You are on page 1of 4
‘XLIV KONFERENC! A ETRAN, SOKOBANJA, 26-29. JUNA, 2000. ABUSTICKA EMISUA SKLOPOVA DIZEL MOTORA Pearovié Predrag, Industrija Motora Rakoviea Salida) — Motor sa unatraSejinsagorevanjem -precstavii vitepobudn!levor buke ¥ sibractia. Radom Sopora motera 4 pomocnh ogregaia, mehanitia 1 Dpriisna energja. pretvra seu energie talasnog Tretanja brot delove motora. Jedan deo ove energie ‘se nepasredno prenosi mo akusihe sedinu ude Dprinarnihcyutnih tlasa. Drugt deo energie 50 ‘die talasa krece kroz delove priguluje se 18 pojatora sopstrene vibracije veéih delova motora (blok, krito. ‘lana 1 dr) koji preko. sso povrtina eminyje Sehundarne Dune talase U Industri motora Rakovica erfond te veoma cpsebaa istredvanja nestonka 4 karadera emitovanja iucul talasa, pri Gem je koriSceno wife mctoda: Inerenfe Stnog prlska, merenfe onwinog inenciteta. cloperimentaina modalne analiza, merenje 20ulnog Dprtskapojednik komponenata tev. “mene ‘matora” i, LU ovom radu je dat kratak prikas read _mereniaarkusidhe eniajeshlopova motora Asptivanja sw vriena u anchoigne} Komori pri iii stanjima motora (bez. procesa sagorevanja) 1 + tspitivanle kompletnog motora spine bez venttckog racvoda i pumpe visohog ritska Teptivanje motora bee Mipnog mehanizma pitivanje eklepa rudice w blolu motora sa koritont LY ovom rade pra je somo deo reeutota ih isptivanja 1uvoD Pocemedajni proces w diz motorima mogt s® vest UF Ue peru grupa spada dinamitke ile izarvane radom motivate procesa_sagocevanj, reurwvactezene inecijalne sil, promenlivi obstai foment, sie neujednatenost radaog procesa id) Drugs prupu Eine udaci nasali zhog_konstukcionih arora —(lipst sklop, Mlipai mehasizam, eats fehanizam #41), 2 cee pobude koje most [anrane radon pojediis posklopova i komponenats (ponypa vsakog priiska, eazvodn mehanizam, pumpe we ode i ule, venblaor, wsisni + l2duval™ sistem, altemater i de) SS obzicom da su ispitvanin akustidke emisje sklopova motora vena bez procesasagorevan, 7 Se obijer renal odnose na drugu ecw. grup Pet ieraZivanjy akusitke emisije skiopova motors i pei ‘ocregjvanje doprinesa mehanidke buke (buka izuzeta fod. procesa_isgorevanjs) uv ukupno) uel motora, niprikladnit aati je metoda “yutenja" motors. Primesa takve metode ima vike predeot: moguée pojediaéno isptivanje pojediain Kormponeoata Tmogiie uvadjenje pojediatnih — pobads, felaivne malt wotkovi merenja | dr Nedostaci ove imetode savioje se u sedoctatku dinamiiih sila vsled Pitiske “gacova pel sagorevanju iu Totem Teta} kontolt temperature lip, tef5) ska, 2. USLOVL LNACIN ISPITIVANJA Merenje shusitke emisijo sklopova_dizel rmotora vrleno. je anehoitan} Komi, ii zdvoi Spsocbuja avutne tale + omoguca formirane flobodaog zvuéeog polja. Anchoitna komoce Iasi SNIMR-a je cimenzja 2528x25 m i tetom je Cetonovjeno da aadoveljava sve velevantne fakore teophodne 25 zadovolenjeAritejuma »sloodnog ‘utneg polja v fckvenclskom podrugju 125 Hz ~ 8 [itz koje je interesante 22 istazivarje buke motor Someta priksz sechoigse komore Insta IMR-2 dat jena shit | Sika 1, Anchoiina Kamora za isiraivanje uke 361 Mocenje aktsiehe eminjesklepova motra serena je <0 lve sttine motora, na ulna od Profs sa arehoiéne komore opremiiea je Aim hotolcom sa tietorshim uproeptem sever Tim 300 M3. Kotnien omogueava spivane snoters do 100 KW, w opreg 03 $0:5000 min". Dist molor = pokyeée poganskom jediticom, brojevims Sbraja m= 1000 2000, 3000, 4900 1 #200 mn. a ph ome emer ie ph, a Sl ka Tres RE noe 5 a 2. Sema ahustchng merenia Hlopove deel COSisaranjem 98 meraom vrediain BRK 2209 vitena je fieksenciska analiza putem If) oktava0g Fen BLK 1613 na eontsinim frekvencijama (63, 125, 250, 300 H2, 4, 3 4, 8 Alla Koo | po skslami "A", intenoj skal A. PRIKAZ CANA ISPLTLVANTA LA REZULTATA vi korak_ pri israivanjaskustske emisije ‘hlopovs bilo je pitvanje Kompletnos moter 52 Stencardhim Klipovima (sa tempertiskar Kenton Pruoul), ue eliminaljcopeie sbeegavanja gervn 0 Sllindare mrs Na slici 3. prikaane je frekvencishi spekiar Kompleinog “videnog™ motors, mu reli redimima boa cba 368 yen ae ar ite Tsar] se pe mS [= Tae pepe Pees 300 [ S53 TF [865 i ae PREP RS HST TS sy ws Tea iar a | i TF x rape Ska 3, Akush emisja Kompletnog “cen” del rancor ma rusia SS obzitom da se pri ovskvim spivanina ne rmogu posh cadne temperature mevijuma, a time | ‘unis 2n20r8 W sklopovina motors, pojséanh st war ievimo rade, aglobovima Wipes + Kipea © Kolljen Boks motor Uporedjainéifrekvenehiapehtar bake potpina opterecenog matora (100%) koji je prkazan fs sli $1 "yuben0g” Kompletnag motor (ks 3), ma 200 tin” uetava ge neko visi iva bike motors a pracecom sagorevania. sem na frekvenciiana, 125 He 1 280 He gae je nivo bike “vudenog motors” vii ied dB flo uizye mt ingeniee Kh nivon Iishangkih dara leajevini & aplobovima. edavons Hips @ KeGucn eilindea veniskog sistema razv0da smotaca | de i Tar fi Sas Re pe pee |e Y. BE TRE TRE] RS | BE SOS RS TET [wT ETT Tas PT a pa ae pe we Spar ae RE HE ee Te jaa Ter [a97 | Me [949 aaa RE TBE Yar aS x PRE YOST PRT Th as faa SS Sika 4, Spektar buke 109% optoreceno.dlzel maiora ., $3 povedanem brain obrsis (n=2000 - 4200 mig”) imtenivirgju se menonchi vu koji dot ‘ie nivoe ma svim frvencjanea (gem 9 S00 He} ‘dno na mivoe pel rads motors f8 eagorevanjem no sea. Opti vo uke se povedava s2 porastom trojs obrtja pri “vier” motorn 2m 259 SBIA) 0 Pri_masimalnom —_broja meters baja (o=1200 min’), kad je fekvenlj samnpaljnj 140 Hi, olopna bubs molars je wiza t odnosu ma buku "yugenag" motora pet istom Boj obriaja, PS tome je fiekvencin wdara u lef Kolesastog vioula takodje HMO Hz Ro. se _superponien st frekvencjom mopaljenja mete. To aka da je’ mehanigka bok feazvana rlativeim Kzetanjem Komponenila motes t firijangem vorduha vist edosy ta butt prt ngorevanj ¢ pinom epteredenjamocora. Raalike s2 povecavaju sa poraciom broja obras 4 ejvesa je a ‘aksimalnomn 59 dB(A) Vedena ov i drug ispitvanjaakustiske emis matora Koja su mapomensts 8 sadrisjo o¥og 13, 3 Bho ogranitenog prostora mje mogiceo pikszat te rerulie ipitvane evom peikom Medjtim, w slléajo isitivasia uke sklopa radii bioky otra sa Koritom 2 uli, smanjyje se five avtka 20m) viokih fekveneifa, dak je ominantan uw zani_askih.trekyencia. (63 Hz} brojevima obviafa 3000-1200 min. Ova frekvesci je Disk fiekvencii obranja radilice, Bo je verovstno + bestnost oda wt Tefajima. Pst majo beim ova Gestanat ye etal 1 palate iepod podria frokvenciskog spelt Kod tompleticg “wueenog” mutora 5 kod mots na soptvenspogom, nvr Botha a takodie Gin a= om Fekvercu. Usisavane, Rompeesis ‘spanais anv se rekvenejom Kaffe edna freer obranaealice Toop mjdoninantail monk» fad je e000 win! U opltem nivou ots} harmorik nema veceg uieja jer Je Eulo sluha manje osejva ma avak te ental Uporedjiudi rezltate inptvania koji prikazani U ovom redu, moze se 2akljoi da su ef ppumpe 23 rahlsda teGnost, punpe 22 pedeazivane i EMornvora, #3 bk ness Rod pumps vsckog piiska znatno wike oa sive bake. Ubiagevanjem goriva iva 20 poveasva 10- 16 dB w toni ok 1000 Hz to pri svim ueestanostins banja radlice. To zai da pri ubrzgavanja. Buku 30 gener sinjonje (obingavage) aca goriva hej deeds fekveije bea oben a3 br) vbvizgsvaain Radom pompe vsokog prileka | abeagsvani, pits ive uke se wvedaun 2005.8 - 65 JRIA) kod Stlops sadiice “uw blaky motors pri a = 2000 4 3000 in 4 ZAKEIUCAK Istativane skusttke emisije dizel motora je fod raaéajn pri smalisi procesa razmade mehanicams Sivaranjabuke, Ova isaivanja doproosa_pojedinih Nomponenata ss skvpeo) ehowitke} bust i process frurade mshanizama avarnja buke obswljent 0 InehoignnjKomon 53) spoljnjim pogonom = iextromatorom, Spektar emitovane bake podaljon jeu dve frekvensjke zone, U 200i oikh frekveneiy mote se tpostait Korelseja et fekvercijama sudaca 1 dug procesa uw motors, U zon spekra sa im Frekveneijams tsportnjena je Korlacija sn sopsvenim lestanosima biska, Kort, glave | dt. Uporedjvanjem fnvoa wks 23 i2abrage frekveneje etirano je ubetée pojedinh sklopova 1 delova w ukUpno} Bue! motors, Primena ove _metode u skoj_zemiji_ je Jedinsvena thog opraizenin moguénestt borat, pa jenjen tas) time veel Korcenjem dobijen Feailta primenom drug meioda (zrvineg prisha, Detnog intenitta, mossne analize ide) 4 rez kustiche emisje sklopova motora mogu se ustanovth Tomianata ivori, 2a koje te razlistim delovanjem onstrieiona retesjs, akustiéka aia, primena fekvitnih, materia | de) mode uicati aa smanjgje Duke meter, sur ERATURA Isuativanje procesa_genersnja uke dias! motors", Dektorsks Siertacia, Matinsi fakultet, Beograd, ent 1995, PPetwovie, “Meregje euros. pritska ciel rmotora a arehoiéte) ome”, XLE Konferensijs TETRAN" Zain, 3-6, jun 1997. {1} PPewovie a [3] PPecovie, MOgnianosié, SJankovié. “Research of generating of noise of diesel engin Components’. kongres "IetepNoise 97 Buutmpeta, vol 1 aygust 1997 Petrie, MOgnjonovis, “Elfekt of enue of asic dizvubsnoes on eadal recponses of ciel Engine pars” (les. "Mating 1 mehanlzmi « ISMM, Seperbar 1997, Beograd) by [5] reerovié. "Prostianje pobuluih poremesaja Woz VojekeSugoeavije, br. 2007, “Vognostehit asnik”) (Cyl M.tfaris, “Stock vibration”, Handbook tite ition ibeary of Congress Cassteging in Pustieton Dut, 1987 (9) Abstract = TC. engine respresents a muicesiting Source of wotte an vibration. Daring the operation of engine assemblies and accessories, mechanical and pressure energy is trasformed into wave-noston «ners through engine comport A Part ofthis energy is direttysanamied 0 The ather part of the energy moves in the form of waves through the components, utenuaing er Increasing natural vibrations of larger engine pars feph Bock, sump, optead.

You might also like