Professional Documents
Culture Documents
Sveučilište U Rijeci Ekonomski Fakultet: Diplomski Rad
Sveučilište U Rijeci Ekonomski Fakultet: Diplomski Rad
EKONOMSKI FAKULTET
ŽELJKO ČERNELIĆ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
1. UVOD........................................................................................................................... 1
2.2. INTERNET............................................................................................................ 5
I
3.6. Elektronička razmjena podataka (EDI) ............................................................... 25
II
6. PRIMJENA SUVREMENE INFORMACIJSKO-TELEKOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU PRODAJNE OPERATIVE .................................. 45
7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 52
Literatura ........................................................................................................................ 54
III
1. UVOD
Nastanak Interneta, brz tehnološki razvoj, razvoj novih usluga i važnost elektroničkog
poslovanja, nameću potrebu da se posebna pažnja posveti elektroničkom poslovanju i
primjeni suvremenih informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija u poslovanju tvrtki.
1
da primjena Interneta i elektroničkog poslovanja u poslovanju tvrtke Kraš d.d.
smanjuje troškove poslovanja.
Svrha i cilj ovog istraživanja je istražiti sve bitne značajke o Internetu i elektroničkom
poslovanju tvrtke Kraš d.d., a posebice o primjeni suvremene informacijsko-
telekomunikacijske tehnologije u poslovanju prodajne operative.
2
odgovarajućim kombinacijama korištene su ove znanstvene metode: induktivna i
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda generalizacije, metoda
klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije. komparativna metoda, povijesna
metoda, metoda dokazivanja, statistička metoda te grafičko prikazivanje podataka.
Zaključak daje kratak osvrt na rezultate istraživanja kojima je dokazana radna hipoteza.
3
2. INFORMATIKA I INTERNET
Čovjek se oduvijek bavio i fizičkim i umnim radom. U početku se služio samo svojim
osjetilima, umom i govorom, a kasnije određenim pomagalima. Ta pomagala bili su
kamenčići pomoću kojih je čovjek obavljao jednostavne računske operacije i komadići
drveta kojima je bilježio razna zapažanja. U kasnijoj fazi, čovjek izrađuje predmete i
oblikuje ih sukladno vlastitim potrebama, stvarajući jednostavne alate koji mu služe kao
pomagala za obradu podataka.
„Prvim djelotvornim alatom te vrste smatra se tzv. abakus, jednostavna računaljka
kakva je sve donedavno bila popularnom dječjom igračkom i obrazovnim pomagalom
za djecu mlađe dobi.“ (Panain i Strugar, 2000, p. 3)
Kako bi si olakšao prije svega fizičke, ali i intelektualne poslove, čovjek stvara
mehaničke strojeve. Prvi strojevi pojavljuju se u 17. stoljeću i namijenjeni su isključivo
obradi podataka. Za razvoj istih zaslužni su francuski fizičar Blaise Pascal koji stvara
aritmometar, te njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz koji svoj
stroj naziva binarnim strojem. Pomoću tih strojeva izvodili su se matematički proračuni
u obliku niza jednostavnih računskih operacija, kao što su zbrajanje i oduzimanje.
(Panain i Strugar, 2000, p. 3-4).
4
S vremenom dolazi do potpune zamjene mehaničkih dijelova strojeva elektroničkim, te
tako nastaju elektronički uređaji za obradu podataka, nazvanima elektroničkim
računalima, odnosno kompjutorima.
Prvo računalo koje je moglo izvoditi različite zadatke bilo je ENIAC što je kratica od
Electronic Numerating and Integrating Automated Computer. Konstruirano je 1944.
godine prvenstveno za vojne svrhe i značajno je pridonijelo učinkovitosti provedbe
završnih ratnih operacija i okončanju II svjetskog rata. (Panain i Strugar, 2000, p. 4)
Nakon toga nastaju brojna savršenija računala. Prva primjena računala, u komercijalne
ili poslovne svrhe, ostvarena je 1951. godine je prilikom obrade podataka popisa
stanovništva u SAD-u.
Računala su postala složeni uređaji i od velike su pomoći pri obradi podataka. Zbog
mogućnosti primjene računala u najrazličitijim ljudskim aktivnostima, razvija se
zasebna znanstvena disciplina – Informatika. Naziv informatika je akronim dvaju
francuskih riječi L'information i L'automatique.
„Informatika se definira kao znanost o prikupljanju, obradi, pohranjivanju, prenošenju
i uporabi informacija uz pomoć tehničkih (elektroničkih) uređaja.“ (Panain i Strugar,
2000, p. 4)
2.2. INTERNET
„Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje
računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol =
IP).“ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet, 2013.)
5
2.2.1. Povijesni razvoj Interneta
Prvo uspješno povezivanje dvaju računala, dogodilo se u rujnu i listopadu 1969. godine.
Prvo računalo bilo je na sveučilištu UCLA u Los Angelesu, a drugo na MIT-u
(Masaschussetts Institute of Tehnology) u Bostonu. Nakon toga se sve veći broj
računala uključuje na mrežu, koja se nazivala ARPANET, a u kojoj je bilo povezano
više od 1000 računala. Kasnije, iz sigurnosnih razloga, ARPANET se razdvaja na dvije
mreže: ARPAnet koja je služila za civilne potrebe, i MILNET za potrebe vojske.
(Panian, 2000-a, p. 1)
Internet danas sačinjavaju milijuni računala sa različitih strana svijeta povezani u jednu
jedinstvenu mrežu. Internet nema vlasnika već predstavlja jednu otvorenu informatičku
mrežu dostupnu svima sa tendencijom rasta. Internet se razvio iz lokalnih računalnih
mreža u kompanijama koje su omogućavale dijeljenje računalnih resursa i razmjenu
datoteka i pošte unutar tvrtke ili pružanje nekih drugih usluga.
(http://www.informatika.buzdo.com/s910.htm, 2013).
6
Internetom, u samo jednoj minuti, pošalje se više od 200 milijuna mailova. Na
YouTubeu se pogleda preko milijun videozapisa. Broj računala, tableta ili pametnih
telefona s kojima se spajamo na Internet približan je broju ljudi na Zemlji, a kroz dvije
godine možda će ih biti i dvostruko više (http://dnevnik.hr/vijesti/tech/pogledajte-sto-se-
dogodi-na-internetu-u-samo-jednoj-minuti---279346.htm, 2013).
Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/tech/pogledajte-sto-se-dogodi-na-internetu-u-samo-
jednoj-minuti---279346.html, 21.03.2013.
7
osnovna protokola su TCP (Transmission Control Protocol) i IP (Internet Protocol).
(Panian, 2000-a, p. 1-2)
8
2.2.3. Internetski servisi
Najznačajniji internetski servisi su: WWW (World Wide Web), elektronička pošta,
diskusijske skupine, distribucijske list, prijenos datoteka na daljinu (FTP – File Transfer
Protocol), uključivanje na udaljena računala (Telnet servis), videokonferencije i internet
telefonija.
„Internetski servis World Wide Web referencira se mnogim nazivima , kao što WWW,
the Web ili W3, a koncipirao ga je World Wide Web Consortium (W3C) na kraju 80-tih
godina.“ (Panian, 2000-b, p.17)
Hipermedijski dokumenti imaju dvije važne značajke (Panain i Strugar 2000, p. 91):
1. nema redoslijeda ili hijerarhije obuhvaćenih informacija.
9
2. Omogućuju da neke informacije budu u višestrukim odnosima prema nekim
drugim informacijama.
Web stranice uređuju se uporabom HTML-a (akr. engl. Hyiper Text Markup Language).
HTML je poseban programski jezik koji određuje kako će neka informacija izgledati,
odnosno kako će se ponašati na zaslonu korisnika kad je on zatraži. (Panain i Strugar,
2000, p. 91)
Svaka Web stranica ima svoju jedinstvenu adresu. Lokatori resursa, ili skraćeno URL
(akr. engl. Universal Resource Locator) specificiraju lokaciju ili adresu svake web
stranice na Internetu, odnosno poslužiteljsko računalo u čijoj je memoriji konkretna
web stranica pohranjena. URL sastoji se od najmanje dva dijela, i to od specifikacije
protokola za prijenos web stranice i od naziva domene, odnosno IP adrese računala, u
kojoj se nalazi web stranica. Programi koji su nam potrebni za pronalaženje web
stranica nazivaju se preglednicima (engl. Browser). Najpopularniji preglednici danas su
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik, 2013.):
ú Firefox
ú Mozilla
ú Opera
ú Internet Explorer
ú Safari i
ú Google Chrome.
Kao protokol za prijenos web stranice koristi se HTTP (akr. engl. Hyper Text Transfer
Protocol). Do tražene web stranice, korisnik će doći tako da na web pregledniku upiše
oznaku protokola i simboličku IP adresu poslužitelja koji održava tu stranicu. (Varga i
suradnici, 2007, p.52)
10
Slika 1. Naslovna web stranica Ekonomskog fakulteta u Rijeci
Na monitoru računala prikazat će se naslovnica, odnosno prva ili naslovna stranica web
mjesta Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Odabirom neke od ponuđenih opcija u
izborniku prelazimo se izravno na bilo koju daljnju stranicu, koristeći pritom svojstvo
hipermedijskih dokumenata da ne predstavljaju bilo kakav unaprijed utvrđeni redoslijed
ili hijerarhiju pretraživanja.
World Wide Web omogućuje tri vrste informacijskih poslova (Panian, 2000-b, p.19-20):
1. pretraživanje Web stranica,
2. pretplatu na Web sadržaje,
3. stvaranje (kreiranje) vlastitih Web stranica.
11
Elektronička pošta sadrži obilježja telefonije i pisane komunikacije. A to su hitrost i
trajnost.
Ime u adresi označava naziv ili ime vlasnika pretinca, organizacija instituciju u okviru
koje vlasnik „pretinca“ djeluje, a segment „područje“ odnosi se na oznaku zemljopisnog
područja ili djelatnosti. (Panian, 2000-b, p.21)
12
Shema 2: Princip rada elektroničke pošte
Za rad elektroničke pošte potrebna su dva protokola, POP protokol (engl. Post Office
Potocol) za primanje i pohranjivanje ulaznih poruka i protokol za slanje izlaznih poruka
SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol). (Varga i suradnici, 2007, p. 235)
13
Nedostaci elektroničke pošte su (Varga i suradnici, 2007, p. 236):
ú vrijeme putovanja poruke može se produžiti, a poruke se mogu putem izgubiti,
presresti i čak izmijeniti,
ú primanje neželjenih poruka, tzv. Spam-ova
ú poruke elektroničke pošte se lako mogu presresti i promijeniti njihov sadržaj.
ukoliko nisu kriptirane.
Koristi od Interneta i kvaliteta usluga, osnovni su razlog što su brojne tvrtke izgradile
vlastite mreže primjenjujući u njima koncept Interneta.
Intranet je unutarnja računalna mreža neke kompanije ili poslovnog sustava koja
funkcionira slično kao i Internet.
„Uloge intraneta u informacijskom sustavu mogu biti različite, tako da može (Varga i
suradnici, 2007, p.55):
ú biti zamjenom (supstitutom) za lokalnu mrežu tvrtke,
ú povezati više lokalnih mreža velike tvrtke,
ú biti zamjenom za rasprostranjenu mrežu tvrtke,
ú povezati lokalne i rasprostranjenu mrežu velike tvrtke.“
Intranet je privatna mreža neke tvrtke ili poslovnog subjekta koja primjenjuje
internetske standarde i protokole. Djelatnicima omogućuje jednostavnu komunikaciju i
suradnju te pristup informacijama kompanije. Razlika između Intraneta i Interneta
očituje se u pogledu vlasništva i prava pristupa. Kao što je već ranije spomenuto,
14
Internet nije u vlasništvu niti jedne kompanije ili osobe, dok je intranet privatna mreža u
vlasništvu neke tvrtke ili poslovnog subjekta. Što se tiče prava pristupa, Internetu može
pristupiti svatko tko ima mogućnosti za to, dok na intranet imaju pristup samo osobe s
ovlaštenjem. (Čapko, 2009, p. 48)
Svaki intranet u pravilu je i sastavni dio Interneta. Stoga između njega i Interneta treba
ugraditi mehanizam zaštite tajnosti informacijskog sadržaja i procesa u intranetu. Takav
se mehanizam zaštite naziva obrambenim zidom ili vatrozidom (engl. Firewall).
Firewall je uređaj ili računalni program kojim se omogućuje neometan pristup Internetu
iz intraneta, ali ograničava pristup iz Interneta u intranet. Shematski prikaz intraneta
prikazan je na shemi 3.
„Ekstranet (engl. extranet) je oblik povezivanja računalnih mreža dvaju ili više
zasebnih poslovnih sustava koji čine stanovitu poslovnu asocijaciju.“ (Varga i
suradnici, 2007, p.56)
Ekstranet je ostvariv samo onda kada tvrtke ili poslovni subjekti imaju već razvijene
vlastite intranete. S obzirom da svaki intranet ima vlastiti obrambeni zid, istovremeno
će služiti i kao zaštita ekstraneta od Interneta, ali i intraneta međusobno.
15
Shematski prikaz ekstraneta nalazi se na shemi 4.
Shema 4: Ekstranet
16
· razgovori se mogu obavljati svagdje gdje ima signala.
17
Navedene razlike između dviju tehnologija moguće je otkloniti ili kompenzirati
protokolom koji se naziva Wireless Application Protocol (WAP).
Mobilni telefoni i smart telefoni se mogu spojiti na Internet s gotovo bilo koje lokacije.
Da bismo se mogli spojiti na Internet moramo imati mobilni uređaj koji podržava
Internet spajanje.
18
2.2.6. Cloud computing
19
Cloud computing (shema 5) koristeći Internet omogućuje da aplikacije i dokumenti
poslani iz bilo kojeg dijela svijeta budu pohranjeni i čuvani na za to predviđenim
poslužiteljima. Cloud computing smanjuje potrebu za kupnjom novih računala i
programa. Pristup „podacima u oblaku“ odvija se putem web preglednika ili
specijaliziranih aplikacija.
Izvor: http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-03-293.pdf,2010.
20
3. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE
Pojava i razvoj Interneta te jačanje web servisa, u velikoj su mjeri doprinijeli shvaćanju
da Internet ne služi samo za razmjenu informacija, već da se njime učinkovito mogu
obavljati različiti poslovi. S vremenom Internet je postao najvećim svjetskim tržištem
roba, usluga, kapitala, rada i informacija, odnosno novim globalnim gospodarskim
prostorom.
Tvrtke su najprije svoje web stranice koristile za oglašavanja proizvoda i usluga koje su
nudile potrošačima. Kasnije se dodaju neke nove funkcionalnosti kao što su
pretraživanja ponuda, dogovaranja uvjeta kupnje i isporuke, naručivanja proizvoda ili
usluga, elektroničkog plaćanja i isporuke dobara u digitalnom obliku. Pojavljivanje sve
većeg broja poslovnih web mjesta pogodovalo je razvoju elektroničkih tržišta.
21
Elektroničko poslovanje primjenjuje se u svim gospodarskim djelatnostima, a najviše u
(Čapko, 2009, p. 23):
ú elektroničkoj trgovini,
ú elektroničkom marketingu,
ú elektroničkom bankarstvu,
ú elektroničkom investiranju, i
ú elektroničkoj burzi.
22
3.3. Tehnološke i zakonske pretpostavke razvoja Elektroničkog poslovanja
23
3.5. Sigurnost elektroničkog poslovanja
Kriptiranje je izmjena informacija, u oblik koji može pročitati samo ona osoba koja ima
ključ za dekriptiranje. Digitalni potpis služi za provjeru identiteta pošiljatelja i
osiguranja da poruka nije bila izmijenjena nakon potpisivanja, a digitalni certifikat se
koristi za provjeru da li određeni ključ pripada osobi koja ga treba posjedovati. (Čapko,
2009, p. 32-33)
24
3.6. Elektronička razmjena podataka (EDI)
EDI (engl. Electronic Data Interchange) je način razmjene različitih vrsta dokumenata
između tvrtki koji omogućuje smanjenje jednog dijela operativnih troškova tvrtke.
Elektronički dokumenti sadrže istu informaciju koja se nalazi na papirnatom dokumentu
koji organizacija koristi u neku svrhu. Razmjena elektroničkih dokumenata prakticira se
u trgovini, medicini, transportu, građevinarstvu, ali i u svim ostalim tržišnim
segmentima koji imaju potrebu za razmjenu. Elektronički dokumenti u odnosu na
papirnate dokumente imaju prednost kod pohrane i manipuliranja podacima bez
dodatnih troškova i pogrešaka ručnog unosa. Brzina kojom se na ovaj način dobivaju i
zaprimaju informacije u sustavu neusporediva je s brzinom izmjene papirnatih
dokumenata. (http://www.redok.hr/sto_je_edi.html, 2012.)
25
EDI omogućava razmjenu sljedećih vrsta dokumenata:
- narudžbe,
- otpremnice,
- račune.
26
Standardi koji se danas koriste u elektroničkoj razmjeni podataka su: ANSI ASC X12,
TRADACOMS, ODETTE, UN/EDIFACT. UN/EDIFACT standard koriste svi veći
međunarodni lanci, stoga je on za nas i najvažniji.
EDIFACT standard određuje kako se svaki artikl treba označiti GTIN kodom, a svaka
lokacija GLN brojem. EANCOM standard vrlo je bitan jer bez njega EDI razmjena ne
bi bila moguća. EANCOM osigurava da su poruke jasne, strukturirane i točne, a
korištenje GLN brojeva da neće doći do dupliranja. (http://www.optimit.hr/edi/-
/asset_publisher/6a93Ij7DSOHe/content/edi-standardi-razmjene-podataka, n.d.)
Trgovački artikli označeni su GTIN brojevima (engl. Global Trade Item Number).
GTIN predstavlja identifikacijsku šifru trgovačkog artikla i ne sadržava nikakve podatke
o artiklu. GTIN broj služi kao ključ za dohvat podataka prethodno zapisanih u bazu,
koji sadržavaju karakteristike nekog artikla (naziv, pos-naziv, cijenu, tarifnu grupu za
PDV). (http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/proizvoda-gtin, n.d.)
GLN (engl. Global Location Number) je numerički kod koji identificira bilo koju
pravnu, funkcionalnu ili fizičku lokaciju u sklopu neke poslovne ili organizacijske
strukture, kao što su (http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/lokacije-gln, n.d.):
- pravne jedinice (npr. cijela poduzeća, podružnice, kupci, banke...)
- funkcionalne jedinice (npr. određeni sektori unutar tvrtke, kao računovodstvo...)
27
- fizičke jedinice (npr. skladišta, određene prostorije u zgradi, mjesto isporuke...).
GLN ne sadržava nikakvu opisnu informaciju o lokaciju koju predstavlja, već ima
standardizirani format i strukturu koja omogućuje lokacijskom broju da bude jedinstven
u cijelom svijetu.
28
4. KRAŠ d.d.
U ovom poglavlju predstavljena je tvrtka Kraš d.d. kroz sedam poglavlja: 1) povijesni
razvoj, 2) misija i vizija, 3) organizacijska struktura, 4) ljudski resursi, 5)
proizvodni program, 6) upravljanje kvalitetom i 7) financijski pokazatelji
poslovanja.
Početkom 90-ih godina počinje novo razdoblje u razvoju Kraša, koje karakteriziraju
tranzicijske promjene – pretvorba društvenog vlasništva u privatno, te izgradnja
gospodarskog sustava na tržišnim načelima.
29
Do kraja 1998. godine realizirani su ključni razvojni projekti predviđeni Planom
restrukturiranja „Kraš 2000“, pri čemu je proizvodnja u Hrvatskoj objedinjena na jednoj
lokaciji. Uz modernizaciju proizvodnje, u okviru ovog projekta izgrađeno je i potpuno
automatizirano visoko-regalno skladište, jedinstveno u ovom dijelu Europe.
Kraš danas posluje kao suvremena tržišno orijentalna kompanija. Godišnja proizvodnja
Društva premašuje količinu od 33.000 tona konditorskih proizvoda, od kojih se gotovo
polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta.
Misija Kraša je stvaranje originalnih brandova visoke kvalitete koji svojim okusom
povezuju generacije potrošača. Najveća su vrijednost kraševi zaposlenici i bogato
iskustvo stoljetne tradicije. Svoje poslovanje Kraš razvija kroz samostalni razvoj
kompanije i transparentan odnos sa poslovnim partnerima i zajednicama sa kojima
posluje. (http://www.kras.hr/hr/misija_i_vizija, n.d.)
30
2. marketing i prodaja
3. razvoj, investicije i kontrola
4. financije i kontroling
5. kadrovski, opći i pravni poslovi.
Pored navedenih pet sektora u sastavu Kraš Matice nalaze se Ured Uprave društva i Eko
park Kraš - Bratina.
31
Shema 7: Organizacijska struktura Kraš d.d.
NADZORNI ODBOR
1 PREDSJEDNIK
1 ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
4 ČLANA
TVORNICA
BOMBONSKIH SLUŽBA
PROIZVODA SLUŽBA KONTROLE
LOGISTIKE
TVORNICA
KEKSA I VAFLA
SLUŽBA
ODRŽAVANJA
32
Kraš grupa u svom sastavu ima i slijedeća ovisna društva (7 u inozemstvu i 2 u
tuzemstvu):
1. Mira a.d., Prijedor 6. Kraš CZ spol sr.o., Prag
2. Krašcommerce d.o.o., Ljubljna 7. Kraš Commerce d.o.o., Beograd
3. Kraš trgovina d.o.o., Široki Brijg 8. Kraš-trgovina d.o.o., Zagreb
4. Kraškomerc d.o.o.e.l., Skopje 9. Kraš centar d.o.o., Osijek
5. Kraš Slovakija sr.o., Bratislava
U 2013. godini u Kraš grupi zaposleno je 2505 zaposlenika, od toga u Kraš matici 1600
zaposlenika. U strukturi zaposlenika prema spolu, 70% čine žene, a 30% muškarci.
Struktura zaposlenih
1. VSS 12,57
2. VŠS 3,22
3. VKV 9,05
4. SSS 40,38
5. KV 14,65
6. PKV 3,63
7. NSS 16,50
33
Grafikon 1: Struktura zaposlenih u Kraš d.d.
40%
4.5.1. Čokolade
Kakao proizvodi temelj su Kraševe tradicije i kvalitete, jer je Kraš prvi proizvođač
čokolade na području jugoistočne Europe. Od čokolada u svom proizvodnom
asortimanu Kraš ima slijedeće brandove:
1. Dorina (uključujući Dorina Čoksa),
2. Kraš 1911.,
3. Životinjsko carstvo,
4. Kolumbo,
5. Bananko.
34
5.4.2. Bombonjere
4.5.4. Bomboni
Kraševi bomboni nadaleko su poznati i omiljeni kako djeci tako i odraslima. A to su:
1. KIKI (uključujući i gumene bombone),
2. Bronhi,
3. 505 sa crtom,
4. Mentol,
5. Pepermint.
35
4.5.5. Ostali proizvodni asortiman
Pored gore navedenih brandova Kraš u svom proizvodnom asortimanu još ima: slani
asortiman (VIC), dijetalni asortiman (proizvodi bez šećera), kakao instant napitke (Kraš
express), kulinarski asortiman (čokolada za kuhanje, kakao prah, čokolada u prahu,
oblatne,…)
Kraš d.d. je prvi u svojoj branši 1997. godine uspostavio dokumentirani sustav
upravljanja kvalitetom. Sustav je provjeren i odobren od priznate svjetske certifikacijske
tvrtke Lloyd´s Register. Od tada sustav se primjenjuje i neprekidno poboljšava u skladu
sa zahtjevima međunarodne norme ISO 9001.
Kraševa služba kontrole kvalitete, kao najvažniji dio upravljanja kvalitetom, u vlastitim
laboratorijima obavlja stalnu provjeru parametara kvalitete u odnosu na definirane
zahtjeve specifikacija, zakonskih propisa i pravilnika.
36
2. HALAL – certificirani proizvodi prihvatljivi su za konzumaciju pripadnicima
islamske vjeroispovijesti.
3. IFS – International Food Standard – međunarodna norma kojom se trgovačkim
lancima i dobavljačima jamči sigurnost i kvaliteta hrane koju za njih proizvode drugi
proizvođači.
Kraš grupa je u poslovnoj 2012. godini ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu
od 1.038,00 milijuna kuna, a ukupni konsolidirani rashodi u 2012. godini ostvareni su
u iznosu od 1.032,10 milijuna kuna. Prihodi na domaćem tržištu ostvareni u iznosu od
571,80 milijuna kuna, a u inozemstvu u iznosu od 415,10 milijuna kuna što čini 42 %
ukupnih prihoda.
Kraš grupa je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 456,5 milijuna kuna. Ukupni
rashodi u prvom polugodištu 2013. godine ostvareni su u iznosu od 450,4 milijuna
kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ukupni prihodi manji su za 32,8 milijuna
kuna, dok su ukupni rashodi manji za 33,9 milijuna kuna. Neto dobit u prvom
polugodištu 2013. godine iznosi 3,6 milijuna kuna. (Rezultati poslovanja Kraš grupe za
prvo polugodište 2013. godine polugodišnji izvještaj-nerevidirano, konsolidirano,
2013.)
37
Udio prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima povećan je na 42,7%.
Povećan je obujam izvoza na tržišta Australije, Saudijske Arabije, Slovenije, Slovačke,
Švedske, Crne Gore i Kosova.
Rast cijena energenata i glavnih sirovina (brašno, škrobni sirup i biljne masti) u odnosu
na isto razdoblje prošle godine, nepovoljno odrazilo na ostvarene rezultate.
38
5. INTERNET I ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U
TVRTKI KRAŠ d.d.
Princip rada Intraneta u tvrtki Kraš d.d. prikazano je na shemi 8. Podignut je privatni
oblak kojim se daju usluge Kraš-u (Zagreb), Karolina-i (Osijek) i Mira-i (Prijedor,
BiH). Prodajni centri, koji su unutar Sektora marketing i prodaja – Služba domaće
prodaje na lokacijama Zagreb, Rijeka, Split i Osijek također su povezani na Krašev
privatni oblak. Tvornica u Zagrebu, Prodajni centri, te tvornica u Karolina Osijeku
koriste MPLS tehnologiju za povezivanje na mrežnom nivou. Multi-Protocol Label
Switshing (MPLS) je tehnologija koja osigurava tradicionalni model prosljeđivanja
paketa kroz mrežu, all na mnogo elegantniji, efikasniji i brži način.
39
Kraš maloprodaja (Kraš bombonjere i Choco barovi) na „oblak“ su povezani ADSL
VPN tehnologijom. Tehnologijom koja brzo, efikasno i sigurno osigurava pristup
udaljenim lokacijama, omogućujući tako djelatnicima koji nisu u prostorima tvrtke
pristup informacijama.
Sve mreže izvan matične mreže na lokaciji Kraš d.d. Ravnice – Zagreb pristupaju
oblaku kroz UTMS uređaje gdje se prati i podešava razina pravila pristupa.
Sve tvrtke Kraš grupe, pristup Internetu ostvaruju kroz krašev priključak na Internet koji
je nadziran od strane UMTS uređaja. UMTS (engl. Universal Mobile
Telecommunications System) je jedna od tehnologija treće generacije (3G) mobilne
telefonije. UMTS omogućuje prijenos podataka teoretskim brzinama do 2 Mb/s, dok su
realne brzine puno niže, do 384 Kbit/s.
Davatelj internetskih usluga (engl. Internet Service Provider), odnosno tvrtke koje
pružaju pristup Internetu su Megatrend poslovna rješenja d.o.o. i Pantheon plus d.o.o.
Prije početka elektronske razmjene podataka potrebno je bilo između Kraš-a i kupca
izvršiti razmjenu podataka i to GTIN kodove i GLN brojeve.
40
5.2.1. Razvoj elektroničke razmjene podataka u Kraš-u
U rujnu 2006. potpisan je prvi ugovor za usluge e-poslovanja sa Panteon group d.o.o. U
veljači 2009. godine započinje primjena EDI-a sa kupcem Metro (e-narudžba). U
kolovozu 2009. započinju pregovori sa kupcem Billa (e-narudžba), a krajem 2009.
godine započinje suradnja sa kupcem Kaufland (e-narudžba).
41
- nestaje potrebe za usklađivanjem stanja obveza i potraživanja
- manje neispravnih računa
- manje otpisa
- manje otvorenih potraživanja
- manje grešaka u narudžbama,
3. učinkovitija logistika:
- učinkovito određivanje narudžbi zahvaljujući točno izraženoj težini i
izmjerama
- lakše praćenje i sljedivost narudžbe
- manje vraćenih pošiljki
- točnije komisioniranje robe
- optimizirano kratkoročno planiranje,
4. učinkovitiji zaposlenici:
- zahvaljujući manjem opsegu administrativnog posla, djelatnici se mogu
više posvetiti podizanju nivoa odnosa s poslovnim partnerima.
42
Narudžba sadrži slijedeće podatke:
- GLN
- EAN
- naručenu količinu.
43
5.3. Poslovanje između kompanije i potrošača.
Pored korporativne web stranice (u prilogu 1 na kraju diplomskog rada) tvrtka Kraš d.d.
izradila je i objavila slijedeće web stranice putem kojih komunicira sa svojim
potrošačima, oglašava vlastite prodaje i prakticira elektroničku trgovinu. a to su:
- Igraoni.ca (u prilogu 2 na kraju diplomskog rada) –namijenjena djeci sa raznim
igrama i multimedijskim sadržajima,
- Ekopark Krašograd (u prilogu 3 na kraju diplomskog rada) - web aplikacija
ekoparka u Bratini koji prvi značajniji iskorak Kraš-a iz primarnog biznisa
proizvodnje slatkiša,
- Choco bar (u prilogu 4 na kraju diplomskog rada) – aplikacija koja poziva u
Krašev svijet čokolade, gdje se uz odabrani asortiman poznatih Kraševih
proizvoda nudi velik izbor jedinstvenih, rukom rađenih čokoladnih pralina i
izvorno pripremljenih i maštovito ukrašenih koktela,
- Kraš centra (u prilogu 5 na kraju diplomskog rada) – web stranica kraševog
rasadnika,
- Kraš-trgovine (u prilogu 6 na kraju diplomskog rada) – web stranice za on-line
prodaju proizvoda iz asortimana Kraš grupe.
44
6. PRIMJENA SUVREMENE INFORMACIJSKO-
TELEKOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE U
POSLOVANJU PRODAJNE OPERATIVE
Informatizacija terenskih aktivnosti danas više nije pitanje izbora već nužnost. Nove
tehnologije, poput tablet računala i pametnih telefona, te mobilnih komunikacija, imaju
sve veće mogućnosti uz istovremeno sve niže cijene.
Donošenje odluka samo temeljem „osjećaja“ donosi lošije poslovne rezultate, na svim
razinama, a sporo donošenje odluka je pogubno, pogotovo u krizi. Brzi i uspješni
donositelji odluka koriste više informacija u odlučivanju, stoga su terenske informacije
nužne za donošenje utemeljenih odluka.
Tvrtka Kraš d.d. vlastitim resursima razvila je sustav mobilne aplikacije „Dlanovnici“.
Aplikacija „Dlanovnici“ služi za podršku prodajnoj operativi u obradi prodajnih mjesta
(kupaca) putem mobilnih uređaja (dlanovnika).
45
Slika 3: Samsung Galaxy S3
Izvor: http://www.electricpig.co.uk/2012/05/03/samsung-galaxy-s3-arrives-giant-
screen-and-siri-slaying-skills/index.html, 2012.
46
Aplikacija „Dlanovnici“ omogućuje sistematizaciju i pohranjivanje svih važnih
podataka o poslovanju na jednom mjestu. Evidencije o kupcima, prodajnim mjestima,
narudžbama, proizvodima, marketinškim aktivnostima, dostupne su "na dlanu" i
upućuju svakog djelatnika na njegov sljedeći korak. Sve informacije prikupljene na
terenu djelatnici upisuju u program i šalju u Kraš, oslobađajući se često nepotrebnih i
zamornih administrativnih poslova. Na taj način, značajno se podiže brzina i efikasnost
terenskih aktivnosti. Zahvaljujući on-line prijenosu podataka između Kraša i djelatnika
na terenu, svježe informacije izravno s tržišta uvijek su dostupne za potporu poslovnom
odlučivanju.
Temeljni modul aplikacije je ruta. Jedna ruta obično odgovara jednom radnom danu
trgovačkog predstavnika i sadrži popis prodajnih mjesta koje trgovački predstavnik
posjećuje u tom danu.
Narudžbe, kao i sve ostale marketinške aktivnosti obavljaju se kroz obradu prodajnog
mjesta unutar rute. Na slici 4 prikazan je ekran sa prikazom: predložaka ruta, planiranih
ruta, ruta u radu i obavljenih ruta.
47
Za planiranu rutu unosi se kilometraža na početku i završetku, te troškovi (slika 5 ). U
popisu troškova kilometraža se automatski računa na temelju početne i završne
kilometraže.
48
Slika 6: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Prodajno mjesto
Artikle u narudžbi moguće je filtrirati po nazivu i šifri artikla. Na popisu artikala biramo
jedinicu mjere: transportno pakiranje, komadi, palete.
49
Slika 7: Izgled aplikacije „Dlanovnici“ – Narudžba
50
Kada je posjeta prodajnog mjesta završena može se zaključati obrada tog prodajnog
mjesta. U trenutku kad se zaključa prodajno mjesto narudžba i marketinške aktivnosti
vezane za to prodajno mjesto, te ostale aktivnosti vidljive su u kraševom operativnom
sustavu.
51
7. ZAKLJUČAK
Tvrtka Kraš d.d. posebnu važnost pridaje poslovanju između kompanije i potrošača, i to
oglašavanjem i marketingom proizvoda putem Weba. Oglašavanje i marketing putem
Weba omogućava jeftino i globalno objavljivanje i ažuriranje informacija o
proizvodima i o samoj kompaniji.
52
resursima razvijen je sustav mobilne aplikacije pod nazivom „Dlanovnici“. To je web
aplikacija kojoj se pristup ostvaruje pomoću suvremenog pametnog mobilnog telefona –
„androida“, stoga je potreban stalni pristup Internetu. Uporaba mobilne aplikacije
„Dlanovnici“ omogućuje sistematizaciju i pohranjivanje svih važnih podataka na
jednom mjestu od evidencije o kupcima, prodajnim mjestima, narudžbama,
proizvodima i marketinškim aktivnostima. Prijenosu podataka između Kraša i djelatnika
na terenu je „on-line“, stoga su informacije s tržišta uvijek dostupne menadžmentu,
odnosno informacije menadžmenta prodajnoj operativi.
53
Literatura
w Knjige
w Članci
w Ostali izvori
54
2. EDI standardi razmjene podataka, 2012., OptimIT d.o.o., dostupno 03.09.2013.
na <http://www.optimit.hr/edi/-/asset_publisher/6a93Ij7DSOHe/content/edi-
standardi-razmjene-podataka>
3. Identifikacija trgovačkih artikala (GTIN), GS1 Croatia, dostupno 04.09.2013. na
<http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/proizvoda-gtin>
4. Internet, 2013., Wikipedija, dostupno 05.05.2013. na
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet>
5. Internetski preglednik, 8. ožujka 2013, Wikipedija, dostupno 15.05.2013. na
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_preglednik>
6. LOKACIJSKI KODOVI GLN - GLOBAL LOCATION NUMBER, GS1
Croatia, dostupno 04.09.2013. na
<http://www.gs1hr.org/djelatnosti/identifikacija/lokacije-gln>
7. Misija i vizija, Kraš d.d. Zagreb, dostupno 15.05.2013. na
<http://www.kras.hr/hr/misija_i_vizija>
8. Osnove interneta, 2013., Google, dostupno 25.05.2013. na
<http://www.google.hr/intl/hr/goodtoknow/web/101/>
9. Pogledajte što se dogodi na internetu u samo jednoj minuti!, 21.03.2013.,
Dnevnik.hr, dostupno 05.05.2013. na <http://dnevnik.hr/vijesti/tech/pogledajte-
sto-se-dogodi-na-internetu-u-samo-jednoj-minuti---279346.html>
10. Radić, D., 2013, Informatička abeceda, dostupno 05.05.2013. na
<http://www.informatika.buzdo.com/s910.htm>
11. Što je EDI (Electronic Data Interchange), 2013., MEGATREND REDOK d.o.o.,
dostupno 31.08.2013. na <http://www.redok.hr/sto_je_edi.html>
12. Upravljanje kvalitetom, Kraš d.d., Zagreb, dostupno 15.05.2013. na
<http://www.kras.hr/hr/nase_odgovornosti/prikazi-26-upravljanje-kvalitetom>
13. Zadravec, D., WAP - novi standard u mobilnim komunikacijama, Info-
Mob.com, dostupno 26.05.2013. na
<http://www.info-mob.com/clanci/wap-mobilni-internet.html>
Popis infografika
55
Popis shema
Popis slika:
Popis tablica:
Popis grafikona:
56
Popis priloga
57
3. Prilog 3: Izgled web stranice Ekoparka Krašograd 44
58
5. Prilog 5: Izgled web stranice Kraš centra 44
59
7. Prilog 7: Izgled web stranice Dorine 44
60
IZJAVA
Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i
povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Student
Željko Černelić
61