno millesimo nongentes imo nonagesimo primo.
To se desilo godine 1991.
Na pitanje: Quota hera est? (Ko li ko je sati?) - odgovara se: Tertia, Sexta, Nona
itd .
DIJELNI I PRILOZNI BROJEVI znatno se manje upotrebljavaju, pa donosim
sarno neke od njih:

DlJELNI BROJEY! PRILOZN l BROJEY!

sing uli 3 - po jedan semel - jedanput
bini 3 - po dva bis - dvaput
temi 3 (trini) - po tri ter - triput
quatemi 3 - po ce tiri quater - cetiri pu ta
quini 3 - po pet quinquies - pet puta
seni 3 - po sest sex ies - ses t puta
septeni 3 - po sedam septies - sedam puta
odeni 3 - po osam octies - osam puta
91
 PRVA D IN A UCENjA

noveni3 - po devet novies - dcvet puta

deni 3 - po de et d ecies - dese t puta
Prilozni i dij elni brojevi ko ri ste e u m nozenj u, npr.:
4 x 8 = 32 - qua ter oe tona sunt tri gi n ta duo .
8 x 7 = 56 - oe ti es septena sun t qui nquagi n ta sex.

Na perfektskoj osnovi konjunkti v tvore samo perfek t i pluskvamperfekt.

Konj unktiv perfekta aktiva tvori se na perfek tskoj osnovi za mjenom ind ika-
tivni h zav r~e tak a konjunktiv nim:

singul ar 1. -e rim, 2. -eris, 3. -erit; pl u ra l 1. -erimus, 2. -e ritis, 3. -e rint.

Kon junktiv pluskvarnperfekta aktiva tvori se takoder na perfektskoj osnovi

zamjenom ind ikativnih nas tavaka konj unktivn im:

singular 1. -issem, 2. -isses, 3. -isse t; plural 1. -isse mus, 2. - isse tis, 3. -issent

Konj. perfekta Konj. pluskvamperfekta

1. dixerim legerim dixissem legissem
singular 2. dixeris legeris dixisses legisses
3. dixerit legerit dixisset legisset
1. dixerimus legerimus dixissemus legissemus
plural 2. dixeritis legeritis dixissetis legissetis
3. dixerint legerint dixissent legissent
Isto je to i kod drugih perfektskih osnova:
konj. perfekta: laud averim, - habuerim, - eeeid erim ...
konj. pluskvamp.: laudavissem, - habuissem, - eeeidissem ...
PASIVNI KONJUNKTIVI PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA tvore se kao
i pasivni indikativi pomocu participa perfe kta pas iva (PPP) i konjunktivnih
oblika glagola ESSE, i to se za perfekt u zima konjunktiv prezenta, a za plus-
kvarnperfekt konju nkti v imperfekta glagola esse. Te smo oblike vidjeli u vj. 21.
i 22, a glase:
Konj. prezenta Konjunktiv imperfekta
singular plural singular plural
1. sim simus 1. essem essemus
2. sis sitls 2. esses essetis
3. sit sint 3. esset essent

92
 VJ Et llA 2) .

Konjunktiv periekta pasiva:

singular plural
1. laudatus sim 1. laudati simus
2. sis 2. sitis
3. sit 3. sint

Konjunkiv p luskvamperiekta pas iva:

singular plural
1. laudatus essem 1. laudati essemus
2. esses 2. essetis
3. esset 3. essent

Niti ovdje ne mozem o da ti z nacenje spomenutih konju nktivnih oblika zato

~to to ovisi 0 kontekstu. Ko njunkti v pe r fekta u p rostoj recenici oznacuje sad asnji
potencijal: Dixe rit q uis - Mogao bi tko reCi - Quis dubi taverit? Tko (ko) bi
posumnjao? - Tim se konjunktivom izraZava i stroga zabrana: Mendaci hom ini
ne cred ideris! - Da ni si p ovje rovao lazljiv u covjeku l - iii pak zelja: Utinam iam
Pe trus venerit! 0 d a je vee Pe tar do ~ao !

VJEZBE t ZADACI

I - 1. Una hirundo non facit ver. 2. Regnatum Romae l ab urbe condita ad liberatam 2 annos
ducentos quadraginta quatuor. Duo consules inde creati sunt: L. lunius Brutus et L. Tarquinius
Collatinus (Liv.). 3. Tertium non datur. 4. Testis Onus, testis nullus. 5. Bis dat, qui cito dat.
11-1 . Caesar in Italiam magnis itineribus3 contend it, duasque ibi legiones conscribit, et tres, quae
circum Aquileiam hiemabant, ex hibernis edOcit, et qua proximum iter in ulteriorem Galliam per
Alpes erat, cum his quinque legionibus ire' contendit (Caes.). 2. Nec Hercules5 contra duos.
III - 1. Ne dixeris istud nee ter nec quater! 2. Nemini iniuriam feceris!
Prevedi: 1. To se desilo godine 1941 .2. Triput devet je dvadeset sedam. 3. Koliko je sati? - Sest
i trideset.

Komentar:
1) Ablativ mjesta - u Rimu.
2) Od osnutka do oslobodenia Rima
3) Ab lativ natina: ubrJ'..anim mad~em.
4) To je ncpravilan glagol eo, ire· iti
5) To je poznati legcndarru junak.
93
DRUGA GODINA UCENJA

Multum puer sudavit et alsit.

 VJEZ BA24.

VERBA DEPONENTIA i SEMIDEPONENTIA

- SINTAKSA GENITIVA

1- Latinski jezik ima glagola kojima su obli ci u svim vremenima i naCinima

sarno pasivni, dok im je znacenje a ktivno. Takvi se glagoli zovu VERBA DEPO-
NENTIA, iii deponentni glago li, zato sto su navodn o od lozili (depono 3) aktivne
obli ke, pa nj ih ovu fu unkciju vrse pas ivni oblici. Med uti m, oni imaju sva glagol-
ska imena a ktivn a i pasivna kao ostali gl ago li , ~ . particip prezen ta i futu ra aktiva,
particip perfek ta pas iva, gerund, gerund iv i supine. U znacenju se izmijenio
samo particip perfekta pasiva, pa npr. "hortatus " ne znaci "osokoljen " nego:
osoko lio, osokolivsi.
Tih glagola ima u sve cetiri konjugaeije, p a cemo navesti najpoznatije, a
navodi mo ih u prvo m lieu jed nine prezenta, u infinitivu prezenta pasiva i u
perfe ktu pas ivnom .
I konj . imHor, imitari, imitatus sum opo nasa ti
miror, mirari, miratus sum diviti se
horor, hortari, hortatus sum so koliti
II konj. vereor, vereri, verltus su m postovati
tueror, tueri, tuHus sum p romatrati
III konj. loquor, loqui, loeutus sum govo riti
sequor, sequi, seeutus sum slijediti
nascor, nasci, natus sum roditi se
mario r, mori, mortuus sum umrijeti
patior, pati, passus sum trpjeti, do pustiti
IV konj. largior, largiri, largitus sum darivati
partior, partiri, partitus sum dijeliti
Ovdje cemo n aves ti samo INDIKA"YIV PREZENTA za sve konjugacije,'dok
se ostala vremena i oblici mogu lako izvesti prema navedenim pasivnim vre-
menima i nacinima o bicnih aktivnih glagola.

I konj. II konj. IV konj. III konj. i-osn.

1. miror vereor largior loquor morior
singular 2. miraris vereris largiris loqueris moreris
3. miratur veretur largitur loquitur moritur
1. miramur veremur largimur loquimur morimur
plural 2. miramini veremini largimini loquimini morimini
3. mirantur verentur largiuntur loquuntur moriuntur

97
 ORUGA 001 A UCEN)A

Impferf.: mira bar... , verebar... , largiebar.. ., loquebar, moriebar.

Futur l: m irabor, verebor, largiar, loquar, moriar. ..
Konj. pr.: mirer, verear, largiar, loquar, moriar...
Konj . imp.: mirarer, vererer, largirer, loq uerer, morerer...
Perfektska pasivna vremena pravi lno se prave pomocu participa perfekta i
obLika glagola ESSE:
miratus 3 sum .. ., miratus 3 eram .. ., miratus 3 ero ...
mira tus 3 sim ... , miratus 3 essem ...
Particip prezenta: mirans, -ntis; Particip fut.: miratiirus 3.
Gerundiv: mirandus 3 - Gerund: gen. mirandi
Supini: miratum i miratu.
Deponentni glagoli imaju sarno IMPERATIV I, a nastavci su:

I singular 2. 1. ore Iplural 2. 1. -mini.

I konj. mirare - miramini divi S6 - divite se
II konj. verere - veremini postuj - postuje
III konj. loquere - Ioquimini govori - govorite
patere - patimini trpi - trpite
IV konj. largire - largimini daruj - darujte

II - VERBA SEMIDEPONENTIA, iii poluodlozeni glagoli, su oni glagoli koji

su u jednoj vremenskoj osnovi, redovito prezentskoj, aktivni i po oblicima i po
znacenju, dok su u drugoj, perfektskoj, po obliku pasivni, ali s aktivnim znacen-
jem. Evo nekoliko primjera:
s51eo 2, solltus sum obicavati
audeo 2, au sus sum usuditi se
gaudeo 2, gavisus sum veseliti se
fido 3, fisus sum pouzdavati se - i njegove slozenice.
Obratno je to kod glagola:
revertor 3, reverti (perf. akt.), reversum (PPP) vratiti se, premda ga poneg-
dje nademo kao deponentan glagol.

U SINTAKSI PADEZA govori se 0 pravilnoj upotrebi imena u funkciji sub-

jekta, objekta i raznih njihovih dopuna. To je vrlo siroko sintakticko podruCje, a
ovdje u pregledu bit ce dati sarno neki najkarakteristicniji slucajevi, u kojima
latinski pokazuje drukCije osob'ine nego nas jezik_ Govorit cerna 0 specificnoj
upotrebi padeZa: genitiva, dati va, akuzativa i ablativa.
98
 vJE2BA 24.

CEN ITIV je orvens tveno padez kojim se poblize odred uje neka rijec u rece-
nici. On je, d a kle, po funkc iji atribut:
ITher disci puIi, exercitus hos tium, ve rsus Vergilii,
ucenikova knji ga, . neprijateljska vojska, Vergilijevi stihovi.
Ovakav gen itiv pokazuje kome s to pripad a, pa se i zove PRISVOJNI CENI-
TIV, a p revod i se nasim pridjevom. - Ako geni tiv ima u za se dodatak, p revodi se
genitivo m:
ve rsus Vergilii poetae - stihov i pjesni ka Ve rgiIija.
Prisvojni genitiv moze stajati i u z glago l ESSE iii FIERI kao pred ikat:
H i versus su nt Vergilii - Ovo su Vergilij ev i stihovi.
Ako uz geni tiv imenice stoj i glagol ESSE i INFINITIV NEKOC CLACOLA,
onda se tim geni tivom kazuje: ko me je du znos t, zad aca, znak, svojstvo, obicaj da
nesto uradi: .
Magistri est docere, d iscipulorum di scere.
Du znost je ucitelja da poucava, a ucenika da uce.
Stulti est sine causa ridere. - Znak je ludaka da se bez razloga smije.
Ako bi u genitiv trebale d oci licne zamjenice, onda se one zamjenjuju prisvoj-
nim zamjenicama u sr. rod u, - nesto je sIieno i kod nas.
Meu m es t d ocere, vestrum autem discere.
Moja je duznos t da poucavam, a vasa d a ucite.
Ceniti vom se moze oznaciti i SUBJEKT RADNJE, kao npr. :
amor parentum (roditeljska Ijubav, tj roditelji Ijube djecu)
Cenitivom se moze oznaciti i OBJEKT RADN]E, kao npr.:
Li beris amor parentum innatus est.
Djeci je usadena Ijubav prema roditelj ima (djeca Ijube roditelje).
Prvi se geniti v zove SUBJEKTNI, a drugi se zove OBJEKTNI. Ovaj je vise u
upotrebi, a stoji uz imenice i pridjeve, kao:

metus mortis strah od smrti

spes victoriae nada u pobjedu
cultus agrorum obradivanje polja
cupid us rerum novarum zeljan prevrata
peritus eloquentiae vjest govornistvu
conscius culpae svjestan krivice
memor amicorum sjeeajuci se prijatelja
planus spei pun nade
egenus amicorum oskudan u prijateljima
veritatis diligens onaj koji Ijubi istinu.
 DRUGA GOD INA U~ENJA

Genitivom se moze oznaciti i to da se od neke cjeline odu zirna dio, pa ga

zovemo DijELNI (PARTITIVNI) GENITIV. Stoji uz irnenice koje oznacavaju: dio,
broj, mnos tvo, mjeru i slicno:
pars, numerus, multitudo, copia, mili a i dr.
Npr.: pars corporis, magnus numerus hos tium, duo milia militum.
Ovaj geniti v stoji takoder uz priloge, upitne i neodredene zamjenice, uz
komparative i superlative, kao:
mu ltum argenti, sa tis eloquentiae, nihil mali;
quis vestrum, nemo Romanorum, alter consul um;
minor fratrum, urbs omnium pulcherrima.

VJEZBE I ZADACI

-1 . StOdes, an piscaris, an venaris, an simul omnia?! ( Plin.) 2. Dulce et decorum est pro patria
mori (Hor.). 3. Saxa loquuntur. 4. Video meliora prob6que, deteriora sequor (Ovid.). 5. Vin-
cere aut mari. 6. Inter vepres rosae nascuntur. 7. Concordia parvae res crescunt, discordia1
maximae dilabuntur (SaiL). B. Parturiunt montes, nascitur mus. 9. Non omnis moriar (Hor.).
-1. Plato philosaphus 3 in hortis suis cum discipulis disputare solitus est. 2. Caesar copiis suis
diffisus4 cum hostibus confligere ausus non est. 3. Nescit vox reddita 5 reverti (Hor.). 4. Similis
simili gaudet.
III -1. Magistratuum est imperare, civium autem oboedire. 2. Amicitia Antonii et Octaviani parum
firmitatis habuit. 6 3. Gallorum fortissimi erant Selgae. 4. Ignoti nulla cupido. 5. Aristoteles
doctissimus omnium antiquorum philosophorum putatur.7 6. Semper memor ero meritorum
tuorum. 7. Egregius iIIe vir proditionis8 accusatus est. B. Magni9 virtutem aestimamus. 9.
Homo sui generis.
Kako kod nas glasi poslovica 1-7 i I-B?
Kako prevodis "meliora" i "deteriora" u 1-4?
Kakav je to genitiv "ignoti" u 111-4?
Prevedi: 1. Gradani se praznikom rado bave ribolovom i lovom. 2. Veoma se divim tvojoj
odvainosti. 3. Prijatelju, tvojem pismu veoma sam S9 obradovao (gaud eo 2 ide s ablativom).
----------------------------------------------------------r----
Komentar.
1) To je rastavno upitna rel'enica s indika tivno: da Ii .... iii. U latinskom je veznik u prvom dijelu
"utrum", a u drugom je "an". Med utim, veznik "utrum" moie u prvom dijelu pitanja izostali, ali je
u drugom dijelu iIi drugim dijelovima pitanja obavezan "an".
2) To su ablativi koji zamjenjuju pogodbenu rel'enicu: Mi Wemo: slogom.... , neslogom (a nesloga...).
3) Platon (427. - 347.), radom iz Atene, jedan je od najveCih grckih filozofa. Svoju filozofiju velikim
dijelom duguje Sokratu, svom ut itelju, s kojim se d osta rano upoznao. Sakrat nije niAta napisao zata
~to je sve svoje vrijeme posvelio pouci mladih Atenjana. Njegovu filozofiju nalazimo izloienu u vrlo
brojnim Platonovim djelima: Apologija Sakrata, Kriton, Protagona, Gorgija. Simpozion, Pedon itd.
Platonova djela prevedena su na sve europske jezike, a njegov jeutjecaj ogroman na srednjovjekovnu
i modemu filozofij u.
4) - jer se nije pouzdavao.
5) - izrel'ena rijel'.

100
 VJEZDA 24

PLATON ARISTOTEL

6) Nakon u bojs tva Cczara (44. g. pr.n.e.) uro tn.ici Marko 1unije 'B r ut i Gaj Kasijc, inace ra nij e vrlo
odani Cezaru, prebacili su se u M. Aziju i
fo nniraii rcpubli kansku vojsku, kako bi 05VO-
jili vlas t u Ri mu. Njin la se u Ateni bie pridrufio
i pjesnik Horacije i Ciceronov sin Marko, a i
sam Cieero n se s p remao njima pridru ziti, ali je
u pokuSaju na p ~tanj a italskog tla uh vacen ad
Ant onij evih vojn.ika i ubijen, a glava mu je
od sj ~e n a (g. 43.). U Ri mu su , m edu tim, sklo-
pili trium virat Oktav ijan, Ma rko Ant onije i
Lcpid, koji s u d obra o bucenu vojsku p rcbaci li
u Grcku i kad Fili pa g. 42. pro!l .C. posve razbili
republikansku vojsku. Mnogi su ipak amnes-
tirani, medu niim a i Horacije. Savez ni ~ t vo iz -
med u Oktavijana i Antonija nakan toga je sve
v i ~e slabilo, pa ce ko nacno medu njima d eti do
te~k og obrai'u na g. 31. k od Akcija . Anto nije je
svlada n, 7..3jed no S egi pa tsko m kralj icom Kleo-
pa tro rn, a Ok tavijan je pos tao jedini vlada_r u
Rimu kao Princeps senatus.
7) Aris totel (384. - 322.) rodom je iz Sta gira,
ma kcd onskog grad ita. Ran o jc preselio u Ate-
nu i postao Platonovi m ucenikom. Tri god ine
biDjc uti teljem Aleksand ra Vclikog. U Ateni je
osnovao vlastitu ~ ko l u u Liceju, koja se kas nije
nazvala Peripa tetska . Na ko n s mrti Aleksandra
Ve li kog, bio je optu ten zbog b czb o~tva i nasko-
TO je umro na Ha lkidi ci. Ari stotel je bio ucitelj
filozofije u svojoj ~ko l i , ali je osim toga i vrl o
plod a n pisac filozofski h d jel• .
8) Genitiv kri vnje.
9} Geni ti v c jene. RlMSKI NO VAe

101
 VJEZBA25.

GLAGOL ESSE I NJEGOVE SLOZENICE

- SINTAKSA DATIVA

Latinski jezik irna nekoliko nepravilnih glagola, a njihova je nepravilnost u

tome da glagolske oblike tvore na razliCitim osnovama, a ima kod njih i drugih
nepravilnosti iIi osobi tosti, kako cemo vidjeti.
I a) - Na prvo mjesto nepravilnih glagola stavljam glagol:
sum, esse, fui biti. - U svojoj konjugaciji taj glagol pokazuje tri osnove: So, es-
i fu-. Osim toga, kod ovog glagola u nekim oblicima ispada tematski voka l, kao
npr. u infinitivu:
es-se, gdje je karakteristican i iruini tivni format -se. Karakteristican je i vokal
-i- u konjunktivu prezenta: sim, sis itd.
Evo njegovih oblika u cjelini:

Prezent Imperfekt
Futur I
Indikativ Konjunktiv Indikativ Konjunktiv
1. sum sim eram essem ero
singular 2. es sis eras esses eris
3. est sit erat esset erit
1. siimus simus eramus essemus erimus
plural 2. estis sitis eratis essetis eritis
3. sunt sint erant essent erunt

Perfekt Pluskvamperfekt
Futur II
Indikativ Konjunktiv Indikativ Konjunktiv
1.fui fuerim fueram fuissem luero
singular 2. luisti fueris lueras luisses lueris
3.luit fuerit luerat luisset luerit
1. luimus luerimus lueramus luissemus luerimus
plural 2. luistis lueritis lueratis luissetis lueritis
3. fuerunt luerint fuerant fuissent ruerint

Imperativ I: singular 2. es - plural 2. este budi, budite

Imperativ II: singular 2. esta, 3. esta - plural 2. estate, 3. sunto
Particip prezenta: ens, entis -, ali se ne upotrebljava, osim kao pojam, "bice"
(usp. entitet).
102
 VIE~Bi\ 25

Particip f utura: futuru s 3.

Infin. prez.: esse; Infin. perf.: fu isse; Infin. fut. : futUrum ese. iIi: fore.
b) Glago l esse ima i svoje slozenice koje se tvore pomocu prefiksa: ad, ab, in,
prae, inter, ob:

ads um, adesse, affui - biti prisutan

absum, abesse, afui - biti odsutan
insum, inesse, infui - nalaziti se u
praes um, praeesse, praefui - biti na celu (s dativom)
intersum, interesse, interfui - ucestvova ti, sudjelova ti
obsum, obesse, obfui - skod iti

U konjugiranju ovih slozenica treba voditi racuna da se pravi lno mijenja

glago l esse, dok je prefiks na pocetku bez promjene:
adsu m, ades, adest, - adsiimus, ades tis, adsunt;
absu m, abes, abest, - absi:i mu s, abestis, abs unt.
Dvije slozenice ipak imaju promjena u prefiksu. To su:
1. prosum, prodesse, profui - koristiti.
- Naime, ta sloZenica pred konsonantskim ob licima g lago la esse ima obl ik
pro-, a pred voka lsk im ima prod-:
prosum, prodes, prodes t, - prosi:imus, prodestis, prosunt.
2. possum, posse, potui - moci.
- To je sloZenica glagola esse samo u oblicima prezentske osnove. Ispred
konsonantskih obLika glagola esse stoji oblik pos-, a ispred vokalskih pot-:
prez. - ind.: possum, potes, potest, - possi:imus, potestis, possunt
kon j. possim, possis, possit, - possimus, possitis, poss int
impf. - ind .: poteram, poteras, potera t itd .
konj . possem, posses, posset itd.
futur I: - potero, poteris, poterit itd.
Sam infinitiv prezenta kod ove slozenice je neobican. Ocekivali bisrno, nairne,
potesse (isp. prod-esse), a rnedutirn je: posse.

II - DATTY je padez neupravnog iii da ljeg objekta, pa prvenstveno stoji uz

glagole. Ovdje cerno spo rnenuti slucajeve kada se dativ drukcije konstruira nego
kod nas. To je kod glago la:
103
 DRUGA GOD INA UCEN j A

fido 3, co nfido 3 tibi - uzda m se u te

di ffido 3 tibi
medeor 2 rnorbo
parco 3 denariis
persuadeo 2 arni co
stud eo Iibiris
studeo 2 rebus novis
faveo 2 Ca tilinae
praeficio 3 vinum aquae
praes urn exercitui
consiilo 3 rnihi
- ne uzdam se u te be
- lijecim bolest
- sted im novae
- nagovara m prijatelja
- bavim se knji gom
- rad im oko prevra ta
- pristajem uz Katilinu
- dajem prednos t vinu pred vodorn
- na celu sa m vojske
- mi slim na svoj spas

Uz neke glago le do laze DVA D ATIVA: jedan lica iii stvari, a drugi svrhe:
Tua salus m ihi curae est - Tvoj spas m i je na brizi.
Quae tibi laudi ducis, aliis ne vitio vertas!
Sto sebi upisujes u slavu, drugima ne upisuj u grijeh!
Caesar duas copias ponti praes id io reliquit.
Cezar je dvije eete os tavio za zastitu mosta .
Dativ uz glago l ESSE pookazuje kom e sto pripad a, pa glagol ESSE prevo-
dimo: imati:
Croeso erant d uo filii. - Krez je imao d va sina.
Uz izraz MlliI NOMEN EST lie no im e m oze stajati u d ativu iii u nom in ativu:
Mihi nomen Marco es t. - M ihi nom en Marcus est.

VJEZBE I ZADACI

la -1. Cogno, ergo sum (Descartes). 2. Ita est. 3. Fui quod es, eris quod sum. 4. Neque animus
neque corpus a vobis aberit (SaiL). 5. Inopi desunt multa, avaro omnia.
Ib -1. Ego, qui te confirmo, ipse me non possum (Cic.). 2. Per risum multum potes cognoscere
stultum. 3. Faciam ea omnia, ut (kako) iam potuero. 4. Non omnes possumus omnia. 5. Quid
prod est homini, si totum orben terrarum imperio suo subegerit, l imperitare autem sibi nescit?
6. Neque litteras Graecas didici. Parum placebat eas discere, quippe quae Oer one) ad virtutem
doctoribus nihil profuerunt2 (Sail.).
11-1. Provinciae Caesar Quintum Cassium praeficit (Caes.). 2. Itiique sibl quisque consulebat
(Caes.). 3. Non scholae, sed vitae disvimus. 4. Quidquid discis, libi discis. 5. Caesar auxilioJ
cohorti venit cum legionibus duabus. 6. Sunt nobis multi amici. 7. Non est pax impiis. 8. Id mihi
curae erit.
104
 VJEZBA 25 .

Kako prevodis ' ea omnia' (lb-3)?

Kako glasi osnovni glagol predikata 'praeficit' (1I-1) ?
Prevedi: 1. Uradit cemo sve one sto budemo mogli. 2. Tko je danas odsutan? 3. Nista (ne)
koriste rijeci bez djela.

Komentar:
1) Pogodbena potenc.ijal na re~enica s konjunktivom perf.: kad bi sebi pod lo!io ...
2} To je kazao puca nin Gaj Marije koii svjesno nij e slijedi o primjer nadutih op tima. Visoka nauka
G rka, mi sH Marije, n ije ni njim a samima po m ogla. Nairne, izgubili su svoj u slobod u.
3) Dati v svrh e: doCi nekorne u pornot.
PRAZNICI i PREDSTAVE U TEATRU. - Rim ljani su imali dosta vjerskih i civilnih praznika. Svaki
mjesec je imao svetanc dane aka Kalenda, Nona i Ida . Od davnine postojc svetanosti Luper-calia u
veJjac i, Parilia, Cere-alia j Vinalia u lTavnju, Vesta lia i Ma traJia u Iipnju, Vulcanalia u kolovozu i
Saturnalia u prosincu. Bilo je osim toga dahJma predvidenih za razonodu, za trku , za peca nj e, 7...3
konj ske trke. Bilo jc praznika vczanih za datume vladajuccg cara. DrUlva je Opcl uvod il a praznikc u
svezi 5 posebnim dogadajima, a bili su u tas t bogovima: Lu di Roman i, Lu di Plebe i, Apoll inares,
Cereales, Megalenses, Ao ral es. Zatim s u tu i dani s ve6lnih ralni h trijumfa. - Praznici su bili da ni
razonode. Za naj~iri sloj sta n avni ~ tva, koj i je traZio "panem el circenses", igre su bile rnjcs to na ka me
ce provesti svoje slobodno vrijcme. Sve neza poslene hrani la je drUlva, od nos no patrorn, i ona mu je
pri red ivala igre. lgre su se ispocetka davale pod vedrim nebom, a a d g, 145. pr.n.e, gradese veCsjcdi Sta
za publi k u. Plinije Stariji spominje natkrivcn tcatar oko 50. g.pr.n.c., a znamo sigumo da od tog
vrcme na posloji natkriven Pompejcv lealar. Nov i je leatar poceo grad iti Cezar, a zav r ~ j o ga Augu s t.
- Tea tar jc imao dio za g l e d ali ~ t e (cavea) i d io za glumce, do kojeg je bila zgrada za potrebe glumaca,
Z3 refiju i za rekviz ite, Na dnu gl edaJj ~ ta , koje je bila slepenasto, nalaz. il a se je orches tra, namijenjena
senato rima i caru . - U pote tku su se tu davaIe domace ~jiv e igre, a a d g. 240. pr,n.e., prikazuju se i
preradan e grtke dram e i komedij e. Kasnije se prikazuju i domace traged ije. Zlatni vijek rimskog
leatra traje d va i po s toljeca, ~ , do kraja s tare ere. Tu su se izrcdali damaCi autori: Ncvij e, Ernje, a
osobito kamed iografi Plaut i Terencije. Potetkom carstva p redstavc u tcatru gube na znacenju, a
traged ije se piSu i dalje, ali sarno kao lilerama djela.

TRAIANOV FORUM KOLOSWM

105
 VJEZBA26.

GLAGOL FERRE I N}EGOVE SLOZENICE

- SINTAKSA AKUZATIVA

I a) Glago l fero, ferre, tiili, liitum (nosi ti) u svojoj konju gaciji pokazuje tri
osnove: fer-, tul-, lato-. Osim toga, u nekim oblicima kod njega ispada tematski
vokal. Sve ostalo ide pravilno, po treeoj konsonantskoj konjugaciji.
PREZENT - indo al<t.: fero, fers, fert - ferimu s, fertis, ferunt.
indo pas.: feror, ferris, fertur, ferirnur, ferimini, feruntur.
konj. akt.: feram, feras, ferat, feriw1us, feratis, ferant.
kon. pas. : ferar, feriiris, feratur, feramur....
IMPERF. - indo akt. : ferebam, ferebas, ferebat...
indo pas.: ferebar, ferebaris, ferebiitur .. .
konj. ak.: ferrem, ferres, ferret, ferremus ....
konj. pas.: ferrer, ferreris, ferretur, ferremur.. .
FUTUR I - akt.: feram, feres, feret, feremus ...
pas.: ferar, fereris, feretur, feremur ...
IMPERATIV I: singular 2. fer - plural 2. ferte (nosi, nosite)
II: singular 2. ferto, 3. ferto - plural 2. fert6te, 3. ferunto.
INFINITIV PREZ. AKT.: ferre - PASIVA: ferri
PARTICIP PREZ. : ferens, -ntis - PARTICIP FUT. : lahirus 3
GERUND IV: ferendus 3 - GERUND: gen. ferendi .. .
SUPINI: latum, latu.
Perfektska aktivna vremena prave se pravilno od perfekta TULI, a pasivna
perfektska vremena prave se pomoeu participa perfekta pasiva LATUS 3 i
glagola ESSE.
b) - Slozenice ovog glagola sa vee poznatim prefiksima glase:
(ad) aifero, affere attiili allatum donijeti
(ab) aufero auferre abstiili ablatum odnijeti
infero inferre intiiIi illatum unijeti
efero eferre extiili elatum iznijeti
defero deferre detiili delatum donijeti
confero conferre contiili collatum skupiti
refero referre retiili relatum vracati
profero proferre protiili proliitum iznijeti
perfero perferre pertiili perliitum dojaviti
106
 VJUZBA 26 .

n - AKUZATIV je u prvom redu padez objekta, pa je uz nominativ najzas tu-

pljeniji padez u latins kom. Akuza tiv kao objekt dolazi uz prelazne glagole, od
kojih ce biti spomenuti s lucajevi kad je to drukcije nego kod nas:
iuvo 1, adiuvo 1 amicum - pomazem prija telju
fu gio 3 pa tri am - bjezim iz domovine
spero 1 saJutem - nadam se spasu, u spas
sitio sanguinem - zedan sam krvi
id gaudeo - tome se veselim
Akuzativom se izrice prostor na pitanje: koliko je ne~ to visoko, d uboko,
~ iro ko
iIi dugo:
domus alta ped es viginti, lata pedes trig inta.
Na pitanje: koliko vremena ne~to traje - dolazi u latinskom takoder akuzati v:
Pugnatum est continenter horas quinque. - Borilo se neprestano pet sati.
Akuza tivom se kazuje i uzvikivanje:
Me miserum' Bijedna Ii mene! - Heu me infelicem! Nesretna Ii mene!
!rna prelaznih glagola koji craZe dva akuzativa: akuzativ lica i akuzativ stvari, kao:
doceo 2 al iquem aliq uid - poucavam nekog u neeem
cE!lo 1 aliquem aliquid - krijem pred nekim ne~ to
oro 1, rogo 1, intrrogo 1 aliquem aliquid - pitam nekoga ne~ to
Magister gueros doc~ - UCitelj djeca ke poucava u glazbi.
Ova akuzativa: akuzativ objjek ta i akuzativ predikata stoje uz glagole:
appello 1, nomlno 1, voco 1, dico 3 - naziva m koga Cim
creo 1, ellgo 3, dellgo 3 - izabrati koga za ~to
puto 1, ex istlmo 1, iudko 1, diico 3 - smatrati koga cim
Ouco .!;3micum meum - Sma tram te mojim prijateljem.
Ako su ti glagoli u pasivu, uz njih stoje dva nominativa:
Cicero consul creatus (electus, effectus, reddltus) est.
Amicus me us duceris - smatra~ se mojim prijateljem.

VJEZBE I ZADACI

I a -t . In silvam ligna fers. 2. Homo probus paupertatem et senectutem patienter fert. 3. Hostes
militum nostrorum impetum non tuterunt (Caes.). 4. Numidae caput Hiempsalis... ad lugur-
tham ' referunt (Sail.). 5. Belgae, Aquitani et Cellae lingua, institutis inter se differuntz (Caes.).
6. Nullam rem Cicero gravius tulit quam mortem filiae suae. J
107
 DRUG A GODI NA U(ENJA

b) -1 . Is labor utilis est, qui tibi laudem fert, civitati autem prodest. 2. Graecia capta ferum victorem
cepit et artes intulit agresti Lati0 4 (Hor.).
- 1. Te sapientem et appellant et existimant. 2. Centaurus Chiron 5 Achillem , filium Pelei et
Thetidis, musicam docuerat. 3. Exercitus Romanus Diocletianum imperatorem elegit.6 4. Namet
secundas res splendidiores facit amicitia et adversas leviores (Cic.). 5. Vinum et (=eak)
sapientem facit dementem. 6. Cave canem.
Sto znades 0 junaku Ahileju?
Kakva dva akuzativa vidis u ree. II-57
Kakva je to zamjenica "qui" u Ib-1 7
Prevedi: 1. Podnosite strpljivo teret zivota. 2. Uvijek zahvaljujte svojim roditeljima. 3. Rimske legije
su svog vojskovoclu obieavale izabrati (za) cara.

Ko m entar:
1) Miopsa, kraJj Numidije i saveznik Rim a, imao je dva sina, HiempsaJa i AdherbaJa, a j o~ je posinio
i svog bratiea jugurtu, koji je bio zna tno o~ tro umniji i sposobniji od svoju, rodaka. Jugurta je svim
sredstvima nastojao da se sam dokopa vlasti u Numidiji . Dao je ubiti Hicmpsala, a zelia se rij e~iti i
AdherbaJa, koji je zatratio pomoe u Rimu . Rim je poslao vojsku prativ Jugurtc, i Ie su borbc traj aJe
~es t godina, dok ga nije svladao pucanin Gaj MaTije g.101. pr.n.e. Usp. vj. 14, b.2.
2) Glago l diff~ ro 3 s toji s ablativom - c.ime, u cemu se razlikovati.
3) To je keerka Tulija, koju je Ciceron bio poslao
u Libiju da bi oporavila naru ~ no zdravlje.
4) Prvi s ukobi Rimljana i grckih drwva desili
su se za vrijeme drugog punskog rata nakan
bilke kod Kane g. 216. Tada su Rimljani uspjeli
onemoguCi ti makedonskog kralja Filipa V da
ne spoji svoje trupc s HanibaJovom vojskom.
Nakon Hanibalova poraza kod Zame g. 202.
rimska vojs ka prodrla je u Makedoniju . U dvije
znacajne bilke (197. i 171.) Makedonci su bili
posve slomljcni, a g. 148. Makedonija je pripo-
jena rimskoj drwvi . Dvije godine kasnije rim-
ska je vojska kod Korinla porazila vojsku Ahej-
skog saveza, a time je GrCka definitivno izgu-
bila svoju slobodu. Usp. vj. 10. b.2. - Medutim,
Horaoje ovdje tvrdi da je Grcka svojom kul-
turom svladala krutog rimskog pobjednika.
- Glagol "intulit" trati da tiv: unijcti u ...
5) Centauri su clivlje tesalsko p leme. aJ i u priCi
GROB C. METELE
to su dvolika biea, ozgo covjck a ozdo konj.
6) To je bilo g. 284., a na vlas ti jc os tao Dioklccijan, inace \lirae i vrlo sposoban drUlvnik, do god. 305.,
kad sc zbog naru~enog zdravlja povukao u svoju palacu kralj Solina. Danas je Dioklecijanova palaea
stragi ccntar grada Splita. Usp . vj. 9. b. 2. - Dioklecijan je postao carem u doba vclikog bezvl~ca i
dubokc krizc ogromnog Rimskog carstva. Sve graniee tog silnog carstva snaZno nagrizaju plemena
Sarmata, Gota, Alemana, Pcr~ijanaea, Markomana, Vandala i drugih. Dioklecijan se odrUlO na vlasti
dvadeset i jednu godinu zahvaljujuCi izuzetnom srnislu za upravljanje drwvom. Prvi je njegov
znaeajan korak ~to je podijelio carstvo na istOCni i zapadni clio. Sam je izabrao istOCni dio sa sjed~ tcm
u Nikomediji. Zapadni dio povjerio je Maksirnilijanu sa sjedi§tem u Milanu. Osim toga obojica su
uzela po jcdnog zamjenika, a provine.je su podijelili u manjc administrativne jedinice. Na taj su naen
lak§e svladali poteSkate carstva.

1~ __________________________________________________
 VJEZBA27.

GLAGOL IRE I NJEGOVE SLOZENICE

- SINTAKSA ABLATTVA I

I a) - Glagol eo, ire, ii, Hum (iei) tvori glagolske obIike na osnovi e- i i-, kako
se vidi iz tabele:

PREZENT IMPERFEKT
FUTURI
indo konj. indo konj.
1. eo eam ibam irem ibo
singular 2. is eas ibas ires ibis
3. it eat ibat iret ibit
1. imus eilmus ibilmus iremus ibimus
plural 2. His eiltis ibiltis iretis ibTtis
3. eunt eant ibant iernt ibunt

Vremena perfektske osn ove prave se na perfek tu ii:

Perfekt -Ind.: ii, isti, it; imus, is tis, ierunt
Konj .: ierim, ieri s, ierit; ierimus, ieritis, ierint
Pluskv. -Ind.: ie rarn, ieras, ierat; ieriun u5, ieratis, ierant
Konj .: issem, isses, isset; issemus, issetis, issent
Futur II: iero, ie ris, ierit; ierimus, ieritis, ierint
Imperativ I: i - ite; Imperativ II: ito, ito; itote, eunto
lnfinitiv prez.: ire; lnfinitiv perfekta: isse; Infinitiv futura: i rurum esse.
Particip prez.: iens, euntis; Particip futura: irurus 3
Gerundiv: eundus 3; - Gerund: gen. eundi, d at. eund o ..
Supini: itum, 1tu.
G lagol ire je neprelazan glagol, nema pasivnih o blika. Ipak, pasivni oblici se
upotrebljavaju u 3. lieu sing. umjes to bezlicnih oblika: itur ide se; ibatur idase se;
ibitur iei ee se; itum est islo se je.
Isto tako postoji i infinitiv prezenta pasiva IRI, a upotrebljava se sarno za
tvorbu infinitiva futura p asiva koji se u latinskorn jeziku vrlo rijetko upotre-
bljava, a inate je predviden u konstrukeiji akuzativa 5 infinitivom. Taj infinitiv
glasi:
laudatum iri - eaptum iri - leetum iri.
109
 DRUGA GODI A UCEN}A

b) Slozenice glagola IRE prave se po mocu poznatih prefiksa:

adeo, adire, ad'ii, aditum d oCi
abeo, abire, abu, abitum o tiCi
ineo, illire, inri, inItum uci
exeo, erne, ex'ii, exl'tum izici
intereo, interire, interii, interltum poginuti
obeo, obire, obii, obitum obaviti, umrijeti
pereo, perire, perii, - - - propasti
red eo, red ire, redu, reditum v rati ti se
transeo, transire, transii, transltum prijeCi preko

II - LATINSKI ABLATIV sadrzi u sebi tri starija padez.a:

1. pravi ablativ na pitanje: cega?, od cega?
2. lokativ na pitanje: gdje? kada?
3. instrumental na pitanje: skim? cime? zaSto? kako?
U ovoj vjezbi obradujemo prva d va ablativa. 1. PRAVI ABLATIV oznacuje
stvar ili lice od koga se nesto odvaja, a stoji uz glagole:
liberare osloboditi cega solvere, privare rijeSiti cega
carere, egere, indigere biti bez prohibere, arcere Cuvati od cega
desistere odustati od ('ega movere iskljuCiti iz cega
Ovaj ablativ stoji takoder uz pridjeve:
tiber (metu) slobodan (od straha)
vacuus (sensibus) bez (osjeeaja)
orbus (parenti bus) lisen (roditelja)
nlidus (libertate) liSen (slobode).
Pravim ablativom izrice se i porijeklo, a stoji uz participe: natus, prognatus,
ortus, gerutus, satus, editus (nobill bus parentibus, nobill loco, ~umili genere).
Pravim ablativom bez prijedloga oznacava se i lice ill stvar s kojom se neSto
poredi, a stoji uz komparative pridjeva ill priloga:
Tunica propior pallio est - Tunika je biWl od ogrtaa..
Exegi monumentum aere perennius - lzvedoh spomen trajniji od mjedi
Uce ill stvar s kojom se ne!lto poredi mo~ stajati takoder u nominativu uz
prilog "quam" (nego):
Sol maior qu: _-n terra est - Sunce je veO! nego Zemlja.
 VJEZBA 27.

2. LOKATNNI i TEMPORALNI ABLATTV - Oznaka mjes ta na kojem se vr~i

neka radnja stoji u ab la tivu s prijedlogom in, a li ako su u toj oznac i sad rza ne
rijeci: locus, totus, - onda se upotrebljava ablativ bez prijedloga:
idoneo loco castra ponere postaviti tabor na prikladnom mjestu
Tota urbe clamor factus est - Nastade graja po cijelom gradu.
Isto se tako cis tim ablativom kazuje oznaka mjesta uz g lagole kretanja na
pitanje: kuda?
Exercitus Appia via profectus est. Vojs ka je krenula Apijevom cestom.
I oznaka vremena n a pitanje KADA? stoji u cistom ablativu kod imen ica koje
imaju vremensko znacenje, kao:
tempus, aetas, ver, hi ems. nox, dies, punctum itd .,
- zati m kod imenica: initium, principium, adventus, ex itus,
- te kod imena svetkovina, igara i s k u p ~ tina : Saturnali a, Flora lia, comitia.
Hieme fu lmina rara sunt. - Caesar tertia vigi lia profectus est.
Zimi su munje rijetke. - Cezar je krenuo oko trece vigi lie.
Saturnalibus servi plus libertatis habebant.
Za Saturnalija robov i su ima li vise slobode.
Sam abla tiv imenica s vremenskim znacenjem stoji i na pitanje: za ko li ko
vremena, kao:
Troia a G raecis decem annis expugnata est. - Grci su Troju osvojili za deset
god ina.

VJEZBE I ZADACI

11. Eunt anni more fluentis aquae. 2. Ibis redibis numquam peribis in bello.' 3. Sic transit gloria
mundi. 4. lte, quo vos offici avestra vocant. 5. It fama per urbem. 6. Anni tempora eunt et redeunt.
7. Cives Romani, cum (kada) foras exibant, togam ferre debebant. 2 8. Omnia mutantur, nihil
interit. 9. Numquam redibit illud tempus, quod semel praeteriit. 10. Caeser de quarta vigiliaJ
eedem itinere, quo hostes ierant, ad eos contendit equitatumque omnem ante se mittit (Ceasar).
lIa) 1. Moveor enim tali amico orbatus, qual is, ut arbitror, nemo umquam erit et nemo eerte fuit
(Cic.). 2. Tunica pallio propior est. 3. Semper dic verum, vacuam duc crimine vitam, fac
sapienter opus, fer patienter onus. 4. Brutus Romam dominatU regio liberavit.4 5. Horatius poeta
humili parente ortus est5, Cicero autem nobili familia. 6. Neminem Lycurgo maiorem virum
Laoedaemon tul~.6 7. Sunt isla, Laeli, nee enim melior virfu~ Africano7 quisquam nec darior (Cic.).
b) 1. Ceterum tama tanti tacinoris8 per omnem Atricam brevi divulgatur (Sail.). 2. Caesar castra
sua semper idoneo loco ponere solebat. 3. Nemo Graecorum Demostheni par tu~ eloquentia. 9
4. Fructu non toliis arborem aestimapo5. Neeessitas caret lege, venter auribus. 6. Prima luce.
7. Vere novo.
111
 DRUGA GODINA UCENjA

Kakva je to imenica "itinere" (1-10) i kakav je to ablativ?

Kako prevodis ' ista' u II-a) 7 i koji je to oblik?
Kakav je to genitiv ' Graecorum' u II-b 3?
Prevedi: 1. Sve prolazi (pl.). 2. Kada ces se vratiti kuci? 3. Ode bogatstvo, odose i prijatelji. - ode,
odose (aorist) prevedi glagolom ' abeo' .

Komentar.
1) To je neodreden odgovor proroCi~ta u Delfima. Nairne, ako zarez stavirno ispred "numquam", onda
znaa: n.ikada n e~ poginuti u ra tu . Aka ga pak stavimo iza "numquam ", onda zn a~ i : n et~ se vratiti
i poginut ce~ u rat-u .
2) Kut no odijelo rimskog ~0\1eka bila je tunika, vrsta duge ko~ulj e s otvorom za glavu i ruke. Kod
1ena je tunika bila dufa. Siobodni su g radani prcko tunike s tavljaJi togu kad su izlaz.i1i vani, a osobito
za vriiemc javnih nastupa. Toga je bila pravljena u jed nom komadu od bijele lkanine, a prebacivala
se preko lijevog ramena i kop~a1a na desnom, taka da je desna ruka bila s lobodna. VB-j dri.avni
cinovnici i slobodni djetaci do sedarnnaeste godine ti-
vota nosili su togu pretekstu , ~ . sa grimi znim ru bom. U
zim sko doba prcbacivao se preko ramena ogrtat ad vune
(Iacerna iii paenula) s ka pulja~om . - Zene nisu nosile
togu, ali su matrone preko tunike oblati le haliinu iii
stolu, koja je dopiraJa do nogu. Kada bi izlazi le vani,

RIML/ANIN U mCI RIML/ANKA U smu PREKO KOIE IE ZAOGRNULA PAW

 VJEZBA 27

oblatil c bi p l a~t iii palu. kojom su magic pokri tj g lavu. - U kuti !) 1I svi na nogama nos ili sandalc 5
rcmenima (solcac), a za izlazak su slu1ile kratke kat-na te ol.micc.
3) U "ajne vrhe, a zOOg smjene strata, Rimlja nj su vrijcmc
noti podijelili 1I tctiri perioda, a zva li su ih vigiliac. Trajalc
su po tri sa ta. Prva vigilia bila jc po pril ici od 185. do 215., a
zad nja iIi lctv rta od 03 do 065. ujutro. Dan se oznalavao
sa tima kao i danas polev oct 065., ujutro. pa prema to me
flquarta hora" odgovara ko d nas lOs. Dnevne sa te Rim-
ljanima jc pokaz ivao suntani sa t.
4) Ludjc Junijc Brut jc sv rgn uo 5 vlasti posljcd njeg il" lskog
kraJja Tarkvinijil O holog i zajcdno s Tarkvinijem Kolatinom
g.5lO.{I) izabran jc za prvog konzuJa novoformiranc Rim -
skc Rcpublike . Njegovi su sin ovi pokuSa li rad iti u prilog
svrgnutog Tarkvinija, pa ih je on teSko kaznio. Pog"i nuo jc u
borbi sa sino m Tarkvinija Chalog.
5) Marko Tulijc Ciccron jc poljccao od rimskc uglcdnc
familij e, aJi jc prvi ad njih stu pia u krug senatora (homo
novus). dok jc Kv. Haracije Flak iz siramaSne provind jske
familije.
6) Prema tradiciji Likurg poljctc od spartanskc kraljcvske
familije. Njcmu sc pripisuj e strogi spartanski zakonik 5
kraja 9. sl. pr.n.c., koji je u stvari reformirani stariji zakonik
s atoka Krctc. Spartanci su Likurgu bili padigH hram kaa
bogu .
7) To jc Publijc Kom elijc Scipion Afri t ki koji je g. 202. kod
Zamc u Africi sv ladaa Hanibala. U Rimu jc uii vaa vrlo
vcliki uglcd , a podsticao je gr&u kulturu. Cijcnili su ga kao
z na ~ajnu lit nost. ali jc stekao i neprijatcljc, pa sc povukao s
polotaja i g. 183 pr.n.e .. umro na svom imanju . 5 njim su
drugovali Lclijc i prvi rimski sa tiri ~ar Lucilije.
8) To jc gcniti v objektni : glosine 0 !akvom ...
9) To je ablativ obzira: u govomilkoj vjcl:tini.
10) - po plodu, a nc po Ii ~ru . RIMSKl LEGIONAR

113
 YJEZBA28.

GLAGOLI: YOLO, NOLO, MALO

- SINTAKSA ABLATIVA II

1- G lago l yolo, velie, volui (hocu) pravi obi ike na osnovama:

vol-, vel- i vul-, a u nekim obl ici ma indika tiva prezenta ispada mu tematski
vokal . U konj unkti vu prezenta dobiva vokal -i-, kako smo to vidjeli ko d glagola
'Iesse",
Od glago la yolo nas tali su: nolo (-ne -yolo), nolle, nolui, (necu) i malo
(magis-volo), malle, malui (volim).

Prezent Indikativ Konjunktiv

1. volo noto malo vetim nolim malim
singular 2. vis non vis mavis velis nolis malis
3. vult non vult mavult velit nolit malit
1. volumus nolumus malumus velimus nolimus malimus
plural 2. vultis non vultis mavultis velitis nolitis malitis
3. volunt nolunt malunt velint nolint malint

Imperfekt indikativ Konjunktiv

1. volebam nolebam male bam vellem nollem mallem
singular 2. volebas nolebas malebas velles nolles malles
3. volebat nolebat malebat vellet nollet mallet

Futur I: - volam, voles ... ; no lam, noles ....; malam, males ...
Perfektska vremena prave se pravilno na perfektskim osnovama: volu-, nolu-,
malu-:
PERFEKT:- ind.: volui, voluisti ... : konj. voluerim, volueris ...
Pluskv.: - ind.: voluerarn, volueras .. .: konj. voluissem, voluisses ...
Futur II: - voluero, volueris, voluerit...
Sarno glagol nolo ima imperativ: noli - noHte nemoj - nemojte; nolito -
noli tote nemoj - nemojte
•••
II - INSTRUMENTALNIM ABLATIVOM kazuje se sredstvo kojim se vr~i
glagolska radnja (kopati motikom, orati plugom). To je isto kao i u nailem jeziku,
pa 0 tim slucajevima neeemo govoriti. Ipak treba luCiti taj ablativ od ablativa
114
 VJEZBA 28 .

socijativnog, koji oznacuje dru ~ tvo u kojem se nesto dogada iii rad i (pu tujem s
prijateljem) . Dok a blativ sred stva stoji bez prijedloga, a bla tiv d rustva oznacava
se veznikom "cum" (proficisco r cum a rnico).
Kao abla ti v sreds tva podrazumijeva se takoder imeni ca koja slu zi kao dopu na
nekoj radnji, i to uz glagole:
abundare (sil va) implere (vino) orna re (frondibu s)
u ti (g ladio) frui (gaudio) fu ngi (officio)
vesci (carne) potiri (castris)
- i uz pridjeve:
refertus donis - pun darova - praedltus virtute obdaren vrlinom - fertllis
frumento plod an zitom.
Ovaj abla tiv stoji i uz izraz: opus est (treba)
Celeri aux ilio opus est. - Mihi IThris opu s est.
Potrebna mi je hitna pomoc. - Potrebne su mi knjige.
Ablativom se oznacava i UZROK zbog kojeg se nesto desava, osobito kod
izraza: amore (iz ljubavi), ira (iz mrZnje), metU (od straha), iussu (na zapovijed),
rogatu (na molbu):
Oderunt peccare boni virtu tis amore.
Dobri mrze grijesiti iz ljubavi prema kreposti.
Ablativ uzroka stoji natoCito uz glagole i pridjeve koji izraZavaju dusevno iii
tjelesno osjecanje, kao:
gaudeo victoria; doleo illius morte
maestus morte patris; contentus sorte sua.
Ablativom se oznacava takoder i NACIN RADNJE (ablativ naCina) kod izra-
za: modo, more suo, natUra sua, consuetudine, iure, merito, vi, dolo, conditione.
Ablativom se iskazuje i neko TJELESNO ILl DUSEVNO SVOJSTVO, kao:
excels a statUra; colore candido; nigris oculis
visokog stasa bijele puti crnih oCiju
Cistim ablativom kazuje se i CIJENA neke stvari uz glagole: vendere (pro-
dati), emere (kupiti), constare, stare, esse (posto je nesto) . - U takvom ablativu
cesto nalazimo izraze:
parvo Geftino), minimo (vrlo jeftino), magno (skupo) .

115
 DRUGA GODINA UCEN)A

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Si vis amari, ama! (Seneka). 2. Si vis pacem, para bellum. 3. Rei publicae nostrae prodesse
volumus. 4. Multi homines malunt litteris quam bello glonam sibi assequi. 5. Alexander Magnus ab
Apelle 1 pingi voluit, et revera ab eo pictus erat. 6. Si quae vis semper dicis, saepe quae non vis
au dies. 7. Intentus formis, quas in pulvere conscripserat, Archimedes 2 militibus incautus dixit:
' Nolite turbare circulos meos!' Milites autem eum necaverunt. 8. Socrates man maluit quam legem
violare.3 9. Noli me tangere!
II a) 1. Via facti. 2. Tum est CatO" locutus, quo erat nemo fere senior temporibus iIIis, nemo
prudentior (Cic.).
b) 1. Res publica Romana avaritia et luxuna laborabat. 2. DiogenesS parvo contentus erat. 3.
Isocrates unam orationem viginti talEintis vendidit.6 4. Quousque tandem abutere, Catilina, patientia
nostra?7(Cic.).
Kakav je to ablativ ' litteris' u ree. 1-4?
Navedi izvedenice od korijena mor- (m orior 3)!
Koji padez trali "abOtor" u II-b) 4?
Prevedi: 1. Skrtac ne zeli drugima koristiti. 2. Vise volim vrapca u ruci nego goluba na grani.

Komentar:
1) ApeHes (4.st.pr.n.e.) rod orn je iz jonskog Kolofon •. Najzna~ajniji je grcki slikar, ali se cd njega nije
ni§ta sacuvalo.
2) Slavni rnatematicar, fiziear i mehanicar Arhimed rodio se oko 287. pr.n.e . u Sirakuzi na Sieiliji. U
drugom rimsko-punskorn ratu vrl o vje§to je branio svoj grad protiv rimske vojske. Sirakuzu je ipak
osvojio vojskovoda Marcel, a vojnici su, mimo Marcelove naredbe, ubili Arhimeda.
3) Filozofa Sokrata (469.-399. pr.n.e.) su a tenski demokrati
osudili na smrt zbog njegova nijekanj. politeizma i zbog toga
~to je, navoclno, kvario m1ade1. Njegovi ucenici savjetovali su
rnu bijeg iz tarnnice, ali on se nije htio suprotstaviti druvnim
zakonima.
4) To je M. Porcije Katon Stariji (usp. vj. 8.b.3), zagovornik
domaceg smjera u literaturi, nasuprot helenistitkim tendend-
jama na dvoru Scipiona. Gaj Lelije pripadao je krugu Scipiona
Mladeg. a ime mu je sacuvao Oceron u djelu "0 prijateljstvu".
5) Diogen iz Sinope, na Mrtvom moru, suvremenik je A1eksan-
dra Velikog. osnivac cinicke ~kol e . 0 njemu su krutile mnoge
anegdote, kao npr. kad je na trgu usred bijeloga dana SVijeCom
tra1io covjeka. PriCa se da je stanovao u baNi .
6) Isokrat (436.-338.) glasovit je aticki govornik. Ucitelj mu je
bio i Sokrat. Vjerovao je da se m1ade1 mo1e pravilno odgojiti
samo kroz studij retorike. Bio je govomik bujnog stila ali
neuvjerljivih dokaza i nejasne logike, pa daleko zaostaje za
dosta m1adim Demostenom.
7) Tako Oceron zapocinje svoj prvi govor u Senatu protiv
Katiline. Oblik "abutere" stoji mj. abureris (fut. pas.)
SOKRAT

116
 VJEZBA29.

NEPOTPUNI I BEZLICNI GLAGOLI

- SINTAKSA IMENA MJESTA NA PITANJE:
KUDA?, GDJE?, ODAKLE?
I - A U latinskorn irna glagola koji nemaju svi h oblika. Spomenut cemo neke:
1. fio, fi eri, fac tus sum bivati, pos tati, dogod iti e. - To je ujedno i nepravilan
glagol, jer neocekivano irna infinitiv FIERI, a osim toga je i semideponentan, jer
u perfektskim vrernenima ima pasivne obiike: factus sum, eram, ero ... , a "fac-
tus " je u stva ri part. perfekta od glago la facio 3.
U indikativu prezenta glagol fio nema oblika za 1. i 2. lice pI. I.nace, irna sve
os ta le obli ke, a konjugira e pravilno kao glagoli trece konjugacije na -io:
Prezent - ind.: fio, fis, fit, ........, .. .. ...., fiunt
konj . fiam, fia s, fiat itd .
Irnpf. - ind.: fiebam, fiebas, fi ebat .... .. .
konj.: fi erem, fieres, fieret
Futur I : - fiam, fies, fiet... .... ..
Perfektska pasiva vremena, a spomenuo sam da je ovaj glagol semideponen-
tan, pravilno se prave pomoeu participa factus 3.
Infinitiv prez.: fieri; - Infinitiv perf. factum esse; Infinitiv futura: futUrum
esse, - iii: fore.
Glagol fio sluzi i kao pasiv glagolu facio 3, pa stoga slozenice: assuefacio 3
(privikavam) i certiorem facio 3 (obavjestavam) imaju pasiv: assuefio (privi-
kavam se), certior fio (bivam obavijesten).
Medutim, slozenice glagola facio 3 sa prefiksima, kao:
conficio 3, perficio 3, deficio 3, afficio 3 itd. imaju pasiv:
conficior 3, perficior 3, deficior 3, aIficior 3 itd.

2. Tri glagola imaju oblike sarno u perfektskoj osnovi, a to su:

coepi, coepisse poceo sam
memlni, meminisse sjeeam se
6di, odisse mrzim
Glagol coepi ima znacenje perfektskih vremena (poceo sam, bijah poceo,
budem poceo).
- Kod glagola memini i adi perfektska vremena imaju znacenje prezentskih
vremena:
6di = mrzim; oderam = mrzio sam; odero = rnrzit eu;
rnemini = sjeeam se; memineram = sjeeah se; meminero = sjeeat eu se.
117
 DRUGA GOO INA U [NJA

Imperativ ima sarno "memini": 2. sing. memento - 2. pI. mement6te.

3. Dalje su nepotpuni glagoli:
1. queo - queunt mogu
2. nequeo - nequit nemogu
3. inquam - inquit katem, kate
aiD - ait - aiunt kazem,kate, katu
quaeso - quaesumus mo li m, molimo
salve! - salvete! zdravo! dobra do~ li!
ave! - ave te! zdravo! budi pozdravljen!
vale! - va lete! zdravo ! (pri odlasku)
Drugih oblika spomenuti glagoli nemaju .

•••
B - U latinskom ima glagola koji se upotrebljavaju sarno u 3. lieu singulara
pojedinih vremena, pa se zovu BEZLICNI GLAGOLI, a oni su veCinom i kod nas
bezlicni. To su:
oportet 2 oportuit treba
deeet 2 decuit dolikuje
dedeeet 2 dedeeuit ne dolikuje
Heet 2 lieuit slobodno je
libet 2 libuit mili se, godi
Neki bezlicni glagoli idu s akuzativom liea, kao:
piget 2 me, piguit mrzi me
pudet 2 me, puduit stid me je
paenitet 2 me, paenituit kajem se (s gen.)
miseret 2 me zao mi je (koga)
U latinskom su bezlicni i neki glagoli koji oznacavaju neku prirodnu pojavu,
a oni kod nas nisu uvijek bezlicni:
tonat 1 tonuit grmi
pluit 3 pluit pad a ki~a, ki~i
ningit 3, ninxit pad a snijeg, snijezi
grandinat 1 pad a grAd
fulminat 1 sijeva, grmi
U latinskom ima bezlifuih glagola koji se upotrebljavaju i kao lieni sa pone-
kad drukeijim znaeenjem, kao:
praestat 1, praestitit - bolje je praesto 1 - odlikovati se
apparet 2, apparuit - oeito je appareo 2 - doci na svjetJo, pojaviti se
118
 VJEtBA 29,

placet 2, placuit - sv ida se placeo 2 - d opasti se

constat 1 co nstitit - poznato je cons to 1 - ustraja ti
iuvat 1 me, iu vit - go di mi iuvo 1 - pomaga ti

Il- lmena MJESTA, MANJlli OTOKA i POLUOTOKA, te imenice: DOMUS,

RUS i HUMUS kao dopune nekom g lagolu stoje bez prijedloga:
a) na pitanje: kamo, kuda krecem? - u akuzativu :
Proficiscor Romam, Corinthum, Athenas, Delphos, domum, rus;
b) na pitanje: odakle dolazim? - u a blativu:
Redeo Roma, Co rintho, Athenjs, Delphis, domo, rure, humo;
c) na pitanje: gdje s tojim, ostajem? - u Iokativu, a to je jednako gen itivu:
Maneo Romae, Corin tru, Rhodi, domi, ruri , humi, - iii u izrazima: domi bellique,
domi militiaeque - u rrliru i u ra tu, dok je kod imenjca PLURALIA TANTUM
prve i druge deklinacije, te kod imena mj esta 3. d eklinacije jednako ablati vu :
maneo Atherus, Delphjs, Karthag'ine,

VJEZBE I ZADACI

I a) 1. Hoc Tdem reliquis fit diebus (Caes,). 2, Nemo ignavia immortalis factus est (SaiL), 3. Roma
e parvo et hum iii Romuli oppido pulcherrima et maxima urbs imperii Romani facta est.' 4, Poeta
nascitur, orator fit. 5. Quidquid Midas tetigit, aurum fiebat. 2
b) 1. In rebus adversis semper meliora sperare memento! 2, Dimidium facti, qui bene coepit, iam
habet. 3, Omnes homines natura sua servitutem odenunt.
c) 1, Amici auro parari nequeunt. 2. Ave, Caesar imperator!3 3, Quod ITcet lovi, non licet bovi.
4. Vim vi repellere licet.
11-1 , Domi militiaeque res publica venalis fuit (SaiL). 2, Reversus domum, quod reliquum temporis,
Plinius studiis reddebat (Plin.). 3, Caesar eo tempore Ravennae erat (Caes.), 4, Brundisio profecti
sumus ante diem secundam Kalendas Maias4 (Cic,).
Kakav je to ablativ "reliquis die bus" u I-a 1, a kakav "ignavia" u I-a 2?
Odredi polozaj posesivnog genitiva "Romuli' u I-a 3!
Kakav je to perfekt "tetigif u I-a 5 i od kog glagola?
Kakav je to ablativ "natura sua" u I-b 3?
Kako prevodis "reversus" u 11-2?
Prevedi: 1. Zii Ijudi mrze pravednost. 2. Iz Rima sam otputovao treceg svibnja. 3. Mecenat je u
Brundizij stigao sa Vergilijem i Horacijem.

L -____________________________________________________ 119
 DRUG A GOOl A UeE JA

Komentar:
1) Rim e postepeno fu;o sa Palatina na ostalih ~t bre!uljaka. Mocvama ravrtica do Kapitolija
isu'ena je i tu se smjestio FORUM ROM ANUM, na kojem se razvijao ojeli dru~tverti nvot grada. Tu
se je trgovalo, odnavale su se narodne skup tine (comilia), zasjedao je Senat. Vjerske s\'etanosti
obavljale su se u hramovima Jupitera, lu.
none i Minen'e na KaptOliju. Uz Forum
Romanurn, kroz koji je prolazila glavna
cesta Via Sacra. gradi se Basilica luli..
hram Kastora i Poluksa, hram Veste, Basil.
ica Ae~ilia, Curia za sjedrtice Senata. Ta.
bulariurn, hrarn Sloge, Rostra (govornica).
Kasrtije se grade i novi Forumi, kao: Ceza-
rov, Augustov, ervin. Trajanov s pozna-
lim Trajanovim stupom i Forum Paos.
- Rimski su care\~ u znak velike pobjede
podizali u Rimu veliGinstvene slavoluke i
visoke stupove. Jedan od znaeajnih sla·
voluka bio je litov u blizirti Koloseuma
- Od rnnogih hramova grada Rima do da·
nas se sa~uvao Panteon. veliki oktog<>-
nalrti hrarn svih bogova, i malerti hram
Veste. Uz rijeku liber safuvao se monu·
mentalrti Hadrijev mauzolej, koji je danas
pozna t kao Andeoska tvrdava.
2) [idas je mitski kralj Frigije. Apolon mu je usli~o zelju da se sve tega se dotakne pretvori u z1ato.
U z1ato se stoga pretvorila i njegova krerka kad ju je dotaknuo.
3) To je bio poklik kada je vojska svog ojskovodu progl~vala imperatororn.lj. carem.
~) To znati: 29. travnja. - Latinski nazivi mjeseci imaju pridjevski oblik, jer se kod njih podrazumijeva
imertica -mensis": lanuarius, Februarius, Martius, Aprilis (-<!), Maius, Jurtiu , luliu , Augustus,
September 3, October 3, ovem ber 3, December 3. Zadnja cetiri naziva u pridje\~ treee deklinacije
na -her. -bris, -bre.

FORUM ROMA UAl

no
 VJEZBA30.

SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA

INFlNITIV - AKUZATIV S INFlNITIVOM

1- La tinski glagol ima u recenici vrlo razgranatu upotrebu ne sa mo odredenih

glago lskih oblika nego i neod reden ih, i to u:
infinitivi, participi, gerund, gerund iv i supini .
- Najprije cemo govoriti 0 upotrebi infinitiva u latinskoj recenici. Latinski
jezik ima tri infinitiva: infinitiv prezenta, perfekta i futura, i to u aktivu i pasivu.
Infinitive prezenta smo vec vidjeli, a to su:
la ud are - laud iiri, delere - deleri, legere - legi, audire - audiri
Infinitiv perfekta aktiva p ravi se na perfektskoj osnovi dodavanjem zav r~e t­
ka -isse:
laud avisse, habu isse, legisse, cecidisse, dixisse.
Infinitiv perfekta pasiva pravi se pomocu partici pa perfekta pasiva i oblika
"esse": laudatum esse, lectum esse, dictum esse.
Infinitiv futura aktiva pravi se od partici pa fu tu ra aktiva i oblika esse:
laudaturum 3 esse, lectururn 3 esse, dictururn 3 esse.
Infinitiv futura pasiva pravi se pomocu su p ina na -urn, koji ce rno kasnije
vidj eti, i oblika "iri", ~ to je pasivni infinitiv glagola eo, ire (iei): laudatum iri,
lectum iri.
Infinitiv prezenta pokazuje istovrernenu radnju s radnjorn glavnog glagola,
pa se, prerna tome, moze upotrijebiti za sad a~nju, pro~lu i buducu radnju, ako se
ona d e~ava istodobno s radnjorn nekog odredenog glagolskog oblika. - Infinitiv
perfekta pokazuje radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola. - Infinitiv
futura kazuje radnju koja se irna d esiti poslije radnje glavnog glagola.
II - Infinitivi se u latinskorn jeziku cesto upotrebljavaju u dvije specificne kon-
strukcije, i to kao: AKUZATIV 5 lNFINITIVOM i NOMINATIV 5 INFlNITIVOM!
Akuzativ s infinitivom (ACI) u latinskorn jeziku je konstrukcija kada subjekt
neke zavisne reeenice, uglavnorn izjavne iii izricne, dolazi u akuzativ, a predi kat
u infini tiv. Takva je konstrukcija najce~ce ovisna 0 nekom glagolu iii nekom
izrazu govorenja iii osjecanja. Npr.
Cujern kako djevojka pjeva . Audio puellam cantare.
Kazern da je ucenik rnarljiv. Dico discipulum diligentem esse.
Glas je da je Homer bio slijep. Fa rna est Homerum caecum fuisse.
Kod nas su to zavisno-iz ricne recenice s veznicima: d a, kako, gdje.
121
 DRUGA GODINA UCENj A

U konstrukciji ACI mogu se upotrijebiti sva tri infinitiva u aktivu i u pasivu,

vee prema tome kada se odvija radnja u odnosu na radnju glavnoga glagola:
Audio puellam can tare, - iii: cantavisse, - iIi: ca ntaturam esse.
Cujem kako djevojka pjeva, da je pjevala, da ce pjeva ti .
Video domum d irui, - iii: diru tam esse, - iIi: dirutum iri .
Vidim da se kuca rusi, da se je srusila, da ce se srusiti.
Ako je predikat ACI imenski, onda se imenski dio predikata slaie sa svojim
subjektom u rodu, broju i padezu:
Seio Petrum prudentem esse. - Dico di scipulos diligentes esse.
U nasoj zavisno-izricnoj recenici ne navodimo subjekt ako je to liena zamje-
nica, za to sto je ona oeita u glagolskom obliku. U latinskoj konstru kciji AC!,
naprotiv, treba istaknuti zamjenicu, jer ona ne moze biti vid lj iva iz infiniti va. Npr.
UCitelj kaze da sam (da si itd .) ma rljiv ucenik.
Magister dicit me (te, eum) diligentem discipulum esse.
Magister dicit nos (vos, eos) diligentes disci pulos esse.
Ako se liena zamjenica treceg lica ne odnosi na subjekt glavnoga glagola nego
na nekoga drugoga, onda se upotrebljava akuzativ zamjenica is iIi ille. Ako se
ona odnosi na subjekt glavnoga glago la (UCitelj kaze za sebe da je ... ), onda se
upotrebljava lieno - povratna zamjenica u akuzativu se. Npr.
Magister dicit eum (sc. discipulum) diligentem esse.
UCitelj kaie da je on (ueenik) marljiv.
Magister dicit se iustum esse.
Ueitelj kaie (za sebe) da je pravedan.
Na isti naem za prisvojne zarnjenice njegov, njezin, njihov uzet cemo geni-
tivne oblike pokaznih zarnjenica: eius, eorum, earum, -illius, illorum, illarum,
ako se one odnose na nekoga drugoga a ne na subjekt glavnog glagola. Ako se
one odnose na subjekt glavnoga glagola, onda cerno staviti povratno-prisvojnu
zamjenicu suus 3:
Ucitelj kaie da su njegovi ucenici dobri.
Magister dicit discipulos eius (petri) bonos esse.
Magister dicit discipulos suos bonos esse.
UCitelj kaie da su njegovi ueenici dobri (tj. uCiteljevi).
Latinsku konstrukciju ACI prevodimo najcesce naSom zavisno-izrienom reee-
nicorn s veznicima: da, sto, kako, gdje.
-Glagol glavne reeenice 0 kojem ovisi konstrukcija ACI jest neki iz grupe:
1. dicendi iii govorenja: dieo 3, loquor 3, nego 1, narro 1, trado 3,
nuntio 1, fateor 2, pollieeor 2 itd.
122
 - . se ntiendi Iii primjeCivan ja: scn tio 4, audIo 4, git I, \'Ideo 2, SCIO 4,
putt I, arbitror I, re r 2, credo 3, spero I Ittl .
. l-.onstru k ija A I ·t ji i uz izraze i bezlicne g lagole:
fama cst (glas jc), fa esl (pra\' je), ndas 'st (rtij dOI\'o ljeno), IU tum '51
(pravedn jc);
La tim: apparet 2 Uasn je), ons ta t I (p mato je), deect (dolikuje), oportet
- (treba) itd . - premda LI svako m pojedin m sill aju t vi ~ i nije 7a\' isno-
iui na re cnica nego £<l htj vna, b npr.:
porlet iLldic m iustum · sse - Treba da jc sLlda praved a n.
4. KonstrLlk ija A I st ji i LI Z glago le osjeca.nj a ako njima isticemo neku
k nstataciju a ne L1zrok, kao:
gaudco 2, lac t r 1, d Ie 2, iras or , miror 1, quer r ,i td .
aLldeo Iitteras meas tibi iLlcLlndas fuisse.
Radujem sc da ti je mojc pismo bi lo L1god n .
5. Ko nstrukcija ACI 5t ji i uz g lagole htij e nja, kao: v 10, n610, malo, cupio 3,
i tada na za mjenjLlje na e zah~evne recenice, bo:
Hardianu fi nem impe ri i o luit esse Euphratcm.
Il ardijan jc htio d a ELl frat bude g ranica carst\'a.
O. kLl za ti s infinitivom ide i uz glago le: iubeo 2, veto 1, sino 3, pa tior 3. Kod
nas SLI to zah ~ vn reeenice:
aesar milites cas tra movere illS it.
Cezar je naredio da vojnici krenLl .

VJEZBE t ZADACI

1. Vivere est militare. 2. Errare humanum est. -

1. Sperat adulescens diu se victurum esse, quod sperare idem senex non potest (Cic.). 2.
Pisonem, ' ut scribis, spero fore2 semper nostrum (Cic.). 3. Ita fit verum amicitiam nisi inter
bonos esse non posse (Cic.). 4. Mittuntur de his rebus ad Caesarem legati. lubet arma tradi,
principes produci (Caes).
III 1. Te hominem esse memento! 2. Dignum laude virum Musa vetat mori. 3. Prima luce ex
superioribus locis, quae Caesans castris erant coniuncta, cemebatur novissimos eorum premi
vehementer (Caes.).
Pripazi na pasivnu rednju u ACI u ree. 11-4!
Kog je roda '1005' u 1II-3?
Prevedl: 1. Nadam sa da ces mi uvijek biti dobar prijatelj. 2. Cezar je doznao da je Sanat s velikim
dijelom vojske otputovao u Drac. 3. Poznato je da prijateljslvo moia biti sarno izmedu dobrih.

123
 DRUGA GOD INA UCENjA

Komentar.
1) Gaj KaJpumije Pizon bio jc Ciceronov zct i vjeran perijatelj.
2) fore = futurum esse.
3) Uz pasivni imperfekt glagola primjeavanja mote stajati konstrukcija ACI.

VJEZBA31.

NOMINATIV S INFINITIVOM

Kada neki od aktivnih glagola, spomenutih kod konstru kcije akuzativa s

infinitivom, stoje u pasivu, onda se zavisno-iz ri cna recenica, odnosno zavisno-
-zahtjevna recenica, u la tinskom izraiava konstrukcijom NOMINATIVA 5 IN-
FINITIVOM. To je stoga konstrukcija u kojoj subjekt zavisne recenice stoji u
nominativu a njezin predikat u infinitivu. Pritom glavni glagol pasivnog oblika
stoji na kraju konstrukcije i slaie se stirn nominativom kao subjektom u licu i
broju. U nas, naprotiv, taj glagol stoji na samom pocetku u bezlicnom refleksiv-
nom obliku. Npr.
Prica se da je Homer bio slijep.
Homerus caecus fuisse traditur.
Smatra se da su Homer i Vergilije bili najveCi pjesnici.
Homerus et Vergilius maximi poetae fuis se putantur.
Prica se da su Gali i Germani vise puta bili pobjedivani od Cezara.
Galli et Germani pluries a Caesare victi esse narrantur.
Prica se da je pjesnik Lukrecije svojom rukom sebi zadao smrt.
Poeta Lucretius manu sua mortem sibi conscivisse narratur.
Imenski dijelovi predikata i dodaci subjekta slaiu se sa subjektom nominativa
s infinitivom (NCI) u rodu, broju i padezu, kako smo vidjeli u navedenim
primjerima.
Ako je subjekt NCI licna zamjenica, ona se ne navodi jer je vidljiva iz oblika
glavnog glagola. Npr.
Cini se da sam ja (ti, on) ucenik.
Discipulus esse videor (videris, videtur).
Cini se da smo mi (vi, oni) ucenici.
Discipuli esse videmur (videmini, videntur).
Konstrukcija NCI ne stoji uz sve pasivne oblike glagola koje smo Ilaveli kod
konstrukcije ACI. Tako ona ne stoji uz bezlicne glagole i izraze, te uz gIagole
124
 VjEZ llA 31

htijenja i osjeca nja, jer oni i nemaju pasivnih ob lika. Uz osta le glagole konstru k-
cija Ncr dolazi uz ova ogranicenja:
1. uz vid eor (cini se d a ja) - u svim licima i vremenima;
2. uz iub eoT, vetoT, sinoT - u sv im licima i vremenima;
3. uz dieor, existimor, iudieor, nuntior, audioT - u sv im licima i vremenima
prezentske osnove;
4. uz fertur - feruntur, traclitur - traduntur (pripov ijeda se da) - sa rno u tim
obl icima.

VJEZBE I ZADACI

1. Multos scriptores rerum suarum Alexander Magnus secum habuisse traditur. 2. Romulus et
Remus, liberi Vestalis' Reae Silviae, conditores urbis Romae fuisse traduntur. 3. Qui tacet,
consentire videtur. 4. Milites castra ponere iussi sunt (Vojnicima je bilo naredeno ...). 5. Rem haud,
Scipio et Laeli,2 difficilem admirari videmini (Cic.). 6. Solem enim e mundo tollere videntur, qui
amicitiam evita tollunt,3 qua nihil a dis immortalibus melius habemus, nihil iucundius (Cic.).
Uz pasivne oblike glagola iLibeo 2 i veto 1 subjekt NCI u nasem jeziku stavljamo u dativ: bilo je
komu naredeno, zabranjeno.
Sto je subjekt NCI u ree. 6?
Kakav je to ablativ "qua" u ree. 6?
Prevedi: 1. Priea se da su Hipokrat i Galen bili vrlo vjesti lijeenici. 2. Rimskoj djeci (puer) je bilo
zabranjeno da se krecu na rimskom forumu bez oca.

Komentar:
1) Vestalka je s vetenica u hramu bogi-
nj c Veste. Bilo ih je Sest, a brinu le s u se
z.a oganj u hramu i vriile su obredc.
2) U Ciceronovu djclu "Dc senec tul e"
gJavna je limosl M . Po rclus CaIO Ccn-
sorius (234 . - 149.), a nj egovi su sugo-
vom ici znatno mladi C Laclius Sapi -
ens i P. Corn elius Scipi o Ameli an us
(185. - 129.). U. p. vj. 8. b.3 Ciceron jc u
SVOjoj 61. godini posvctio ovo djclce 1itu
Ponponiju A tiku, 5vom p rijatelju tri
godinc starijl'm
3) Subjckl NCI je djela relabvn. rete-
ni ca qui tollunt

HRAM 8<lCI Nj£ VESTE

125
 DRUGA GODINA U~ENJA

KlIO\ VESTA LIN KI

Igre u cirkusu (ludi circenses)

Cirkus je predstavljao mjesto najraznovrsniji h igara, kao: vHc~kih borbi na ledim3 510 nov3, akrobat-
skih vj ~tina konjanika i takmi ~enja u tr ~a nju . C lavne igre, ipak, su bile trke koCija, koje su nastupale
kao bigae, trigae iii q uadrigae (~ . sa dva, tri ili ~e tiri konja) . Najznatajniji i najveti je bio CIRKUs
MAXI MUS, podignut u do lini izmedu Palati-
na i Aventina taka da mu je "cavea" (gledali~te)
bi lo na obroncima samih brefuljaka. Uz ci rkus
je bila sagradena i konju ~nica (carceres). Trke
su se u ci rkusu izvod ile po s trogo utvrdenom
ritualu . Prvi dio igara sastojao se ad povorke
(pompa) koja bi krenula sa Kapitolija do ci rku-
sa. To je bila vrlo sv&ana povorka sa svira6ma,
igracima, sveeenicima i priredivacima igara.
Do pune napetosti velikog broja gledalaca do-
lazilo je kada bi se uz zvuk truba podigao
magistrat, organizator igara, dr~eci u ruci !ez-
10 od slonove kos ti s krilatim arl om na vrhu , i
bacia bijelo pia mo. To je bio znak po~etka iga-
ra. Kocija~i (a urigae) su na glavi nosili metalne
~Ijemove. Kanji su bili posebno okiceni me tal-
nim plocicama, biserima i hamajlijama. C le-
dalaca je bivalo i do 200.000, a bili su podijeljeni
po poli titkim frakcijama, koje su se oznatavale
bojarna: bijela, crvena, p lava i zelena. Staza je
bila duga 80 m, a trebalo je na skretanjima aka
meta napraviti sedam krugova. Pobjednici su
bivali dobra nagradeni, pa su znali zgmuti
vrlo velika bogatstvo. ATLET/ o\R NA ODMORU

126
 VJEZBA 32.

PARTICIPI - ABLATIV APSOLUTNI

U latinskom imamo tri participa: particip prezenta i futura u aktivu i perfekta

u pasivu . Vee smo upoznali tvorbu participa perfekta pasivnog, a sada eemo se
upoznati s tvorbom participa prezenta i futura.
PARTICIP PREZENTA tvori se na prezentskoj osnovi POmOell formanta -nt-
i padeznih nastavaka treee konsonantske deklinacije. U I i 11 konjllgacij i im amo
stoga: lall dans, -ntis, videns, -ntis, dok u III konjugaciji dodamo j o~ tern . vokal
"e", koji prelazi i u IV konj.: leg. -e-ns, ca pi -e-ns, audi -e-ns: legentis, capientis
audientis. To prevodimo: hvaleci, videCi itd. iii: onaj koji hvali itd.
PARTICIP FUTURA AKTIVA tvori se tako da se participu perfekta odbije -us,
a doda -urus:
laudat(us) - laudarurus; vis(us) - visurus; lect(us) - lecrurus; capt(lls) -
ca prurus; alldit(us) - audi turus.
To prevodimo: onaj koji ce hvaliti, koji ee vidjeti itd.
1- Partieipi su glagolski pridjevi, pa se u svemu slazu s imenicom. Kako smo
to vidjeli kod infinitiva, i particip prezenta oznacava istovremenu radnju. Par-
heip futura oznacava radnju koja ee se kasnije desiti, a partieip perfekta oznacava
pasivnu radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola.
U - Participi imaju u lahnskom dosta cestu samostalnu upotrebu kao dopune
imenicama u subjektu i objektu, ali je njihova upotreba vrlo specificna u kon-
strukciji ABLATIVA APSOLUTNOG. To je konstrukeija u kojoj subjekt neke
zavisne recenice stoji u ablativu, a predikat u ablativu participa prezenta iii
perfekta. Particip futura ovdje nema primjene.
Ablativ apsolutni ne odvajamo u receniei zarezom zato ~to se on smatra
dijelom recenice kao njezina priloska oznaka. Zamjenjuje ove recenice: vremen-
ske (najcesee), uzrocne, dopusne i pogodbene. Npr.:
Saguntum periit Roma deliberante.
Sagunt je pao dok je Rim vijeeao.
Troiii captii Graeci domum redierunt.
Kad je Troja bila zauzeta, Grci se vratise kuci.
Troiii captii Graeci in Asia non manserunt.
Mada je Troja bila osvojena, Grci ipak ne ostadose u Aziji.
Optimis viris urbem nostram regentibus dYes felices erunt.
Ako najbolji ljudi budu upravljaJj nasim grad om, gradani ce biti sretni.
121
 DRUGA GODINA UCENjA

Po smislu se vidi koju zavis nu recenicu zamjenjuje ablativ apsolutni, ali

kad ~ to on ima i vi~estruko znacenje. Npr.:
Callia exp ugnata Caesar cum legionibus suis in Italiam profectus est.
Nakon sto je Calija osvojena, Cezar je sa svojim legijarna krenuo prema
Italiji. - lli:
BuduCi da je Calija bila osvojena, Cezar je sa .....
Ako je u ablativu apso lutnom particip prezenta, prevodimo ga na nas jezik
nekom od spomenutih zavisnih recenica, vodeCi racuna 0 istovremenosti radnje.
- Ako je u njemu particip perfekta, prevodimo ga uglavnom aktivno, i to na vise
naCina. Njegov aktivni subjekt potraiit cemo u subjektu doticne recenice. Npr.:
Callia victa Caesar in Italiam rediit.
1. posto je Cezar svladao Caliju, vratio se u Italiju.
2. Osvojivsi C aliju Cezar se vratio u Ita liju.
3. Cezar je osvojio Caliju, te se vratio u Italiju.
4. Nakon osvajanja Calije Cezar se vratio u Italiju .

III - Kada particip prezenta mora biti predstavljen pomocnim glagolom ESSE,
koji u tom slucaju ima neku imensku dopunu, dobiva se specifican ablativ
apsolutni, u kojem je predikat predstavljen sarno ablativom imenskog dijela
predikata. Izostavljen je ablativ participa prezenta zato sto ga glagol esse nema.
To se obicno naziva: ABLATIV APSOLUTNI BEZ PARTICIPA, a pravilnije bi bilo
kazati: krajnji iii elipticni ablativ apsolutni.
Takav se elipticni ablativ apsolutni upotrebljava, ako su u imenskoj dopuni
predikata imenice koje oznacavaju:
dob (puer, iuvenis, senex), - drZavnu sluzbu (consul, rex, dictator, praetor),
- iii neku djelatnost (dux, adiutor, auctor); - iii ako su tu pridjevi: vivus,
invitus (preko volje), salvus, plenus, ignarus (bez znanja). Npr.:
Romulo rege; - Cicerone consuIe; - M . Cicerone M. Antonio consulibus; -
Cicerone auctore; - Caesare dike; - Catone sene; - Me puero; - Me igniiro;
- salva re publica; - Invita Minerva.
Takvi se slucajevi u nas rijetko prevode zavisnim reeenicama, vee radije
prijedloznim izrazima:
za Romulova kraljevanja; za Ciceronova konzulovanja; za konzulovanja
Marka Cicerona i Marka Antonija; na Ciceronov prijedlog; pod Cezarovim
vodstvom; u Katonovoj starosti; za mog djetinjstva; bez moga znanja; dok
je drZava u snazi; protiv volje Minerve.
128
 VJEZBA 32 .

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Inteligenti sat. 2. Male parta male dilabuntur. 3. Quidquid id est, timeD Danaos et dona
ferentes' (Verg.). 4. Ave, Caesar, morituri te salutant. 2 5. Tabula rasa. 6. Vae victis! 7. Volenti
non fit iniuria. 8. Vox clamantis in deserto. 9. Mendaci homini, ne verum quidem dicenti, credere
non solemus. 10. Viribus unitis. 11. Data occasione. 12. Errata corrige! 13. Sero venientibus
ossa.
11- 1. Roma locuta cusa finita. 2. Duobus litigantibus tertius gaudet. 3. Relictis pilis comminus
gladiis pugnatum est (Caes.). 4. Mutato nomine de te fabula narratur.(Hor.).
111- 1. Cicerone puero bellum inter Marium et Sui lam ortum est. 3 2. Hannibale dOce Carthaginienses
cum populo Romano bellum gesserunt.' 3. Natura dOce errare nullo modo possumus. 4.
Relinquebatur una per Sequanos via, qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant
(Caes.). 5. Urbem Romam condiderunt atque habuerunt initio Troiani, qui, Aenea dOce profOgi,
sedibus incertis 5 vagabantur (SaiL). 6. Invita Minerva.
Kakav je to ablativ ' initio', a kakav ' sedibus incertis" u 111-5?
Prevedi: 1. Kad je grad bio zauzet, svi stanovnici potraie druge krajeve. 2. Odbaciviii koplja, vojnici
jedne i druge vojske borili su se macevima.

Komentar:
1) To je Vergilijev stih (Aeneis I1 49), a izrekao ga je Laokoon t odvratajuCi Trojance da ne uvedu u
grad onu drvenu grdosiju od konja. Usp. 25/ 1

KOLOSEUM
 DRUGA GODINA UeE JA

2) Tako su gladijatori pozdravljali cara, koji je sjedio na poCasnom mj.stu, kada bi u areni amfilealra
7.apoCi njali borbu.
3) To jc prvi, vrlo krvav gradanski ral izmcdu putana na telu s Cajem Marijem i optimala na telu s
LUcijem Komelijom Sulom. Vade putanske stranke bil i su ranije braea Crakni i kasnije Caj Juhj<!
Cezar.
4) To je dru gi rimsko-punski rat ad g.218. do 202. pr.n.e.
5) - koji su se potucali po nesigurnim mjestima .. - iii: koji su se bez pravog cilja potucali ad mjesta
do mjesta.

Vespazijanovamfiteatar
Prvi rimski arnfiteatar nastao je u Cezarovo vrijeme izgradnjorn dvaju drvenih le~tara, koji su na taj
naan okrutivali arenu eliptitnog oblika. Drugi savr:leniji arnfiteatar podigoul je g. 29. pr.n.e., ali j<!
on izgorio u pofaru Rima za vrijeme Nerona. Car Vespazijan je izmedu Velija, Celija i Eskvilina potoo
graditi novi i veO arnfi teatar od kame.ni h blokova, a zavrSio ga je car lil. Otvoren je g.80. n.e. Kasnije
je prozvan Colosseum. lmao je 45.000 sjcdiSta i 5.000 mjesta za stajanje. Arena je bila zaStieena
rneta lnom mreio rn, a imala je specijalni sis tern podzemnih kanala da bi se dovela voda za igre 5
b rodO\~ ma. Ispad arene bili su rasporedeni kavezi za xvijer;, Clavna je narnjena arnfiteatra bila barba
gladijatora i nji hove borbe s izgladnjelim z\~jerima.

VJEZBA33.

GERUND I GERUNDIV

Gerund i gerundiv su u latinskom glagolska imena, od kojih je pm glagolska

imenica, a drugi glagolski pridjev. Tvorba im je jednaka. Na glagolsku osnavu,
nairne, dodaje se formant -nd- za prvu i drugu konjugaciju: laudand-, delend-.
U treCoj konsonantskoj konjungaciji osnova se nuzno prosiruje tematskim vaka-
lorn -e-, koji ostaje i kod glagola na -io:
leg-e-nd-, capi-e-nd-, fini-e-nd-.
GERUND kao glagolska imenica srednjeg roda deklinira se po 0 - deklinaciji
za srednji rod, sarno sto nema nominativa:
gen. laudandi, dat. laudando, ak. laudandum, abL laudando.
GERUNDN kao gJagolski pridjev 1. i 2 dekl. svclava na -us, -a. -um, pa
imamo prema konjugacijama:
1audaadus 3, delendus 3, legendus 3, capiendus 3, finiendus 3.
I -GERUNDimaaktivnoznaeenjeiodgovaranaAojglagoiskojimenicina-nje:
......;e
.., razaranje, CimRje itd. U nominativu se gerund izrahva infinitivom, pa

..
sIIafp "1audBIe" znaCi: hvaliti - i: hvaljenje.
 VIEZBA 33.

Genitiv gerunda se upotrebljava uZ:

1. imenice: a rs, potestas, facultas, copia, spes, causa;
2. pridjeve: cup'fd us, peritus;
3. izraze: causa, gratia (zbog)
Npr.: ars scribendi (vjesti na pisa nja); potestas ri dendi (moe smijanja); -
cupidu s legendi (zeljan citanja); pentus scribendi (vjest pisa nju); - prae-
dandi causa (zbog pljackanja), venand i gratia (radi lova, u svrhu lova).
Dativ gerunda stoj i uz g lagole: ad s urn, studeo, operam do . Npr. studeo
equitando, scribend o, venando (bavim se jahanjem, pisanjem, lovom), adsum
eq uitando (prisutan sam jahanju), o peram do co lendo agros (radim oko obra-
divanj a polja).
Akuzativ gerunda stoji uz pridjeve: ad, inter. Np r. Obi ector inter ludendum
(zabavljam se za vrijeme igranja); homo ad agendum natus (covjek rod en da
rad i); - civis ad oboediendum pa ra tus (gradanin spreman da slusa).
Ablativ gerunda stoj i uglavnom samostalno, i tada ima znacenje modalnog
ablativa. Prevodi se naji'esee nasim g lagolskim prilogom na -Ci iii prijedloznim
izrazo m iii glago lsko m imenicom na -nje:
ridendo dicere verum (smijuee se kazati istinu, kroz smijeh kazati isti nu);
plangendo narra re eventum (kroz plac pricati 0 dogadaju) .

•••
II - Gerund je u svojoj primjeni uskraeen time Mo vrlo cesto ustupa mjesto
gerundivu, i to onda kada gerund ima uza se objekt u akuzativu. Tu jezii'ku
pojavu u latinskom zovemo ZAMJENA GERUNDA GERUNDIVOM. U tom
slucaju objektna imenica dolazi u padez gerund a, a gerund dobiva oblik ge-
rundi va, koji dolazi iza imenice i slaZe se s njom kao pridjev u rodu, broju i
paderu. Npr.:
cupidus legendi libros - cupid us legendi librum
postaje: cupid us libr6rum legend6rum - cupidus libre legendi
Dalje: Salonitani defendendo patriam magnam sibi g loriam pepererunt.
Salonitani patria defendenda magnarn sibi gloriam pepererunt.
Cicero scripsi t librum de contemnendo mortem.
Cicero scripsit librum de morte contemnenda.
Zamjenom gerunda gerundivom znacenje se nije ni u cern izmijenilo, pa mi
to prevodimo:
Salonitanci su braneCi domovinu sebi stekli veliku slavu.
Ciceron je napisao knjigu 0 preziranju smrti.
 DRUGA GOD INA UCENjA

VJEZBE IZADACI

1- 1. Et mihi discendi et tibi docendi facultatem otium praebet (Plin.). 2. Errando discimus. 3. Non
Yetis neque suppliciis muliebribus auxilia deorum parantur: vigilando, agendo, bene consulendo
prospera omnia cedunt1 (SaiL). 4. Legatis potestas Romam eundi fit. (Sail). 5. Gutta cavat
lapidem non vi sed saepe cadendo.
11-1. His rebus perficiendis2 undecim dies tribuit Caesar dictaturaque se abdicat et ab urbe
proficiscitur Brundisiumque pervenit (Caes.). 2. Ita Numitori Albana rEi permissa, Romulum
Remumque cupido cepit in iis locis, ubi expositi ubique educati erant, urbis condendae 3 (Liv.).
3. Quibus rebus coacti Menapii legatos ad Caesarem pacis petendae causa mittunt (Caes.).
Koji glagol kretanja traii akuzativ "Romam" u 1-4?
Kakav je to ablativ "dictatura" u ree. 11-1?
Kako ces prevesti ' bene consulendo" u 1-3?
Prevedi: 1. Onaj divan poloiaj mog dvorca pruia mi pravu mogucnost pisanja. 2. Tvoje pismobilo
je uzrok da poiurim ovo putovanje.

Komentar:
1) Znati: sve kreee na dobro.
2) Dativ finalrti: da bi obavio ...
3) Starijeg brata Nurnitora zbaci s prijestolja u Albi Longi Amulije, ali kasrtije Romul i Rem ubiju
Amulija, a djeda Nurnitora vrate na prijestolje. Usp. vj. 11, b. 4., i vj. 7, b. 2; -ubi· gdje Albana re
permissa • kad su prepustili vlast u Albi Numitoru.

132
 VJEZBA34.

PERIFRASTICNA KONJUGACI]A
AKTIVNA I PASIVNA

I - Particip futura aktiva ima svoju primjenu u tzv. PERIFRASTICNOJ iii

OPISNOJ KONJUGACI]I AKTIVNOJ, koja se pravi od participa futura i oblika
glago la ESSE, a oznacava rad nju koju sam vo ljan iii spreman, koju hoeu iii
namjeravam raditi. Tako:
lecrurus sum librum - voljan sam Citati knjigu.
profecrurus erarn ex urbe - namjeravao sam krenuti iz grada
librurn lecturi fuimus - knjigu smo namjerava li cita ti.
parentes frequentarurus ero - roditelje eu namjerava ti posjetiti.
Perifrasticna konjugacija aktivna ima sva vremena prezentske i perfektske
osnove. Spomenute izraze: hoeu, narnjeravam, voljan sa m - stavimo u one
vrijeme, lice i broj u kojem je glagol ESSE, a particip futura prevodi se infinitivom
odgovarajueeg glagola, kako smo gore vidjeli u primjerima.
II - Gerundiv ima svoju primjenu i u tzv. PERIFRASTICNOJ iIi OPISNOJ
KONJUGACIJI PASIVNOJ, koja se pravi od gerund iva i oblika glagola ESSE.
I ova konjugacija ima sva vremena prezentske i perfektske osnove, a prevodi se
aktivno pomocu izraza: valja, mora, treba, - i to u onom vremenu i licu u kojem
se nalazi glagol esse, te infinitivom glagola koji je u gerundivu. Negirani ge-
rundiv (non legend us) oznacava one ~to se ne mora, ali i ono ~ta se ne smije
raditi. Latinski su bjekt stoji kod nas kao objekt u akuzativu. Npr. :
Parentes colendi sunt - Roditelje treba po~ tova ti

Pueri fiagellandi non sunt - Djeca se ne smiju ~ ibo m tuti.

Geru ndiv se sa subjektom slaze u rodu, broju i padezu.
Ako je u recenici oznaceno lice koje vr~i radnju, one u la tinskom stoji u dativu:
Liberis parentes colendi erant - Trebalo je da djeca ~ tuju roditelje.
Nobis patria semper amanda erit - Uvijek ee trebati da Ijubimo do-
movinu.
Ako gerundiv sa esse nema svog subjekta, onda on stoji bezlicno, u srednjem
rodu:
Colend um nobis est. - Treba da ~tujemo.

Eundum est, quo nos officium vocat. - Treba iti kama nas zove duznost.
 DRUGA GODINA UCEN ) A

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Bellum scripturus sum, quod populus Romanus cum Jugurtha, rege Numidarum, gessi!.1
(SaiL). 2. Aristonicus civitatem Solis conditurus eraF. 3. M. Messal<1 et C. Pisone consulibus
Helvetii totius Galliae imperio potituri erant3 (Caes.). 4. Populi nostri palriam suam semper
defensuri erunt. 5. Oppida sua omnia et vicos et reliqua aedificia privata Helvetii incendunt,
frumentum omne, praeter quod secum portaturi erant, combOrunt (Caes.).
II -1 . Contra patriam, inquit Cicero, arma eivi sumenda non sunt. 2. Moriendum certe est, et
incertum an 4 hoc ipso die (Cic.). 3. Sunt igitur amici firmi et stabiles et constantes eligendi (Cic.).
4. De gustibus non est disputandum. 5. Parentes nobis semper colendi erunt. 6. E duobusmalis
minus eligendum est. 7. In dubiis pars tutior est eligenda. 8. Tamdiu tibi discendum, quamdiu s
vivis.
Kakva je to konstrukcija "M. Messala ... consulibus" i koji padei traii glagol "poti~r 4" u ree. 1-37
Kakav je to ablativ ' hoc ipso die" u 11-27
Prevedi: 1. Za Ciceronova konzulovanja Lucije Katilina je namjeravao preuzeti vlast u Rimu. 2.
Siobodu nase zemlje uvijek smo spremni hrabro braniti. 3. Treba da uvijek biramo prave i iskrene
prijatelje.

Komentar:
1) To pge Salustije nakon poduljeg uvoda u djelu "De coniuratio ne Catilinae". - Gaj Salustije Krispo
(86. - 35. pr.n.e.) vrlo je matajan his toriograf Cezaxova vremena. Bio je prist~ Cezaxa, pa je nakon
uspj ~ no zavrSenog rata kod Tapsa protiv Pompejanaca ostavljen u Numidiji za prokonzula. Tu je
stekao ogromno bogatstvo. Ubojstvom Cezara g. 44. p ovlati se u privatan zivot i gradi raskoSne dvore
na KvirinaJu, koji ce kasnije pos tati carski dvori. Tu se bavio proufavanjem povijesti novijeg vremena
te sastavio tri monografije: De coniuratione Catilinae, Bellum Jugurtrunum i Historiae. Zadnja se
monografija satuvaJa tek fragmentamo. Usp. vj. 15, b. 4.
2) Aristonik je organizirao ustanak robova u Pergamskoj ddavi g. 133.pr. n.e. Svojim borcima je
obecavao da ce osnovali drfavu Sunca, u kojoj ce vladati jednakost i sloboda svih gradana. Ustanak
je bio uguSen, a Aristonik je doveden u Rim i u tamnici zadavljen .
3) PokuSaj Helveeana da zavladaju cijelom Galijom bio je povod Cezaru da se umijeSa u prilike u
GaJiji i da zapome njezinim osvajanjem.
4) To je zavisno upitna reeenica uz "an" (da Ii), premda taj upitni veznik dolazi sarno u drugom tJanu
rastavnog pitanja.
5) Tamdiu ... quamdiu su korelativi.

134
 VJEZBA35.

SUPINI

Latinski glago l ima jos dvij e imenice, a to su:

sUPIN na -urn i sUPIN na -u. Oni su po tvorbi jednaki participu pe.rfekta
pasiva, ali to su imenice cetvrte deklinacije s aktivnim znace.njem. Sup in na-urn
predstavlja akuzativ cetvrte deklinacije:
iaudatum, iectum, auditum,
a supin na -u je ablativ:
iaudatu, iectum, auditu.
I - SUPIN na -urn upotrebljava se uz glagole kretanja kao cilj iii svrha te
radnje, kao: eo, venio, proficiscor, mitto. - Prevodi se infinitivom iii namjemom
recenicom. Npr.:
Eo dormitum - Idem spavati.
Caesar legatos misit obsides postulatum. - Cezar je poslao poslanike da
traze taoce.
Ako supin na -urn prelaznog glagola ima objekt, on, kako smo vidjeli u
zadnjem primjeru, stoji u akuzativu.
11- SUPIN na -u upotrebljava se uz:
1) pridjeve koji znace ~elesno iii moralno svojstvo, kao:
pulcher, gravis, iueundus, foedus, optimus, turpis;
2) pridjeve: faellis, difficilis, mirabilis, horribllis, ineredibilis i slicne, - koji
stoje redovito u srednjem rodu:
Horribile visu es t - Strasno je vidjeti, gleda ti.
lueundum frucru. - Ugodno jesti.
3) uz izraze: fas est pravo je; nefas est grijeh je; opus est treba:
Nefas est dieru. - Grijeh je kazati.
Supin na -u najcesce se upotrebljava od ovih glagola:
dico, facio, audio, video, cognosco, intelligo, memoro, rogo,
- dakle:
dictu, factu, auditu, visu, cognitu, intelleetu, memoratu, rogatu.
135
 DRUGA GOD INA UCENjA

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Permulti cives Romani diebus festivis circos frequentabant IOdos spectatum 1. 2. Haedui
legatos ad Caesarem millunt rogatum auxilium (Caes.). 3. Galli legalos ad Caesarem miserunt
pacem pelilum (Caes.). 4. Venatum dOcis invllas canes.
II -1. Ea cuncta Romanis ex tenebris et editioribus locis facilia visO magnoque hortament0 2 erant
(SaiL). 2. In tanta tamque corrupta civitate Catilina, id quod factu facillimum erat, omnium
flagitiorum atque facinorum 3 circum se catervas habebat (Sail.). 3. Quid uva4 potest esse cum
fructO laetius, tum aspectO pulchrius (Cic.)? 4. Faciemus, quod optimum factO nobis videbitur.
Kakav je to ablativ 'diebus aestivis' u 1-1 ?
Kako prevodis 'ea cuncta .... facilia' u 1I-1?
Kakva je to zamjenica ' id", a kakva "quod' u 1I-2?
Kakav je to superlativ ' optimum' u 11-4 i kako mu je pozitiv?
Ponovi nepravilnu komparaciju pridjeva!
Ponovi Ivorbu futura I glagola 3. i 4. konjugacije!
Prevedi: 1. Helvecani su Cezaru poslali prvake driave da mole prijateljslvo i saveznislvo. 2.
Strasno je bilo gledati. 3. Prijatelj mi je dao jabuku divnu na pogled, ali unutra truhlu.

Komentar.
1) Gradevine u Rimu za zabavu. - Jedno od najveeih zabavnih zdanja Rima je AMPHlTHEATRUM
FLAVTUM, poznati pod imenom COLOSSEUM, a podigli su ga Vespazijan i lito. Eliptit nog jeoblika.
~ irok 57 m, dug 188 m. Imao je tetiri kata sa sjed.i ~ tima za gledaoce, a mogao je primiti do 45.000
gledalaca. U srcdini se nalazila arena, gdje su sc odrZavale gladijatorske igre, borbe sa iivo tinjama i
berbe brodovljem, u koj u svrhu hi se arena ispunila vodom. - Druga gradevi na namijenjena razonodi
bio je CIRCUS MAXIMUS, veliki stadion narnijenjen kolskim utrkarna. Dug je bio 600 a ~irok 100 m.
Naokolo na padinarna brezuljaka bili su podignuti redovi sjedi~ta. Mogao je prirniti oko 200.000
gledaJaca. Za cara i uzvBene uzvanike
bile su rasko~no ukra~enc loze. - U
Rimu su bile sagradene mnoge tenne,
drfavne i privatne. To su bila prven·
stveno javna kupali~ta, ali su to bili
ujedno i centri kulture, zabave, od mo-
ra, sporta i lijetenja. U termarna je bilo
bezbroj soba, velikih dvorana, vrtova,
trijemova, kupaoruca, bazena, biblio-
teka i malih butika. Najpoznatije terme
su bile: Trajanove i Karakaline.
2) To je dativ svrhe: na veliki poticaj;
davaJo im je veliki poticaj.
3) Flagitia atque ladnora - to su ap-
straktne imenice, a stoje mjesto kon·
kretnih. Prevedi: imao je oko sebe go-
mile nevaljalaca i z1OCinaca.
4) To je ablativ poredenja uz: laetius i
pulchrius; - cum - tum: koliko, toliko
TERME KARAKALE (korelativi); fructu ad fruor 3.

136
 VJEZBA36.

SINTAKSA RECENICA

Upotreba konjuktivnih vremena u prostim recerucama

Latinskim konju nktivom u prostoj recenici izricemo:

ze lju, poticanje, naredbu, zabranu, mogucnost, sumnju,
dopustanje, te nesto nes tvarno.

1-1. ISPUNJNA ZELJA izrazava se konjunktivom prezenta:

Sis felicior Augusto, melior Traiano! Vivat patria nostra!

2. NEISPUNJIVA ZELJA izrice se za sadasnjost konjunktivom imperfekta, a

za pros lost konjunktivom pluskvanperfekta:
Utinam pater meus viveret! Utinam in ea urbe numquam fuissem!

3. POTICANJE se izrice konjunktivom prvog lica prezenta u singularu iii u

pluralu:
Legamus! Eamus! Ne desperemus!

4. ZAPOVIJED iIi ZABRANA kazuje se konjunktivom 2. i 3.lica singulara i 3.

lica plurala prezenta:
- Videant consules! Nek se pobrinu konzuli! .
- Prudenter agas! Razborito radii
- Hoc ne facias! To nemoj uraditi!
Stroga zabrana kazuje se konjunktivom perfekta:
Mendaci hornini ne credideris! Da nisi povjerovao laZljivu covjeku!

II -1. MOGUCNOST ILl BLAGA TVRDNJAza sadaSnjost kazuje se konjunk-

tivo m prezenta, a za proslost konjunktivom imperfekta:
Dicat quis. Mogao bi tko kazati; - Crederes! Moglo se vjerovati.

2. SUMNJA, KOLEBANJE iii C:UDENJE za sadasnjost se izrice konjunktivom

prezenta, a za pro/Host konjunktivom imperfekta:
Cur non gaudeam? Zalito da se ne radujem?
Quid age rem ea tempestate? Sto sam imao raditi u onim prilikama?
137
 DRUG" GOD IN" UCENJ"

3. Dopustanje nei'ega za sadasnjost kazuje se ko njunktivom prezenta:

Omnia possideat, non possidet aera Minos.
Nek posjeduje Minos sve, a li ne posjeduje zrak (zracni prostor) .
4. nestvamost i nezamislivost u sadasnjosti kazuje se konjunkti vom irnper-
fekta:
Sine amicis vita tristis esset. - Bez prijatelja zivot bi bio jadan.
Quid ego sine te essem? - Sto bih ja bio bez tebe?

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Sit tibi terra levis! 2. Vivat Academia,' vivant professores, vivat membrum quodlibet, semper
sint in flore! 3. Proficiscamur, amici, tempus enim iam eundi est. 4. In rebus adversis ne
desperemus, in rebus secundis superbi ne simus! 5. Quidquid agis, prudenter agas et respice
finem! 6. Quid tibi fieri non vis, alteri ne feceris! 7. Quod bonum, felix, fauastum fortunatumque
sit! 8. Et sit humus non onerosa cineri tuo!
II -1. Dicat quis2me felicem esse. 2. Cur non gaudeat iIIe, qui talem amicum assecutus est? 3.
Naturam expellas furcii, tamen usque recurret (Hor.). 4. Fiat iustitia, pereat mundus! 5.
Praesenti ne credas fortunae! 6. Audiatur et altera pars!
Zalito stoji genitiv gerunda "eundi" u 1-3?
Kakva je to konstrukcija "me felicem esse" u 1I-1?
U rec. 1-7 "quod bonum .. : prevedi: A to neka bude ....
Prevedi: 1. Krenimo vee jednom! Nema vremena (nije vrijeme) za odlaganje. 2. Nesretan sam, a
netko bi me mogao smatrati sretnim.
- Za odlaganje = gen. ger. od moror iii gen. imenice ' mora".

Komentar:
1) To je bio gaj posveeen heroju Akademu, ~es t stadiona daleko od Atene. Tu je kasruje pou~avao
Platon i njegovi sljedbenici, pa se ta ~kol a nazvala Akademija. Ciceron je kao platonovac nadjenuo
ime "Akademija" jednoj od svojih vila na morskoj obali blizu Puteola i jed nom mjestancu na svom
tuskulskom dobru . Prema tome, akademik je u staro vrijeme ozna~avao prista~u Platonove filozofije.
2) quis • netko, tko

138
 VJEZBA37.

CO NSECUTIO TEMPO RUM

ZAVISNO-UPITNE RECENICE

U zav isno-slozenirn recenicama mogu stajati indi ka tivna i konjunktivna vre-

mena. Konjunkti vn o vrijerne je uslovljeno vrernenom glagola glavne recenice.
Takva upotreba konjunkti vnog vremena zove se relativna, za razliku ad njegove
apsolutne upotrebe, ka kva je u samos talnim recenica ma. Rela ti vna u potreba
konjunktivnih vremena ide u latinskom po cvrsto od reden im principima, i to se
zove CONSECUTIO TEMPORUM.
Kod pravila CONSECUTIO TEMPO RUM treba najprije voditi racuna 0 vrsti
vremena u glavnoj recenici. Nairne, vremena za tu svrhu dijelimo u : 1. glavna i
2. sporedna vremena.
- U glavna vremena spadaju : prezent, futur I i nacin irnperativa.
- U spore dna ili historijska vremena spadaju: imperfekt, perfekt i plus-
kvanperfekt.
Za zavisnu recenicu pitamo: da Ii se njezina radnja u odnosu na glavnu
recenicu de~ ava:
1. prije, - 2. istodobno - 3. poslije radnje glavne recenice.
U tu svrhu daju se dvije sheme:
I - Iza glavnog vremena u glavnoj recenici u zavisnoj stoji:
1. konjunktiv perfekta aka se radnja desila prije;
2. konjunktiv prezenta ako se radnja desava istodobno;
3. konjunktiv prezenta perifr. konjugacije aktivne (-iirus sim), aka ce se
radnja desiti poslije radnje glavne recenice.
II - Iza historijskog vremena u glavnoj recenici, u zavisnoj stoji:
1. konjunktiv pluskvamperfekta ako se radnja desila prije;
2. konjunktiv imperfekta aka se radnja desava istodobno;
3. konjunktiv imperfekta perifr. konjugacije aktivne (-tirus essem), aka ce
se radnja desiti poslije radnje glavne recenice.

Potpuna primjena pravila CONSECUTIO TEMPORUM dolazi samo u za-

visno-upitnim recenicama, pa ce se kod njih navesti primjeri za sve te slucajeve.
139
 DRUG A GODI NA U(:ENJA

Zavisno-upitne recenice zavise od glagola iii izraza u znacenju: pitati, reCi,

zna tize ljan sam, nes iguran sam i sl., a pocinj u isto kao i nezav isna p itanja:
1. upitnim zamjenieama: quis?, ti ter?, qua lis?, quantus?
2. upitnim prilozima: cur?, quomodo?, quo?, qua?, ubi?, unde?
3. upitnim cesticama: -ne (Ii), nonne (zar ne), num (zar)? -
Ces tica -ne je enkliticna, pa se prislanja uz rijec na koju se odnosi pitanje:
Legistine Aesopi fabulas? - Jes i Ii citao Ezopove fabu le?
4. U slozenim pitanjima upitne cestice su: utrum - an:
Utrum Demosthenes an Cicero maior orator es t? - Da Ii je Demosten iii
Ciceron veti govornik?
U slozenim upitnim pitanjima u pitne cestice m ogu biti i: -ne -an, a u prvom
dijelu pitanja p rva ces tica moze potpuno izos tati, ali je druga cestica obavezna,
a mi je prevodimo: iIi.
Evo sad a primjera za upotrebu svih sest gore navedenih slucajeva.
1- Nescio, Nesciam, Die, a) quid feceris
b) quid facias
e) quid fac tUrus sis.
II - Rogabam, Rogavi, Rogaveram, a) quid fecisses.
b) q uid face res.
c) quid fac tUrus esses.
N pr.:
Quaeretis, quae ista sint. - Trazit cete sto je to.
Considera, qui sis et quid facere possis. - Promotri tko si i sto mozes
uraditi.
Non satis constat, quo anno Titus Plautus natus sit. Nije dovoljno pozna-
to koje se godine rodio Tit Plaut.

VJJEZBE I ZADACI

1- 1. Quo quid em in casu simus, vides (Cic.). 2. Nunc vos existimate, utrum facta an dicta pluris
sint (Sail.). 3. Quid sit futurum cras, fUge quaerere 1• 4. Quid vesper ferat, incertum est.
11-1 . Croesus, Lydiae rex, Solonem, unum ex septem sapientibus2 et poetam, Athenis natum,
interrogavil, quem hominem omnium beatissimum existimaret. ' Dic mihi clare, processit
Croesus, quid de mea felicitate iudices!" Solo respondit: "De nullo homine vivo dicere possum,
utrum beatus sit necne". 2. Alcibiades,3 demiratus intemperias Xantippes in maritum. interro-
gavil Socratem, quae ratio esset cur mulierem tam acerbam domo non exigeret. 'Quoniam'
inquit Socrates, ' cum (kad) iIIam domi talem perpelior, insuesco et exerceor. ut (kako bih)
ceterorum quoque foris petulenliam et iniuriam facilius feram' (Gellius).
140
Koliko apozicija nalazis u pasusu II?
Na koje pitanje stoji 'dom~ ' a na koje ' domi' u 11-2?
U pasusu 11-1: utrum .... necne = da Ii je .... iii nije.
Prevedi: 1. Pogledaj kakvo mi je zlo nanijela tvoja lai! 2. Ne znam da Ii nesto rad is iii trazis same
zabave. 3. Reci mi tko je od vas najsretniji.

Komentar:
1) Prevedi : uopee nc istrazuj ....
2) Medu sedam mudraca U starini smatrali su npr. Atenjanina Sola na, pjesnika i zakonodavca, te
TaJeta ~z Mile ta, trg~vca .~oji j~ mnogo ~~ tovao i od likovao se veli kim znanjem, a prvi je navijestio
pomrtlnu su~ca, za am BIJanta lZ maloazlJske Prijenc, koji je proljeran iz svoje zemlje, kazao: Sve svoje
sa soborn n OSlnl . -,
3) Alci bijad je Atenja nin, odgojen u kuCi PerikJa. dru! io se sa Sokratom, ali na njega su vi~e vr~ili
u~ecaj sofisti:. Bio jc jedan od voda atenske ekspcdicije na Siciliju, ali os umnji ten, pa jc pobiegao u
Spartu. KasruJe mu Je dozvolJen povratak u Atenu, ali jc ponovno pao u nemilost, pa se povukao na
svoje imanje na trat kom Kerzonezu. - Oblik "Xantippes" grtki je genitiv.

VJEZBA38.

NAMJERNE RECENICE - ZAHTJEVNE RECENICE

I RECENICE UZ GLAGOLE SPRJECAVANJA I BOJAZNI

1- Namjernom recenicom se izrice namjera subjekta glavne recenice, pa je u

njoj shvatljiva upotreba konjunktiva. Namjema recenica lako se prepoznaje po
smislu, a osobito ako se u glavnoj recenici nalaze izrazi: eo, ideo, idcirco, prop-
terea, ea mente, eo consilio, ea conditione. - Iza nekih od tih izraza mogla bi se
ocekivati i uzrocna recenica, pa u tom slucaju treba pripaziti na veznik, jer nam
on rijesava sumnju .
Veznici namjernih recenica suo ut (da), ne (da ne). U namjernim recenicama
prema pravilu cr stoje sarno dva konjunktiva: KONJUNl(TIV PREZENTA i
KONJUNl(TIV IMPERFEKTA, sto znaCi da se shvaca kao da se radnja zavisne
recenice desava istodobno 5 radnjom glavne reeenice. Pitanje je sarno kakva je vrsta
vremena u glavnoj recenici, da Ii je naime glavno iIi historijsko vrijeme. Npr.:
Scholas propterea frequentamus, ut patriae prodesse possimus.
Skole stoga posjecujemo da bi domovini mogli koristiti.
Caesar pontem trans Rhenum ideo fecit, ut exercitum traiceret.
Cezar je stoga sagradio most preko Rajne da prebaci vojsku.
Veznik namjernih recenica moze biti i quo (ut eo), ako je u njima komparativ:
141
 DRU A GODI NA UCENjA

Pontem trans Rhenum Caesar fecit, quo faci lius exercitum traiceret.
Mos t je preko Rajne Cezar napravio da bi s to lakse prebac io vojsku.

IT - Sarno ta ista d va konjunktiva, tj., prezenta i imperfekta, stoje i u ZAH-

TJEVNIM RECENICAMA, koje ovise 0 glagolima:
postu lare, imperare, monere, hortari, persuadere, orare; -
impellere (poticati), concedere, permittere (dopusta ti); -
curare, consulere, videre (brinuti se), impetrare (postiCi).
Npr.:
Moneo vos, ut grarnmaticam Latinam bene discatis.
Opominjem vas da latinsku gram atiku dobro ui'ite.
Caesar militibus permisit, ut castra hostium fundims delerent.
Ceza r je dopustio vojnicima da neprijateljski tabo r d o temelj a poruse.
r kod zahtjevnih rei'enica veznici su: ut, ne.

ill - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji i u rei'enicama uz glagole sprje-

cavanja, a to su :
impedlre, prohibere (sprjecavati); - obstare, resistere (protiviti se); - deter-
rere, dissuadere (odvraeati).
Veznici su: ne, quominus. Npr.:
Nemo me deterrebit, quominus arnico auxilium praebeam.
Nitko me neee sprijeCiti da prijatelju ne pruzim pomoe.
Quid obstat, quominus foedus arnicitiae faciamus?
~to smeta da sklopimo savez prijateljstva?

IV - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji takoder u recenicama koje zavise

od GLAGOLA BOJAZNI. Veznici su:
ut, - ako je oi'ita zelja da nesto bude, a toga se bojimo;
ne - ako je vidljiva Zelja da se neSto ne dogodi, a bojimo se da Ce se dogoditi. Npr.:
Timeo ut examina vestra cum successu fiant.
Bojim se da ee vaSi ispiti biti uspjesni (a zelja mi je da budu).
Memo, ne pater veniat. bojim se da ee otac doCi (a to ne Zelim).
U recenici uz glagole bojazni mOZemo izraziti i radnju koja se desila prije
radnje glavne rei'enice, pa u tom slucaju stoji konjunktiv perfekta. Npr.:
142
 v JE 2BA 38.

Pater veretur, ne filiu s suu s revera aliqu id mali feeerit.

Otae se p lasi da je njegov si n stva rno nesto lose urad io.

VJEZBE I ZADACI

1_ 1. Gaesar in Rheno pontem fecit, ut in Germaniam transire posset.' 2. Micipsa 1 paucis post
diebus moritur. Postquam 2 illi (dat.) more regio iusta magnifice feceranl, reguli in unum
convenenunt, ut inter se de cunctis disceptarent (SaiL). 3. Divitiae tibi sunt, ut illis ularis, opes
ul colaris, honores ut lauderis voluptates ut gaudeas, valetudo ut dolore careas, amicitia vero
res plurimas continet (Gic.).
11-1 . Tu me hortaris, ut animo sim magno et spem habeam recuperandae salutis 3 (Gic.). ' 2. Nunc,
quoniam' mihi natura finem vitae facit, per hanc dexteram, per regni fidem moneo te, uti (ut)
hos, qui tibi genere propinqui sunt, caros habeas (SaiL). 3. Dux suos milites hortatur, ut spem
omnem in virtute rep6nant (Gaes.). '4. Omnes optant, ul senectutem adipiscantur, cumSautem
eam adepti sunt, eandem accusant (Gic.). 5. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sana
(luvenalis).6
111-1 . Navis nostra vento retenta est, quominus in portum veniret. 2. Nihil me deterrebit, quominus
pro re publica nostra omnes labores suscipiam. 3. Ira saepe hominem impedit, ne verum
cernere possit.
IV-1 . TImor de in de patres incessit, ne civilatem sine imperio, exercitum sine dike vis aliqua
externa adoriretur (Liv.). 2. Metuere certe debemus, ne frustra laborem hunc suscipiamus. 3.
Vereor, ne cui de te plus credas quam tibi ipsi.
Kakav je to ablativ ' dol ore" u 1-3, a kakav je ' animo magno' (hrabra duha) u 1I-1? Da Ii je 'post' u
1-2 prijedlog iii prilog?
Prevedi: 1. Poslao sam ti pismo da te 0 tome obavijestim. 2. Posjedujes bogatstvo da se njime
sluzis za sebe i za svoje. 3. Molim te da mi 0 svemu pises sto vjernije.
- Sto vjernije = quam sa superlativom priloga.

Komentar.
1) Num idski kralj Mjdpsa, sin Masinise, imao je d va sina, Adherbala i HicmpsaJa. a posimo je i
Ju gur tu, sina svog brata Mastam bala. Vrlo lukavo i postepeno, Jugurta CC se osloboditi svojih
supamika i sam tc zavladati Numidijom, ali to t:e ga uvuti u rat 5 Ri mom. Usp. vj. 26, b.-l . - paucis
post d iebus .. oakan mal o dana.
2) Vre menski Ve7..ni k 5 indikati vom .
3) Pri pa7i; spem ... recuperandi salutem .
4) Uzroen i veznik 5 indikativom; genere je abl. obzira; po radu .
S} Vremenski veznik 5 indikativo m • kad .
6) Misao se nalazi u Juvenal ovoj satiri X 356, a obit-no se citira sarno: Mens sana in corpore sana.
Ju venal (aka 60. - 140.) najznalajniji je rimski sa tiritar i veliki prija telj starijeg Marcijala, pisca
cpigrama. Napisao je ~esnaes t sa tira, od kojih je najznatajnija ~esta, u kojoj najcmjim bojama ri~e
likove rimskih matrona. Prva sa tira je uglavnom uvod u njegov literami rad. Ne smije, svjestan je,
pisa t.i 0 suvremen.i m dogadajima, jer ce s v ~iti na lomati, pa radije uz ima prim jere iz ranije generadje,
iz vrcmena N erona i Domicijana.

143
 VJEZBA 39.

POSLJEDICNE RECENICE

I - U zavisno posljed icnim recenicama stoji takoder konjunktiv, ali je ovdje

njegova u potreba uglavnom apso lutna, tj . konjunktivno vrijeme odreduje se
prem a smislu zavisne recenice, bez obzira na vrijeme glavne recenice.
Zavisno-posljedicnim recenicama kazuje se radnja iii stanje kao posljedica
radnje glavne recenice, a pocinju veznicima:
ut (da), ut non (da ne).
Posljedicne recenice prepozna t cemo po tome sto se u glavnoj recenici nalaze
rijeCi, odnosno prilozi i za mjenice:
ideo, sic, adeo, tam (tako), tantopere (tako jako), tantus, talis.
N pr.:
Verres Siciliam ita perdidit, ut ea restitui in antiquu m statum nullo modo
possit.
Ver je tako upropastio Siciliju, da se ona nikako ne moze povratiti u staro
stanje.
Vibienus ad eo est muicatus, ut vitam amiserit.
Vibijen je tako premlacen da je izgubio zivot.
II - Posljedicne recenice stoje i iza izraza:
a) fit, acddit, evenit ut dogada se da
contingit ut polazi za rukom da
fieri potest ut moguce je da;
b) sequItur ut, restat ut, relinqultur ut preostaje da
mos est ut, consuetUdo est ut obicajjeda
lza spomenutih izraza konjunktivno vrijeme ravna se po pravilu consecutio
temporum.
Ita evenit, ut omnes una nocte interirent.
Tako se desilo da su svi jedne noci izginuli.
Mos Latinorum erat, ut quotannis duos consules eligerenl
Obi('aj je bio kod Latina da su svake godine birali dva konzula.
Sequitur ut duro labori operam demus.
Preostaje da se latimo mUCnog posla.
144
 VJE ZBA 39.

III - Posljedicne recenice mogu pocinjati i veznikom QUIN (qui + ne), ako jo'
prethode ovi nega ti vni izrazi: J
a) non multum abes t quin ne treba mnogo da
nihi l prae termitto quin n ista ne p ropustam da
retineri non possum quin ne mogu se uzdrzati da ne
vix me contineo quin jedva se uzdrzava m da ne
fieri non potest quin ne moze biti d a ne
b) non dubito quin ne sumnjam d a
non es t dubium quin nema sumnje d a
quis d u bita t quin tko sumnja da?
c) nemo es t quin nema nikoga koji ne (d a ne)
nihil est q u in nema nicega sto ne (da ne)
nulla res est qu in nema stvari koja ne
quis es t quin ima Ii tko da ne
Nihi l praetermis im us, quin sa luti urbis consuleremus.
Nista nismo propustili da se ne pobrinemo za spas grada.
Vix retineo r, quin veri tatem dicam .
Jedva se uzdrzavam da ne reknem istinu.
Quis dubitat, quin v iribus p ropriis hos tes superaverim us?
Tko sumnja da smo vlasti tim snagama svladali neprijatelje?
Nemo est, quin hoc sciat.
Nikoga nema da ne bi to znao.
Nihi l tarn d iffici le est, quin edisci possit.
Nista nije tako tesko d a se ne moze nauciti.
Kod posljed icnih recenica sa QUIN konjunktivno vrijeme se udesava po
pravilu "consecuti o temporum ".

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Erat summa inopia pabuli adeo, ut loliis ex arboribus et teneris harundinum radicibus equos
alerent (Caes.).* 2. Habet senectus honorata praesertim tantam auctoritatem, ut ea pluris1 sit,
quam omnes adulescentiae voluptates (Cic.). *3. Accidit etiam repentinum incommodum. Tanta
enim tempestas cooritur, ut numquam iIIis locis maiores aquas luisse constareF (Caes.). 4.
Alexander tanti Homeri carmina laciebat, ut ea in omnibus bellis secum porta ret.
11- *1. Relinquebatur Caesari nihil, nisi ut equitatii agmen adversariorum male habereP. (Caes.).
111-1 . Quo edicto tota provincia4 promulgato nulla luit civitas, quin ad id tempus partem senatus
Cordiibam mitteret (Caes.). 2. Quae enim domus tam stabilis, quae tam firma civitas est, quae
nonSodiis et discidiis luncfilus possit everti?
145
 DRUGA GOD INA U ENJA

Kakvi su to ablativi "toliis" i "teneris radicibus' u 1-1?

Kakav je to genitiv 'tanti' u 1-4?
Kakvi su to ablativi 'odiis' i "discidiis' u 11I·2?
Kakvu konstrukciju vidis na poeetku ree. 11I·1?
Prevedi: 1. Toliki se najednom iz oblaka srusio pljusak, da na ulici nisi nikoga mogao vidjeli. 2.
Tolika ga je zalost bila zahvatila, da nije mogao niti hranu uzimati niti nocu spavati. 3. Kadsto se
dog ada da prijatelji postanu zestoki neprijatelji.

Komentar.
1) Geni tiv vrijednosti iii cijene = da viSe vrijecli.
2) Ovdje je oblik "cons taret" bezlitan glagol, a mi prevodimo: da su se svi slagali u tom. "Slijed i ACI.
3) Prevedi: da ometa.
4) To je ablativ mjesta unutar a bla b va apsolutnog: Kad je ta naredba razglaSena po ci jeloj provinciji.
5) quae non = q uin.

VJEZBA40.

DOPUSNE RECENICE

Konjunktivno vrijerne ocekivali bisrno i u zavisno-dopusnim recenicarna zato

sto se njirna ne istice cinjenica vee se sarno nesto dopusta. U stvari, radnje zavisne
i glavne recenice naoko se sarno iskljucuju, one se obje vrse. Dopusne recenice
Latini stoga izraiavaju i indikativorn i konjunktivom, zavisno od veznika.

I. Veznici s konjunktivom:

quamvis rna kako; licet pa rna, rnakar; ut makar, pa neka;

cum (concessivum) prernda.
Konjunktivno vrijerne ravna se prerna pravilu consecutio temporum.
Quamvis hoc difficile sit, tamen fadam.
Makar je ovo tesko, ipak eu uraditi.
Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas.
Makar nedostaje snage, ipak treba pohvaliti volju.
146
 VJE t BA 40.

II. Vezruci s indikativom:

quamquam pre md a; etsi, tametsi, etiamsi - iako, mada.

Hannibal, qua mqua m Romanos multoties vici t, postremo ipse superatus est.
Premda je Hanibal Rimlj ane mnogo puta pobijedio, ipak je konacno i sam
svladan.
Ako je u la tinskom subjekt is ti za zavisnu i glavnu reeenicu, a prva je zavisna,
onda se na pocetak stavlja taj zajednicki subjekt, odvaja zarezo m, pa slijedi
zav isna recenica. Kod nas, napro tiv, na prvo mjesto stavljamo veznik pa su bjekt.
Caesar, licet Gallos iam vicisset, tamem in !taliam statim profectus non es t.
Pre mda je Cezar vee bio svladao Ga le, ipak nije odmah krenuo za !taliju.

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Ut illis desint vires, tamen voluntas eorum laudanda est. 2. Socrates, cum ecustodia auxilio
amicorum suorum facile edOci posset, tamen noluit et venenumsibi praescriptum manibus suis
ori apposuit hausitque. 3. Turpia et inhonesta gesta, quamvis occultentur, honesta et aequa
numquam fieri possunt.
11-1. Quamquam animus meminisse horret, incipiam ex ordine omnia vobis exponere'. 2. Adher·
bal, tametsi legatos miserat, qui senatum docerent2 de caede fratris3 et fortunis suis, tamen
fretus multitudi ne militum, parabat anmis cum Jugurtha contendere (SaiL). 3. Vergilius Home·
rum, etsi cum magno successu imitatus est, tamen vi poeticil assecutus non est.' 4. Nostri,
tametsi ab dOce et a fortuna deserti sunt, tamen omnem spem salutis in virtute ponebant
(Caes.).
Kakav je to ablativ "manibus suis' u 1-2 i ' armis" u 1I-2?
Kakav je to genitiv "salutis' u 1I-4?
Kakva je to konstrukcija "voluntas eorum laudanda est' ?
Ponovi glagol 'fio, fieri'!
Prevedi: 1. Makar se cesto neeasna djela skriveno rade (para 1), ipak brzo izidu na vidjelo.
2. premda me je napustila sreca, ipak necu odustati od zapocetog djela.

Komentar.
1) Prvi dio r&enice naJ azi se u Vergilijevoj Enejidi (11, 12)
2) Relativno-namjema rcrcnica s konjunknvom: da obavijeste.
3) Hiempsala je Jugurta smaknuo, a sada se zeli rij.siti i drugog brata. Usp. vj. 14, b. 2 i vj.26, b. 1.
4) Vergi lilcva Enejida, koja u prvih ~st pjevanja oponM<! Odiseju, a u drugih Sesl kompoziciju Ilijade,
nc smalTa se ravnom Homerovim epoviroa.

147
 VJEZBA41.

VREMENSKE RECENICE

I - Zavisnim vremenskim recenicama kazujemo vrijeme kada se dogada

radnj a glavne rece nice, a ona se moze dogada ti u isto vrijeme s radnjom glavne
recenice, prije iii poslije nje. Ako je odnos izmedu glavne i zavisne recenice sarno
vremenski, u zavisnim recenicama stoji indikati vno vrijeme prema smislu. Tada
su veznici:
a) eum (temporale) kad - za radnju prethodnu, istovremenu i naknadnu:
Cum Caesar in Galliam venit, duae ibi factiones erant.
Kad je Cezar dosao u Galiju, tu su bile dvije stranke.
Cum ver incipit, hirundines redeunt.
Kad poCi nje proljece, vracaju se lastavice.
b) postquam posto
ut, ut primum; ubi, ubi primum Cim, kako, kad
simuI, simulae, simulatque cim, kako, kad.
Ti se veznici upotrebljavaju za radnju koja se desila prije, ali je u objema
recenicama u latinskom perfekt, zato sto im se radnje dogadaju u blisko vrijeme.
Hostes, ubi primum Romanorum equites conspexerunt, impetum feee-
runt. - Cim su neprijatelji primijetili rimske konjanike, navalise.
c) dum, donee, quoad dok, dok god.
1i veznici oznacuju istovremenost radnje u proslosti, sadasnjosti i buducnosti.
Dum haec Romae geruntur, bellum in Asia ortum est.
Dok se to desava u Rimu, u Aziji bukne rat.
Istim se veznicima moze izraziti i radnja koja se zbiva odmah poslije radnje
glavne recenice, a tad a znace: dok ne, dok god ne:
Opperior dum redis. - Cekam dok se ne vratis.
Equites hostium impetum sustinuerunt, donec dux ipse cum exercitu
access it. - Konjanici su napadu neprijatelja odolijevali, dok sam vojskovo-
da nije stigao s vojskom.
Ako je uz iste veznike osim vremenskog odnosa izraiena i NAMJERA iIi
OCEKlVANJE subjekta glavne recenice: tada stoji u zavisnoj recenici konjunktiv
prezenta iii imperfekta prema pravilu "consecutio temporum". Npr.:
Rusticus exspectat, dum defluat amnis.
Zemljoradnik ceka dok rijeka ne spadne.
148
 VJEtBA 41

d) antequam, ~rius quam prije nego. Ti se veznici upotrebljavaju za radn.u

koja se zblva pos hJ e rad nJ e glavne recenice. J
Npr.:
Nunc, antequam ad causa m redeo, de me pauca dicarn.
A sada, prije nego se vratim na stvar, ne~to malo eu kazati 0 sebi.
Ako je glavna recenica negirana, ti se veznici pi~u odvojeno:
Non prius ex urbe proficiscar, quam te certiorem fecero.
Neeu prije otputova ti iz grada nego ~to te obav ijestim.
IT - Ako se vremenskom recenicom s nekim historijski m vremeno m kazu·e
~jed no i UZROK RADNJE glavne recenice, tada se upotrebljava konjunkJv
Imperfekta Iii pluskva mperfekta prerna pravilu CT, a veznik je sa rno: CUM
(historicum) . - Kad~to se ipak ta konjunktivna vrernena upotrebljavaj u i za
obicno pricanje pro~ lih dogadaja.
Npr.:
Cicero, cum quaestor in Sicilia esset, Archimedis sepulcrum repperi t.
Kad je Ciceron bio kvestororn u Siciliji, prona~ao je grob Arhimeda.
Xerxes, cum Thermopylas expugnavisset, Athenas delevit.
Kad je Kserkso bio osvojio Termopi le, poru~io je grad Atenu.
Cum tridui viam Caesar processisset, nuntiatum est ei Ariovistum cum
omnibus copiis suis ad Vesontionem contendere.
Kad je Cezar presao put od tri dana, javljeno mu je da Ariovist sa svim
svojim cetama kreee k Vezoncionu.
Ovdje treba spomenuti ono ~ to sam vee ranije kazao: Ako je su bjekt u zavisnoj
i glavnoj recenici isti, onda se on stavlja na pocetak, a iza njega dolazi veznik sa
zavisnom recenicorn. Mi se, naprotiv, u nasem jeziku drukcije pona~arno, lj.
takvu zavisno slozenu recenicu pocinjemo zavisnirn veznikorn iza kojeg slijedi
subjekt i tako dalje, pa onda glavna recenica bez ponavljanja subjekta.
Usporedi gore navedene primjere: Hostes, ubi,.... ; Cicero, cum ....; Xerxes, cum ....

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Ubi ea Romae eomperta sunt,1 metus atque maeror eivitatem invaserunt (Sall.). 2. Gaius
Tiberiusque Gracchus tamdiu laudabuntur, dum memoria rerum Romanarum manebit. 3. His
rebus celeriter administratis,2 ipse, eum primum per anni tempus potuH, ad exereitum contendH
(Caes.). 4. Donee eris sospes, multos numerabis amicos. 5. Dum spiro, spero.
II -1 . Nome aliis imperare, antequam maioribus natu oboedire didlceritis.3 2. Ubi satis explorata
sunt quae voluit, in unum omnes convOcat, quibus maxima necessitudo et plurimum audaciae4
inerat (Sall.).
149
 DRUGA GOD INA UC EN JA

111-1. Caesar, cum inter coniuratos M. Brutum vidisset, exclamavil: "Etiam tu, mi fili?"5 2. Nero,6
cum moreretur, dixisse traditur: "Qualis poeta perea!' 3. Cum tridui vi am processisset, nunti-
atum est Caesari Ariovistum 7 cum omnibus copiis suis ad occupandum Vesontionem,8conten-
dere (Caes.).
Kako prevodis "ea comperta sunt" u 1-1?
Kakvu konstrukciju vidis u 111-2 uz "traditur", a kakvu uz ' nuntiatum est" u 11I-3?
Prevedi: 1. Horacijeve pjesme ce toliko dugo biti na snazi, dokle god se veliki svecenik bude penjao
na Kapitolij. 2. tim mi godisnje doba dopusti, posjetit cu tvoje roditelje.

Komentar:
1) ]ugurta je vrl o podlo opkolio rimsku vojsku i prisilio ih na predaju, a to je vrl o mu~no odjeknulo
u Rimu. Usp. vj. 14, b.2.
2) Ablativ apsolutni.
3) Futur II.
4) Partitivni genitiv uz "plurimum".
5) G. ]ulije Cezar biD je posinio Marka Bruta, a neki misle da mu je biD i o tae. Usp. vj . 8. bilj. 2.
6) Neron je stupiD na cars ki prijes to g. 54. n.e. nakon smaknuca cara Klaudija . U pocetku je vladao
prema savjetima filozofa Seneke, koji mu je biDodgojiteljem, a li se brzo osamostaJio i pocinio mnoga
zvjerstva. DaD je, nairne, otrovati Britanika, sina cara Klaudija, daD je ubiti majku Agripinu, a g. 65.
zbog planiranc urote mnogima je naredio da se ubiju, ka o Seneki i Lukanu. Neron je biD umi~ lj en da
je veliki pjesnik i g lumae. DaD je izazva ti pofar u Rimu, tako se naim e s matra, do bi scbi docarao
pofar Troje.
7) To je voda Germana koji je 5 velikim brojem vOj nika preko Rajne prclao u Galiju s namjerom da
tu ostane. G ali su zbog toga potrafili pomoc kod Cezara, koji je upravo sretno zav r~ io rat 5
Hc!vecanima.
8) To je danas grad Besa n~on .

III1DRI/IINOV MIIUlOLI:/- DIINIIS'IINDEOSKA TVRDIIVII

150
 VJEZ BA42.

UZROCNE RECEN ICE

I - a) Zav isno-uzrocnom recenico m iz rice se u zrok zbog kojeg se vr~i radnja

glavne recenice. Uzrocn i su veznici:
quia, quoniarn, quandoquidem, quod - jer, ~ to, kako, buduci da, - uz koje
redovito stoji indikativ. Zavisno-u zrocnu recenicu poznajemo po sm islu,
ali i po tome ~ to se ces to u g lavnoj recenici nalaze izrazi : propterea, idcirco,
ideo, ob earn causarn i sl.
Npr.:
Scipio Africanus Appellatus est, quia Africam domuerat.
Scipion je nazvan Africki, jer je pokorio Afriku .
Q uoni arn de genere belli di xi, nunc de magnitudine pauca dicam.
BuduCi da sam kazao 0 vrsti rata, sada eu kazati neSto malo 0 velici ni
(rata).
Omi tto dicere, quandoqu idem vobis ita p lacet.
Propu ~ ta m kazati, buduei d a yam se tako svida.

Coni u riiti Caesarem necaverunt, quod regnum appetebat.

Zavjerenici su ubi Ii Cezara zato ~ to je ceznu o za kraljevskom vlasti.
b) Uzrocni veznik QUOD ima dosta ~iroku primjenu. On se upotrebljava i
onda ako se zavisnom recenicom iznosi neka cinjenica kojom se poblite tumaci
glavna recenica, kao npr. :
Homines hoc uno a bestiis differunt, quod colloquuntur.
Ljudi se ovim jedinim razlikuju od zivotinja ~to medusobno razgovaraju.
Bene mihi evenit, quod mittor ad mortem.
Dobro mi dolazi ~to me ~alju u sm rt.
c) Veznik QUOD stoji dalje uz glagole os jecanj a (affectuum), ako se njima
kazuje uzrok radnje glavne recenice. Ako se, naprotiv, njima istice same cinjen i-
ca, onda iza njih stoji, kako sarno vee vidjeli, konstrukcija ACt To su g lagoli:
gaudeo 2, laetor 1, doleo 2, irascor 3. Npr.:
Dolebam, quod ad me heri non venisti.
Bilo mi je tao ~to nisi jucer do~ao k meni.
d) Veznik QUOD s indikativom stoji i uz g lagole:
laudare, vituperare, reprehendere (koriti), accusare, reum facere (tuziti),
queror 3 (tut iti se), gratulari, gratias agere. Npr.:
 DRUGA GODINA UCENjA

Demetrius Pericl m vitupe ravit, quod tantam pecuniam in propy laea co-
niecerat.
Demetrije je prekorio Perikla ~to je toliki novae utrosio u propileje.
II a) U zad njem primjeru (Demetrius ...) mogli bismo staviti i konjunktiv
pluskvamperfekta po pravilu CT, ako zavisnu recenicu zelimo uze poveza ti sa
subjektom glavne recenice. Za takve u zrocne recenice kaze Se d a su IZNUTRA
ZAVISNE, tj., one izricu misljenje iii uvjerenje subjekta glavne recenice. Stoga:
Demetrius Periclem vituperavit, quod tantam pecuniam in propylaea co-
niecisset.
Isto tako i go re spomenutu recenicu: Coniura ti ... . ~ozemo prebaciti u ko-
njunktiv prema pravilu CT:
Coniurati Caesarem necaverunt, quod regnum appeteret.
b) Konjunktivno vrijeme po pravilu CT stoji kod uzrocnih recenica uz veznik
CUM (causal e) - buduCi da. Npr.:
Haedui, cum se suaque defendere non possent, legatos ad Caesarem
miserunt.
BuduCi da Heduanci nisu mogU obraniti sebe niti svoje, posalju Cezaru
legate.
Sociorum es t nos adiuvare, praesertim cum pro iis bellum susceperimus.
Duznost je saveznika da nam pomazu, osobito jer smo za njih poduzeli rat.

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Caesar, conventibus Galliae citerioris peractis, in Illyricum proficiscitur, quod a Pirustis

finitimam partem provinciae incursionibus vastari1 audierat (Caes.). 2. Legationes 2 Caesar,
quod in Italiam IIlyricumque properabat, initio proximae aestatis ad se reverti iussit (Caes.). 3.
Lycurgus usum pecuniae sustulit, quod illud causa omnium malorum est. 3 4. Valde gavisus
sum, quod tandem domum redis.
II -1 . CatQ4 mirabatur, quod non ride ret haruspex, haruspicem cum videret. 2. Domi manere debeo,
cum aegrotus sim. 3. Cum ille vicus in duas partes fiumine divideretur, alteram partem Gallis
concessit, alteram ... cohortibus ad hiemandum5 attribuit (Caes.).
Kakva je to konstrukcija 'conventibus ... peractis' u 1-1?
Kakav je to ablativ ' initio' u 1-2?
Kakav je to akuzativ 'domum' u 1-4?
Preyed!: 1. Buduci da sam vas u mnogim prilikama upoznao (kao) vjeme, predlaiem za vas
nagradu. 2. Buduci da skupstinu grada Salone Oktavije, Pompejev poslanlk, nlje mogao obaCa·
njima pridobiti, odluCio je napasli grad.

152
 VJE 28 A 42 .

Komentar.
1) KonstTUkcija ACI uz glagol "aud iera t". - Pirusti su terori sti~ko pleme llira.
2) To je subjck t konstrukcijc ACI uz glagol "iussit". U pi t. nju su poslans tva sa stranc plcmena prcko
Rajne.
3) 0 Likurgu usp. vj. 27, bilj. 6. - Sustul it je od tollo 3.
4) To je M. Ca to Porcius Censori nus (234. -149. pr.n.e.). On se n. rocito zalagao da sc Kartaga razori,
ali to mjc sam dof ivio, jer jc um ro tri god ine prije pada Kartage. Usp. vj. 8, b.3. i vj. 28, b.4.
5) Gerundi v uz p rijedlog "ad" pokazuj e svrhu radnje.

SLAVOLU K CAM KONSTANTINA

153
 VJEZBA43.

00 OSNE ILl RELATIVNE RECE ICE

I - Odnosnom recenicom se izra zava nesto sto se od nosi na neku rijec u

glavnoj recenici, a pocinje:
1. relativnim za mjenicama: qui, quae, quod; qualis 2, quantus 3.
2. rela ti vnim priloz ima: ubi, unde, quo, qua, quare.
Ako se relati vnom recenicom kazuje nes to stvarno, u njoj stoji indi ka tiv no
vrijeme prema smislu. N pr.:
Athenienses, qui pro patria ceciderant, publice sepeliebantur.
Atenjani koji bijahu pali za domovinu pokopavahu se na drzavni trosak.
Ubi sunt amici, ibi opes. - gdje ima prijatelja, tu je i bogatstvo.
II - a) Ako relativna recenica zavisi od konjunktivne recenice iIi od kon-
strukcije ACI, u njoj stoji konjunktivno vrijeme prema pravilu CT. Npr.:
Nemo aviirus adhuc inventus est, cui siltis esset, qu od haberet.
Jos se nije nasao nijedan lakomac kome bi bilo dovoljno sto ima.
- cui sa tis esset: to je posljedicna recenica.
b) U relativnoj recenici stoji konjunktiv, ako ona sadrzi neku NAMJERU iii
UZROK, a u tom slucaju veznik je: qui, quae, quod.
Npr.:
Dareus in Graeciam legatos misit, qui aquam et terram pete rent.
Darej je u Grcku poslao poslanike da traze vodu i zemlju.
Hornini natura rationem dedit, qua anirni appetitus regeret.
Covjeku je narav dala razum da njime upravlja proh*ve duha.
Caninius fuit mirifica vigilantia, qui toto consulatu suo somnum non
viderit.
Kaninije je bio covjek izvanredne budnosti, koji (=jer) za Citavog svog
konzulata nije vidio sna.
(Kasnije je naime istog dana i umro kad je izabran za konzula).
c) U relativnim reeenicama stoji konjunktiv i onda ako one iZraZavaju neku
posIjedicu. U glavnoj recenici se tada nalaze izrazi:
1) tam, sic, adeo, is, tllis
Nihil tam arduum est, quod consequi non possimus.
Nista nije tako nedostizno da to ne mozemo postici.
154
 VJEZ SA 4J

2) est qui; sunt, inveniuntur, reperiuntur qui - ima ih kOji .

Sunt qui La tine loqui sciant.
Ima onih koji znaju govo riti latinsk i.
Inveniun tur qui censeant Homerum numqua m v ixisse.
lma ih koj i sma h'aju da Homer nije ni kada zivio.
3) dignus, indignus, idoneus, aptus, qui
dos tojan, nedostojan, priklad an, zgodan da .
Dignus es t cui fid es habea tur.
Dos tojan je da mu se povjeruje.
4) iza komparativa sa "q uam":
Ma ior sum, quam cui for tuna poss it nocere.
Yeci Gac i) sam da bi mi ud es mogao naskoditi.

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Quod Ilcet levi, non ITcet bevi. 2. Quod scripsi, scripsi. 3. Libenter homines id, quod volunt,
credunt. 4. Versare' saepe cum his, qui te meliorem lacere 2 possunt. 5. Qui prior est tempore,
potior est iure. 6. Reliqui se in castra recipiunt, unde erant egressi (Caes.). 7. lusta sunt ea bella,
quae libertatis causa oriuntur.
11-1 . Germani multum ab hacconsuetudine differunt. Nam neque druides3 habent, qui rebus divinis
praesint, neque sacrificiis student (Caes.). 2. 0 miserum senem, qui mortem contemnendam esse
in tam longa aetate non viderit!' (Cic.). 3. Quid non adeptus est Scipio5, quod homini las esset6
optare (Cic.)?
Koji padei zahtijevaju glagoli "praesum' i "studeo' u 1I·1?
Prevedi: 1. U Napulj smjesta putujem da posjetim prijatelja koji je vrlo bolestan. 2. Mnogi hramovi
koji su jednom bili na ukras (dat. linalni) Rimu danas vise ne postoje.

Komentar:
1) lmperativ I glagola veror 1 "" dru ziti se.
2) Glagal f3cio 3 5 dva aku zatlva: Ie i meiiorcm.
3) To su bili ga lski sveteruci koji su U svo m plemenu imali vrl o veliki uglcd i vlas t.
4) Konj unktiv perfe kl a, a u konstrukciji ACI vid imo infini ti v pcrifras ti t ne konjugacije pasivne.
5) To je P. Cornelius ScipiO Amelianus Mlad i, posinjenik Scipiona Afri~kog Starijeg. Usp. vj. 27, b. 7.
6) Prevedi : slO bi bila dozvoljeno ...

Gtadijatorske igre (munera gladiatorum)

U amfiteatru su se davaJe igrc gladijatora 5 pripitomljeni m t ivotinjarna: panterama, lavovima,
tigrovima, slonovima i bikovima. Glavnc priredbe su ipak bi le borbe samih g ladijatora orufjem.
Postojaie su i ~kole za obutavanje g ladija lora, koji su bili ug lavnom robov i iii osudeni na srnrt iii
mladiti iz si ro ma ~nih krugova, koji s u sanjali 0 s tjecanju velikog boga ls tva. Uoci borbc priredivala

155
 DRUGA GOD INA UCEN j A

se gozba za glad ijalore, kako bi se ~to vi ~e opustili . Prije borbe gladijatori bi prolazili arenom i
zaustavlja li se pred glavnom lo1om da pozdrave eara: Ave, Caesar, m orituri te salu tant. U borbi su
neki imali mre1u i trozubae, pa s u tako ~ekali povoljan momena t da protivniku baee mre1u preko
glave. Drugi su u barb u i~ li s macem i ~ti tom . Svrha je barbe bila ubiti protivnika a ostati nepovrijcden.
Borbe su dugo trajaJe, a ne pres tan o s u ulazili novi i svjezi gladija to ri da se bore 5 anima koji su
pobjedivaJi . Car i publi ka ceslo su od lutivali da Ii da posustali borae bude dotucen iii po~tede n.
Nagrade pobjedniku bivale su vrlo vel ike, pa su tako neki dolazili do silnog bogats tva, a mogli su i
kupiti svoju slobod u. Tada so gladija tor m ogao POVllti i 1ivjeJi od svoje rente, a li Sll njihovi vlasnici
(Ianistae) tes to 5 njima sklapaJi nove ugovore. - U am fiteatru su se i z vr~ava1e i smrtne kaz ne osudenjh
"ad bes tias", ~t o je kasnije bio cest natin pogubljenja kr~ca na . - Igre gladijatora i barbe sa zvjerima
ukinute su tek padom moti earstva i pobjed am kr~ca ns tva 1I 4. s toljeeu n.e.

VJEZBA44.

PORED BENE RECENICE

I - U poredbenoj reeenici stavljamo u poredbeni odnos radnju iii stanje

zavisne reeenice s radnjom iii stanjem glavne reeenice. Ako je ta poredba stvama,
zavisna reeenica stoji u indika tivu vee prema smislu. Poredbeni odnos izrazava
se pomoeu komparativnih iii poredbenih veznika u zavisnoj reeenici i demon-
strativnih rijeCi u glavnoj reeenici, kao sto su:
qualis - talis kakav - takav
quantus - tantus kolik - tolik
quot - tot koliko - toliko
quam-tam kako - tako
quo-eo sto - to
ut, uti, sicut - sic, ita item kako - tako.
quasi, quemadmodum - sic, ita, item kako, kao sto - tako
aeque - ac jednako - kao
similis - ac, atque sliean - kao
idem - ac, atque isti - kao
alius - ac, atque drukCiji - nego
aliter - ac, atque drukeije - nego
Npr.:
Qualis liibor, talis merces. - Kakav posao, takva placa.
Tantum scimus, quantum memoria tenemus.
Toliko znamo, koliko drtimo u sjeeanju.
156
 Vj EZ ll A 44 .

Ea res tibi aeque nota est ac mihi.

Tebi je ta stvar jednako poznata kao i meni .
II - Ako komparati vne iIi pored bene recenice izricu neku POMlSLJENU
RADN}U, one s toJe u konJunkhvu prema pravilu CT. U torn sluLaJu
• . su veZlllC
. l:
.
quasi, proinde quasi kao da
tamquam, tamquam si kao da
veiut, veiut si kao da.
Semper sic v1ve, quasi omnes homines te videant.
Uvijek tako zivi kao da te svi Iju di gledaju .
Tantus metus Romanos cepit, velu t si Hannibal iam ad portas esset.
Takav je s trah zahvatio Rimljane, kao da je Hanibal vee pred vratima
(Rima).

VJEZBE I ZADACI

1-1. Qualis pater, talis filius. 2. Litore' quot conchae, tot in amore dolores (Ovid). 3. Quot capita,
tot sententiae. 4. Narratio, quo brevior, eo facilior est intellectu. 2 5. Ut populo magistratus, ita
magistratibus leges praesunt. 6. Ut sementem feceris,3 ita et metes. 7. Et quasi perna ex arboribus,
cruda si' sunt, vix evelluntur, si matura, decidunt, sic vitam adulescentis vis aufert, senibus
maturitas (Cic.).
II - Ex infimo specu Delphis vox reddita est filiis Tarquinii et Bruto: "Imperium summum Romae
habebit, qui vestrum primus osculum matri tulerit5". Tum Brutus, velut si prolapsus cecidisset,
terram osculo contigit, scilicet quod ea communis mater omnium mortalium esset6 (Liv.)
Kakav je to ablativ ' Delphis", kakav je genitiv "Romae', a kakav genitiv "vestrum' u pasusu II?
Prevedi: Koliko cijenis prijatelja, toliko ce i on tebe cijeniti. 2. Cini mi se da starci tako umiru kao
vatra koja se sarna od sebe gasi. - cijeniti koliko .... toliko = quanti ... tanti facere.

Komentar.
1) Pravilnije bi bilo: quot in litore ....
2) Supin na -u uz "(acilis es t".
3) To je lutur ll.
4) Pogodbeni veznik s indikativorn: ako.
5) To je lu tur 11. _ Delph.i (-orum) su najznatajnije proroti~te stare Grtke s kultom boga Apol" r •• koj~
je svoju volju zainteresiranima izricao preko prorooce Pitij.e. Mj~t~ se ~alazllo u OS?~lto ~nvlafuOJ
sredini. koja je doista pobudivala na razrni~ljanje. Tu su se ,zvodde , vehtanstvene Piblske 'gre. ?ko
A polonova hrarna redal e su se boga te riznice. spomenici i mnogobrojne statue. Vee u 3.. ' 2. stolJ~
pr.n.e .• pod u~ecajem grtke filozofije. proroti~ le gubi na znatenlu. a ~lTenl..m k~tanstva nJegov znataj
potpuno opada. Od onog negd~njeg sjaja danas se tu Vide lek neznatru ostaCl.
6) Konjunkti v uz U2.Totno "quod". jer je to Brutovo mi~ljenje. (Usp. vj. 42. lla).
 VJEZBA45.

POGODBENE RECENICE

Zavisno-pogodbene recenice kazuju pogoCfbu pod kojom se vrsi radnja glav-

ne recenice. Npr.:
Ako uCis, znades. - Ako si rad io, imao si. - Ako dodem kuCi, javit eu ti. -
Ka d bih znao, kazao bih ti. - Da si me pitao, bio bih ti dao.
Radnj a glavne recenice je neka vrsta posljedice te pogodbe, pa je stoga re-
d ovi to pogodbena recenica na prvo m mjestu. One zajedno tvo re rupoteticki iii
pogodbeni period. Zavisna se recenica zove PROTAZA, a glavna APODOZA
tog hipotetickog perioda. Protaza pocinje veznicima:
si ako, nisi ako ne.
Prema znacenju hipote ticki period moze biti: realan, potencijalan i irealan.
1- REALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se hipotetickim periodom izrice
nesto sto je stvamo iIi se zamislja kao stvarno iii istinito, u obje recenice dolazi
indikativno vrijeme prema smislu. Npr.
Si discimus, scimus. - Ako ucimo, znamo.
Si didicerimus, sciemus. - Ako budemo uCili, znat cemo.
Si fortiter pugnavisti, ab imperatore laudatus es.
Ako si se junacki borio, zapovjednik te je pohvalio.
Nisi fortiter pugnabitis, vincemini.
Ako se ne budete junacki borili, bit cete svladani.
II - POTENCl}ALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se pogodba i posljedica
hipotetickog perioda zarrusljaju kao moguce, u obje recenice stoji konjunktiv
prezenta iii perfekta. Npr.:
Si discamus, sciamus. - Kad bismo uCili, znali bismo.
Si quis id fecerit, impudentem eum dixerim.
Ako bi tko to uradio, nazvao bih ga bezocnim.
Si velim Hannibalis proelia omnia describere, dies me deficiat.
Ako bih htio opisati sve Hanibalove bitke, niti dan mi ne bi bio dosta.
Kadsto u apodozi potencijalnog hipotetickog perioda stoji indikativ, dok je
konjunktiv sarno u protazi. Npr.:
Memoria minuitur, nisi earn exerceas.
Pamcenje se umanjuje, ako ga ne bi vjezbao.
158
 VJE:1.IlA 45

Sapiens non dubita t, si ita melius it, mi grare de vita.

Mudrac ne oklijeva (ne bi ok lijevao) odijeliti e od zivota, ako bi tako bilo
bolje.
Ill- IREALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se pogodba i posljedica hipo-
tetickog perioda iz ricu kao ne~to nestvarno iIi nezamisli vo, to se u obje recenice
izraiava konjunktivom imperfekta za sad asnjost i konjunktivom pluskva mper-
fekta za proslost. Kod nas stoji : a) za sada snjost u protazi : da s prezentom, iIi kad
s kondicionalom I -, a u apodozi: kondicionall. Npr.:
Si disceres, scires. - Da ucis, znao bi . Kad bi ui'io, znao bi.
b) za pro~ l os t u protazi DA s perfektom, a u apodozi kondicio na l II. Npr.:
Si didicisses, scivisses. - Da si uCio, bio bi znao.
Si medici omnibus morbis mederi possent, quis in Tartara descenderet?
Kad bi lijecnici mogli lijeciti sve bolesti, tko bi s i~ao u Tartar?
Plures cec idissent, nisi nox intervenisset.
Mnogi bi bili j o~ pali, da nije nastupila noc.
Radnja protaze i apodoze irealnog h ipotetickog perioda ne moraju se uvijek
de~avatiistovremeno, pa su onda i konjunktivna vremena razlicita, kao:
Ratio nisi esset in senibus, non summum consilium maiores nostri appe-
llavissent senatum.
Kada kod staraca ne bi bilo razuma, nasi preci ne bi bili najvise vijece
nazvali sena tom.
Has inimicitias Roscius si cavere potuisset, viveret.
Da se je Roscije mogao cuvati tih neprija teljstava, bio bi ziv.
IV - Ako je realni ili potencijalni hipotetii'ki period zavisan od glagola 01-
CENDI iii SENTIENDI, iIi ako se nalazi u neupravnom govoru, i realna i poten-
cijalna protaza d olazi u konjunktiv prema pravi lu CT, a apodoza se nalazi u
konstrukciji ACI. Prema tome, recenice:
a) Si hoc facies, errabis. - b) Si hoc facias, erres. - u ovisnosti od glagola
OICENDI iIi SENTIENOI bile bi ovakve:
a) Scio, si hoc facias, te erraturum esse.
Znam, ako ovo uradis, da ces pogrijesiti .
Sciebam, si hoc face res, te erraturum esse.
Znao sam, ako ovo uradis, da ce~ pogrijesiti.
b) Scio, si hoc facias, te erraturum esse.
Znam, kad bi ovo uradio, da bi pogrijesio.
Sciebam, si hoc faceres, te erraturum esse.
Znao sam, kad bi ovo uradio, da bi pogrijesio.
159
 DRUGA GOD I NA UCENjA

Ako se irealni hipoteticki period nalazi u ta kvoj ovisnosti, onda p rota za

ostaje nepromijenjena, a u a podozi je ponovno ko nstrukcija Aer, ali s infiniti vom
perfekta perifrasticne ko njugacije aktiva. Prema to me receni ca:
Si hoc fecisses, erravisses. Da si to uradio, bio bi pog rijesio.
U ovakvoj ovis nosti bi la bi:
Dico, si hoc fecisses, te erraturum fuisse.
Kaiem, da si to uradio, bio bi pogrijes io.
Prema tome, kod neupravnih govora, koji su dosta cesti kod nekih latinskih
klasika, treba biti osobito priseban u ocjeni nekog hipotetickog perioda. Primjere
za ovakvu u potrebu hi potetickog perioda ne navodim u Vjezbama, jer to spada
u visi stupanj nastave latinskog jezika.

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Si amico prodes, etiam iIIe tibi proderit. 2. Parvil sunt foris arma, nisi est consilium diimi.
3. Nemo vos servabit, nisi ipsi vos servabitis. 4. Si haec relinquere vultis, audacia opus est.
Nemo nisi 2 victor pace bellum mutavit (SaiL). 5. Si duo faciunt idem , non est idem.
II -1 . Tempus me deficiat, si Alexandri Magni omnia proelia describere velim. 2. Si legibus
oboedias, a legibus custodiaris et tegaris. 3
111-1 . Si velles, posses. 2. Si laborem sperneres, errares. 3. lacerent in tenebris omnia, nisi
litterarum lux accederet. 4. Si tacuisses, philosiiphus mansisses. 5. Nisi Catilina maturavisset
signum sociis dare, eo die post conditam urbem Romam pessimum facinus patratum foret'
(SaiL).
Kakav je to genitiv "domi" u 1-2?
Koji padei traii "opus est" u 1-4?
Kakav je to ablativ "eo die" u 111-5?
Prevedi: 1. Ako ovo ielite posti6i, potrebna yam je velika odvainost. 2. Kad bi upoznao pravog
prijatelja, lako bi to uradio. 3. Oa se brinete za slobodu (kad biste se ... ), ne bi sad a nasa zemlja
ratom bila pustosena.

Komentar:
1) To je genitiv vrijednosti: malo vrijede ...
2) Nemo nisi ~ amo.
3) Prevedi aktivno: Cuvali bi te ...
4) foret • esset; dakle, konjun. p)uskv. pasivnog.

160
PREGLED POVJESNIH ZBIVANJA I KULTURNIH DOGADANJA
U DOB A REPUBLIKE 753.-31. pro n .e.

Godina Drustveni i politicki dogadaji Vojni dogadaji Kulturni dogadaji

753 Osnivanje Rima
753·509 Sedam rimskih kraljeva
509 Protjerivanje Tarkvinija Gradnja prvog hrama
Oholog i osnivanje Jupiteru, Junoni i Minervi
republike na Kapitoliju
497 Bitka kod Regilskog jezera
494 Pobuna plebejaca
450 Zakoni XII ploea
396 Osvajanje Veja
390 Gali opsjedaju Rim
362 Uvodenje prvih scenskih
igara
343·291 Ratovi sa Samnieanima
281·272 Rat s Pirom
272 Rimljani stupaju u tjesnju
Osvajanje Tarenta
vew s grCkom kulturom
270·265 Osvajanje cijele Italije osim
Cisalpinske Galije
264-241 Prvi pun ski rat
264 Prve gladijatorske borbe u
Rimu
254 Komediograf Plaut
(254·184)
241 Osvajanje Sicilije
231 Sardinija i Korzika postaju
rimske provincije
229·228 Rat s llirima. Teuta.
219 Rat s Demetrijem
Hvarskim. Hanibal osvaja
Sagunt
218·202 Drugi punski rat
216 Bitka kod Kane
215·205 Prvi makedonski rat
202 Bitka kod Zame
200-196 Drugi makedonski rat

161
 DODATAK

Godina Drustveni i politicki dogadaji Vojni dogadaji Kulturni dogadaji

197 Bitka kod Kinoskefala

190 Komediograf Terencije
(190-159)
189 Bitka kod Magnezije
171 -168 Treci makedonski rat
149-146 Treci punski rat
148 Makedonija postaje rimska
provincija
146 Afrika postaje rimska Razorenje Kartage
provincija Razorenje Korinta
133-121 Djelovanje brace Grakha
112-105 Rat s Jugurtom
106 Ciceron (106-43)
102 Marije pobjeduje Teutonce
101 Marije pobjeduje Cimbre
98 Pjesnik Lukrecije (98-55)
87 PovjesniCar Salustije
(87-35)
84 Pjesnik Katul (84-54)
82-79 Sulina diktatura
73-71 Spartakov ustanak
63 Katilinina urota
60 Prvi trijumvirat
58-50 Galski rat
55 Pompej gradi prvo kameno
kazaliste u Rimu
51 Galija postaje rimska
provincija
49-44 Gradanski rat izmedu
Cezara i Pompeja
48 Bitka kod Farsala
46 Cezarova reforma
kalendara
44 Ubojstvo Cezara
43 Drugi trijumvirat
42 Bitka kod Filipa
31 Oktavijan postaje prvi Bitka ked Akeija
rimski car

162
 RlMSKE MJERE

Mjere za duzinu

digitus (palac) 1,85 cm

pes (stopa) 29,63 cm (16 palaca)
cubitus (laka t) 44,43 cm (1% stope)
gradus (korak) 74,07 cm (2% stope)
passus (dvostruki korak) 1,48m
stadium (stadij) oko 180 m
mille (milja) 1,481 km (1 000 dvostr. koraka)

Mjere za povciinu

pes quadratus (cetvoma stopa) 88cm 2

iugerum Uutre) 2523 m 2 (pravokutnik 240x120 stopa)
centuria (centurija) 200 jutara

Mjere za tezinu

uncia 27,28 g
sextans 54,56 g (2 uncije)
triens 109,12 g (4 uncije)
semis 163,68 g (6 uncija)
libra 327,36 g (12 uncija)

Mjere za tekucinu

cyathus 0,46 dl
sextarius 0,541
uma 13,131
amphora 26,261

Mjere za rasute terete

sextarius 0,541
semodius = 4,371
modius - 8,75 1
163
 LATINSKA IMENA I KRATICE

Svaki Italac imao je tri imena: 1. licno ime (praenomen); 2. prezime (nomen
gentis); 3. nadimak (cognomen).
LICNA IMENA pisaJa su se kraticama, kao:
A. (Au Ius), App. (Appius), C. (Gaius), Cn. (Gnae us), D. (Decimus), K. (Kaeso),
L. (Lucius), M. (Marcus), P. (publius), Q, (Quintus), S. (Sex tus), Ser, (Servius), T.
(fitus), Ti. (fiberius).
LATINSKA PREZIMENA (nomina gentis): Annae us, Caeci lius, Claudius,
Cornelius, Em1ius, Fabius, Gellius, Gracchus, Horatius, Iulius, Junius, Livius,
Luciliu s, Lucretius, Maccius, Naevius, Ovid ius, Papini us, Persi us, Pe troniu s,
Porcius, Propertius, SaJlustius, Suetonius, Terentius, Tibullus, Tull ius, Valerius,
Vergilius.
LATINSKI NADIMCI (cognomina): Afer, Brutus, Caesar, Carus, Cato, Catul-
Ius, Cethegus, Cicero, Crisp us, Flaccus, Ga llus, Juveniilis, Lentulus, Longus,
Luciinus, Maro, MartiiiJis, Naso, Nepos, Plautus, Quintilianus, Scipio, Seneca,
Statius, Su Lla, Tacitus, Varo itd .
Zenska djeca su se obicno zvaJa same po svo m rodu (nomen gentis): Caecilia,
Claudia, Cornelia, Juli a, Livia, Terentia, Tullia, Valeria itd. Ako je bilo vise kceri,
dobivale su nadimak: Maior, Minor, - ili: Prima, Secund a, Tertia itd . - Zene su uz
svoje ime dobivale i ime muza u genitiv u: Terentia Ciceronis, Livia Augusti itd.
- Oslobodeni robovi d obivali su praenomen i nomen gentis svoga bivseg gospo-
dara. Tako se Ciceronov oslobodenik Tiro zvao: Marcus Tullius Tiro.

Neke ceste kratice u latinskom jeziku

a) u strucnoj literaturi:
c. - caput (poglavlje)
e tc. - et ceterii (i tako dalje)
1. - llber (knjiga)
N. B. - ,nota bene! (dobro pripazi!)
p. - pagfna (stranica)
sc. - scilfcet (podrazumijeva se, naime)
s.v. - sub voce (pod rijeCju)
M.S. - manu scriptus-liber (rukom pisana knjiga)
b) u dokumentima:
p.t. - pleno titUlO (punim naslovom)
I.s. - locus sigilili (mjesto pecata)
164
 DODATAK

a. - allllO (godine)
s. - sahitem (salje pozdrav)
c) Naziv za sluz be:

Aed . - aedllis Pro - praetor

Cos. - cOllsul Praef. - praefectus
Coss. - cOllsules Proc. - proconsul
Imp. - imperator Tr. pI. - triblJnus plebis
Leg. -Iegatus
d) Oznake za vrijeme:
Id. - Idu s
K. iIi KaI.- Kalendae
Non. - Nonae
A.D. - ante diem
 GRAMATICKI DODATAK

DEKLINACIJA lMENICA

1. deklinaclja 2. deklinacija

N rosa nidus puer ager donum

G rosae nidi pueri agri doni
0 rosae nido puero agro dono
A rosam nidum puerum agrum donum
V rosa nide puer ager donum
Ab rosa nido puero a9 ro dono
n rosae nidi pueri agri dona
9 rosarum nidorum puerorum agrorum donorum
d rosis nidis pueris agris donis
a rosas nidos pueros agros dona
v rosae nidi pueri agri dona
ab rosis nidis pueris agris donis

3. deklinacija
4. 5.
deklinacija deklinacija
kons.osnove i-osnove

N consul opus civis mare manus cornu res

G consuITs operis civis maris manus cornus rei
0 consuli operi civi mari manui cornu rei
A consulem opus civem mare manum cornu rem
V consul opus civis mare manus cornO res
Ab consule opere cive mari manu cornu re
n consules opera cives maria manus cornua res
9 consulum operum civium marium manuum cornuum rerum
d consuITbus operilius civibus marilius manibus cornibus rebus
a consules opera cives maria manus cornua res
v consules opera cives maria manus cornua res
ab consuITbus operilius civibus marilius manibus cornibus rebus

166
 DODATAK

DEKLINACIJA PRIDJEVA

Pridjevi 0- i a-dekllnacije

N bonus bona bonum pulcher pulchra pulchrum

G boni bonae boni pulchri pulchrae pulchri
0 bono bonae bono pulchro pulchrae pulchro
A bonum bonam bonum pulchrum pulchram pulchrum
V bone bona bonum pulcher pulchra pulchrum
Ab bono bona bono pulchro pulchra pulchro
n boni bonae bona pulchri pulchrae pulchra
g bonorum bonarum bonorum pulchrorum pulchrarum pulchrorum
d bonis bonis bonis pulchris pulchris pulchris
a bonos bonas bona pulchros pulchras pulchra
v boni bonae bona pulchri pulchrae pulchra
ab bonis bonis bonis pulchris pulchris pulchris

Pridjevi 3. deklinacije

Sa 3 zavrsetka Sa 2 zavrsetka S 1 zavrsetkom

N acer acris acre gravis grave velox

G acris gravis velocis
0 acri gravi veloci

A acrem acre gravem grave velocem velox

V acer acris acre gravis grave velox

Ab acri gravi veloci

n acres acria graves gravia veloces veloda

g acrium gravium velocium

d acribus gravibus velocibus

a acres acria graves gravia veloces velocia

v acres acria graves gravia veloces velocia

ab acribus gravibus velocibus

167
 DODATAK

DEKLINACIJA ZAMJENICA

Licne i povratna zamjenlea

'ja' 'ti' 'mi' ' vi' 'se'

N ego to n n6s v6s N -
G mei lUi 9 nostri vestri G sui
(nostrum) (vestrum)
D milli libi d n6bis v6bis D sibi
A me te a n6s v6s A se
Ab me te ab n6bis v6bis A se

Pokazne zamjenice

'ovai' ' tai' 'onai'

N hie haec h6c iste ista istud ille ilia iIIud
G hOius istius Hilus
D huic isti illl
A hunc hanc hoc istum istam istud ilium illam illud
Ab h6c hac h6c ist6 ista ist6 i116 ilia ill6
n hi hae haec isti istae ista illl iIIae ilia
9 h6rum harum h6rum ist6rum istarum ist6rum i116rum iIIarum i116rum
d his istis illis
a h6s has haec ist6s istas ista ill6s iIIas ilia
ab his istis illis

'onaj, on' 'isti'

N is la id idem eadem idem

G eius eiusdem
D ei eidem
A eum eam id eundem eandem idem
Ab e6 ea e6 e6dem eadem e6dem
n Ii (ei) eae ea idem eaedem eadem
9 e6rum earum e6rum eorundem earundem eorundem
d iis (eis) eisdem Osdem)
a eos eas ea eosdem easdem eadem
ab iis (eis) eisdem Osdem)

168
 o DATAK

Odnosne i upitne zamJenlce

'koji, koja, koje' 'tko, sto'

N qui quae quOd quis quid
G cuius cuius
0 cui cui
A quem quam quod quem quid
Ab quo qua quo quo
n qui quae quae
9 quorum quarum quorum
d quibus
a quos quas quae
ab quibus

Neodredene zamjenice

' nitko' ' nista'

N nemo nihil
G nullius nulITus rei
0 namini nulli rei
A naminem nThil
Ab nutlo nutla ra

169
 DODATAK

BROJEVI

Glavni Redni Dijelni Priloini

I unus 3 primus 3 singOli 3 semel
11 duo, -ae, -o secundus 3 bini 3 bis
111 tres, tria teritius 3 terni 3 ter
IV quattuor quartus 3 quaterni 3 quater
V quinque quintus 3 quini 3 quinquies
VI sex sextus 3 seni 3 sexies
VII septem septimus 3 septeni 3 septies
VIII octo octavus 3 octani 3 octies
IX novem nonus 3 noveni 3 novies
X decem decimus 3 deni 3 decies
XI undecim undecimus 3 undeni 3 undecies
XII duodecim duodecimus 3 duodeni 3 duodecies
XI II tredecim tertius decimus terni deni ter decies
XIV quatluordecim quartus decimus quaterni deni quater decies
XV quindecim quintus decimus quini deni quindecies
XVI sedecim sextus decimus seni deni sedecies
XVII septendecim septimus decimus septeni deni septies decies
XVIII duodeviginti duodevicesimus duodeviceni duodevicies
XIX undeviginti undevicesimus undeviceni undevicies
XX viginti vicesimus viceni vicies
XXX triginta tricesimus triceni tricies
XL quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies
L quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies
LX sexaginta sexagesimus sexageni sexagies
LXX septuaginta septuagesimus septuageni septuagies
LXXX octoginta octogesimus octogeni octogies
XC nonaginta nonagesimus nonageni nonagies
C centum centesimus centeni centies
CC ducenti, -ae, -a ducentesimus duceni ducenties
CCC trecenti 3 trecentesimus treceni trecenties
CD quadringenti 3 quadringentesimus quadringeni quadringenties
0 quingenti 3 quingentesimus quingeni quingenties
DC sescenti 3 sescentesimus sesceni sescenties
DCC septingenti 3 septingentesimus septingeni septingenties
DCCC octingenti 3 octingentesimus octingeni octingenties
CM nongenti 3 nongentesimus nongeni nongenties
M mille millesimus singilla miITa milies
MM duo milia bis millesimus bina milia bis milies

170
 DODATAK

GLAGOLSKI SISTEM

Glagol "bin"

Prez. Impl. Ful.l Imp. I Imp. II

1. sum eram era - -
Inl. prez. esse
2. es eras eris es eslo
Indikativ
3. est erat erit - esto
Inl. luI. luturus 3 esse (fore)
1. sumus eramus erimus - -
2. estis eratis eritis este estate
Par. luI. futurus 3
3. sunt erant erunt - sunto
1. sim essem
2. sis esses
Konjunktiv 3. sit esset
1. simus essemus
2. sitis essetis
3. sint essent

Perf. Pipl. Ful. II Perf. Plpl. Inl. perf.

L fui lueram fuero fuerim fuissem fuisse
2. fuisti fueras fueris Konjunktiv fueris fuisses
Indikativ
3. fuit fuerat fuerit fuerit fuisset
1. fuimus fueramus fuerimus fuerimus fuissemus
2. fuistis fueratis fueritis fueritis fuissetis
3. fuerunt fuerant fuerint fuerint fuissent

OBLICI PREZENTSKE OSNOVE - AKTIV

Indikativ prezenla

1. konj. 2. konj. 3. konj. glag. na-io 4. konj.

1. amo moneo lego capio audio

2. amas manes legis capis audis
3. amal monel legit capit audil
1. amamus monemus legimus capimus audimus
2. amatis monelis legitls capitis auditls
3. amanl monent leglinl capiunl audiunt

171
 DODATAK

Indikativ imperfekla
1. amabam monebam lege bam capiebam audiebam,
2. amabas monebas legebas capiebas audiebas
3. amabat monebat legebat capiebat audlebat
1. amabamus monebamus legebamus capiebamus audiebamus
2. amabatis monebatis legebatis capiebatis audiebatis
3. amabant monebant legebent capiebant audiebant

Indikativ futura I

1. amabo monebo legiim capiiim audiiim

2. amabis monebis leges capies audies
3. amablt monebit leget capiet audiet
1. amabimus monebimus legemus capiemus audiemus
2. amabitis monebitis legetis capietis audietis
3. amabunt monebunt legent capient audient

Imperativ I

2. ama mone lege cape audi

2. amate monete legite capite audite

Imperativ II

2. amato moneta legito capito audita

3. amato moneta legito capito audito
2. amatote monetote legitote capitote auditote
3. amanto monento legunto capiunto audiunto

Konjunkliv prezenta

1. amem moneiim legiim capiiim audiiim

2. ames moneas legas capias audias
3. amet moneiit legiil capiat audiat
1. amemus moneamus legamus capiamus audiamus
2. ametis moneatis legalis caplalis audialis
3. ament moneant legant caplanl audiant

Konjunktiv imperfekla

1. amarem monerem legerem caperem audirem

2. amares moneres legeres cape res audires
3. amarel monerel legeret caperet audirel

172
 DODATAK

1- amaremus moneremus legeremus caperemus audiremus

2. amaretis moneretis legeretis caperetis audlretis
3. amiirent monerent legerent caperent audirent

Infinitiv prezenta

amiire monere legere capere au dire

Particip prezenta

amans, -ntis monens, -ntis legens, -ntis capiens, -ntis audiens, -ntis

Gerund

G amandi monendi legendi capiendi audlendi

OBLler PREZENTSKE OSNOVE - PASIV

Indikativ prezenta

1. amor moneor legor capTor audlor

2. amiiris moneris legeris caperis audiris
3. amiitur monetur legTtur capTtur audTtur
1. amiimur monemur legTmur capTmur audimur
2. amiimini monemini legTmini capimTni audimini
3. amantur monentur leguntur capiuntur audiuntur

Indikativ imperfekta

1. amiibar monebar lege bar capiebar audiebar

2. amabiiris monebiiris legebiiris capiebiiris audiebiiris
3. amabiitur monebiitur legebiitur capiebiitur audiebiitur
1. amabiimur monebiimur legebiimur capiebiimur audiebiimur
2. amabiimini monebiimini legebiiminl caplebiimTni audiebiimTnl
3. amabantur monebantur legebantur caplebantur audlebantur

Indikativ fu1ura I

1. amiibor monebor legiir capliir audiiir

2. amabiiris moneberis legerls capleris audierls
3. amabitur monebTtur legetur capletur audletur
1. amabTmur monebTmur legemur capiemur audiemur

2. amabimTnl monebimTnl legemini capieminl audlemTnl

3. amabuntur monebuntur legentur caplentur audientur

173
 DODATAK

Imperativ

2. amare monere leg ere capere au dire

2. amamini monemini legimini capiminl aud imi ni

Konjunktiv prezenta

1. amer monear legar capiar audiar

2. ameris monearis legaris capiaris audiaris
3. ametur moneatur legatur capiatur audiatur
1. amemur moneamur legamur capiamur audiamur
2. amemini moneamini legamini capiamini audia mini
3. amentur moneantur legantur capiantur audiantur

Konjunktiv imperfekta

1. amarer monerer legerer caperer audirer

2. amareris monereris legereris capereris audireris
3. amaretur moneretur legeretur caperetur audiretur
1. amaremur moneremur legeremur caperemur audiremur
2. amaremini moneremini leg ere mini caperemini audiremini
3. amarentur monerentur legerentur caperentur audirentur

Infinitiv prezenta

amari moneri legi capi audiri

OBLICI PERFEKTNE OSNOVE - AKTIV

Indikativ Konjunktiv

Perfekt Pluskv. Futur II Perfekt Pluskv.

1. amavi amaveram amavero amaverim amavissem

2. amavisti amaveras amaveris amaveris amavisses
3. amavit amaverat amaverit amaverit amavisset
1. amavimus amaveramus amaverimus amaverimus amavissemus
2. amavistis amaveratis amaveritis amaveritis amavissetis
3. amaverunt amaverant amaverint amaverint amavissent
Imf. perl. amavisse

174
 DODATA K

OBLICI PERFEKTNE (pARTICIPSKE) OSNOVE - PASIV

Ind. perf. Ind. plpl. Fut.1I

1. sum eram ero
2. amatus 3 es amatus 3 eras amatus 3 eris
3. est erat erlt
1. sumus enimus erimus
2. amati 3 estis amati 3 eratis amati 3 eritis
3. sunt erant erunt
Konj. perf. Konj. plpl.

1. sim essem Int. perf. amatus 3 ese

2. amatus 3 sis amatus 3 esses Part. perf. amatus 3
3. sit esset Part. lut. akl amaturus 3
1. simus essemus Inl. fut. akl amaturus 3 esse
2. amati 3 sitis amati3 essetis Supini amatum, amatu
3. sint essent In!. fut. pas. amatum iri

175
 STUDENTSKA HIMNA

GAUDEAMUS

Gaudea mus igi tur, Vita nostra brevis est,

iuvenes dum sumus. brevi fbinie tu r.
Pos t iucunda m iuventutem, Veni t mo r velociter,
pos t moles tam senectutem rap it nos a troci ter,
nos habebit humus. nemini parcetur.
Vivat Academia,
vivant professores!
Vivat membrum quodli bet,
vivant membra quaelibet,
semper sint in flore.

Studentska pjesma "Gaudeamus" sastavljena je u sedam strofa. Prva, treca i

cetvrta s trofa prihvacene su kao himna svih studenata svijeta.

- Bilj . habebit (1. strofa) = prekrit ce; iuventus • m1adost; molestus 3· d osadan; humus, -i f = zemlja;
velociter · brzo; rapio 3 = grabiti; atrociter = okrutno; parco 3 = p o~t ed jeti (pasiv!); membrum, -i /I =
clan; quodli bet = bilo koji; sint in flore - neka cvje taju!

176
LATINSKO - BOSANSKO, HRVATSKI

RJECNIK
 Rj C 'N IK

APOME A UZ RJECNIK

Kako je u ovo m prirucniku fond rijeCi povecan zbog dobrog dijela tek tova
koji su preuzeti direktno iz latinskih klasika, sma tram potrebnim dati neka
uputstva, kako bi i profesori i uce ni ci l ak~e shvati li pojed ine rijcci. Fond je
Rjecnika najvi ~e poveca n time ~ to ima dos ta slozenica, a 0 njima bih htio dati
neka o bj a~nj e nj a. Slozenica ima kod imenica i pri djeva, ali n ajvi~e kod glago la.
- Kao prvi dio glago lske slozenice redovi to slu ze prijed lozi kao prefiksi, a to su
naj ce~ce: a (ab, a bs), ad, e (ex), de, cum, pro, prae, per, in, sub, praeter, ob, circum,
trans, inter, intro. Prijedlog "cum" dola zi u obliku: con, co m, col - vee prema
pravilu asimilac ije, a s asim ilacijom treba racunati i kod drugih prefiksa. lmajuCi
u vid u znacenje prijedloga, odnosno prefi ksa, lako cemo se snaci kod svake
pojedine slozenice, ako znademo znacenje proste rijeci. Tako: eo, ire - iCi; exeo,
exire izici; adeo, adire d oci; abeo, abire o tiCi.
Prefiks "in" je kod imenskih slozenica takoder i negativan prefik s, a to je isto
tako i prefiks "ne", kao: amicus: inimicus, amicitia: inimicitia, somnium: inso m-
nium, mo rtalis: immo rtalis, paratus: imparatus, certus: incertu s, fidus: infidus,
prudens: imprudens, opportunus: inopportunus, plger: implger, probus: im-
probus, o ps: inops itd .; fiis: nefas, queo: nequeo, scio: nescio, uter: neuter.
Kao prefiks dolazi i cestica za ponavljanje radnje re- (red-): eo, ire: redeo,
redire; do 1: reddo 3; capio: recipio: creo 1: recreo 1; fero 3: refero 3; maneD 2:
remiineo; mitto 3: remitto 3; teneo 2: retlneo 2; pello 3: repello 3; quies: requies;
pario 3: reperio 4; pono 3: repono 3; verto 3: revertor 3 itd.
Kada prosta rijec u prvom slogu ima kratko "a", on~ u slozenici redovi to slabi
u kratko "i": amicus: inimicus, dido 3: inddo 3, conddo 3, acddo 3; facio 3: infkio
3, conficio 3, interficio 3; ago 3: adlgo 3, eXlgo 3, ali: perago 3; iacio 3: conicio 3,
ekio 3 itd. - Kod glago la to slabljenje vokala vazi sarno za vremena prezentske
osnove: ago 3: adlgo 3, adegi, adactum; conkio 3: conieci, coniectum itd.
Pojedine rijeCi, a pogotovo glagoli, prosti iIi slozeni, imaju i po nekoliko
znacenja, pa stoga prema kontekstu treba izabrati onaj izraz koji upravo tu
odgovara. Napominjem da je u udzbeniku dan izvjestan broj rijeci sarno kao
pasivna recepcija, pa ne treba forsirati njihovo usvajanje. U Rjecniku navodim
rijeci koje se nalaze u vjezbama, u latinskom tekstu .

179
 Rj EC NIK
A
a (ab, a bs) prijedL s abL - od
abd ico 1 - od reti se (s a bl.)
absum, abesse, afui - biti od sutan
abutor 3, -usus sum (s abl.) - zlora biti ~ to
Academia, -ae f - Akad emija
accedo 3, -cessi, -cessum - pristu piti, d oci
accendo 3, -ndi , -nsum - za pa li ti, potpaliti,
ra zdraiiti
accidit 3 (bezL) - d ogada se, z biva se d a
accipio 3, -cepi, -ceptum - primiti, osjetiti;
animis accipere - zdu ~no prihva titi,
accuso 1, - tuZiti, osuditi, pro glasiti krivim
acer, acris, acre - zestok, o ~ tar, hrabar
acerbus 3 - op o r, gorak, ljut, osoran
Achilles, ·is - Ahilej, glavrti junak u grckoj
vojsei za vrijeme opsjedanja Troje
acta, -orum 11 - Cin, djelo, uspjeh
acus, -us f - igla
ad (prijedL s akuz.) - do, k, oko, kod
adeo (prll.) - toliko, tako
adfligo 3 (affligo), -flixi, -flictum - oboriti, o~-
tetiti
Adherbal, -alis III - Adnerbal
adhuc (priL) - doyle, dosad, j o~, j o~ u v ijek
adimo 3, -emi, emptum - oduzeti, oteti
adipiscor 3, adeptus sum - postiti
adiuvo 1, -iuvi, iutum - pomagati, podupirati
administro 1 - sluZiti, obavi ti
admiror 1, -miratus sum - diviti se
admodum (pril.) - sasma, veoma, vrlo
admoneo 2, -ui, -itum - opomenuti, sjetiti, pri-
nuditi
adopto 1 - izabrati, u zeti u svoju obitelj, po-
siniti
adorior 4, -ortus sum (prezent]e po 3. kon].) -
navalitina, n asrnuti
adsum, adesse, affui - biti prisutan
adulescens, -ntis 11/ - mladic
adulescentia, ·ae f - mladost
ad vento 1 - d olaziti, p rimieati se
adversarlus, -i III - protivnik
adversus 3 - n epovoljan, protivan
res adversae - nesreca
aedificlum, -1 11 - zgrada, g radevina
aedifico 1 - graditi, podizati
aeger 3 - bo lestan
aeger, '9ri m - bolesnik
aegriitus 3 - bolestan
Aenaeas, ·ae m - Aneja
aequitas, oatis f - jednakost, pravednost
aequus 3 - jednak, ravan, pravedan, pra-
vican
aeratus 3 - bakrom okovan, mjeden, bakren
aes, aeris n - mjed, bakar, bakreni novae
aes alienum, aeris alieni 11 - dugovi
aestas, oatis f - lje to, godina, ljetna vrucma
aest/mo 1 - cijeniti, suditi, prosuditi
aetas, oatis f - dob, doba starosti
aff/rmo 1 - tvrditi, potvrditi
Africa, -ae f - Afrika, Africanus -Africki
ager, agri m - polje, njiva
agger, -eris m - nasip
agmen, -inis n - skup, povorka, vojska na
putu, u mar~u
ago 3, egi, actum - goniti, tjerati, voziti, raditi;
vitam agere - provoditi f ivot
agrestis, -e - poljski, divlji, smrov
agricola, -ae m - zemljoradnik
Alba, Alba longa - grad u Laeiju
Alcibiades, -is III - Alcibiad
alea, -ae f - koeka
Alexander, -del m - Aleksandar
algeo 2, alsit - zepsti
alibi (pril.) - drugdje
alienus 3 - tud, stran;
alienus, -i In - stranae, tudinac
181
 Rj ECN IK
aliquando (pri!.) - jed anput, jedno m
ali us 3 - dru gi od vi~e njih ;
ali us alium - jedan dru goga;
alii alio loco - jed rti na jed no m dru gi n a dru-
go mmjestu
alo 3, alui - hraniti, gojiti
Alpes, -ium f - A lpe
alter, -era, -erum - drugi od d vojice
altus 3 - visok, d u bo k (za vodu i srtijeg)
ambulo 1 - setah
amica, -ae f - prij a teljica
amicltla, -ae f - prija teljstvo
amicus, -i 111 - prija telj
amo 1 - voljeti, Ijubiti
amor, -oris 111 - lj ubav
angustlae, -arum f - tjesnac, k1anac
angustus 3 - u zak, tijesan
anima, -ae f - du sa, DVOt
animus, -I 111 - duh, um
annus, -I m - godina
ante (prljed!' s akuz.) - pred, prije; (antea)
(pril.) ranije
antequam (vezn.) - prije nego
antlquus 3 - star, drevan
Antonius, -Ii 111 - Antortije
aperlo 4, -rui, -rtum - otkriti, obznaniti, otvo-
riti
appello 1 - nazvati, imenovati koga za ne~ to
Apollonla, -ae f - Apolortija, grad n a juznoj
ilirskoj obali
appono 3, -sui, situm - dodati, pristaviti
apud (prljed!' s akuz.) - kod
aqua, -ae f - voda;
aquae, -arum f - to plice, kupke, lj eeili~ te
aquila, -ae f - orao
Aquilela, -ae f - Akvileja, grad u sjeverois -
toen oj ltaliji
Aqultanl, -orum 111 - Akvitanci, jugozapadna
plemena negdasnje Galije
aquor 1 aquatus sum - ia po vodu
ara, -ae f - zrtvenik
arbitror 1, -tratus sum - rrtisliti, smatrati
arbor, .oris f - drvo, stable
Archimedes, -Is III - Arhimed
182
arduus 3 - strm, muean, teZak
Arlovlstus, -j 111 - Ariovis t
Arlstonlcus, -I 111 - A ris tonik
Aristoteles , -Is III Aris tote l
arma, -orum 11 - oru zje, oru d e, oprema
ars, artis f - um jetnost, lijepa um jetnost, vj e~
tina
artifex, -icis 1/'1 - u mje trtik
Ascanius, -II 111 - Askanije
As ia, -ae f - Azij a
aslatlcus 3 - azijski
asper, -era , ..erum, - s tem, opo r, o~ tar, krut
asplcio 3, -spexl, -spectum - pogledati, gledati
assequor 3, -secutus sum - pos tia, poluCiti,
stiei, dos tiCi
astrum, -I n - zvijezd a
at (vezn.) - a, ali, nego
Athenae, -arum f - Atena (Atina), glavru grad
Atike
atque (vezn.) - i
atrium, -I n - atrij, sredgnja prostorija rim-
ske kuee
attrlbuo 3, -bul, -butum - d a ti, doznaciti, do-
dijeliti
auctorltas, -atls f - ugled, u p liv
audacla, -ae f - odvaZnost, srrtion ost
audax, -acis - srrtion, odvaz.an, srean;
audacter (prl!.) - srrtiono
audeo 2, ausus sum - u suditi se
audio 4 - s lu~ati, cuti
aurls, -Is f - uho
aurora, -ae f - zora
aurum, -I n - zlato, n ovac, zlatnik
aut - ili
autem (prl!.) - a, pak
auxilium, -I n - pornoI';
auxilia, -orum 11 - pomoene cete
avarltla, -ae f - lakomost, skrtost
avarus 3 - ~krt, lako m;
avarus, -I 111 - lakomac, skrtac
ave - avete - zdravo
avis, -is f - ptica
axis, -Is f - os, osovina
 RjECNIK

B
Bacchus, -I - Bakho, bog vina bonus 3 (melior, optimus) - dobar, sposoban,
beatus 3, - blazen, sretan vrstan, cestit
Belgae, -arum m - Belg ijanci, sjeverna ple- bos, bOvis In if - govedo, vol
m ena negd aSnje Galije Bosnia, -ae f; Bosna, -ae f - Bosna
bellator, -oris m - bojnik, ra tnik
brevis, -e - kra tak, uzak, kra tkotrajan;
bellum, -i II - rat
brevi - za kratko vrijeme
bene (pril.) - dobro
Britanni, -orum m - Britanci
bibo 3 - piti
Brundisini, -orum III - stanovnici grada ita!-
biduum, -ui II - d va dana;
skog Brundizija
eo biduo - kroz ta d va dana;
bis - d vaput Brundisium, -Ii II - Brundizij
bOnum, -i II - dobro, imanje Brutus, -i m - Brut

c
C = Caius, Gaius - Gaj canis, -is In if - pas
cacumen, -inis II - vrh, glavica Cannae, -arum f - Kama, grad u A puliji
cado 3, cecidi, casum - pasti, padati Cannensls, -e - kanski
caedes, -is f - pokolj, ubistvo cantus, -us III - pjevanje
caelum, -i II - svod, nebo, nebesa (caell, caplo 3, cepi; captum - uzeti, osvojiti, uhva-
-orumm) titi
Caesar, -aris m - Cezar, rimski nadimak. Naj- Capitolium -i II - Kapitolij, jedno od sedam
poznatiji je G. Julius Caesar brezuljaka Rima
calamitas, -atls f - ~teta, nesreea caput, -itls tl - glava
calamus, -i III - pisaca trska, pero ciireo 2, -ul, - biti bez, nemati, oskudijevati
calcar, -arls II - ostruga, mamuza (s abl.)
campus, -I III - polje carmen, -inls II - pjesma
183
 RJECNIK
carpo 3, -psi, -plu m - brati, slabiti, napadati
carthagi nienses, -ium f - kartaiani
carus 3 - drag, mio, skup, ~ tovan
Cassius, -ii III - Kasija
caslra, .orum II - tabor, logor
casus, -us m - s lu aj, stanje
calerva, -ae f - gomi la
Catilina, -ae III - Lucius Sergius Catilina, vo-
d a neu pjeJog prevrata u Rimu g. 63.
Calo, -onis m - Katon
causa, -ae f - uz rok, razlog, s tvar, parnica
diveD 2, cavi, caulum - cu va ti se (s akuz.)
cavo 1 - d upsti
cedo 3, cessi , cessum , - iei, micati se, uspi-
jevati
celeber, -bris, -bre - vrlo naseljen, Cuven, gla-
sovit
celebro 1 - slaviti, velicati, svetkovati
celer, -eris, -ere - brz, hi tar
celerilas, -alis f - brzina, hitros t
Cellae, -arum m - Kelti, sred i ~nja plemena
neg da~nj e Calije
cena, -ae f - rueak
censor, -oris m - cenzor, sluibeni procjeni-
te lj imetka i na d zo rnik m orala
Cenlaurus, -i m - mitska dvolika grdosija
cerno 3, crevi , crelum - lutiti, raspoznati, ra-
zlutiti, primjjetiti
certamen, -inis II - borba, na tjecanje
certus 3 - siguran, pouzdan
celeri, -ae, -a - os tali
ceterum (priL) - uostaiom, inace
Chi ron, -onis - Hiron, centau r koji je pozna-
vao glazbu i Ijekovite trave, utiteJj Ahileja
cibus, -i m - hrana
cinis, -eris m - prah, pep eo
circulus, -i m - kru g
circum (prijedl. s akuz.) - oko, okolo
circus, -i m - kru g, trkali~te, cirkus
citerior, -ius (s. citimus 3) - ovostranski, bliti
cito (pril.) - brzo, hitro
civis, -is m - gradanin
civitas, -atls f - driava, grad, driavljanstvo
clamo 1 - vikati
184
clamor, .oris 111 - vika, graja, buka
clarus 3 - s lavan, glasov it, jasan, bjelodan
claudo 3, -si, -sum - za tvoriti
coepi, coepisse - poceo sam
cogito 1 - misliti, raz mg ljati
cognomen, -inis - prez ime, porodicno ime
cognosco 3, -novi , -nitum - poz nati, s poznati
cogo 3, coegi , coactu m - sku piti, sabrati, pri-
s iliti, na tjera ti, s teCi
cohors, ortis f - kohorta, dese ti dio legije
colJoquor 3, -Iocutus -um - razgovarati
colo 3, colui , cultum - goj iti, vrsiti, postovati,
castiti, obradivati (polje)
color, -oris m - boje
comburo 3, -ussi, -uslum - spaliti
comminus (priL) - izbliza
committo 3, -misi, -missum - zapocinjati, skri-
viti, povje riti
commiiror 1, -moratus sum - boraviti, zaus-
taviti se
communis, -e - zajednicki, opC!
comperio 4, -peri, -pertum - sazvati, d oznati
complures, -ium m - velik dio
compluvium, -i n - otvor u sredistu rimske
ku ee za prihvat ki~nice
concedo 3, -cessi, -cessum - dopu ~tati, pre-
pus titi, preC! u n eciju vlast
concha, -ae f - ~ko lj ka
concordia, -ae f - sloga
condicio, -onis f - n agodba, prijedlog, uvjet,
poloiaj
conditor, -oris m - utem eljitelj
condo 3, -didi, -ditum - sastaviti, sazidati, ute-
meljiti, osnovati
confirmo 1, - krijepiti, hrabriti
confligo 3, flixi , -flictum - sukobiti se
coniunctus 3 - povezan
coniungo 3, -iunxi, -iunctum - spojiti, zdruiiti
coniurati, -orum m - urotnici, zavjerenici
coniuratio, .onis f - urota, zavjera
conquiesco 3, -evi, -etum - pocivati, odmo-
riti se
conscribo 3, -psi, -ptum - napisati, nacrtati,
sazvati, sakupiti
 RjECNIK

consentio 4, -sensi, -sensum - s lagati se copia, -ae f - bilje, za liha, namirnice, po-
consequor 3, -secutus sum - s lijed iti, dostiCi, trep~ tine; 5 gen. gerunda prilika za nt~to;
stic; coplae, -arum f - cete
considero 1 - promatTati cor, cordis /I - srce
consido 3, -sedi , -sessum - sjesti coram (pril. i prijedL s abL) - pred Iicem, pred
consilium , -i /I - savjet, vijecanje, mudro up- Corduba, -ae f - Kordoba (Kordova), grad u
ravljanje, vijece, od luka H ispaniji
consisto 3, -stiti, -stitum - stati, ustav iti se, corona, -ae f - vijenac
zavisiti od (in) corono 1 - krasiti
constans, -ntis - postojan, cvrst, pouzdan corpus, -oris /I - tijelo
constat 1, -stitit, - poznato je corrigo 3, -rexi, -rectum - is praviti, popraviti
constituo 3, -u i, -utum - od red iti; corrumpo 3, -rupi, -ruptum - upropas titi, po-
die constituta - u od redeni d a n kvariti
construo 3, -struxi, -structum - sagraditi, gra- eras (priL) - sutra
diti, zgrtati credo 3, -didi, -dilum - povjeriti, uzajrniti, uz-
consuetudo, -dinis f - obicaj, nav ika dati se, vjerovati
consul, -ulis III - konzul, vrhovni drzavni za- creo 1 - stvoriti, izabrati
povjednik u miru i u ratu (zajedno s kole- cresco 3, -{;revi, cretum - rasti, mnoziti se, po-
gom) vecati se
consulo 3, -lui, -ultum (s dat.) - davati savjete, crimen, -inis /I - osuda, ukor, zloCin
brinuti se za Croesus, -i 111 - Krezo, bogati kralj Lidije (6.
consumo 3, -sum pSi, -sumptum - potro~iti, tro- st. pro n.e.)
Mi, spiskati crud us 3 - tvrd
contemno 3, -tempsi, -temptum - prezirati cum (prijedL s akuz.) -sa, s; vezn. - kada, kad;
contendo 3, -tendi, -tentum - n a tegnuti, zuriti buduCi da; premda,
se, hi~eti, krenuti na put, sukobiti se cum - tum - koliko - toliko
contentus 3 - zadovoljan cime (s abl.) cunctus 3 - say, savkolik
contineo 2, -tenui, -tentum - vezati, zadrhti, cupido, -dinls f - zelja za, fudnja
sadrhvati cupidus 3 5 gen. - zeljan ('ega, pohlepan
contingo 3, -tigi, -tactum - dotaCi se cupio 3, -ivi, -itum - zeljeti, zudjeti
contra (prijedl. s akuz.) - protiv; (pril.) na- cur - za~to
protiv cura, -ae f - briga, skrb
conventus, -us m - sastanak, skup~ tina; curo 1 - brinuti se, lije(,iti
c. agere - obavljati sudske poslove custodia, ·ae f - strah, zatvor, tarnnica
convoco 1 - sazvati custodio 4 - Cuvati
 R) ECN I K
D
Dalmatia, -ae f - Dalmacija
damnum, -i /I - ~ te ta
de (prijedl. s abl.)-o
dea, -ae f - bo zica, boginja
debeo 2, -ui, -Ttum - du zan biti, dugovati,
mora ti
decido 3, -cidi , - spasti, od luciti
decorus 3 - castan
dedo 3, -didi, -ditum - p redati, izruciti
defendo 3, -ndi , -nsum - braniti, obraniti
defensio, -<mis f - obrana
deficio 3, -feci , -fectum - gubiti se, nes tati,
odnijeti, malaksati, nedostajati, nedo~e­
cati; sol def. zalazi u pomrcinu
dein (deinde) pril. - zatim
deleo 2, - razoriti, satrti, razvaliti
demens, -ntis - Iud, bezuman, mahrtit
demiror, 1 -miratus sum - zacud iti se
demonstro 1 - pokazati, ozn aciti, dokazati,
navesti
Demosthenes, -is 111 - Demos ten
denique (pril.) - napokon, najposlije, najzad
densus 3 - gust, zbijen
descendo 3, -ndi, -nsum - sici, s ilaziti
describo 3, -psi, -ptum - op isa ti, prikazati,
predoCiti
desero 3, -rui, -rtum - ostaviti na cjedilu, i2-
dati
desertum, -i /1 - pustinja
despero 1 - izgubiti nadu u Mo
desum, -esse, -lui, - biti nenazocan, nedo-
stajati; non defui - snMao sam se u
deterior, -ius - gori, niZi, lo~ iji
deterreo 2, -ui, -itum zastra~i ti, odvratiti
deus, -i III bog
dextera, -ae f - desnica
Diana, -ae f - Dijana
186
dico 3, di xi, dictum - govOli ti, lv rd iti, odre-
diti, izabra ti, imenovati
dictatura, -ae f - d ikta tura, apsolutna vlas t
dictum, -i /I - rijec, zgo dna rijec, ges lo
dies , -iH III - dan;
in dies - iz dana u d an
differo, -ferre, distuli, dilatum - razlikova ti se
difficilis, -e - tezak, mucan, neprijatan
diffido 3, -fisus sum - ne uzdati se, ocajavati
(s dat.)
dignosco 3, novi , ·notum - raspozna ti
dignus 3 - dostojan
dilabor 3, -Iapsus sum - raspasti se, nestati
diligens, -ntis - brizljiv, zd u ~an, marljiv
diligentia, -ae f - m arlj ivost, bri zljivost
diligo 3, -Iexi, -Iectum - ljubiti
dimico 1 - boriti se, vojevati
dimidium, -i n - pol a, polovina
Diocletianus, -i 111 - Dioklecijan
Diogenes, -is m Diogen
diruo 3, -rui, -rutum - razru~ iti, razvaliti
discepto 1 - raspravljati
discidium, -i n - razdor
disci pula, -ae f - ucenica
discipulus, -i 111 - ucenik
disco 3, didici, - uci ti se, uCiti
discordia, -ae f - nesloga, rad zor
disputo 1 - raspravljati
dissero 3, -serui, -sertum - razlagati, razm a-
trati
diu (pril.) - d ugo
dives, -itis (ditior, ditissimus) - bogat, bogatM
divido 3, -visl, -visum - dijeliti
divinus 3 - bozanski, boZji
divitiae, -arum f - bogatslvo
divulgo 1 - razglasiti
divum, -i n - vedro nebo;
sub divo - pod vedrim nebom
 Rjr (N IK

do, diire, dedi, datum - dati dono 1 - darlvati

doceo 2, -cui, -ctum - poucavati, u iti, pre- donum , -I II - dar
dava ti, obavijestiti 0 e mu
dormlo 4 - spav8 tl
doctor, -oris 111 - uCi te lj
dorm Ito 1 - drijema li
doctrina , -ae f - n allka, n allk
druldes, -dum III - druidi, ga l ki ve enici
doctus 3 - ucen, obrazovan, vjest
dublus 3 - sumnjiv;
dolor, -oris 1/1 - bol, tuga, Za los t
dolus, -I 111 - va rka, lu kavs tvo dublum , -I II - umnja
domlnatus, -us 1/1 - vlast, neogranicena vlast, dueenti, -ae, -a - dvjesto
d es po tizam dueo 3, duxl, duetum - vodlti, doves ti , po-
dominor 1, -natus sum - vladati, gospoda riti ves ti, cije niti, biti na celu, smatrati
dominus, -I 111 - gospodin, gospodar dulcis, -e - sladak, prij atan, Iju bak
domo 1, -u l, -itum - pripitomiti, ukrotiti, po- dum (vezn.) - dok
kori ti, osvoji ti duo, duae, duo - d va
domus, -us f - kuca, dom, ukucani durus 3 - tvrd, cvr t, oporan
donec - d ok god, dokle god dux, duels III - voda, vojskovoda, zapovjednik

E
e, ex (prljedl. s abl.) - iz
edlctum, -I n - naredba, propis
edlseo 3, -dldiel, - n a uciti
editus 3 - u zvgen
edueo 1 - odgajati
edueo 3, -duxl, -duetum - izvesti, izvuCi
effuglo 3, -Iugl, - pobjeCi, umael
ego - ja
egedlor 3, -gressus sum - iziCi, izlaziti
egreglus 3 - izvrstan, odlican
elementum, -I n - os nova, pocelo, te melj
elementa, -arum II - slova, prvi nauk, poce-
tak, izvo r
elephantus, -I m slon, bjelokost
eligo 3, -Iegl, -Ieetum - izabra ti, odabrati
eloquentla, -ae f - govornicka vjestina
enltor 3, enlsus sum - truditi se
enumero 1 - izbrojiti, izracunati
eo (prIL) - tamo, tu; zbog toga (vj. 42, 15)
eo, ire, II, itum - iei
eplstula, -ae f - pismo
eques, -itls m - konjanik, vitez
equltatus, -us III - konjica
equus, -I 111 - konj
ergo - dakle
erro 1 - grijesiti, lutati;
errata - pog resno, greska
error, -oris m - greska, lutanje
erudlo 4 - poul'avati, obrazovati
et (vezn.) - I
etiam (pril.) - takoder
etlamsi - pre mda
etsl (vezn.) - iako, premda
Europa, -ae f - Europa

187
 RjECNIK
eyelID 3, -velli, -vulsum - is trgnuti, otrgnuti
eventus, -us 111 - ishod
everto 3, -verti, -versum - izvmuti, razo riti
exclamo 1 - povikati
exemplar, -aris II - primjer, prilika, u zor
exemplum, -i II - primjer, uzor, model
exeo, exire, -n, -itu m - iziti
exerceor 2, -dtus sum - vjezbati se
exercitus, -us m - vojska, uvjezbana momead
exigo 3, -egi, -actum - izvesti, is tj era ti
existimo 1 - smatrati, cijeniti, drzati za ~ to
F
faber, -bri m - radniK, obrtnik, kovae
fabula , -ae f - priea, pripovijest
facies, -eif - lice, obraz, spolj~nost, izgled
facilis, -e - lak, usrdan, blag
facinus , -oris n - djelo, ein, nedjelo, zlocin
facio 3, feci , factum - raditi, einiti;
tanti facio - toliko cijenim
factum, -i II - ein, djelo
facultas, -atis f - mogucn ost, p rilika, vje~ ti­
na, sposobnost
falsus 3 - laZan, kriv, neiskren;
pri!. falso - krivo
fama, -ae f - glas, glasine, prica
fama est - glas je da
familia, -ae f - kucanstvo, kuca, p orodica,
sluge i robovi
fas n - pravo, usud, zakon;
fas est - d opu~teno je
faustus 3 - povoljan, blagosloven
faveo 2, favi , fautum - zeljeti, sklon biti, pri-
stajati u z
facundus 3 - p lod an, bogat
188
expello 3, -pull, -pulsum - istjerati
exploro 1 - is traziva ti
expano 3, -posui , -positum - izlagati, izloziti,
istica ti, pripovijedati
expugno 1 - osvoj iti
exspecto 1 - oeekivati, nadati se, s lu titi
exstinguo 3, -stlnxl, -stlnctum - u gasi ti
exlernus 3 - izvanjski, vanjski
exlra (prljed!' s akuz.) - izvan
fel , fellis II - zue
fellcitas, -atls f - sreca
feli x, -leis - sretan
fere (pril.) - otprilike, gotovo
fero, ferre, tuli, latum - nositi, podnositi
ferus 3 - divlji, neu krocen
festino 1 - zuriti, hi tjeti, pospjesiti
festivus 3 - sveean, neradni dan
festus 3 - svecan;
dies festus - praznik
festum, -I n - svecanost
fldells , -e - vjeran, po~ten, pouzdan
fides, -el f - vjem ost, vjera, p ouzdanje
fidus 3 - vjeran, pou zdan, po~ ten
filla, -ae f - kti, kcerka
filiola, ·ae f - kcerkica
filius, ·i m - sin
flnio 4 - omediti, ograniciti, svr~iti, dOVT~iti
finis, ·is m - kraj, meda, cilj;
fines, ·Ium m - zemlj a, drZava
finltimus 3 - granicni, susjed an
fio, fieri , factus sum - bivati, p ostati
 RjECN l1-.
firmitas, oatis I - ~v rstina. ~v r toca
fi rmus 3 - ~vrst, tvrd
flagiti um, -1111 - sramota, sramotno dje lo
Flaminius 3 - Aaminijski,
- via Flaminia - Aaminijska cesta
floreo 2, -rui - cvasti, cvjetati, sjati
flos, fl oris 111 - cvije t
flumen, -inis II - rijeka
fl uo 3, flu xi, fluxum - teCi, curiti, preticati
focus , -i 111 - ognj i ~ te, kuca, oganj
fodio 3, fodi , fossum - kopati
foedus 3 - gadan, gnusan, s ramotan
folium, -ii 11 - lis t biljke, li§ce
fons, fontis 111 - izvor
foras, foris (prilozi) - vani, n a polje, napolju
forma, -ae I -Iii<, oblik, figura, crtez
forsitan - moz da
fortis , -e - jak, sn aZan
fortitudo, -dinis I - jakost, hrabrost
fortuna, -ae I - sudbina, sreea, u des
G
Gades, -iuml - Gad, grad u Hispaniji
Gaius, -i 111 - Gaj, li~no ime
Galli, -arum 111 - Gali
Gallia, -ae 1- Galija, danas Francu ska
gaudeo 2, gavisus sum - radovati se, veseliti
se
gelu, -us 11 - mraz, led, z ima
gens, -ntls, 1 - p leme, puk , n arod
genus, -eris 11 - vrsta, rod, p lem e
Germani, -arum 111 - Germani
Germania, -ae 1- Germanija
gero 3, gessl, gestum - nositi, vr~iti;
se gerere - de~avati se
fortunatus 3 - sretan, spasonosan
fossa , -ae1- jarak, prokop
frater, -tris 111 - brat
frate rnitas, oatis 1- bratstvo, bratimstvo
fremo 3, -ui, -itum - rikati, vikati, mrmljati
frequento 1 - posjeCivati
fret us 3 - u zdajuCi se u (s abl.)
fron s, frontis f - eelo, lice
fructus, -us m - p lod, rod, uzitak, d obitak
frumentor 1 - nabavljati zito, hranu
frumentum, -i n - z ito
fruor 3, -fructum - uz ivati ~ to (s abl.)
frustra (pril.) - uzaJud
fugax, -aeis - hi tar, bez
fugio 3, fugi, fugiturus - bjezati, pobjeCi
funditus (pril.) - iz temelja
fundus, -i In - dno, pod; imanje, zemlja
fu rea, -ae f - vile
furo 3, - bje§njeti, mahnitati
bellum ger. - ratovati
gesta, -arum n - djela
gladlus, -i 111 - mac, sablja
gloria, -ae 1- slava
Graechus, oj - italsko p rezime; TIberius i Ga-
ius G r.
Graecia, -ae 1- G reka
Graecus 3 - greki
granum, -i n - z m o, jezgra
gratus 3 - mio, drag
gravis, -e - tezak, tegoban, zna~ajan
gustus, -us - ukus
gutta, -ae I - kap (vode)
189
 KJE(NIK

H
hiibeo 2, -ul, -itum - imati, drzari, posjcdova-
ri, smatrari
habitatio, -onis f - stan
habito 1 - nas tavati, stanovari, borav iri u
Haedul, -orum In - Heduanci
Hannibal, -ails 11/ - Haniba l, vojskovod a Pa-
njana
harundo, -dinls f - trsrika
haruspex, -spiels III - vra~
haud (pril.) - ne ba~
haurlo 4, hausl, haustum - crpsti, piri, popiri
Helvetll, -6rum 111 - Halvecani
Hercules, -Is 111 - Herkul
hi berna, -orum II - zimovnik
hie, haec, hoc - ovaj, ova, ovo
hie (pril.) - ovdje
hiemo 1 - zimova ri
Hippocrates, -Is 111 - Hipokrat
hlrundo, -dinls f - lastavica
hlstorla, -ae f - povij st, historij a
hodle (priL) - danas
Homerus, -I - Hom r, autor llijadc i Odiscje
homo, -Inis TIl - ovjek
honestus 3 - ugledan, §tovan, po§ten
honor, -oris TIl (honos) - ~as t, po~ tovanje
honoriitus 3 - ca§ en, po~ tovan
Horatlus, -i - Horacije (itaJ. prezimc)
horreo 2, - jeziri se, drhtari od stra ha
horrlblils, -e - tra ~an, grozan
hortamentum, -I n - poricanje, poricaj
hortor 1, -iitus sum - sokoliri, poricati
hortus, -I m - vrt, perivoj
hostls, -is 111 tudinac, neprij atelj, du ~ manin
humiinus 3 - lju dski, ~ovjecanski
humills, -e - ni zak, mal en, neugledan
humus, -i f - zemlja, tIo

laeeo 2, -cui, -etum - leza ri
laelo 3, !tiel,laetum - bacili
ladera, -ae - Zadar
lam (pril.) - vet;
lam lamque - svaki ~as
Ibl (pril.) - tu
idem, eidem, idem - i ~ ta,
Ideo - stoga, zbog toga, tako
I
Idoneus 3 - prikladan, zgodan, sposoban,
sprctan
Idus, -uum f - Ide, trinaesti, odnosno petna-
esti dan u mjese u
Ignavla, -ae f - lij nost
Ignorantia, -ae f - neznanje
Ignoseo 3, -6vl, -6tum - pra~ tati, oprostiti
Ista, isto Ignotus 3 - nepoznat
lilas, -adls f - llijada, Homerov ep

1'10
 RjE CN IK
ille, ilia, iIIud - onaj, ona, ono
illic (priL) - ondje, tu
Illyricum, -i II -llirik, ilirska plemena koja su
j o~ u predrirnsko v rije me naseljavala da-
niiSnju Hrvatsku, Bosnu i H e rcegovinu,
dio Srbije, e mu Goru i Albaniju .
IIlyricus 3 - ilirski
Illyrii, -orum III - lliri
imago, -ginis f - slika, kip, poprsje
imitor 1, -atus sum - opo na~ati, odrZavati
immortalis, -e - besmrtan
impavidus 3 - neu s tra~ i v
impedio 4 - s prij eeiti
imperator, -oris III - zapovjednik, vrhovni za-
povjednik vojske, car
imperito 1 - zapovijedati
imperi um, -i "/ - zapovijed, vlast, vlada, dr-
'lava, carstvo
impero 1 - zapovijedati
impetus, -us III - navala
impius 3 - bezbozan, opak
impluvium , -i II - prihvat ki~ nice u s redini
rimske kuce, a odatle se odvodila u cis-
tem u
impossibilis, -e - nemoguc
improbus 3 - zao, lo~, nepo~ten, opak
in (prijedl. s akuz. i abL) - u, na
inc aut us 3 - bezbriZan, bezazlen, neoprezan
incedo 3, -cessi , -cessum - spopasti, obuzeti
(timor), nastati
incendo 3, -cendi, -censum - upaliti, uZeci,
spaliti
incertus 3 - nesiguran, sumnjiv, nestalan,
incido 3, -cidi , -cisum (od caedo) - urezati,
udupsti
incipio 3, -cepi, -ceptum - pod u zeti, po~e ti
incito 1 - poticati, potaknuti, podbosti
incognitus 3 - nepoznat
incola, -ae III if - stanovnik
incolo 3, -colul, -cultum - nastavati
incommodum, -i n - n ep rilika, nezgoda
inconstans, -antis - nepostojan, p romjenlj iv
incredibilis, -e - n evjeroja tan
incursio, -onis f - n avala, napad aj
inde (priL) - za tim, odalle, odan le
infelix, -icis - ne relan
inferi , -6rum III - donji svijct
inferior, -ius (infimus, imus) - donji, IUzi
infero, inferre, -tuli, -Iatum - unijeti (s dat.)
ingens, -entis - go le m, ogroman, ilan
inhonestus 3 - ne po~ len, netudoredan, sra-
motan
inimicilia, -ae f - neprijateljstvo
in imicus, -i m - neprija te lj
inilium, -jj n - potetak
ini iiria, -ae,f - nepravda
innatus 3 - uroden, prirod en
inopia, -ae f - oskudica, sirorna~ lvo, nevolja
inops, -pis - ubog, siromasan, jadan
inquam - kaiem
insidior 1, -alus s um - zasjedati, raditi 0 gJavi
instilulum, -i n - naredba, obi~aj
ins uesco 3, -evi, -elum - priu ~ava ti se
insula, -ae f - otok, ostrvo
insum, -esse, -fui, - nalaziti se u, biti kod
inlelligo 3, -Iexi , -Ieclum - shva titi, razumjeti
intemperiae, -arum f - bijes, rnahnitanje, su-
rovo po na~anje
inlenlus 3 - napet, zabavljen ~ irne
inler (prijedl. s akuz.) - izmedu, rned u, usred
inlercipio 3, -cepi , -ceplum - uhvatiti
inlereo, -ire, -ii, -Hum - poginuti, propasti
inlerficio 3, -feci, -feclum - ubiti, srnaknu ti,
klati
interior, -ius (s. inlimus) - unutamji
interrogo 1 - pita ti
intra (prijedl. s akuz.) - medu, za vrijeme,
unutra
invado 3, -vasi, -vasum - navaliti, obu zeti,
s popasti
is, ea, id - on aj, ona, on~
Isocrales, -is III - Isokrat
isle, isla, islud - taj, ta, to
ita (pril.) - tako
iliique (pril.) - tako, dakle;
Itaque - i tako
invenio 4, -veni, -ventum - naci, nalaziti
inventor, -Oris III - pronalaza~, izu mitelj
191
 RJI:(NIK

Invitus 3 - nerado, preko volje limo, ..onls f - Junona, suprugaJ upitera, bo-
Ipse, ipsa, ipsum - sam, sa ma, sarno ginja ku anstva i braka
ira, -ae f - srd t ba, mrtnja luppiter, lovls 11/ - Jupiter, glavrti ital ki bog
iter, itinerls /I - put. putovanje; Ius, -Iurls II - pravo;
iter habere ad - kretati ka Ius dicere - dijeliti pravd u, suditi
lubec 2, lussl, lussum - zapovijedati, nared iti; iusta, ..orum II - obred (pogrebrti)
lussus sum - naredeno mi je lustltla, -ae f - praved nos t
lucundus 3 - ugodan lustus 3 - pravedan
ludex, -icls m - sudac luvat me 1 - godi mi
ludico 1 - s uditi, presuditi, misliti luventus, -utls f - omJad ina, mJadet
lugurtha, -ae m - Jugurta ilivo 1, luvl, llitum - podupirati, pomagati
lunius, -11 m - Junije iuxta (prljedl. s akuz.) - tik do, kraj, uz, po

K
Kalendae, -arum f - kalende, prvi dan u mje-
secu, odatle naziv kalendar

L
labor, -oris m - trud, napor
labor 3, lapsus sum - klizati se, ru~ i ti se, teti
laboro 1 - raditi, muCiti se, bolovati od cega
(s abl.)
lac, lactls II - mlijeko
Lacaena, -ae f - Lakonka, tena iz Lakede-
mona
Lacedaemon, ..onls f - Lakedemon iii Sparta
lacus, -us m - jezero, bazen
Laelius, -ii m - Lelije
laetus 3 - veseo, radostan
languidus 3 - mlitav, malaksao, neh ajan
lapis, -idls m - kamen, kamen meda~
lapsus, -us m - posrtanje, gre~ka
Lar, Larls - obicno pI.
Lares, -Ium m - Lari, kut ni b ogovi
Latium, -ii II - Lacij, srediSnja pokrajina Ita-
lije gdje je podignut Rim i po kojoj se
pleme zove Latini.
laudo 1 - hvaliti, slaviti

192
 R)CCNIK
laus, laudis f - slava, pohva la
Lavinium, -ii - Lavinij (gra d)
lavo 1 lavi , lavatum - prati, umiti, kupati
legatio, -i'mis f - poslanstvo
legatus, -i m - poslanik, namjesnik
legio, -<mis f -Iegij a, odjel riI11Ske vojske od
deset kohorti, a oko 4.200 do 6.000 voj-
nika
lego 3, legi, lectum - (' itati
lenio 4 - b laziti, taiiti, umiriti
lente (priL) - polako
lepus, -oris /Il - zec
levis, -e - lak, lagan, nezna tan
lex, legiS f - zakon
libenter (priL) - rado
liber, -bri m - knjiga
liberi, -orum m - djeca
libero 1 - osloboditi
libertas, oatis f - s loboda
Liburnus 3 - liburnski; Liburnae, -arum f - li-
burnske lade koje su bile pozn a te po br-
z ini kre tanja
licet 2, licuit - s lobodno je
M
machina, -ae f - s troj, naprava
Maecenas, -atls III - Mecenat, Augustov sa-
vjetnik i pokrovitelj knji zevnika
maeror, -Oris m - tuga, zalosl, bol
magister, -trl In - uCite lj
maglstra, -ae f - utiteljica
magistratus, -us m - poglavarstvo, poglavar,
vlast
magnlflcus 3 - velitanstven, obilan
lignum -i 1/ - d rvo (kao g ra d a iii gorivo)
lilium , -i 1/ - Ijiljan
linea, -ae f - crta, potez
lingua, -ae f - jezik, govo r
litigo 1 - svada t·i se
littera, -ae if - slovo
litterae, -arum f - pis mo, knjizevnost
litus, -oris " - o ba la, prim orje
locus, -i m - mjes to
(loci , -orum /Il); loca, -orum - mjesta na zemlji
longus 3 - dug, udaljen , dalek
loquor 3, locutus sum - govoriti, razgovarati
o cemu
luceo 2 - svje tli ti
Lucia, -ae f - Lucija
lucrum, -i " - koris t, dobitak
luna, -ae f - Mjesec (neb. tijelo)
lupus, -i //I - vuk
lux, lucis f - svjetlo, osv it dana, d a n
luxuria, -ae f (luxuries, -eif) - rasko~, obilnost
Lycurgus, -i //I - Likurg
Lydia, -ae f - Lidija, p okrajina u M . Aziji
magnus 3 (maior, maxim us) - velik, prostraJl,
z natan
maior natu - s tariji
malores, -arum /Il - preci, pred i
Malus, -I (mensls) - svibanj
malitia, -ae f - z loba, pakOS!
malo, malle, malul - vi§e vo lj eti, zelje ti
malum, -I " - z lo
malum, -I tl - jabuka (plod)
193
 RJE(
malus 3 - zao, opak;
male habere - ometati
maneo 2, mansi, mansurus - ostati, cekati
manus, -us f - ru ka, mol', ceta, vojska
mare, -is /I - more
margarita, -ae f - biser
margo, -ginis III if - kraj, rub
Maria, -ae f - Marija
maritimus 3, - morski, primorski
maritus, -i 1/'1 - muz
marmor, -oris /I - mramor
Mars, Martis III - Mars, bog rata
Masinissa, -ae III - Masinisa
Martius (mensis) - ozujak, mjesec mart
mater, -tris f - majka, mati;
mater familias - gazdarica
maturitas, oatis f - zrelost
matur~ 1 - zreti, pospjesiti, pozuriti
maturus 3 - zreo, sazreo, rani
matutinus 3 - jutarnji
medicamentum, -i n - lijek, melem
medicina, -ae f - ljekarstvo, lijek
medicus, -i 111 - lij ecnik, ljekar
medius 3 - srednji;
media nox - sredina n06;
in medias res - u srz stvari
mel, mellis '1 - med
membrum, -i '" - ud, clan
memini, meminisse - sjecam se
memor, .oris sum - pamtiti, sjecati se
memoria, -ae f - sjecanje, spomen, uspome-
na, pamcenje
memoro 1 - spomenuti
Menapii, -orum - Menapljani, pleme u belgij-
skoj Galiji
mendacium, -i tI - laz.
mendax, -acis - laz.ljiv, obmanjiv
mens, mentis f - dusa, duh, um, srce
mensis, -is n - mjesec (dio godine)
mentum, -i /'I - brada
meridies, -i!! - podne
meritum, -i It - plata, zasluga, vrijednost
Messala, -ae III - Mesala
meto 3, messui, messum - kositi, zeti
194
IK
metuo 3, -tui, - bojati se, cuvati e cega
metus, -us m - strah
meus 3 - moj, moj a, moje
Micipsa, -ae III - Micipsa
Midas, -ae III - Mida
migro 1 - seliti, otseliti, otiti
miles, -itis m - vojnik
militia, -ae f - vojnicka sluz.ba, ratovanje, rat
minto 1 - boriti se
miror 1, -atus sum - diviti se, cuditi se
miser, -era, -erum - bijedan, jadan, nesretan
miseret me 2 - zao mi je
mitto 3, misi , missum - slati, poslati
modo - modo - sad - sad
modus, -i m - mjera, pravilo, nacin
moenia, -ium n - zidine, bedemi
moneo 2, -ui, -Hum - opomenuti
mons, montis m - brdo
monumentum, -i n - spomenik
mora, -ae f - cekanje, ustezanje
morbus, -i m - bolest
morior 3, mortuus sum - umrijeti
moresus 3 - eud ljiv, mrzovoljan
mors, mortis f - smrt
mortalis, -e - smrtan, smrtnik, covjek
mortuus, -i m - mrtvac
mes, meris m - obicaj, cud, navada, natin;
mere - poput (5 gen.)
moveo 2, mevi, metum - pokrenuti, potak-
nuti, ganuti, ukloniti 5 mj esta, iskljuCiti
(iz senata)
muliebris, -e - zenski, bablji
mulier, -eris f - zena
multitudo, -dinis f - mnostvo, obilje
multus 3 (plus, plurimus) - mnogi
mundus, -i III - svijet
munitio, -enis f - utvrda, bedemi, utvrdenje
mus, muris m - mis
Musa, -ae f - Muza (Zeusove kceri, ima ih
devet)
musca, -ae f - muha
muslca, -ae f - glazba, muzika
muto 1 - mijenjati, promijeniti
 HjECN IK

N
narratio, - onis f - pricanje, pripovijes t niger, ·gra, ·grum - ern, mrk, tmast
narro 1 - pricali, kaz ivati nihil , nill - ni ~ ta
naseor 3 natus sum - roditi se, pos tati, is- nimis - odvec, previ~e
~eeati nisi, ni (vezn. i priLl - ako ne, osim, sa rno
nasus, -i 111 - nos nix, nivis f - s nijeg
natio, -onis f - narod nobilis, -e - poznat, s lavan, glasovi t, od lican
nato 1 - plivati noeeo 2, -cui - ~ koditi, nauditi
natu - rodom; noelli - noeu, obnot
maior natu - stari ji
nolo, nolle, nolui - ne h~ e ti
natura, -ae f - priroda, narav
nomen, ·inis 11 - ime
naturalis, -e - prirodan, naravan
non - ne
nauta, -ae li Z - mornar
Nonae, ·arum f - None - 5. iii 7. dan u mje-
navigo 1 - p loviti
seeu
navis, -is f - lada, brod
nos - mi
ne (vezn.) - d a ne;
noseo 3 novi, notum - poznavati, upoznavati
-ne (up. cestiea) - da Ii
noster, -tra, -trum - na~, n a~a, na~e
ne ... .. quidem - ni, i ne, niti
noto 1 - oznaCiti, biljeziti
Neapolis, -is f - Napulj
novus 3 - nov;
nee (vezn.) - niti
novissimum agmen -zadnja ceta;
neeessarius 3 - p otreban, nuzan , neo p-
novissimus - zadnji
hodan
nox, noetis f - noe;
neeessitas, -atis f - nu zda, potreba
noete, noelli - noeu, onoe
neeessitudo, -dinis f - potreba, sila
nubilum, -i n (nubes, -is) - oblak
neene (vezn.) - iii ne
nullus 3 - nije dan
neeo 1, neeui - ubiti
num - zar, da li
netas est - nije d ozvoljeno, grijeh je;
numero 1 - brojiti
netas - grijeh
negligentia, -ae f - ne mar, bezbriga, neh aj, numerus, -i III - broj
nehat Numidae, -arum m - N umidani
nego 1 - nijekati, zanije kati, u skra titi Numitor, -oris 111 - Numitor, kraJj u Albi
nemo - nitko Lon gi
neque (vezn.) - niti numquam (priL) - nikada
neselo 4 - ne z n a ti nunc (pril.) - sada
Nestor, -oris /II - Nestor nuntio 1 - javiti, dojav iti
nidus, -i m - gnij ezdo nusquam (priL) - nigd je

195
 l( jLCN IK

o
oboedio 4 - s lu ~ati koga, pokoravati c ops, opis f - moe, snaga, sila;
obvia m (pri!.) - nasll prot; opes, -um f - bogatstvo
obviam ire - us protiviti se optimates, -ium III - optimati, a ristokrati
occasio, -onis f - zgoda, prilika opto 1 - zeljeti
occulto 1 - sakrivati opus, -eris II - d je lo, posao, nas ip, utvrda;
occupo 1 - zau zeti, osvojiti opus est (s ab!') - treba
Octavianus, -i 111 - Oktavijan ora, -ae f - kraj, obaJa
oculus, -i 111 - oko oratio, -onis f - govor
odi, odisse - mrz iti orator, -oris III - govonUk
odios us 3 - mrzak orbis, -is III - krug;
odium, -ii n - mrznja orbis terra rum - svijet
odor, -oris III - mi ris, vonj orbo 1 - sirotom uc initi, liSiti cega (s abl.)
Odyssea, -ae f - Odiseja ordo, dinis III - red
Odysseus, -ei m - Od isej orior 4, ortus sum - dizati se, izlazi ti, rodi ti
officium, -Ii n - sluzba, dllzn ost, pokornost, se (prezent se mijenja po treeoj -io kon-
lIs1uga, uljudnos t jugaciji)
olim (pri!.) - jednom, neka d a, negd a ornamentum, -i II - ukras, u res
Olympicus 3 - olimpijski orno 1 - resiti, kjtiti cime
omnino (pri!.) - sasvim, posve, u opce os, oris II - us ta
omnis, -e - say, svaki osculum, -i /'I - p oljllbac, cjelov
onerosus 3 - teza k ostento 1 - po kaziva ti, pruz iti, nud iti
onus, -eris n - teret otium, -ii II - doko lica, s lobodno vrije me
operarius, -ii 111 - radrUk, n adnicar ovis, -is f - ovca
oppidum, -i 11 - utvrda, g rad , varo~ ovum, -i n - jaje

p
P. = Publius, -i 111 - Publije pario 3, peperi , partum - rod iti, tvoriti, s teCi,
pabulum, -i II - krma, s t~rna luana p odati

pallidus 3 - blijed paro 1 - s premati, nabaviti, s teci

pallium, -Ii II - ogrtac pars, partis f - d io;
par, paris - jednak, ravan u <"em u (5 abl.) partes, -ium f - stranka, uloga
parens, -ntis III if - rodj telj parturio 4 - rad a ti, tresti se

196
 RJELN IK
partus, ·us 1/1 - po rod, porod aj
parum (priL) - ma lo
parvus 3 (minor, minimus) - male n, ml ad , ne·
znatan
pater, ·tris 1/1 - o tae;
pater tamilias - domaCin
palienter (priL) - s trpljivo
patientia, ·ae / - strpljivos t
patria, ·ae / - domovina, otad zbina, rod ni
kraj
patrius 3 - ocins ki, zavicaj ni, rodni, domo·
vinski
patra 1 - svrsiti, d ovrsiti, obaviti
pauci , ·ae, ·a - ma lo njm (pauci homines)
Paulus, ·i /'II - Pavao
pauper, ·eris 1/1 - siroma~ tvo, s iromah
paupertas, ·atis / - siromastvo, oskudiea
pax, pacis / - mir
pectus, ·oris 11 - sree
ab imo pectore - iz dna srea
pecunia, ·ae / - novae, blago, irnovina
pedes, ·ilis 1/1 - pjesak
pelagus, ·i II - more, morska pucina
Peleus, ·ei - Pelej, kralj u Tesaliji, otae A hi·
lejev
penates, ·ium 111 - penati, kucni bogovi
penuria, ·ae / - oskudiea
per (prijedL s akuz.) - kroz, pre ko, po
perago 3, ·egi, ·actum - svrsiti, dovrsiti
perdo 3, ·didi, -<litum - izgubiti, upropasti ti
peregrinus 3 - tud, stran; stranae
pereo, ·ire, ·n - propasti
periectus 3 - savrsen
pertero 3, ·terre, ·!iili, ·Iatum - donije ti, do·
javin
perficio 3, ·teci, ·tectum - dovrsiti, uciniti
periculosus 3 - opasan, pogibeljan
periculum, ·i II - opasnost, pogibelj
permaneo 2, ·mansi, ·mansurum - ostati, trajati
permitto 3, 'misi, ·missum - p ustin, pre pus·
titi, dopu sta ti
permultus 3 - premnogi, veom a mnogi
perniciosus 3 - poguban, vrlo ste tan, smr-
tonosan
perpetior 3, ·pessus sum - lrpjcli, podnos il i
perpetuu s 3 - neprckinut , ncp rcsla n, vje an
perscribo 3, ' psi, ·ptum - opsirno pisa ti
persona, ·ae / - osoba, lienost
pervenio 4, ,veni , ·ventum - sti i, doei
pes, pedis 1/1 - noga;
stante pede - o dmah, smjes ta
peto 3, ·ivi, ·itum - traziti, zeljeti, mo liti, plo-
v iti pre ma
Petrus, · i III - Pe ta r
petulentia, -ae / - obijest
philosophus, ·i 1/1 - fi lozof
Phoebus, ·i - Febo, Apolon, sunee
piger, ·gra, ·grum - Iijen
pilum ·i II - koplje
pilus, ·i II I - dla ka
pingo 3, · nxi, ·ctum - slikati, naslikan
Piru stae, ·arum 111 - Pirusti, ilirsko pleme
piscis, ·is m - riba
piscor 1 - ribariti, baviti se ribolovom
pius 3 - skro man
placeo 2, ·ui - svadati se, d opasti se, biti po
volji
Plato, ·onis III - Pla ton
plebs, ·is /i plebes, ·ei / - puk, narod
plenus 3 (s gen.) - pun cega
plerique, pleraeque, pleraque - vecina njm
(plerique discipuli)
Pluto, ·onis III - Pluton, bog podzemlja, muz
Prozerpine, Cererine kcerke
poema, oatis II - pjesma, e p
poena, ·ae / - kazna
poeta, ·ae III - pjesnik
poeticus 3 - pjesnicki
Pompeius, ·i 1/1 - Pompej Gnej, Cezarov ko·
lega u konzula tu, a zatim zestoki pro-
tiv nik
pomum , ·i 17 - voce
pono 3, posui, positum - postaviti, stavljati
pons, pontis In - 010 t
populares, ·ium III - pui'ka stranka, demokrati
populus, ·i m - na.rod, puk
pOpulus, -i / - to pol a, jablan
porcus, ·i m - svinja
197
 KjE CN IK
porta, -ae f - vrata
porticus, -i 111 - trijem, ga lerija
porto 1 - nositi
portus, -us III - luka, pristani te
possum, posse, potui - moti
post (prijed!' s akuz.) - po lije; pril. kasnije
postea (pril.) - poslije
postremo (pril.) - napokonn, konacno
potestas, oatis f - vlas t, moe, prilika
pOtior, -ius - preei, izvrsniji;
potius (pri!.) - radije
potio, -onis f - pice
potior 4, plotitus sum (s ab!') - domoci se ce-
ga, postiCi to, pri grabili ~ to
potis (pri!.) - moguee;
potis est - moguce je;
praebeo 2, -ui - pruzati, dati
praeficio 3, -feci, -fectum (s da!.) - staviti koga
na celo
praescribo 3, -psi, -ptum - propisati, narediti
praesens, -ntis - prisutan, nazocan, sad aSnji
praesertim (pri!.) - osobito
praesum, -esse, -fui (s da!.) - biti na celu,
predvoditi, upravljati
praeter (prijed!' s akuz.) - mirno, osim
praetereo, -ire, on, -itum - proCi, proteCi
praetor, -oris m - pretor, najvi~i sluzbenik
pravosuda
prandium, -Ii n - dorucak
Praxiteles, -is m - Praksitel
premo 3, pressi, pressum - pritisnuti, tiskati
Priamus, -i - Prijam
primus 3 - prvi
princeps, -ipis m - pm, naju gledniji, po-
glavica
principium, -ii " - pocetak
prior, prius - pm od dvojice
privatim (pri!.) - licno, pojedinacno
privatus 3 - licni, privatan
pro (prljed!' s ab!.) - za, pred, mjesto
probitas, oatis f - po~ tenje
probo 1 - priznati, priznavati, ugoditi komu
probus 3 - cestit, vaJjamn po~ ten
procedo 3, -cessi, -cessum - izaci, naprijed
iei, naslaviti
procu l - daleko
proditio, -onis f - izdaja
produco 3, -duxi, -ductum - izv sti
proelium, -ii 11 - boj, bitka, okr~aj
profecto (pril.) - za ista, vakako
professor, -oris III - javni ucitelj
proficiscor 3, -fectus sum - otputovati, krenu-
ti na put
profiigus, -i III - prebjeg, izbjeglica, izgnanik
proiclo 3, -i eci, -Iectum - bacitl pred koga,
poloziti,odbaciti
prolabor 3, -Iapsus sum - okli znuti se, opuz-
nuti se
promulgo 1 - og lasiti, razglasiti
prope (prljed!' s akuz.) - pored, blizu, uz
propensus3 - sklon
propero 1 - h~ eti, zuriti
propheta, -ae III - prorok
propior, -Ius (proxlmus) - bl lzi, preCi. miliji
proplnquus, -I III - susjed, bliznji
proprius 3 - vlaslit, svoj
propter (prljed!' s akuz.) - zbog
Proserpina, -ae - Prozerpina
prosper, -era, -erum - povoljan
prosum, prod esse, proful - koristi ti
prout (prl!.) - kao, kako
provincia, -ae f - pokrajina
prudens, -entls - razborit, mudar
prudentla, -ae f - razboritost, iskustvo, mu-
drost
publicus 3 - narodni, drzavni, opeinski;
publice (prl!.) - javno, na javni, drZavni tro~
pudet me 2, -ult - slid me je
puella, -ae f - djevojka
puer, -erl m - djecak
pugna, -ae f - borba, bitka
pug no 1 - bo rili se
pulcher, ora, -rum - lijep, vrstan, plemenit
pulso 1 - udariti po, ruCi po, kucali
pulvls, -erls III - prah, pr~ina
puto 1 - smatrati, misliti
 RJECN IK

Q
Q. = Quintus - Kvinto quies, -etis f - odmor, poeinak, san, spavanje
quii (pri!.) - kuda quiesco 3, -evi, -etum - odmarali se, pocinu ti
quadragintii - ce trdeset quietus 3 - miran, staloZen
quaero 3, quaesivi, quaesitum - traZiti, misli li quilibet, quidli bet - tko rnu drago, ~ to rnu
o cemu, p itali, ispitivati drago
quaestor, -oris 111 - kvestor, poreski cinov- qu in (vezn.) - da ne
nik, blagajnik quinque - pet
qualis, -e - kakav Quintus, -i m - Kvinto
qu am - kako; uz k~mp, nego; uz superl. ~ to quippe (pri!.) - dakako, naravno
(prije) quis, quid (upit.) - tko, sto;
quamdiu - dokle, koliko dugo neodr. quis, quid - netko, n e~ to
quamquam (vezn.) - premda quisquam, quidquam - itko, i~ ta
quantus 3 - kolik quisque, quidque - svatko, svasto
quasi (pri!.) - kao quisquis, quidquid - tko god, sto god
quater - celiri pu ta quo (pri!.) - kamo
quatuor - celiri quod (vezn.) - jer, ~ to
-que (vezn.) i; populusque = et populus quominus (vezn.) - da ne
qu i, quae, quod - koji, koja, koje (sto) quoniam (vezn.) - buduci da, jer
quicumque, quaecumque, quodcumque - tko quoque (pril.) - takoder
god, koja god, sto god quot - koliko
quidam, quiddam - netko, nesto quousque - dokle, sve dokle

R
radix, -icis f - korijen ratio, -onis f - razum, urn
nido 3, -si, sum - brisati Ravenna, -ae f - Ravena, grad u sjeverois-
ramus, -i 111 - grana toenoj Italiji
rarus 3 - rijedak; Rea Silvia - kCi Numitora, mati Romula i
pril. raro - rijetko Rema
199
 K JL l~ l~

recens, -entis - nov, s \ie~, ml ad res novae - p rcvra t

recipio 3, -cepi, -ceptum - primiti; res publica - ur'ava, re publika
se recipere - vra titi se, povuCi se res secundae - reCa
recupero 1 - na trag zad o biti, povra tili respicio 3, -pexi , -pectum - obzirali se, mis liti
recurro 3, -curri , -cursum - trcati natrag, vra- na, brinuti se
cati se respondeo 2, -ndi , -nsum - od govoriti, od -
reddo 3, -<fidi, -<fitum - vra ti li, povratiti, po- vra liti
sve titi, uciniti t im retineo 2, -tinui, -tentum - zaus taviti, zadrza-
redeo, red ire, -n, -itum - vrati ti se, doti ti,odrzati
refero, referre, -Hili, -Iatum - do nij eti reus, -i 11/ - krivac;
refert (bezL) - vamo je; reum facere - tu ziti, okriv iti
non refert - nije va zno, ne rad i se 0 to m revera (priL) - dois ta
regina, -ae f - kralj ica revert~r 3, reverti, reversum - vra titi se
regio, -onis f - kraj, po kraj ina, region rex, regis 11/ - kralj
reg ius 3 - kra ljevski Rhenus, -i I II - Rajna
regno 1 - vla da ti rhetor, -oris In - re to r, uCitelj govo rni ~ tva
regnum, -i n - kra ljevstvo Rhodus, -i f - Rod (otok)
regulus, -i In - kraljevic Rhodii, -iorum - Rod ani
rel inquo 3, -liqui, -Iictum - ostaviti, na pus ti- rideo 2, risi, risum - s rnijati se
ti, baciti risus, -us 11/ - srnijeh
reJiquus 3 - ostali, preos tali; rite (priL) - pravo, valjano, po obredu, po
reJiqui, -ae, -a (pI. I.) - os tali zakonu
remissus 3 - o pu ~ ten, miran, mlitav rivus, -i m - po tok
remotus 3 - udalj en, d alek rogo 1 - moliti, traZiti
Remus, -i 11/ - Rem , Ro mulov brat, sin Ree Roma , -ae f - Rim
Silvije Romanus, -i In - Rimljanin
repelJo 3, -puli, -pulsum - o tisnuti, otkloniti, Romulus, -i 11/ - Romul, brat Remov, sin Ree
odbiti Silvije
repentinus 3 - izn enadan, neocekivan rosa, -ae f - ruza
repetitio, -onis f - po navljanje rotundus 3 - okrugao
repono 3, -sui , -itum - pos taviti rupes, -is f -li tica, stijena, greben
res, rei f - s tvar, prilika rusticus 3 - seoski;
res adversae - nes reca, nezgoda rusticus, -i III - zemJjoradruk, seljak

200
 RjECN IK

s
Sabinus 3 sabins ki - Sabinjani su sta ro ital- semel - jedanput, jed nom
sko, pleme koje je g ranicilo 5 Latinima sementis, -is f - sjetva;
sacrificium , -ii /I - z rtva, zrtveni obred sementem facere - posijati
saepe (pril .) - i'esto semper (priL) - uvijek
Saguntum, -i II - Sagunt senatus, -us III - senat, vij ece, sena ts ka
sal, salis m - sol; s kup ~ tina
sales - dosjetka senectus, -iitis f - starost
Sallustius, -ii m - Salus tije senex, senis In - starac; pridj. star (ko mp.
Salonae, -arum f - Salona, So lin senior)
Salonitani, -Orum In - stanovnici Salone sententia, -ae f - mi ~lj enje, misao
saito 1 - skakati, igrati, plesati sentio 4, sensi, sensum - osjecati, primijetiti
saliiber, -bris, -bre - zdrav, zdravlju povo- sepelio 4, -pelivi, -pultum - pokopati, sahra-
ljan, koristan niti
salus, -iitis f - zdravlje, spas septem - sedam
saliito 1 - pozdravlja ti sepulcrum , -I 11 - grob, grobnica
salve, -salvete - zd ravo, zbogom Sequani, -arum 11/ - Sekvanci, galsko pleme
salvus 3 - zdrav sequens, -entis - sljedeCi
sana 1 - lijei'iti, vidati sequor 2, seciitus sum - slijediti, pratiti, pri-
san us 3 - zdrav staja ti uz
sapiens, -entis - mudar, pame tan, urnan, Sergius, -ii m - Sergije
mudrac sero (priL) - kasno
sapor, -Oris 111 - ukus, tek servitus, -iitis f - ropstvo
satis, sat (priL) - dosta, dovoljno servo 1 - cu vati
saxum, -i n - kamen servus, -i III - rob, slu ga
scelus, -eris n - z locin seu - iii
schola, -ae f - ~kola, uceno razglabanje, nauk si (vezn.) - ako
scilicet (priL) - dakako sic (prilog) - tako
scio 4 - znati Sicilia, -ae f - SiciIija
Scipio, -onis m - Scipion signum, -i /I - znak, barjak
scribo 3, -psi, -ptum - pisati, risati, za pisati sileo 2, -ul - ~ u ~ e ti
scriptor, -oris 11/ - pisac silva, -ae f - ~uma
scriptum, -i n - slovo, pisana rijec similis, -e - sliean, nali k na
scutum, -i II - ~ tit Silvius, -i m - Silvije
secreto (pril.) - potajno slmul (pril.) - ujedno
secundum (prljed . 5 akuz.) - prema, po sine (prljedl. s abl.) - bez
sed (vezn.) - vee, nego, ali Singldunum, -I /I - Beograd
sedeo 2, sedl, sessum - sjediti Sirmium, -ii /I - Sremska Mitrovica
sedes, -Is f - sjed i~ te, mjesto, zavieaj Siscla, -ae f - Sisak
201
 R}EtNIK
situs 3 - po l o~en
societas, oatis f - dru~tvo, savez, zajed ni~ lvo
socius, -i i III - drug. dru gar, saveznik; pI. sa-
vezn.icke cete
Socrates, -is III - Sokrat
sol, sol is III - s unce
sol eo 2, solitus su m - obicavati
Solon , -onis III - Solon, atensk.i za kon oda-
vac iz 6. st. pr.n.e., jed an od sedam mu -
d raca, pjesnik.
solum (pril.) - sam o
solus 3 - sam, samcat
somnus, -i 111 - san, spavanje
sospes, -ilis - zdrav, s retan, (itav
Spartacus, -i 111 - Spartak
specto 1 - gledati, rnotriti
specus, -us m - pecina, spilj a
sperno 3, sprevi, s pretum - odbij ati, prezira-
ti, ne haja ti za
spero 1 - n ad ati se, ocekivati, uzda ti se
spes, speif - nada, ufanje
spiro - d isa ti, ~ivj e ti
splendidus 3 - sjajan, krasan, izvrstan
sponte (pril.) - po volji;
sua sponte - po svojoj volji, od sebe
stabil is, -e - p ostojan, (vrstog zn acenja
statu a, -ae f - k.i P
status, -us til - s tanje, po lo~j
stella, -ae f - zvijezda
T
tabula, -ae f - s lika, tablica, ploca
taceo 2, -cui, -citum - ~u tj e ti
Tacitus, -I m _ Tacit
talentum, -i '1 _ talenat, atick.i novae velike
vrijednosti
202
stimulus, -i III - policaj
struo 3, stru xi, structum - slagati, grad iti
stud eo 2, -ui - truditi se, nastojati oko cega,
uciti, 6ta ti i pisati
studium, -Ii /I - te~nj a, revnos t, Ijubav, pri-
stranost, na ucni posao
stultus 3 - Iud;
stultus, -i m - lu dak, budala
s ub (prij edl. s akuz. i abl.) - pod, is pod
s ubigo 3, -egi, -actum - pod lozi ti
successus, -us m - nap red ak, uspjeh
s udo 1 - znoji ti se
sui, si bi, se, se - sebe
Sulla, -ae m - Sula
sum, esse, lui - b iti
sumo 3, sum psi, sumptum - uzeti, uzirnati
superbus 3 - ponosit, ohol, obij estan
superior, -ius (s. supremus i summus) -
go rnji, v i~i, p re d a~nji, krajnji
supero 1 - d izati se, na dilaziti, nad vis iti,
nadvlad a ti, pobijediti
supplicium, -Ii '/ - rnolitva, rno lba
supra (prijedl. s akuz.) - iznad, preko
sursum (pril.) - gore
sus, suis f - svinja
suscipio 3, -cepi, -ceptum - poduzeti, prih-
vatiti
suus 3 - svoj, svoja, svoje
taiis, -e - takav
tam - tako
tamdiu (pril.) - tako d u go
tamen (pri!.) - pak, ipak
tametsi (vezn.) - rna d a
 RJE NIK

tamquam (vezn.) - premda, kao da; timeD 2, -ul - (5 akuz.) bojati se

tamquam sl - kao da
tandem (prIL) - najpo lije, napokon
tango 3, tetigl, tactum - dirati, taknuti
tantummodo (prIL) - jedino, samo
tantus 3 - takav, tolik;
tanto opere - toliko
Tarqulnlus, -II III - Tarkvinije
technlcus 3 - stru can;
terminus technlcus - strucan izraz
tectus 3 (tego 3) - pokrlven
tego 3, texl, tectum - pokriti, sakriti
tempestas, -atls f - vrijeme, zlo vrijeme, ne-
vrijeme, oluja
tempi urn, -I " - sve ti~ te, hram
tempus, -oris " - vrijeme
tenebrae, -arum f - tama, tmica
tener, -era, -erum - njezan
ter - triput
terminus, -I m - kraj, meda, izraz
terra, -ae f - zemlja
terreo 2, -ul, -itum - p l a~ iti, strasiti
terrlbnis, -e - strasan, strahotan, ilZasan,
grozan
tertius 3 - treCi
testis, -Is m If - svjedok
Teuta, -ae f - Teuta
Thetis, -Idls f - Tetida
TIberls, -Is - Tiber (rijeka)
TIberlus, -II III - Tiberije
timor, -Oris III - strah
TItus, -I III - Tito
toga, -aef - toga, dio rimske odjeee koji se
nosio preko tunike
tolero 1 - podnositi, trpjeti
tollo 3, sustUll, sublatum - dlzati, oduzeti,
ukloniti, zabraniti
tot (prIL) - toliko
totus 3 - citav, sav
trado 3, -didl, -ditum - predati, pricati
Iniho 3, traxl, tractum - vuei, odvuCi
transeo, -ire, -ii, -ilum - preJaziti, preei
tres, tria - tri
trlbuo 3, -ul, -utum - podavati, podijeliti,
odrediti
trlstls, -e - tuzan, zaJostan
trlumpho 1 - slavlje slaviti, iCi u povorci kroz
grad
Troia, -ae f - Troja
TrOiani, -Orum m (Troes, -urn) - Trojanci, sta-
novnici grada Troje
tu - ti
tum (prIL) - tad a
tunica, -ae f - duga kosulja kod Rllnljana
turbo 1 - uznerniriti, smetati, poremetiti
turpis, -e - tuZan, sramotan
tutus 3 - siguran, zasticen
tuus 3 - Ivoj, tvoja, Ivoje

u
ubi (vezn. I prll.) - gdje; ultro (prll.) - na drugu stranu, od svoje volje,
ubi prlmum - eim, kad bez izazova
ubique (prll.) - svagdje, suda umbra, -ae f - sjena, hIadovina
ulterior, -Ius (ullimus) - onostranski, dalji umquam (prll.) - ikada
203
 RJI

unde (priL) - odakle ut (uti) vezn. - da; kako, kdO ~ t o, makar;

undiqu e (priL) - od.lSvud, 5.1 svih s tr<lna ut, ut primum - im, k"d;
unitus 3 (poklasicno) - ujedinj n, zd ru z('n ut - ita - kako - tako
uterque, utnique, utrumque - Jedan I drugi
universus 3 - a,,; sveko lik
utilis, -e - koristan, prikladan
un us 3 - jed an, neki
utinam - 0 da, kamo s rece
urbanus 3 - g radski
utor 3, us us sum (s abL) - sluL.iti SC, pos lu L.ilt
urbs, urbis f - g rad se, is kori titi
usque - nepres tano, sta lno; utrimque (priL) - s obje s lranc
usque ad - sve do uva, -ae f - grozd, g rozde
usus, -us 1/1 - upotreba, praksa, iskustvo uxor, -ori s f - zen a, s upru ga

v
vacuus 3 - prazan, s lobodan, biti bez (sabl.)
vado 3, -si - id, poci
vae (priL) - jao
vag or 1 -l utati, skitati e
valde (priL) - veom a, jako, vrlo
vale - valete - zdravo, zbogom
valetudo, -dinis f - zdravlje
vasto 1 - is prazniti, opusto iti
vehementer (pri!.) - silno, zestoko
vel - ill, pace, cak
velut (priL) - kao, poput, kao da;
velut si - kao da
venalis, -e - na prodaju (biti), po tk u pljiv
venda 3, -didi, -ditum - p rodati, prodavati
venenum, -i 17 - otrov
venia, -ae f - blagost, d opu~tanje, oprost
venio 4, veni , venum - dolaziti, doti
yenor 1 - loviti, id u loy
venter, -tris m - trbuh, stomak
ventus, -i 1/1 - vje tar
Venus, -eris f - Venera, boginja ljubavi
vepres, -is f - trn, draca
ver, veris 11 - proljece
verax, -acis - istinit;
veraciter pril. - istinito
verbum, -i II - rijec, iz raz, glagol
Vercingetorix, -igis 1/1 - Vercingetorig
vere (pril.) - d o is ta, uis tinu, zbilja
veror 2, veritus sum - p o~tovati, bojati se
Vergilius, -i - Vergilije Maron, pjesnik Enejide
veritas, oatis f - istina
versor 1 - druZiti se, opdti
verum (pril.) - doista, ali, vee, nego
verus 3 - istinit, istinski, pray
vesper, -eri m - vecer, vecemica
Vestalis, -is f - ves ta lka, svecenica u hramu
Ves te, boginje ognji ~ ta, sloge i s igurnosti
vester, -tra, -trum - v~, va~a, va~e
veto 1, -tui, -titum - zabraniti, ne dopustiti
vetus, -eris - star, drevan
via, -ae f - put, cesta, ulica
viceversa (priL) - iz mjenicno, obratno
vicis (gen.), -vicem, -vice - izmjena
victor, -oris m - pobjednik
victoria, -ae f - pobjeda
vicus, -i ttl - selo, mjestance, dvorac

204
 RjE CN IK

video 2, vidi, visum - vidjeti, gledati, brinuti se vis us , -us 11/ - videnje;
vigilia, -ae f - vigilija, straia; noe su Rimljani de vlsu - po videnju
u voj n e svrhe d ijelili u cetiri vigilije vita, -ae f - z ivot
vigilo 1 - bdjeti, n e spava ti, radin biti, veei vitium, -ii II - mana, pogreska
dio n06 provesti urad u
vito 1 - izbjegavati, kloniti se
viginti - dvadeset
vivo 3, vixi, victurus - zivjeti
vincio 4, vinxi, vinctum - vezati, sapeti, baci ti
u okove vix (pril.) - jedva
vi nco 3, vici , vlctum - pobijed iti, svladati voco 1 - zvati, pozivati, dozivati
vlndico 1 - s ud bene traz i ti svoje; volo 1 - letjeti
v. in libertatem - pribaviti slobodu volo, velie, volui - htjeti, zahtijevati
vinea, -ae f - vinograd
voluntas, oatis f - vo lja
vlnum, -I II - vino, piCe
ves - vi
vlolo 1 - povrijediti, okaljati
vetum, -i II - zavjet
vir, virl 11/ - muz, covjek
virglnltas, oatis f - djevicanstvo vox, vecis f - g las, r ijeC, razgovor
virtus, -(itls f - krepost, hrabrost vulnus, -eris II - rana
vis, vim, vi ; vires, -Ium f -sila,snaga, mno~tvo vulpes, -is f - lisica
BOSANSKO, HRVATSKO - LATINSKI

RJECNIK
 RjC ,'.11K

a (vezn.) - autem (s toji na drugom mjcs tu) djeca - li beri, -oru m 111
akcijski - Actiacus 3 djecak - puer, -en 111
ali (vezn.) - sed djelo - pus, - ris 1/
Atena (grad) - Athenae, -arumJ djelomicno - partim
djevojka - puella, -ae f
baviti se lovom - venor 1 doba, godisnjje doba - anni tempus, -oris
baviti se ribolovom - piscor 1 dobar - bonus 3;
bez (prij.) - sine (s abl.) dobro - bene
bijedan - miser 3 doci - venio 4, veni, ventum
birati - e Irgo 3, -leg;, -lectum doista - vere
biti - sum, esse, fu i dokopati se, domoci se - potior 4, potitussum
bogat - dives, -itis dolaziti - advento 1; venio 4
bogatstvo - divitiae, -w:um J dom - iira, -ae f
bolestan - aegrotus 3 domovina - patria, -ae J; focus, -i m
boriti se - dimko 1 domovinski - pa Iri us 3
Bosna (zemlja) - Bosnia, -ae J dopustiti - pennitto 3, -misi, -missum
Bosna (rijeka) - Basanius, -ii 111 doznati, saznati - reperio 4, reperi, repertum
braniti - defendo 3, -ndi, -nsum Drac - Dyrrachium, -i II
brati - carpo 3, psi, -ptum Drina - Drinus, -i 111
brinuti se - curam habere alicuius drugi (od vise njih) - alius 3
Brut - Brutus, -i driava - res publica, rei publicae J; civitas,
brz - rapidus 3, celer 3 -atisf
dubok (za snijeg) - altus 3
Cezar - Caesar, oatis dvorac - villa, -ae f
Ciceron - Cicero, -onis
cijeniti (koliko) - facio 3, (s gen.), aestimo 1 Galen - Galenus, -i
cvijet - flos, floris m glava - caput, -itis n
gledati - vi deo 2, vidi, visum
cesto - saepe gnijezdo - nidus, -i 111
ciniti se - videor 2, visus sum godina - annus, -i 111
citati - l ~go 3, leg;, lectum golub - columba, -ae J
covjek - homo, -inis 111; vir, viri 111 grad - urbs, urbis J
cuvati - servo 1; custodio 4 graditi - struo 3, struxi, structum; aedifico 1
gradanin - dvis, -is 111
Dalmacija - Dalmatia, -ae J grana - ramus, -i III
dan as - hodie Grcka - Graecia, -ae J
darovati - do, dare, d ~di, d atum; dono 1
dati, davati - do 1; dana u = d atum (s gen . Helvecani - Helvetii, -orum 111
mjesta) Hercegovina - Hercegovina, -ae f
desiti se - acddo 3, -ddi Hipokrat - Hippocrates, -is
dijete - puer, -eri m Homer - Homerus, -i
dio - pars, partis J Horacije - Horatius, -ii
divan - mIrus 3; rnirabilis; -e, pulcher 3 hrabro - forti ter
diviti se - adntiror 1 hram - templum, -i II
 R)ECNIK

hrana - dbus, -i 111 krasiti - orno 1

hvatati - capto 1 krenuti - proficiscor 3, p rofectus sum
kretati se - versor 1
i (vezn.) - e t, ac, atque kruh - parus, -is III
lIiri - Ulyrii, -orum kuca - domus, -u s f
ilirski - IlJyricus 3
imati - habeo 2, -ui, -ttum latinski - Latinus 3
ime - nomen, -inis n lai - mendacium, -i 11
imetak - res familiaris f lailjiv - mend ax, -acis
iskren - sincerus 3 legija - legio, -orus f
iskustvo - usus, -us m lijecnik, Ijekar - medkus, -i In

istina - veritas, -atis f lijep - pulcher 3

Italija - Italia, -ae f lisiti - orbo 1 (5 abl.)
iz (prij.) - e, ex (s abl.) Lueija - Lucia, -ae f
izabrati - elIgo 3, -legi, -lectum (s dva akuz.) Lueije - Lucius, -u
izici - prod eo, -ire; exeo, -ire
izmedu - inter (s akuz.) Ijiljan - !ilium, -U 11
izvor - fons, fontis In Ijubiti - arno 1; dillgo 3, -lexi, -lectum

jabuka - malum, -i n (plod) mac - glad ius, -u In

javiti - nuntio 1 malen - parvus 3
jedan - iinus 3 malo - piirum
jedan i drugi , oba - uterque, utraque, Marija - Maria, -ae
utrumque Meeenat - Maecenas, -atis
jednom - aliquando, olirn mijenjati - muto 1
jezik - lmgua, -ae f mir - pax, pacis f
mjesee (dio godine) - mensis, -is In
kad, kada? - quando? mjesto - locus, -i 111; oppidum, -i 11 (utvr-
kakav - quantus 3 den a mjesto)
kao - ut, sicu t mlijeko - lac, lactis II
Kapitolij - Capitolium, -u n mnogi - m ultus 3
katedra - catMdra, -ae f moci - possum, posse, potui
Katilina - Catilina. -ae f mogucnost, prilika - facultas, -atis f
kazati - dico 3. doo. dictum moliti - rogo 1, oro 1
kisa - imber, -bris m morati, trebati - debeo 2, -bui, -bitum
knjiga - llber, -bri In more - mare, -is 11
kOji, -a -e; sto - qui, quae, quod mornar - nauta, -ae In
koliki - quantus 3 mreia - rete, -is 11
konzul - consul, -ulis 111 mrziti - contemno 3, -tempsi, -temptum; odi,
koplje - pilum, -i ,., odisse
koristsn - u tills, -e mrinja, srdiba - ira, -ae t odium, -i ,.,
koristiti - prosum, prod esse, profW
kovac - faber, -bri /1/ na (prij.) - in (a aku z. i abl.); ad (s akuz.)
kraj - regio. -orus f nada - spes, spei f

, 0
 RjECNIK

nadati se - s pero 1 odlaganje - m ra, -3 f

nagrada - praemi um, -ii /I odlagati - moror ]
najednom - sublto odlueiti - ins rih.lo 3, -tu i, - lil lUlll
naklonjen biti - faveo 2, fav i, fa u tum odsutan - absens, -nris
nanijeti - affero, afIerre, a rrilli, allii tu m odustati - de is to 3, -strti
napasti - oppu gn o 1 odvaian - audax, -acis
Napulj - N eapolis, -is odvai nost - aud ac ia, -ae f
napustiti - desero 3, -serui, -sertu m oklijevanje - m ora, -ae f
narod - populus, -i I'll oko - ocul us, -i m
nastati, desiti se - acddo 3, -cIdi Oktavijan - Octavianus, -i
naueiti - disco 3, didki Oktavije - Octaviu s, -i
nauka - d ocrrina, -ae f on, ona, one - ille ... , is ..
navada - m os, m o ris 11/ onaj, ona, one - ille, ilia, ill ud; is, es, id
ne - non oruije - arm a, -orum 11
neeastan - inhon es tus 3 osnova, temelj - elementa, -orum 11
nego - quam (prilog u z komp.), sed (vezn.) osvojiti - occil po 1
ne htjeti - n olo, nolle, no lui otiCi - abeo, -ire, -ii, -ltum
neki , -a, -0 - aliqui, -a, -od otputovati - proficiscor 3, -fectus sum
neprijatelj - inimicu s, , -i 1'11; hostis, -is m ovaj, ova, ovo - hic, haec, hoc
nesretan - infelix, -icis
netko - nesto - qui darn, quiddarn; pasti - dido 3, cecId i, casum
aliq uis, -id . Pavao - Paulus, -i
nijedan - nullus 3 pailjivo - a tten te
nikad - numquarn penjati se, popeti se - ascend 0 3, -ndi, -nsum
niti -nee, neque pisati - scribo 3, -psi, -ptum
nitko - nista nemo - nihil pismo - epistula, -ae f litterae, -arum f
noe - nox, noctis f; pjesma - carmen, -inis f; poema, -atis n
noeu - nocre, noctu pleme - gens, -ntis f
nos - nasus, -i m pljusak - imbres, -iurn m
novae - pecunia, -ae f podnositi - fero, ferre, hili, latum
pogledati - aspicio 3, -spexi, -spec tum;
njegov - eius, illius (parer) video 2
njihov - eorum (earurn), illorum (illarum) pohadati - frequento 1
marer pohvaliti - laudo 1
pokolj - clades, -is f
o (prij.) - de (s ab!') pokoravati se - pareo 2, -ui; oboedio 4-
obala - ora, -ae f; litus, -oris 11 pokriti - tego 3, texi, tectum
obavijestiti - ce rtiorem facere aliquem poloiaj - situs, -us m
obeeanje - pollicitatio, -onis f pokliznuti se - prolabor 3, -lapsus sum
obicavati - soleo 2, soUtus sum poljubiti - osculo contingo 3, -tigi, -tactum
oblak - nubes, -is f Pompej - Pompei us, -i
obradovatl se - gaudeo 2, gavisus sum; ponasanje - mores, -urn m
laetor 1 poprsje - imago, -ginis f
odbaciti - relinquo 3, -liqui, -lictum posjedovatl - possideo 2, -sedi, -sessum
211
 R)LL NIK

posjetiti - viso 3, vis i, vi u In (video 2) pulovati - profisco r 3, -fectu s sum;

poslanik - legatus, -i 11/
poslati - m.itt03, -si, -s u m (ad alique m) raditi, baviti se - ago 3, egi, actum; fa io 3,
poslavljali, postaviti - pono , -sui, -itum feci, factum
poslojati - ex is to 3, -stiti rado - libente r
posliei - assequor 3, assecutu s s um ral - be llum, -j II
postovali , stovatl - colo 3, col uj, cultum ralovali - bellu m ge re re; dirnlco 1
polpuno - plene, onm.i ex p arte ravan - par, paris
potraiili - quaero 3, quaesivi, quaesitum razni - di versus 3
pOlrcali - CWTO 3, cucurri, curs um reCi , kazati - dico 3, dixj, dictum
potreban - necessarius 3; opus est (s abl.) revan - tudjosus 3
poucavali - doceo 2, -ui, -ctum riba - pisc js, -is 111
povijesl - historia, -ae f rijec - verbum, -j 11
poznalo je - constat 1; notum es t Rim - Rama, -ae f
poiurili - matUro 1 Rimljanin - Romanus, -i m
pravda, pravednost - iustitia, -ae f rimski - Romanu s 3
pravi - verus 3 rjecil - eloquens, -ntis
praznik - dies festus rob - servu s, -i, III
pred, ispred - ante (s aku z.) rodilelj -parens, -ntis
predloiili - propono 3, -posu j, -situm rodni - n ativu s 3
predvorje - atrium, -ii n ropstvo - serv'itus, -litis f
preuzeli (vlast), domoei se - potior 4, potitus ruka - m anus, -us f
sum (s abl.) ruia - rosa, -ae f
prevrat - res n ovae, re rum n ovarum f
prica - fabuJa, -ae f s , sa - cum (prij. s a bl.)
pricati - narro 1; trado 3, -didi, -dltum Salona, Solin - SaIonae, -arum f
pridobiti, privuei - perrnoveo 2, -movi, sam - salus 3; ipse, ipsa, ipsum;
-motwn sam od sebe - su a s ponte
prijatelj - amicus, -i m sarno - solum;
prijateljica - amica, -ae f nesamo .... nego i: -non solum ... sed etiam
prijateljstvo - amicitia, -ae f sal, ura, cas - h ora, -ae f
prilika, vrijeme - tempestas, -a tis f say, svi - omn.is, -e
pristajati uz - faveo 2, -favi, fautum (s dat.) Sava - Savus, -j 111
proia ziti - transeo, -ire, -Ii, -ltum saveznistvo - societas, -a tis f; foedus, -eris n
pronaei - re perio 4, reperj, re pertum Sekvanci - Sequ aru, -orum 111
propasti - pereo, -ire, -u senal - sena tus, -us m
protiv - contra (s akuz.) silno, veoma - vaIde
pruiali - praebeo 2, -ui, -itum siromasan - p auper, -eris
prvak - princeps, -pis m skriven - oceultus 3
prvi - prior, -ius; primus 3 skupslina - conventus, -us 111
ptica - avis, -is f slava - glo ria, -ae f
pun - pl enus 3 (s gen.) slavan - darus 3, celebe r 3
pustositi - vasto 1 sloboda -li bertas, -atis f
putovanje, put - iter, i tineris II sloga - concordia, -ae f

212
 HJE NIK

slusati - au d io 4; oboed io 4 ( dat.) trg - f rum, -i 1/

sluziti se - u lor 3, usus sum (s abL) tru~ - putridus 3
smatrati - pula 1 (s dva akuz.) koga za ~ t o
smjesla - s tatim, stante pede u (prJj.) - in (s akuz. i abL)
smjesten - situ s 3 ucenJk - di cipulu , -i 1/1
snaga, bili na snazi - valeo 2 ucitelj - m agis ter, -stri 11/
snijeg - nix, ni vis f udes, sudbina, sreea, - fortuna , -ae f
spavati - dormio 4 ugasiti - exs nnguo 3, -stinxi, -stinctum
spreman - promptu s 3 uho - auris, -is f
sreea - fortUna, -ae f ukras - omam ntum, -i 1/
srelan - felix, -icis ulica, put - via, -ae f
srusiti se na - irrumpo 3, -riipi, - ruptum umrijeti, umirati - milnor 3, mortuus sum
stablo - arbor, -ilris f unutra - intus
stanovnik - incola, -ae 111 upoznati - cognosco 3, -novi, -rutum
star - antiquus 3; vetus -eris uraditi - facio 3, feci, factum; perficio 3
starac - senex, senis 1/1 urota - coniuratio, -onis f
stavljati, staviti - pono 3, posui, posTtum usluinost - officium, -u 1/
sticati - pari a 3, paperi, partum usta - as, oris rI
stiei, doei - venia 4, veni, ventum ustrpljivo - patienter
strasan - h orribilis, -e uvijek - semper
stvarno - vere uzeti , uzimati - sumo 3, sumpsi, sumptum
sudac - iudex, -;cis 11/ uzrok - ca usa, -ae f
sutra - cras
sveeenik, veliki sveeenik - Pontifex Maximus vatra - ignis, -is 111
svibanj - Ma ius 3 (mensis) vaiiti, biti na snazi - viileo 2, valui
svidati se - placeo 2, -cui, -citum vee - iam
svjetlo - lux, lucis f; lumen, -inis 1/ veema - m agis
svoj - s uus 3, (samo za oba treea tical velik - magnus 3
veoma - valde
skrtac - avarus, -i III Vergilije - Vergilius, -Ii
sto god - quidquid vestalka - Ves talis, -is f
stovati - cillo 3, co lui, cultum vidjelo - lux, lucis f;
izaei na vidjelo - in lucem prod ire
taj, ta , to - iste, -a, -ud vidjeti, zapaziti - video 2, viru, visum; cerno 3
tako - sic vise - plus, iam (vee)
temelj, iz temelja - radidtus (priL) vino - vinum, -i n
teret - onus, -eris 1/ vjeran - fide tis, -e
tezak - gravis, -e; difficilis, -e vjerovati - credo 3, -dIdi, -dTtum (s dat.)
tko - sto quis - quid vjest - peritus 3
tollk - lantus 3 vlast - imperium, -u 1/; potestas, -atis f
toliko dugo - tamdiu vojnik - miles, -itis 11/
travanj - Aprilis, -e (mensis) vojska - exercitus, -us 11/
traiitl (mlr) - peto 3, -ivi, -itum; quaere 3 vojskovoda - du x, ducis III
trebati, morati - debeo 2, -ui, -itum voljetl, vise voljetl - maJo, malle, maJui
213
 RjECNIK

vrabac - passer, -~ ris In zbog - propter (s akuz.)

vratiti se - redeo, -ire, -Ii, -ltum; revertor 3
vrhovni - summus 3
vrijeme - tempus, -oris /1
vrt - hortus, -i III
za - pro (s abl.)
zabava, iudnja - voluptas, -atis f
zabraniti - v~to 1, vetui, ventum
zadovoljan - contentus 3
zahvaliti - gratiam referre, gratias agere
zahvatiti - ell-pio 3; afficio 3
zao - millus 3
zapoeet - inceptus 3, (incipio 3)
zauzeti - ell-pio 3, cepi, cap tum
zavrsiti - perficio 3, -feci, -fectum (bellum)
zemlja - terra, -ae f
zlo - malum, -i II; calarnJtas, -a tis f
zlotin - scelus, -eris 11
znati - scio 4;
ne znati - nescio 4
i alostan - dolor, -oris In
ieljan - cupldus 3 (s gen.)
i eljeti - cupio 3, -lvi, -ltum; volo, velie, voluj
iestok - acer, acris, acre; acerbus 3
iito - frurnenturn, -i, n
iivjeti - vivo 3, vixi, victurus
iivot - vita, -ae f

214
 OSNOVNA LITERATURA

Gortan-Gors ki- Pau ~ : "Latinskn grnmntikn ", Zagreb 1954.

M. Divkovic: "Latinsko-hrvntski rjecnik ", Zagreb 1900.
M. Zepic: "Lati,,,ko-hrvnlskosrpski rjd nik", Zagreb
Zv. Doroghy: ,. Bingo Intinskog jezikn", Zagreb 1966.
VI. Vratovic: "Rilllska knjiievnosl ", u 2. knjizi "Povijesl svjelske knjiievnosli", Za-
greb1977.
M. Budirnir-M. Fl a~ r : "Pregled rilll ske knjiievnosli ", Beograd 1962.
l. Tronskij: "Povijes l nntiCke knjiievllosti", p reveo M. Kravar, Zagreb 1951.
S. Sonje: "Pregled Intinske knjiievnosti rilllskog rnzdoblj. " (Skripta Filozofskog
fakulteta), Sarajevo 1980.
Srejovic-Cermanovic: ,. Rdnik gre'e i rim ske milologije ", Beograd 1979.
Ma~kin: "Povijesl slarog Rima ", prijevod 5 ruskoga, Beograd
 SADRZAJ

PREDGOVOfl

rRV A GOD I NA U ENjA

VjElBA 1. NAUKA 0 GLASOVIMA III F ETlKA ............................................................._.•••_. 11

VjEZBA 2. A KAO OBLIOMA III MORFOLOGljA
IMFNA - 'O ~ II NA i GLAGOLI - VERBA
PRVA ill A-DEKLI AClj A - PREZENT PINE KO JUGAOJE I GLAGOLA . ESS". . 14
VjElBA 3. DRUGA III O-DEKLlNAOJA - PREZE IT DRUGE KONjUGA IJE 20
VjUBA-l. TRE ADEKLlNAOJA-A . KO SO ANTSKAOSNOVA
IMEN ICE MU5KOG RODA - PREZENTTRECE KONJUGACIJ E .. 24
VJElBA 5. IMEN ICE lENSKOG RODA - PREZENT TRECE KONJUG. GLAGOLA NA -10 . 28

VjElBA 6. IME ICE SREDNJEG RODA - PREZENT CETVRTE KONJUGACIJ E 30

VJElBA 7. TRECA DEKLlN AOJA B -I-OSNOVA

IM ENICE MU5KOG, ZENSKOG I SREDNJEGA RODA
I Ml'ERFEKT PI~VE KONJUGACIJE I GLAGOLA . ESSE . .......................... . 34
VjEZBA8. NEPRAVILNE IME ICE 3. DEKLl NAOJE- IMPERFEKT2. KONJUGAOJE .. 38

VJEZBA 9. PRIDJEVI TRECE DEKLlNAOJE - IMrERFEKT 3. i 4. KONjUGAOjE ..... 42

VjElBA 10. CHV RTA iIi U· DEKLINACIJA - FUTUR 1. i 2. KONJUGAOJE I GLAGOLA . ESSE. ..... 48

VjUBA 11. PETA iIi E-DEKLlNAOJA - FUTUR 13. i 4. KONjUGAOJE.. 53

VJEZBA 12 OSOBITOSTI U DEKLlNAOj l lMENICA -IMPERATIV I i ll ......... 55

VjEZ BA 13. KOMPARACIJA PRIDJEVA - rERFEKT NA - VI i -UI 59

VjEZBA 14. OSOllrrosTl U KOMPARACIJ I PRIDjEVA

- PERFEKT A -51, A -II S REDUPLIKACljOM ..... 63

VjEZBA 15. PRI LOZII NJIHOVA KOMPARACIJ A - PLUSKVAMPERFEKT I FUTUR 11 . 66

VJEZ BA 16. rRl jEDLOZI - PREZENT PAS. 1 - 4 KONj UGACIJ E . 69

Vj EZBA 17. Ll CNE I LlCNO- POV RATNE ZAMjEN ICE

_ IM PERFEKT PASIVNI i INFI mv PREZENTA PASIVA 72

VjElBA 18 PRI5VOj N E I PQVRATNO-PRISVOJNE ZAMjENICE

- FUTUR I rASIVNll.-4. KONjUGACIJ E .. 75

VjUBA 19. POKAZNE ZAM jENICE - PERFEKT PASIVNI .. 77

VJElBA 20. ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE - PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR 11 PASIVNI 81

VJ ElBA 21 . OPCE I NEODREDENE ZAMj ENICE - KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA .. 84

VjEZBA 22 ZM l jENICKI PRIDJEVI- KONJ. 1M PERFEKTA AKTIVA i PASIVA ............... 87

VJEZBA 23. BROjEVI- KONjUNKTIV PERF. I PLUSKVAMrERF. AKTIVA i PASIVA ..................... _... 89
 SAIlR1AI

DR GA GOD I N A E JA

VJEt.BA 24. VERIlA DEPONENTIA i SE~ II DEPO, E:\"-IA - SINTAKSA CE ITIVA ........................
VJEt.BA 25. GLAG L . ESSE. I JEGOVE SLOZE ICE - I AKSA DATI VA 102
VjEt.BA 26. GLAGOL . FERRE. I NjEGOVE SLOZ EN I E - SIl'."-AKSA A KUZATI VA . 101\
Vj EZ.BA 27. GLA OL . tHE. 1 Nj EGOVE SLOZEN ICE - SI TAKSA A BLATIVA I .... . 109

VjEZBA28. GLAGOLb VOL , ' LO, MALO. - SI TAKS AABLATI VA II ........ 11 4

VjEZ BA 29. NEPOTPUN II BEZ LI N I GLAGOLI - SI TAKSA IM ENA ~lj ESTA A PI]A j E:
KUDA ?, GDjE?, ODAKLE? ... ... .......... .... ....................... ................... ...... 117
Vj EZBA 30. SIl'."-AKSA GLAGOI KIH IMENA IN FIN ITIV - A KUZATIV S IN ri ITI VOM 121
Vj ElBA 31. NO lINATIV IN FI ITIVOM ... .....•• 124

Vj EZ.BA 32. rARTICIPI- ABLATIV APSOLUTNI 127

Vj ElBA 33. GEIW ·D I GE I~UND I V ...... 130
VjEZBA 34 . rERIFRASTIC, A KO, j UGAClj A AKTIV 'A I PASIVNA ... 133

Vj E2:BA 35. SUPINI .... ... ............ ...... .. .............. 135

VjEZBA 36. SINTAKSA RECEN ICA 137

VjEZ.BA 37. CONSECUTIO TEMPORUM - ZAVISNO-UPITNE RECENICE .. 139

VjElBA 38. NAMjERNE RECENICE - ZA HTjEVNE I~ECE ICE
I RECENICE UZ GLAGOLE SPRjECAVANjA I BOjAZN I . 141
VjEZBA 39. POSLjEDICNE RECEN ICE 144
VJEZBA 40. DOPUSNE RECENICE ...... . 146
VjEZBA41. VREMENSKE RECE ICE ......... . 148
VjEZBA 42. UZROCNE RECENICE .. 151
VjElBA 43. ODNOSNE III RELATI VNE RECEN ICE 154
VjEZBA 44. POREDBENE RECEN ICE 156
Vj EZBA 45. POGODBENE RECENICE 158

PREGLED POVjESNIH ZBIVANjA I KULTURNIH DOGADANj A

U DOBA REPUBLIKE 753.-31. pron.c. ... ................................ 161
RIMSKE MjERE .... 163
LATINSKA IMENA I KRATICE .......................... 164
GRAMATI CKI OODATAK ........................ . 166
STUDENTSKA H IMNA: GAUDEAMUS .. ... ................ 176

LATINSKO - BOSANSKO, HRVATSKI Rj ECNIK 177

BOSANSKO, H RVATSKO- LATINSKI RjECNTK 207

OSNOVNA LlTERATURA 215

SADRZAj ..................................................................................................... ................................. . 217

218