Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Felja Osnove Elektrotehnike

    Uploaded by

    F F
    24 views379 pages

    Original Title

    Felja-Osnove-Elektrotehnike

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    24 views379 pages

    Felja Osnove Elektrotehnike

    Uploaded by

    F F

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 379
    1. Elektritni krugovi istosmjerne struje Polazeti od atomistitke koncepcije o strukturi materije, elektriéki neutralnim na- zivamo tijelo s jednakim brojem elektrona i protona u njegovim atomima. Pod poimom elektritki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narugena; pozitivno nabijeno tijelo ima viSak protona (pozi- tivnih naboja), odnosno manjak elektrona (negativnih naboja), dok je kod nega- tivno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbu- deno stanje, Sto se otituje djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, na naboj ne bi djelovala nikakva sila, Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; ono prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom ¥. Tako uzbuden prostor nazivamo elektriénim poljém E i definiramo ga kvoci- jentom sile na naboj i samog naboja, dakle kao; eon 2 Ako se u prostoru s izgradenim elektriénim poljem nade veca koli¢ina slobodnih naboja, oni ée se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotnd od smjera djelovanja polja (negativni naboji). Da bi se kvantti- tativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih Zestica, uvodi se veli¢ina jakosti elektriéne struje Z kao: dakle kao koligina naboja koja prostruji nekom povréinom u £ sekunda, podijeljena s tih f sekunda, uz uvjet da strujanje tee vremenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: a, 8. I= Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile = polja obavija se neki rad. Izra~ Eunavanje njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasiénim metodama me- ike, putem umnodkom sile, puta i kosinusa kuta medu njima, odnosno opte- integralom: Izrazom F - ds uveden je tzv. skalarni produkt vektora sile I i vektora elementa puta ds, koji je po definiciji jednak F «ds + cos a, dakle umnosku iznosa sile F, elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima. Skalarnim. produktom F - ds odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta, i to kao umnozak projekcije sile u smjeru elementa puta i samog elementa puta (E+ cos «) - ds, ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sie, dakle kao F (ds cos a). Buduéi da se u praksi redovno susre¢emo s mnogo naboja, koji u odredenom, duzem ili kraéem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s, ova relacija nije najprikladnija za primjenu. Zato je uvedena nova, pomoéna velitina, koja omogucuje brie i jednostavnije odredivanje rada. Razmisljamo: ako u istom vre- menski nepromjenljivom polju, i to po istom putu, dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa, obavijeni radovi imat ée razlitite vrijednosti. Uz dva puta veci naboj, na primjer, i rad ée biti dvostruk. Ako se, dakle, izvreni rad podijeli s nabojem, dobit emo konstantnu velitinu, velicinu ,,umjetno“ dobivenu dijeljenjem fizikal. nih kategorija rada i naboja i neovisnu o iznosu pomicanog naboja. Taj kvocijent vat Q nazivamo elektriénim naponom izmedu krajnjih totaka puta s. Sto smo time postigli? Krenemo li obrnutim redom, brzo éemo doti do odgovora. ‘Ako se kvocijent 4. mode izmjeriti nekim instrumentom, a mode se, onda ima smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici, i to preko jednog etalona. Obavivéi to i otvorivsi moguénost mjerenja bilo kojeg napona, rad postaje: A=U-Q= ana a snaga: oe I Ovim zahvatom, kao 8to vidimo, razmatranja prebacujemo iz vektorskih velitina polja i sila u skalarne i lako mjerljive veligine napona i struja. Anali krugova prijeéi ée zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima, izbjedi sloZena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija. 1.1. UVODNI PRIMJERI 1. Elektrigno polje proizvedeno tozkastim nabojem Qj) ima radijalan smjer i mijenja se u zraku po zakonu: 7 oS a hs dome 1 Nabijena kugla ponaia se kao da joj je sav naboj koncentriran u sreditu, pa zbog toga kad god govorimo 0 totkastom naboju kao o geometrijskoj apstrakeiji, obradujemo zapravo, u reaino} domeni, nabijenu kuglu, 10 gdje su: r=udaljenost od tog naboja &)=8,854 - 10-12 a apsolutna dielektrigka konstanta ‘m Fy=ledinitni vektor radijalnog smjera.” Koliki: je «rad izvrien: prilikom’pomicanja naboja Q po konturi 1—2—3—4—1, koja sé nalazi u polju naboja Qo i ije su dionice 1-2 i 3—4 dijelovi pravaca sa sjeciStem u Qy, a 2—3, odnosnd 4—I, dijelovi koncentritnih krwinica sa sredigtem 1 Qy? (sl. 11a). SL L.1.a,b Zaidano: Qo=4 + 10-* As Q=5-10-7As n=im n=2m Rje’enje Poznavajuéi izraz za polje totkastog naboja, mozemo naéi i silu na naboj Q. Vektor te sile imat ée razligite vrijednosti duz putanje 1—2—3—4—1. Na dionicama 2—~3 i 4—I njegov ée iznos biti konstantan, jer je na njima udaljenost od Qy kon- stantna, Na dionicama 1-2 i 3—4 smjer ée biti isti (na svakoj od njih), ali ée se zato iznos mijenjati. Pogledajmo sada sliku 1.1b) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim totkama kon- ture |—2—3—4—-1. Naznagene sile ielementi puta dS daju bazu za izragunavanje trazenog rada. Medutim, prvo treba re¢i nekoliko rijegi o principu kojim éemo se koristiti. U slugaju kada gibanje tege po pravcu i kada je sila du% Sitavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru, rad je jednak umnodku sile, puta i kosinuga kuta medu njima, dakle kao: A=F+s- cosa. Kako su ovdje i sila i put orijentirane veliéine, tu istu relaciju mozemo izraziti skularnim produktom vektora F i's, koji je po definiciji jednak: F -S=F +5: cos a [ie tako da je onda: AaB-s Kada sila duz puta nije konstantna, bilo po iznosu, bilo po smjeru, ili i po iznosu i po smjeru, a pogotovo ako jos ni put nije ravan, relacija A= +s rjeSenja. Kad bismo, naime, htjeli upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi se odmah pitanje koju silu F i koji put $ uvrstiti u njega, jer ni jedna ni drugs veliéina nisu jednoznaéno odredene. Tzlaz iz te situacije pruza slijedeéi postupak. Mjesto da ratunamo s ditavim putom s, rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjetaka ds, Time svjesno unosimo od- redemu pogresku. Medutim, sto su odsjetci manji, put (neka krivulja) bit Wa), pomak ée se odito izvesti na ratun neke vanjske energije, i tada ce biti Usa>0. Uz Usa<0, potencijalna energija se smanjuje, a to znati da rad vr8i sila elektritnog polja. Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vréi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim nabojem situacija je obrnuta). ZavrSavajuéi ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (a po- glavlju 2.1.3. on ée biti podrobnije razcaden), napomenimo jo8 da

    You might also like