You are on page 1of 17

EKONOMSKI FAKULTET

EKONOMIJA I POSLOVANJE

SEMINARSKI RAD
OPERATIVNI MENADŽMENT
PLANIRANJE KAPACITETA
Ime i prezime profesora: Ime i prezime studenta:
Doc. dr Vaso Arsenović Sarić Zlatko
Broj indeksa: EP –
007/13

Banja Luka (Decembar, 2015)


S A D R Ž A J

Uvod.............................................................................................................1
PLANIRANJE KAPACITETA...................................................................2
1.Značaj i svrha planiranja kapaciteta..........................................................2
2.Vrste kapaciteta.........................................................................................3
3.Faktori koji determinišu optimalnu veličinu kapaciteta preduzeća...........4
4.Osnovni preduslovi korišćenja kapaciteta.................................................5
5.Strategija ekspanzije kapaciteta................................................................5
5.1.Određivanje ekspanzije kapaciteta......................................................6
5.2.Proces formulisanja strategijske ekspanzije kapaciteta.......................7
6.Taktički plan kapaciteta............................................................................8
6.1. «uska grla» kapaciteta........................................................................9
7.Planiranje korišćenja kapaciteta................................................................10
7.1.Analiza stepena korišćenja kapaciteta................................................10
7.2.Izrada plana korišćenja kapaciteta.....................................................11
8.Tekuće i investiciono održavanje kapaciteta.............................................13
Zaključak......................................................................................................14
Literatura......................................................................................................15

1
UVOD

U planiranju svog proizvodnog zadatka za preduzeće nije dovoljno da se


rukovodi samo rezultatima dobijenim prognoziranjem plasmana svojih
proizvoda na tržištu, već mora da uzme u obzir i razmatranja o raspoloživom
kapacitetu. Preduzeće je zavisno od svog kapaciteta kako u pogledu
asortimana tako i u pogledu obima proizvodnje.
Radi uspješnog obavljanja proizvodnih i drugih zadataka potrebno je voditi
računa da sredstva za rad budu valjano povezana i usklađena, posebno kada
se radi o mašinama, uređajima, postrojenjima. Zbog toga je sve veća
aktivnost preduzeća usmjerena ka planiranju kapaciteta.

2
P L A N I R A NJ E KAPACITETA

1.ZNAČAJ I SVRHA PLANIRANJA KAPACITETA

Za proizvodnju pjedinih vrsta proizvoda služe mašine, uređaji, sistemi sudova,


postrojenja i druga sredstva. Obim proizvodnje zavisi od veličine njihovog kapaciteta.
Različito može biti iskorišćenje postojećih sredstava za rad u preduzeću. U vezi s tim je i
potreba sagledavanja planiranog stepena iskorišćenja sredstava za rad (tj.kapaciteta).
Planirani stepen iskorišćenja sredstava za rad predodređen je tekućim planom
proizvodnje preduzeća kao i brojnih internih i eksternih faktora. Putem plana iskorišćenja
kapaciteta preduzeće mora da sagleda u kojoj mjeri će njegova sredstva za rad biti
zaposlena u pojedinim planskim periodima. Također je potrebno da sagleda i sa kakvim
će rezervama kapaciteta raspolagati da bi ih moglo iskoristiti. Za preduzeće je, također,
potrebno da izrađuje i planove investicionog održavanja sredstava za rad.
«Pod kapacitetom se podrazumijeva sposobnost tehničkog sistema u cjelini ili
pojedinih njihovih elemenata. U kratkom vremenskom periodu za koji se radi taktički
plan kapacitet se smatra konstantnim. To ne treba shvatiti bukvalno-tokom godine ili
dužeg vremenskog perioda vrše se određenja u kapacitetu da se odgovori zahtijevima
tražnje i ekonomičnosti proizvodnje.» (1,str.57)
Za planiranje proizvodnje ili pružanje usluga neophodno je da se zna veličina
kapaciteta ali i svi drugi elementi od kojih zavisi njihovo korišćenje. Veličina korišćenja
kapaciteta zavisi od: veličine samih sredstava za rad, veličine i strukture predmeta rada i
broja, stručnosti, znanja, i iskustva radne snage. I ostali elementi proizvodnje, ne samo
sredstva za rad, mogu da budu limitirajući faktori proizvodnog zadatka preduzeća ali je
kapacitet na prvom mjestu iz nekoliko razloga:
- «vrijeme potrebno da se nabave, dopreme, ugrade i puste u rad sredstva za rad je
relativno duže u odnosu na vrijeme potrebno za pribavljanje ostalih elemenata
- fleksibilnost sredstava za rad je daleko manja od fleksibilnosti ostalih elemenata
- koeficijent reprodukovanja sredstava za rad je daleko manji od koeficijenta
reprodukovanja ostalih elemenata proizvodnje
- za ulaganje u povećanje kapaciteta potrebna su relativno velika sredstva, dosta
veća nego za ulaganje u povećanje količine bilo kog drugog elementa
proizvodnje»(4, str.94)

3
Kapacitet pojedinačnih mašina, uređaja i postrojenja u proizvodnim preduzećima
industrijske proizvodnje mjeri se količinama proizvoda, sklopova, podsklopova, što,
praktično, znači da li sredstvo proizvodi dio proizvoda ili pak pojedine njegove dijelove.
U toku svog poslovanja preduzeće može da varira sa proizvodnjom bilo
varijacijama u veličini kapaciteta ili sa varijacijama u korišćenju postojećeg kapaciteta. U
oba slučaja kretanje proizvodnje se odražava na troškove po jedinici proizvoda ali je
način njegovog uticanja i njegovog ispoljavanja različit. Tako se u praksi i teoriji pravi
razlika između odnosa troškova sa proizvodnjom pri varijacijama korišćenja kapaciteta i
varijacijama i njihovoj veličini. Ovo razlikovanje vodi analitičkom razlikovanju kratkog i
dugog vremenskog perioda u ekonomskoj analizi.
U kratkom vremenskom periodu kapacitet se smatra fiksnim jer kratkoća
vremenskog perioda ne dozvoljava njegovo potpuno prilagođavanje zahtijevima tražnje
za proizvodima i uslugama preduzeća. U dugom vremenskom periodu preduzeće može
da mijenja svoj kapacitet i da ga prilagođava zahtijevima tražnje za njegovim
proizvodima i uslugama.
U kratkom vremenskom periodu preduzeće nastoji da optimalno koristi
postojeći kapacitet, dok u dugom vremenskom periodu ono može da varira svoj obim
proizvodnje bilo sa većim ili manjim intenzitetom korišćenja postojećeg kapaciteta ili
variranjem njegove veličine. Zbog toga se pravi razlika između strategijske ekspanzije
kapaciteta i taktičkog plana kapaciteta.

2.VRSTE KAPACITETA

Kapaciteti se sa tehničko-tehnološkog aspekta obično dijele na:


 tehničke ili ugrađene ili instalirane kapacitete
 realne proizvodne ili radne kapacitete

Tehnički ili ugrađeni ili instalirani kapaciteti predstavljaju kapacitet koji se koristi pod
svim idealnim uslovima bez zastoja u toku cijele godine, znači bez zastoja ne samo u
toku 24h već i u toku 365 dana. To je maksimalna sposobnost sredstva koju ono može da
ostvari u slučaju njegovog idealnog tehničkog stanja i idealnih ostalih uslova
proizvodnje. Ukoliko kapaciteti pojedinačnih sredstava za rad u okviru skupine
funkcionalno povezanih sredstava nisu međusobno usklađeni, onda se ugrađeni kapacitet
takve skupine sredstava za rad mora kvantifikovati na nivou onog pojedinačnog sredstva
čiji je kapacitet za određenu fazu tehnološkog procesa najmanji. To pojedinačno sredstvo
za rad ili grupa istovrsnih sredstava za rad predstavlja tzv. usko grlo proizvodnje.
Realni proizvodni ili radni kapaciteti predstavljaju proizvodnu sposobnost pojedinih ili
grupe sredstava za rad za iskorišćavanje tehničkog ili ugrađenog ili instaliranog
kapaciteta. To je u tehničkom smislu riječi maksimalno moguće iskorišćavanje
ugrađenog kapaciteta. Sposobnost korišćenja je prilično različita po pojedinim
preduzećima. Tokom rada sredstava za rad iz različitih razloga nastaju mnogobrojni
zastoji.

4
Razlika između ugrađenog i realnog kapaciteta nastaje usljed neizbježnih prekida i
zastoja u proizvodnji, koji su posljedica fizičkog trošenja mašina, uređaja i postrojenja i
nužnosti njihovog investicionog i tekućeg održavanja, zatim nedovoljno stručnog
rukovanja mašinama, slabijeg kvaliteta sirovina i materijala i sl.
Odnos između stvarno moguće proizvodnje (realnog kapaciteta) nekog sredstva za rad i
njegove teorijske proizvodne sposobnosti (ugrađenog kapaciteta) za određenu jedinicu
vremena predstavlja tzv.koeficijent tehničke sposobnosti tog sredstva za rad.

Kr
kts =
Ku

Pri čemu upotrijebljeni simboli znače: kts-koeficijent tehničke sposonosti; Kr-realni


kapacitet; Ku- ugrađeni kapacitet (4,str.97)
Planiranje korišćenja kapaciteta može biti nižeg ili višeg stepena u odnosu na
realni proizvodni kapacitet. Planiranje nižeg stepena korišćenja kapaciteta uslovljen je
zbog nemogućnosti realizacije proizvoda na domaćem i inostranom tržištu, obezbjeđenja
dovoljne količine repromaterijala.
Planiranje višeg stepena korišćenja proizvodnog (realnog) kapaciteta može se
učiniti samo ako se smanji vrijeme nerada mašina, uređaja, postrojenja. Što znači da se
radi za vrijeme neradnih subota, praznika, godišnjih odmora.

3.FAKTORI KOJI DETERMINIŠU OPTIMALNU VELIČINU


KAPACITETA PREDUZEĆA

Iskustvo prakse ukazuje na činjenicu opadanja troškova sa porastom veličine kapaciteta.


Pretpostavlja se da postoji optimalna veličina kapaciteta pri kojoj su dugoročni prosječni
troškovi najniži po jedinici proizvodnje. «Pod optimalnim preduzećem podrazumijevamo
ono preduzeće koje u postojećim uslovima tehničke i organizacione sposobnosti ima
najniže prosječne troškove po jedinici proizvodnje, kada su svi ovi troškovi koji moraju
da budu uključeni u dugom roku uključeni.» (2, str.433)
Ne može se sa sigurnošću reći koja je optimalna količina kapaciteta odnosno preduzeća,
ali se mogu odrediti faktori koji uslovljavaju optimalnu veličinu i okviri u kojima se
smatra da je preduzeće optimalne veličine.
Postoji čitav niz faktora koji utiču na odnos između veličine preduzeća i troškova.
Robinson je snage koje određuju nabolju veličinu preduzeća podijelio u pet glavnih
faktora: tehničke, finansijske, tržišne i rizika i fluktuacije. (2, str.434)
Od tehničkih faktora posebno se ističe podijela rada, koja vodi efikasnom
poslovanju. Bitni tehnički faktori koji se ističu su mogućnost korišćenja najsavremenije
opreme i uređaja i balansiranje procesa.
Finansijska sredstva su značajan limitirajući faktor. Mogućnost preduzeća da
pribavi sredstva za projektovanje i izgradnju kapaciteta optimalne veličine zavisi od
velikog broja faktora. Čest razlog zbog kog preduzeće nije u mogućnosti da izradi
kapacitet optimalne veličine je upravo nedostatak finansijskih sredstava. Zbog toga veća

5
preduzeća imaju povoljnije mogućnosti da pribave finansijska sredstva, lakše im je doći
do inostranih izvora finansijskih sredstava.
Tržište utiče na optimalnu veličinu preduzeća, kako nabavke elemenata
poizvodnje tako i plasmana proizvoda.
Elementi rizika su prisutni pri odlučivanju veličine preduzeća. Preduzeće ne
može da računa sa podacima iz prošlosti već se mora orjentisati na koncepciju planskih
troškova.
Faktor rukovodstva ima uticaj na ustanovljenje optimalne veličine preduzeća.
Osnovni problem rukovođenja velikim preduzećima nalazi se u «okoštavanju»
organizacione strukture i njenoj neprilagodljivosti izmjenjenim uslovima poslovanja u
sredini.

4.OSNOVNI PREDUSLOVI KORIŠĆENJA KAPACITETA

Osnovni preduslovi za korišćenja kapaciteta su: sirovine i sve vrste


repromaterijala, energija, neophodne usluge, radna snaga, tehnička dokumentacija,
realizacija proizvoda i neki tehnički elementi.
Svaki privredni subjekat koji se bavi prizvodnjom radi korišćenja kapaciteta
treba da bude snabdijeven sa svim predmetima rada. Usljed nedostatka repromaterijala,
odgovarajućih sirovina, energije i drugih elemenata ne mogu se koristiti kapaciteti, što
može dovesti do ukidanja proizvodnje pojedinih proizvoda.
Za uspješno korišćenje proizvodnih kapaciteta od posebnog značaja su stručni
direktno proizvodni radnici i kadrovi koji se bave problematikom proizvodnje. Veliki
uticaj na stepen korišćenja kapaciteta može imati nedostatak kadrova.
Radna snaga koja se bavi proizvodnjom, kao i kadrovi moraju posjedovati
sveukupnu tehničku dokumentaciju. Ona sadrži sva potrebna uputstva, što znači da će
njeno uredno primjenjivanje dovesti do kvalitetne proizvodnje i korišćenja kapaciteta.
Odgovarajuće tehničke službe u preduzeću moraju da prate svu tehnologiju i
tehniku sa ciljem da utvrde da li je adekvatna ili neadekvatna struktura kapaciteta, da li
postoje «uska grla», održavanje sredstava za rad, zamijenu kapaciteta, rezervne dijelove
za postojeću opremu i druge tehničke momente koji su od važnosti za korišćenje
kapaciteta.

5.STRATEGIJA EKSPANZIJE KAPACITETA

Pri donošenju odluke o ekspanziji kapaciteta preduzeće mora da sagleda konsekvence na


odnos između troškova, obima proizvodnje i dobiti. Poznato je da ekspanzija kapacitea
pretpostavlja povećanje fiksnih troškova. Dva su postupka poboljšanja dobiti uticanjem
na fiksne troškove:
1. njihovim sniženjem u apsolutnom iznosu i
2. povećanjem obima proizvodnje – degresijom fiksnih troškova po jedinici
proizvoda

6
Prije donošenja odluke o ekspanziji kapaciteta potrebno je sagledati kako će se promjene
u fiksnim troškovima odraziti na prelomnu taku rentabiliteta. Promijene u fiksnim
troškovima mijenjau prelomnu tačku rentabiliteta za isti procenat, pretpostavljajući da
ostali faktori ostanu nepromijenjeni.
Pri ekspanziji kapaciteta nastoji se da se porast fiksnih troškova neutrališe
većim obimom proizvodnje i prodaje ili sniženjem varijabilnih troškova ili pak na oba
načina.
Čest je slučaj da će upravljački organi preduzeća, bilo usljed ograničenosti
potencijala tržišta bilo usljed nedostatka finansijskih sredstava, morati da idu na drugo
riješenje veličine kapaciteta čija je veličina manja od optimalne. Logično je za
pretpostaviti da će se ići na izbor veličine kapaciteta koja pri datim uslovima obezbjeđuje
što niže troškove proizvodnje.
Novi koncept relevantan za strategiju ekspanzije kapaciteta je tzv. ekonomija
varijeteta (Economies of scope). Ona postoji kada ista oprema može da prizvodi različite
proizvode ekonomičnije u kombinaciji nego pojedinačno. U savremenoj mašini,
kontrolisanoj od strane računara, nije bitno da li radi uzastopno na nekoliko jedinica istog
dizajna ili slučajnim redosljedom na nekoliko različitih dizajna proizvoda. Promjene
vremena su zanemarljive i to je ekonomija varijeteta a ne obima.
Kvantitativno širenje kapaciteta se postiže:
 uvođenjem više smijena
 proširenjem kapaciteta na uskim grlima sa ciljem povećanja ukupnog kapaciteta
 usavršavanjem tehnologije i povećanjem kapaciteta cijele proizvodne linije (2,
str.440)

5.1.određivanje ekspanzije kapaciteta

Kod najvećeg broja preduzeća osnovni uzroci teškoća u kojima se nalaze su


prevaziđeni proizvodni program i visoki troškovi poslovanja. Ukoliko su dobit i prihodi u
opadanju radi se o postavljanju problema opstanka preduzeća.
Teško je tekućim mjerama riješiti problem visokih troškova poslovanja. Mnoga
preduzeća investiraju u novu tehnologiju ali troškovi su i dalje previsoki. Postoje i
slučajevi kada je odluka o ekspanziji kapaciteta racionalna ali je pogrešno terminirana.
Teško je odgovoriti na pitanje koji je kapacitet preduzeća potreban i kada treba
da se aktivira. Sredstva treba investirati u povećanje proizvodnje ako se efikasnije ne bi
mogla koristiti u drugim područjima djelatnosti preduzeća. Jedno od pitanja je da li
kapacitet treba da podmiri maksimalnu tražnju ili da podmiruje normalnu tražnju. Ako se
dio proizvodnje može izvoziti moguće je ići na veći kapacitet ako je on blizu optimuma.
Ako su oscilacije u tražnji značajne, bolje je nekada ići na manji kapacitet a u periodima
veće tražnje uvoziti dodajne količine proizvoda.
Konjukturne oscilacije se moraju predvidjeti da se ne desi da preduzeće
započne proširenje kapaciteta u periodu povećanje tražnje a aktivira ga u periodu pada
tražnje. Na osnovu toga, preduće ne može donositi odluku o ekspanziji kapaciteta na
osnovu sadašnje već na osnovu projecirane tražnje u budućnosti, kada će se kapacitet

7
početi da koristi. Da bi se
zadovoljila povećana
tražnja, obično se ide na bolje
korišćenja postojećeg
kapaciteta.

Slika 1. efekat promijena fiksnih troškova na dobit (2, str.439)

Pored predviđanja tražnje potrebno je i tehnološko predviđanje da se ne bi desilo da


tehnologija bude prevaziđena već u momentu aktiviranja kapaciteta ili uskoro poslije
toga. Na osnovu analize i predviđanja tražnje treba se odlučiti da li da se ide na
specijalizovanu proizvodnju ili na univerzalnu opremu koja će omogućiti da dolazi do
diversifikacije proizvodnje. U prvom slučaju troškovi po jedinici proizvodnje su niži ali
je preduzeće osjetljivo na oscilacije u tražnji. U drugom slučaju troškovi proizvodnje po
jedinici proizvoda su nešto viši ali se preduzeće brzo prilagođava zahtijevima tržišta i
nema velikih oscilacija u stepenu korišćenja kapaciteta.

5.2.Proces formulisanja strategijske ekspanzije kapaciteta

8
U stvaranju strategije ekspanzije kapaciteta potrebno je sagledati moguće
alternative, zatim faktore koji se mijenjaju usljed izbora pojedinih alternativa, koje je
potrebno kvantificirati i konačno izračunati sadašnju vrijednost troškova svake
alternative. Pri formulisanju strategije ekonomska analiza treba da obuhvati potrebna
finansijska sredstva i fiksne troškove.
Takozvano «drvo odlučivanja» može da se koristi kada se preduzeće nalazi u
dilemi da li da radi veći kapacitet sada ili manji čiji će kapacitet povećavati ukoliko se
potencijal tržišta povećava. Dva problema otežavaju primjenu ove tehnike. Prvi je u
teškoći pribavljanja podataka, a drugi se javlja ako se u praksi razmatra više od dvije
alternative jer u tom slučaju se razgranava drvo što komplikuje analizu.
Kada se radi o odluci o ekspanziji postojećeg kapaciteta potrebno je proći kroz
nekoliko faza da bi se došlo do racionalne odluke:
1. «odrediti alternativne opcije za veličinu i tip ekspanzije kapaciteta
2. sagledati buduću tražnju i troškove input-a
3. procijeniti vjerovatne tehnološke promjene i vjerovatnu zastarjelost
4. predvidjeti ekspanziju kapaciteta od strane ostalih preduzeća iz grane na osnovu
njihovih očekivanja u razvoju djelatnosti
5. koristiti ova saznanja pri određivanju balansa ponude i tražnje za djelatnost kao i
procjenu troškova i cijena
6. procijeniti očekivani priliv finansijskih sredstava kao posljedicu ekspanzije
kapaciteta
7. testirati čitavu analizu da se provjeri njena konzistentnost» (2, str.444)

Kada se govori o promijeni kapaciteta treba obratiti pažnju o kakvom se tipu


promijene radi: o ekspanziji ili redukciji. U dužem vremenskom periodu postoji više
načina prilagođavanja kapaciteta povećanoj tražnji. Prvi je da preduzeće ide na
podugovore sa drugim proizvođačima da postanu dobavljači. Drugi način je da preduzeće
ide na soluciju da sebi priključi druga preduzeća metodom akvizicije kao metodom rasta.
Treća alternativa je da se ide na kupovinu zemljišta, izgradnju objekata i pribavljanje i
instaliranje opreme. Četvrta alternativa je da se prošire ili modifikuju postojeći uređaji.
Konačno kapaciteti se mogu podešavati da stalno mogu da se reaktiviraju prema
potrebama.
Preduzeće je u savremenoj privredi ponekada prinuđeno da vrši redukciju
kapaciteta što ima za posljedicu prodaju uređaja i opreme, prodaju zaliha kao i redukciju
ili transfer zaposlenih. Druga mogućnost je da se stavi u rezervu dio uređaja, rasprodaju
zalihe i da se ide na transfer radne snage. Najpovoljnija je da se stvore novi proizvodi
koji će zamijeniti one koji su odavno u fazi zastarjelosti u životnom ciklusu proizvoda.

6.TAKTIČKI PLAN KAPACITETA

U kratkom vremenskom periodu za koji se radi taktički plan kapaciteta se smatra


konstantnim.

9
Tehnički kapacitet se odnosi na maksimalni stepen poslovanja – gornji limit dat
je tehničkim karakteristikama proizvođača, opreme i uređaja. On odgovara instalisanom
kapacitetu koji garantuje isporučilac opreme.

 jedinica 
TK max = FH – G min.norm. x U max norm.  
 sat 

gdje su:
TK = tehnički kapacitet
FH = godišnji fond časova
G = priznati gubici u časovima-minimalni i normalni
U = učinak u jedinicama mjere u jednom satu-maksimalni ili normalni (2, str.446)

Ekonomski kapacitet se odnosi na stepen poslovanja koji je optimalan sa


stanovišta troškova odnosno stepen pri kome su troškovi po jedinici proizvoda
minimalni. Normalni kapacitet se odnosi na neki prosijek, koji se utvrđuje na osnovu
snimanja u dužem vremenskom periodu.
Kapacitet se izražava slijedećim pokazateljima:
 vremenskim jedinicama koje su zajedničke za sve programe
 količinskim jedinicama (komadi, težina i sl.)
 novčanim jedinicama
 energetskim jedinicama (kada se radi o korišćenju energetskog potencijala)

6.1.«uska grla» kapaciteta

Jedan od zadataka taktičkog plana kapaciteta je otklanjanje «uskih grla» u procesu


proizvodnje, koji su posljedica neusklađenosti pojedinih elemenata kapaciteta. Kapacitet
pojedine opreme i uređaja nije usklađen sa kapacitetom opreme i uređaja na kojima se
prethodno ili naknadno obavlja proces proizvodnje. «Uska grla» nastaju zbog grešaka
koje se dešavaju u investicionom programu, zbog neusklađenosti kapaciteta mašina,
uređaja, postrojenja i druge opreme, kvara pojedinih sredstava za rad, smanjenja
mogućnosti pjedinih mašina da se njihovom upotrebom obavi proizvodnja materijalnih
dobara i mnogih drugih razloga.
Uzroci neusklađenosti kapaciteta su u neadekvatnom projektu izgradnje
pogona, neadekvatnom tehnološkom procesu, promijeni proizvodnog programa i sl.
Pojavi uskih grla doprinose i parcijalne modernizacije ili rekonstrukcije kapaciteta.
Značajna je usklađenost strategije ekspanzije kapaciteta i taktičkog plana kapaciteta.
Taktički plan treba da realizuje strategiju ali i da vrši određene korekcije u njoj ako je to
neophodno da se otklone neusklađenosti kapaciteta koje onemogućavaju njegovo
integralno korišćenje.
«Manjkovi kapaciteta i usko grlo mogu se smanjiti i otkloniti na slijedeći način:

10
o unaprijeđenjem organizacije rada radnih mijesta koja čine manjak ili usko grlo u
proizvodnji
o prenošenjem poslova koji imaju manjkove i usko grlo radnim mjestima druge
vrste koja mogu da obave ove poslove
o korišćenjem specijalnog alata i pribora na radnim mjestima na kojima postoje
manjkovi kapaciteta i usko grlo
o obavljanjem proizvodnje u jednoj ili dvije smjene proširenjem vremena rada
kapaciteta sa manjkovima i uskog grla
o kooperacijom proizvodnje sa drugim preduzećima za one dijelove ili operacije
proizvoda koji se obrađuju na mašinama koje imaju manjak kapaciteta
o rekonstrukcijom mašina koje imaju manjkove kapaciteta ili čine usko grlo radi
povećanja njihove produktivnosti time što se rad tih mašina automatizuje
o nabavkom nove opreme na onim radnim mjestima koja imaju manjkove
kapaciteta ili čine usko grlo kad su trajnijeg svojstva i ukoliko za to postoje
investiciona sredstva» (1, str.61)
Otklanjanje «uskih grla» se u privrednoj praksi najčešće obavlja pribavljanjem
odgovarajuće opreme i uređaja kojima se povećava proizvodna sposobnost na kritičnim
mjestima u procesu proizvodnje. Ukoliko je to neizvodljivo iz bilo kojih razloga
pribjegava se internom rješenju – uvođenju prekovremenog rada ili nove smjene na
kapacitetima koji su «usko grlo».

7.PLANIRANJE KORIŠĆENJA KAPACITETA

U cilju realnog planiranja korišćenja kapaciteta mašina, uređaja, postrojenja i drugih


sredstava za rad neophodno je da se izvrši analiza njihovog uticaja, koja se održava
gotovo za sve vrijeme eksploatacionog perioda. Sredstva za rad utiču na poslovanje, rast
i razvoj preduzeća svojim tehnološkim i proizvodnim karakteristikama, a takođe i svojom
vrijednošću čime se praktično uslovljava:
a) «asortiman proizvodnje,
b)obim proizvodnje,
c) kvalitet proizoda,
d) utrošak rada po jedinici proizvoda,
e) utrošak materijala po jedinici proizvoda,
f) troškovi sredstava za rad,
g) dužina tehnološkog ciklusa,
h)angažovanje sredstava u tehnološkom ciklusu u odgovarajućim planskim vremenskim
razdobljima» (1, str.67)

7.1.analiza stepena korišćenja kapaciteta

11
U namjeri da se što realnije planira korišćenje proizvodnih kapaciteta potrebno je izvršiti
analizu stepena korišćenja raspoloživih kapaciteta.
Najprije treba uzeti ostvarenu proizvodnju po pojedinim i grupisanim sredstvima za rad i
uporediti ih sa realnim proizvodnim kapacitetima.
Stepen korišćenja kapaciteta izračunava se pomoću slijedeće formule:

OOP  100
Skk = RKop
pri čemu upotrijebljeni simboli znače:
Skk – stepen korišćenja kapaciteta
OOP – ostvareni obim proizvodnje
RKop – realni kapacitet izražen obimom proizvodnje (1, str.68)

Za preduzeće je važno da sagleda ostvarenje stepena korišćenja kapaciteta u odnosu na


plan. Iskorišćeni kapacitet u odnosu na plan se može izračunati na osnovu slijedeće
formule:

OOP  100
Skpk =
POP
Pri čemu upotrijebljeni simboli znače:
Skpk – stepen korišćenja planiranog kapaciteta
OOP – ostvareni obim proizvodnje
POP – planirani obim proizvodnje (1, str.68)

Pored iznijetih stepena korišćenja kapaciteta potrebno je sagledati i stepen planiranog


kapaciteta u odnosu na realni proizvodni kapacitet. To se može predstaviti slijedećom
formulom:

POP  100
SPK = RKop
pri čemu upotrijebljeni simboli znače:
SPK – stepen planiranog korišćenja kapaciteta
POP – planirani obim proizvodnje
RKop – realni kapacitet izražen u obimu proizvodnje (1, str.69)
U cilju što boljeg planiranja korišćenja kapaciteta od posebnog značaja je da se
u svim organizacionim cjelinama i na nivou preduzeća obrade veličine kapaciteta
izražene obimom proizvodnje pojedinih proizvoda, dijelova, sklopova; upotrebom
materijala, efektivnim časovima.
Za realno planiranje potrebno je izračunati kapacitete pojedinih i grupa mašina i
druge opreme, što će omogućiti da se kapaciteti što bolje koriste.

7.2.izrada plana korišćenja kapaciteta

12
Za izradu plana korišćenja kapaciteta neophodno je da se zna: planirana
količina pojedinih proizvoda; sredstva za rad koja će upotrijebiti za proizvodnju i
normativ efektivnog rada pojedinih sredstava za rad po prizvodu.
Za uspješno planiranje potrebno je da se znaju kapaciteti pojedinih mašina,
grupe mašina i svih oruđa za rad u preduzeću. Ako preduzeće ima posebne organizacione
cjeline za pojedine proizvode gdje se upotrebljavaju iste mašine, kapacitet se izračunava
na osnovu realne mogućnosti proizvodnje u određenoj jedinici vremena, zatim
izračunavanjem broja radnih dana, časova i broja smijena.
Mada se raspoloživi realni kapacitet preduzeća javlja kao limitirajući faktor još
pri utvrđivanju tekućeg plana proizvodnje tj.u njegovom sklopu, treba da se izradi i plan
iskorišćenja kapaciteta. Ovo je neophodno iz slijedećih razloga:
- organi upravljanja preduzeća treba da znaju kakvo opterećenje njegovog
kapaciteta predstavlja utvrđen plan proizvodnje
- plan iskorišćenja kapaciteta može da predstavlja dragocijeni instrument vođenja
proizvodne politike u toku planskog perioda.
Izrada plana korišćenja kapaciteta vrši se na osnovu slijedećih podataka:
 planiranog obima proizvodnje izraženog na način na koji će se izraziti
veličina raspoloživog realnog kapaciteta u plaskom periodu
 raspoložive prosječne veličine realnog kapaciteta u odgovarajućem
planskom periodu izražene količinom proizvoda koja se u planskom
periodu može proizvesti sa odgovarajućim sredstvima za rad
Ukoliko preduzeće raspolaže tehnološki specijalizovanim sredstvima za rad, moraće
izradu plana iskorišćenja kapaciteta da prilagodi toj okolnosti. U tom slučaju se izrada
plana vrši na osnovu slijedećih podataka:
a) proračuna posebnog kapaciteta po pojedinim proizvodnim
odjeljenjima
b) proračuna raspoloživog realnog kapaciteta po odgovarajućim
proizvodnim organizacionim jedinicama preduzeća
Planski koeficijent iskorišćenja kapaciteta iznalazi se stavljanjem u odnos potrebnog i
raspoloživog realnog kapaciteta:

Kpo
k(i) =
Kr
pri čemu upotrijebljeni simboli znače:
ki – koeficijent iskorišćenja kapaciteta
Kpo – potreban kapacitet
Kr – realni kapacitet

Primjer plana iskorišenja kapaciteta bi izgledao ovako:

Količina Količina vremena efektivnog rada mašina (u časovima)


OPIS proizvoda Strugovi Bušilice Ukupno
(000 normativ Za ukupnu normativ Za ukupnu efektivnih
komada) količinu količinu mašinskih
časova
Proizvod A 1000 40 40000 10 10000 50000
Proizvod B 600 50 30000 12 7200 37000

13
Proizvod C 400 20 8000 5 2000 10000
Svega - - 78000 - 19200 97200
Planirani
koeficijent
izvršenja
radnih normi
1,20 0,90 -
Potreban
kapacitet 65000 21333 86333
Raspoloživi
realni 72000 24000 96000
kapacitet
ki = 0,90 0,89 0,90

Tabela 1. plan iskorišćenja kapaciteta (3, str.265)

8.TEKUĆE I INVESTICIONO ODRŽAVANJE KAPACITETA

Stepen korišćenja kapaciteta bitno je određen tehničkom ispravnošću opreme i


uređaja koja sačinjavaju kapacitet. U zavisnosti od tehničkih karakteristika opreme i
uređaja potrebno je na njima u određenim vremenskim intervalima obavljati remont ili
zamjenu osjetljivih dijelova. Neadekvatno tehničko održavanje neposredno se odražava
na kontinuitet procesa proizvodnje i kvalitet proizvoda. Opasnost zastoja ili kraćeg ili
dužeg prekida proizvodnje je gotovo uvijek prisutna iz brojnih internih ili eksternih
razloga za preduzeće ili više sile.
Kako održavanje tako i opravke neke zamjene spadaju u investiciono
održavanje. Kada je iz tehničkih razloga neophodno da se izvrši remont cijelog
kapaciteta mora se kratkoročnim ili operativnim planom poslovanja precizirati vremenski
period kada će doći do prekida proizvodnje.
Plan investicionog održavanja kao integralni dio taktičkog plana kapaciteta radi
se na osnovu tehničke dokumentacije o servisima i zamijeni dijelova opreme i analize
stanja osnovnih sredstava i planiranog intenziteta njihovog korišćenja.
Planiranje investicionog održavanja vrši se u okviru osnovnog planiranja u preduzeću.
Suština plana investicionog održavanja sredstava za rad sastoji se u:
- u prethodnom utvrđivanju svih pojedinačnih sredstava za rad na kojima treba
izvršiti investicione opravke,
- u utvrđivanju termina u kojima treba da se izvrše tj. da se okončaju investicione
opravke svakog pojedinačnog sredstva za rad,
- u predviđanju troškova investicionog održavanja sredstava za rad u određenom
vremenskom razdoblju.
U vezi sa planiranjem investicionog održavanja, bitno je da se planom obezbijedi :
- da se usklade termini izvođenje investicionih opravki, na pojedinim sredstvima za rad,
- da se unaprijed osigura najkraće moguće vrijeme zadržavanja pojedinih sredstava za
rad van proizvodnje,
- da se obezbijedi izvođenje investicionih opravki sredstava za rad, sa što nižim
troškovima,

14
Investiciona opravka treba da uslijedi kada je sredstvo za rad još uvijek sposobno za
funkcionisanje, jer njegovo iznenadno, neplansko isključivanje iz proizvodnje može da
nanese preduzeću velike štete.

ZAKLJUČAK

Za planiranje proizvodnje ili pružanje usluga neophodno je da se zna veličina kapaciteta


ali i svi drugi elementi od kojih zavisi njihovo korišćenje. Planiranje kapaciteta je od
značaja radi uspješnog obavljanja proizvodnih i drugih zadataka i trebaju se na adekvatan
način koristiti za efikasno obavljanje procesa proizvodnje.
Zanemarivanje planiranja kapaciteta itekako može dovesti do izvjesnih posljedica po
preduzeće, a u krajnjem slučaju može biti i pogubno po njega. Svako preduzeće nastoji
da smanji troškove po jedinici proizvoda što je posljedica boljeg korištenja postojećeg
kapaciteta.
Da bi preduzeće ostvarilo maksimalni dohodak i profit potrebno je kontinuirano praćenje
korišćenja sredstava za rad, predmeta rada i radne snage, održavanje sredstava u radnom
i ispravnom stanju i preduzimanje svih drugih mjera sa kojima se postiže veća efikasnost
instalisanih kapaciteta i efektivnost elemenata proizvodnje. Kapaciteti čine materijalnu
podlogu tekuće proizvodnje i njihovo racionalno korišćenje, održavanje, modernizacija i
zamjena je uslov prosperiteta u budućnosti.
Iz svega navedenog jasno se može uočiti da se sa razlogom akcenat stavlja na planiranje
kapaciteta u preduzeću.

15
LITERATURA

1. Stanoje Dogandžić, Poslovno planiranje, Novi svet, Priština, 1998.

2. M. Milisavljević, J. Todorović. Planiranje i razvojna politika preduzeća,


Savremena administracija, Beograd, 1995.

3. Živojin Perić, Planiranje i poslovna politika preduzeća, Savremena


administracija, Beograd, 1971.

4. Ž. Perić, B. Predić, Planiranje i razvojna politika preduzeća, Naučna


knjiga, Beograd, 1997.

16

You might also like