1.

RAZRED
GIMNAZIJE HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.1.1. • ȌƮȲƵƱɐǯƵ ɈƵǿɐ‫ ة‬ȌƦǶǞDz‫ ة‬ȺɨȲǘɐ ‫ـ‬ǯƊɨȁƊ Ǟ ȌȺȌƦȁƊ‫ف‬

Ǟ ȁƊǿǯƵȁɐ ǐȌɨȌȲȁȌǐƊ ɈƵDzȺɈƊ‫ ب‬ǞȁǏȌȲǿǞȲƊȁǯƵ‫ة‬
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema smjernicama govori u skladu s temom govornoga teksta
ÇƩƵȁǞDzȌȯǞȺɐǯƵǞ uvjeravanje i pregovaranje
• raɹǶiDzuje ǿonoǶoȾDze i ƮijaǶoȾDze vrȺɈe govorniǘ DOBRA
ȯȲǞȯȌɨǞǯƵƮƊɐȺDzǶƊƮɐ • prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
ɈeDzȺɈova Ⱥ oƦiǶjeɻjiǿa opiȺnoga i pripovjeƮnog
ȺƊȺɨȲǘȌǿǞɻƵǶǯƵȁǞǿ
diskursa
ɐƩǞȁDzȌǿȁƊȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬ VRLO DOBRA
• prepoɹnaje raɹǶiƩiɈe iɹvore inǏorǿaƧija ɹa
• samostalno govori u skladu s temom‫ ة‬oblikom i svrǘom govornoga teksta
pripreǿu ɈeksɈa i priǿjenjuje iǘ u oƦǶikovanju
teksta IZNIMNA
• odaƦire inǏorǿaƧije u skǶadu sa svrǘoǿ i • samostalno govori u skladu s temom‫ ة‬oblikom‫ ة‬svrǘom i namjenom govornoga teksta i ɻeljenim uƩin-
ɻeǶjeniǿ uƩinkoǿ na priǿateǶja i provjerava kom na primatelja
njiǘovu vaɻnost i toƩnost
• oƦjaȾnjava svojiǿ rijeƩiǿa oƦiǶjeɻja
adǿinistrativnoga i puƦǶiƧistiƩkog stiǶa na
priǿjeriǿa raɹǶiƩitiǘ vrsta tekstova
• oƦǶikuje natukniƧe‫ ة‬naƧrt i ǶogiƩno strukturiran
tekst preǿa oƦiǶjeɻjiǿa vrste teksta koji govori
• govori i razgovara u skladu s govornom
178 ulogom
• razgovara prema obrascima razgovora u
skupini‫ ب‬uvjeravanja i pregovaranja
• samostalno primjenjuje pravogovorna pravila
ǘrvatskoga standardnoga jezika uvaɻavajuƨi
verbalne i neverbalne vrednote govorenoga
jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ٌȯȲǞȯȌɨǞǯƵƮƊȁǯƵ‫ة‬ȌȯǞȺǞɨƊȁǯƵ‫س‬ǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊȌȯǞȺƊǞȯȲǞȯȌɨǞǯƵƮƊȁǯƊ‫س‬ȁƊɈɐDzȁǞƧƊ‫ة‬ȯɐƦǶǞƧǞȺɈǞƩDzǞȺɈǞǶ‫ة‬ƊƮǿǞȁǞȺɈȲƊɈǞɨȁǞȺɈǞǶ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik govori najmanje jedan monoloȾki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloȾkom tekstu s obiljeɻjima opisnoga i pripovjednog diskursa‫ ب‬izvjeȾƨe i intervju‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬vijest‫ ة‬izvjeȾƨe‫ ة‬opis‫ ة‬reportaɻa‫ ة‬putopis‫ ة‬ɻivotopis‫ ة‬intervju‫ ة‬razgovor o temi‫ ة‬tekst s poveznicama ‫ـ‬ǘipertekst‫ ةف‬autobiogra˛ja‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.1.2. • razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s

ÇƩƵȁǞDzȺǶɐȾƊɐȺDzǶƊƮɐ
ȺȌƮȲƵƱƵȁȌǿȺɨȲǘȌǿ
ȌȯǞȺȁƵǞȯȲǞȯȌɨǯƵƮȁƵ
ɈƵDzȺɈȌɨƵȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘ
ǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘȺɈǞǶȌɨƊǞ
ȌƦǶǞDzƊ‫خ‬
obiljeɻjima opisnoga i pripovjednog diskursa
ð(„ß„mhßhÇ"
• prepoznaje osnovna obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te izdvaja informacije i ideje bitne
razliƩitiǘ funkcionalniǘ stilova i oblika i za svrǘu slušanja
iz razliƩitiǘ izvora u skladu s odreƱenom
DOBRA
svrǘom sluȾanja ‫ـ‬javna‫ ة‬osobna‫ ف‬i namjeni
• opisuje osnovna obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te analizira informacije i ideje bitne za
‫ـ‬informiranje‫ ة‬uvjeravanje‫ف‬
• analizira strukturna obiljeɻja teksta sluɻeƨi se svrǘu slušanja
pretǘodno steƩenim znanjima o svrsi i funkciji
VRLO DOBRA
strukture teksta
• tumaƩi obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te organizira informacije i ideje bitne za svrǘu
• opisuje jeziƩna i govorna obiljeɻja sluȾanoga
slušanja
teksta
• objašnjava informacije i ideje i procjenjuje IZNIMNA
njiǘovu valjanost u skladu sa svrǘom slušanja • analizira obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te procjenjuje informacije i ideje bitne za svrǘu
• vodi bilješke i postavlja pitanja radi slušanja
razjašnjavanja i razumijevanja
• oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju
slušanja

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika‫§ خ‬reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬vijest‫ ة‬izvješƨe‫ ة‬opis‫ ة‬reportaɻa‫ ة‬putopis‫ ة‬ɻivotopis‫ ة‬intervju‫ ة‬razgovor o temi‫ ة‬tekst s
poveznicama ‫ـ‬ǘipertekst‫ ةف‬autobiogra˛ja‫خ‬

179
SŠ HJ A.1.3. • razlikuje tekstove s obiljeɻjima opisnoga
i pripovjednog diskursa razliƩitiǘ oblika i
ð(„ß„mhßhÇ"
• opisuje osnovna obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te izdvaja informacije i ideje
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊɐȺDzǶƊƮɐ funkcionalniǘ stilova i iz razliƩitiǘ izvora u
skladu s odreƱenom svrǘom Ʃitanja ‫ـ‬javna‫ة‬ DOBRA
ȺȌƮȲƵƱƵȁȌǿȺɨȲǘȌǿ • objašnjava osnovna obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te opisuje informacije i ideje
osobna‫ ف‬i namjeni ‫ـ‬informiranje‫ ة‬uvjeravanje‫ة‬
ȌȯǞȺȁƵǞȯȲǞȯȌɨǯƵƮȁƵ
pregovaranje‫ف‬
ɈƵDzȺɈȌɨƵȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘ VRLO DOBRA
• objašnjava strukturna obiljeɻja teksta
• objašnjava obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te organizira informacije i ideje
ǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘȺɈǞǶȌɨƊǞ pripadajuƨega funkcionalnog stila i oblika
ȌƦǶǞDzƊ‫خ‬ • izdvaja informacije u skladu sa svrǘom Ʃitanja IZNIMNA
• razlikuje informacije po vaɻnosti • objašnjava obiljeɻja i svrǘu opisniǘ i pripovjedniǘ tekstova te na raznovrsnim primjerima analizira in-
• odreƱuje glavne ideje u tekstu formacije i ideje
• objašnjava osnovna i prenesena znaƩenja

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik Ʃita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi s obiljeɻjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovniǘ isǘoda‫ ب‬vijest‫ ة‬izvješƨe‫ ة‬teǘniƩki ili objektivni opis‫ ة‬reportaɻa‫ ة‬putopis‫ ة‬ɻivotopis‫ ة‬intervju‫ة‬
razgovor o temi‫ ة‬tekst s poveznicama ‫ـ‬ǘipertekst‫ ةف‬autobiogra˛ja‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.1.4. • planira pisanje tekstova s obiljeɻjima

ÇƩƵȁǞDzȯǞȾƵɈƵDzȺɈȌɨƵ
ȌȯǞȺȁȌǐƊǞȯȲǞȯȌɨǯƵƮȁȌǐ
ƮǞȺDzɐȲȺƊɐDzȌǯǞǿƊ
ȌȺɈɨƊȲɐǯƵȌƦǞǶǯƵɻǯƊ
ǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘȺɈǞǶȌɨƊ
ɐȺDzǶƊƮɐȺƊȺɨȲǘȌǿǞ
ɻƵǶǯƵȁǞǿɐƩǞȁDzȌǿȁƊ
ȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬
opisnoga i pripovjednoga diskursa u
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema primjeru piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obiljeɻja funkcionalnog
skladu s odreƱenom strukturom‫ ة‬oblikom stila u skladu sa svrǘom teksta
te administrativnim i publicistiƩkim
DOBRA
funkcionalnim stilom
• prema smjernicama piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obiljeɻja
• istraɻuje razliƩite izvore informacija i
primjenjuje iǘ pri oblikovanju teksta‫ ب‬prikuplja‫ة‬ funkcionalnoga stila u skladu sa svrǘom teksta
razvrstava i povezuje informacije i ideje u
VRLO DOBRA
skladu s temom i svrǘom pisanja
• samostalno piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvarujue obiljeɻja funkcionalnog
• sluɻi se informacijama poštujuƨi prava
stila u skladu sa svrǘom teksta
intelektualnoga vlasništva
• razlikuje jeziƩna i strukturna obiljeɻja opisnoga IZNIMNA
i pripovjednog diskursa • samostalno piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obiljeɻja funkcionalnog stila u
• oprimjeruje obiljeɻja administrativnoga i skladu sa svrǘom teksta i ɻeljenim uƩinkom na primatelja
publicistiƩkog stila
• oblikuje sadrɻajno i logiƩki povezan tekst
primjenjujuƨi jeziƩna i strukturna obiljeɻja
pripovjednoga i opisnoga diskursa
• primjenjuje pravopisna i jeziƩna pravila
ǘrvatskoga standardnog jezika i obiljeɻja
funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ٌȯȲǞȯȌɨǞǯƵƮƊȁǯƵ‫ة‬ȌȯǞȺǞɨƊȁǯƵ‫س‬ǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊȌȯǞȺƊǞȯȲǞȯȌɨǞǯƵƮƊȁǯƊ‫س‬ȁƊɈɐDzȁǞƧƊ‫س‬ȯǶƊȁȯǞȺƊȁǯƊɨƵɹƊȁȌǐƊɈƵDzȺɈƊȌȯǞȺȁȌǐƊǞȯȲǞȯȌɨǯƵƮȁȌǐƮǞȺDzɐȲȺƊ‫س‬ȌƦǞǶǯƵɻǯƊƊƮǿǞȁǞȺɈȲƊɈǞɨȁȌǐƊǞȯɐƦǶǞ-
180
ƧǞȺɈǞƩDzȌǐȺɈǞǶƊ
-ȯȲƊɨȌȯǞȺȁǞȺƊƮȲɻƊǯǞ‫ب‬ȯǞȺƊȁǯƵɨǶƊȺɈǞɈǞǘǞǿƵȁƊ‫ـ‬ȌȺȌƦȁǞǘǞɹƵǿǶǯȌȯǞȺȁǞǘ‫ةف‬ȯǞȺƊȁǯƵȌƮȲƵƱƵȁǞǘǞȁƵȌƮȲƵƱƵȁǞǘȯȲǞƮǯƵɨƊ‫ة‬ȯǞȺƊȁǯƵƦȲȌǯƵɨƊ‫ة‬ȯǞȺƊȁǯƵȺǶȌɻƵȁǞǘǐǶƊǐȌǶȺDzǞǘȌƦǶǞDzƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta‫ ب‬vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa‫ ة‬putopis‫ ة‬ɻivotopis‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬vijest‫ ة‬izvješƨe‫ ة‬opis‫ ة‬reportaɻa‫ ة‬putopis‫ ة‬ɻivotopis‫ ة‬intervju‫ ة‬autobiogra˛ja‫ ة‬vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa‫خ‬
²adrɻaji odgojno-obrazovniǘ isǘoda ²¶ Rh ‫ ةخׁخׁخ‬²¶ Rh ‫ ةخׂخׁخ‬²¶ Rh ‫ خ׃خׁخ‬i ²¶ Rh ‫ خׄخׁخ‬integracijski su povezani s nastavnim podruƩjima knjiɻevnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim isǘo-
dima nastavnoga podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.1.5. • objašnjava reƩenicu kao sintaktiƩku i

komunikacijsku jedinicu
ð(„ß„mhßhÇ"
• prepoznaje morfosintaktiƩka obiljeɻja promjenjiviǘ i nepromjenjiviǘ rijeƩi u tekstu
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊ • objašnjava rijeƩ kao morfološku i sintaktiƩku
jedinicu DOBRA
ǿȌȲǏȌȺǞȁɈƊDzɈǞƩDzƊ • razlikuje morfosintaktiƩka obiljeɻja promjenjiviǘ i nepromjenjiviǘ rijeƩi
• rašƩlanjuje reƩenicu na nezavisne i zavisne
ȌƦǞǶǯƵɻǯƊȲǞǯƵƩǞɐȲƵƩƵȁǞƧǞ
reƩeniƩne Ʃlanove
ǞȯȲǞǿǯƵȁǯɐǯƵɹȁƊȁǯƊȯȲǞ VRLO DOBRA
• odreƱuje uloge i gramatiƩke veze meƱu
• razlikuje i opisuje morfosintaktiƩka obiljeɻja rijeƩi u reƩenici i primjenjuje znanje u novim primjerima
ȌƦǶǞDzȌɨƊȁǯɐɈƵDzȺɈƊ‫خ‬ sastavnicama sintagme
• opisuje sintaktiƩku sluɻbu i znaƩenja IZNIMNA
promjenjiviǘ i nepromjenjiviǘ rijeƩi u reƩenici • opisuje morfosintaktiƩka obiljeɻja rijeƩi u reƩenici i funkcionalno primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
• razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu
glagolskiǘ vremena i naƩina
• objašnjava subjektno-predikatnu sroƩnost
• primjenjuje morfosintaktiƩka znanja o vrstama
rijeƩi pri oblikovanju teksta

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Çsvajanje je morfosintaktiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jeziku‫خ‬

SŠ HJ A.1.6. • opisuje strukturu jeziƩnoga znaka

• razlikuje jednoznaƩnost od višeznaƩnosti i
ð(„ß„mhßhÇ"
• uoƩava znaƩenjske odnose meƱu rijeƩima i prepoznaje vrste rjeƩnika
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊ potkrepljuje ju primjerima
DOBRA
ɹȁƊƩƵȁǯȺDzƵȌƮȁȌȺƵ
• objašnjava uzroke i posljedice višeznaƩnosti te 181
naƩine postanka • opisuje znaƩenjske odnose meƱu rijeƩima na temelju konteksta i opisuje vrste rjeƩnika
ǿƵƱɐȲǞǯƵƩǞǿƊȯȌǿȌƨɐ
• razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i
ȲǯƵƩȁǞDzƊ‫خ‬ VRLO DOBRA
konotativno znaƩenje leksema u zadanome
• razlikuje znaƩenjske odnose meƱu rijeƩima na temelju konteksta i pomoƨu rjeƩnika
kontekstu
• razlikuje osnovna i prenesena znaƩenja‫ب‬ IZNIMNA
metaforu‫ ة‬metonimiju i oksimoron • analizira znaƩenjske odnose meƱu rijeƩima na temelju konteksta pomoƨu rjeƩnika
• tumaƩi leksiƩko-semantiƩke odnose u
zadanom kontekstu
• opisuje strukturu rjeƩniƩkoga Ʃlanka
• sluɻi se rjeƩnicima pri razvijanju vokabulara

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
-ǯƵɹǞƩȁǞȲǯƵƩȁǞƧǞȌȯƨƵǐƊǞȌǐȲƊȁǞƩƵȁȌǐƊǶƵDzȺǞƩDzȌǐȺǶȌǯƊ
-ǶƵDzȺǞƩDzȌ-ȺƵǿƊȁɈǞƩDzǞȌƮȁȌȺǞ‫ب‬ȺǞȁȌȁǞǿǞǯƊ‫ة‬ǘȌǿȌȁǞǿǞǯƊ‫ة‬ƊȁɈȌȁǞǿǞǯƊ‫ة‬ǘǞȯƵȲȌȁǞǿǞǯƊǞǘǞȯȌȁǞǿǞǯƊɐɹƊƮƊȁȌǿDzȌȁɈƵDzȺɈɐ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Çsvajanje je leksiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jeziku‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.1.7. • objašnjava odnos izmeƱu jezika‫ ة‬govora i

pisma
ð(„ß„mhßhÇ"
• uoƩava da se sluɻi razliƩitim govorima u svojoj komunikaciji
ÇƩƵȁǞDzȌƦǯƊȾȁǯƊɨƊ • opisuje genetsku pripadnost ǘrvatskoga jezika
jeziƩnoj porodici DOBRA
ȲƊɹǶǞDzɐǞɹǿƵƱɐ • razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji
• navodi svojstva ǘrvatskoga standardnog jezika
ǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊǯƵɹǞDzƊ
• navodi i opisuje vrste jeziƩne norme
DzƊȌȺɐȺɈƊɨƊǐȌɨȌȲƊǞ VRLO DOBRA
ǘrvatskoga standardnog jezika
• objašnjava razliku izmeƱu sastavnica svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji na
ǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊȺɈƊȁƮƊȲƮȁȌǐ • opisuje razliku izmeƱu standardnoga jezika i
standardnom jeziku
ǯƵɹǞDzƊ‫خ‬ supstandardniǘ idioma
• razlikuje ǘrvatski kao materinski jezik‫ ة‬kao IZNIMNA
manjinski jezik i kao drugi jezik • primjenjuje znanje o ǘrvatskome standardnom jeziku kao jeziku javne komunikacije i razlikuje ga od
• prepoznaje ǘrvatski jezik i njegove govore kao osobnoga idiolekta
dio narodnog identiteta
• prepoznaje ǘrvatski jezik kao dio nacionalnog
identiteta
• poštuje norme standardnoga jezika u javnoj
komunikaciji

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„biljeɻja narjeƩja i govora društveniǘ skupina svladavaju se prema naƩelu zaviƩajnosti i bliskosti ‫ـ‬primjerenosti‫ ف‬te aktualnosti i preporuƩuje se povezati iǘ s medijskim tekstovima‫خ‬

182
KNJIòEVNOST I STVARAmAŠTVO

HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.1.1. • izraɻava svoj literarni doɻivljaj knjiɻevnoga

teksta
ّ

ÇƩƵȁǞDzǞɹȲƊɻƊɨƊȺɨȌǯ • izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i

potaknule na razmišljanje
ǶǞɈƵȲƊȲȁǞƮȌɻǞɨǶǯƊǯǞ
• izraɻava svoje mišljenje i stavove o knjiɻevnom
ȌƦǯƊȾȁǯƊɨƊȺɈƊɨȌ
tekstu na temelju vlastitog Ʃitateljskog
DzȁǯǞɻƵɨȁȌǿɈƵDzȺɈɐ‫خ‬ iskustva
• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i
stavove
• objašnjava u Ʃemu uɻiva dok Ʃita

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊȁƊǯǿƊȁǯƵǯƵƮƊȁDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȯȲƵǿƊɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞɹƦȌȲɐǞȯȲƵƮȺɈƊɨǶǯƊǐƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
miterarni doɻivljaj uƩenik moɻe izraziti usmeno‫ ة‬pisano‫ ة‬vizualizacijama i kreativnim uratkom‫خ‬

SŠ HJ B.1.2. • opisuje temeljne knjiɻevnoteorijske pojmove

ÇƩƵȁǞDzȲƊɹǶǞDzɐǯƵǞ
ȌȯǞȺɐǯƵDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈ
ȯȲƵǿƊɈƵǿǞǞɻƊȁȲɐȁƊ
ȺƊƮȲɻƊǯȁȌǯǞǞɹȲƊɹȁȌǯ
ȲƊɹǞȁǞǞȯȲǞǿǯƵȁǯɐǯƵ
DzȁǯǞɻƵɨȁȌɈƵȌȲǞǯȺDzƵ
ȯȌǯǿȌɨƵ‫خ‬
i polazišta bitna za razumijevanje knjiɻevnosti
ð(„ß„mhßhÇ"
• razlikuje knjiɻevne ɻanrove i vrste i uoƩava njiǘova osnovna obiljeɻja
kao umjetnosti te oblike i naƩine knjiɻevnog
DOBRA 183
izraɻavanja
• tumaƩi tematska i ɻanrovska obiljeɻja teksta primjenjujuƨi pojmove vezane uz prozne‫ ة‬poetske i
• opisuje i razlikuje knjiɻevne ɻanrove i vrste
dramske vrste
te njiǘova osnovna obiljeɻja na oglednim
primjerima
VRLO DOBRA
• opisuje osobitosti ǘrvatske usmenoknjiɻevne
• analizira tematska i ɻanrovska obiljeɻja teksta primjenjujuƨi pojmove vezane uz prozne‫ ة‬poetske i
baštine
dramske vrste
• analizira knjiɻevni tekst na sadrɻajnoj i
izraznoj razini primjenjujuƨi knjiɻevnoteorijske IZNIMNA
pojmove vezane uz prozne vrste‫ ة‬poetske vrste • analizira tematska‫ ة‬ɻanrovska i jeziƩno-stilska obiljeɻja teksta primjenjujuƨi pojmove vezane uz prozne‫ة‬
i dramske vrste poetske i dramske vrste

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„ƦɨƵɹȁƵȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁƵɨȲȺɈƵ‫ب‬ȯȲǞȯȌɨǞǯƵȺɈ‫ة‬ȲȌǿƊȁ‫ة‬ɈȲƊǐƵƮǞǯƊ‫ة‬ǶǞȲȺDzƊȯȌƵɹǞǯƊ‫ة‬ǶǞȲȺDzȌ-ƵȯȺDzƊȯȌƵɹǞǯƊ‫س‬ǯƵƮȁȌȺɈƊɨȁǞȌƦǶǞƧǞ‫ـ‬ǞɹƦȌȲ‫سف‬ǿǞɈ‫خ‬
„ƦɨƵɹȁǞȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊƧǯƵǶȌɨǞɈȌƩǞɈƊȁǯƵ‫ب‬²ȌǏȌDzǶȌ‫ة‬Antigona‫ة‬IȲƊȁƧƵȺƧȌ§ƵɈȲƊȲƧƊ‫ة‬Kanconijer‫׀ׁـ‬ȯǯƵȺƊǿƊ‫ةف‬ɐǐɐȺɈ¶ƵȁȌƊ‫ة‬Prijan Lovro‫ة‬ßǯƵȁƧƵȺǶƊɨyȌɨƊDz‫ة‬Posljednji Stipančići, Vladi-
ǿiȲ yaɹȌȲ, iɹƦȌȲ iɹ ȯȌƵɹiǯƵ ‫ ׀ׁـ‬ȯǯƵȺaǿa‫ف‬
ÇƩƵȁiDz aȁaliɹiȲa ȯȲƵǿa ɈƵǿi i ɻaȁȲɐ ȯƵɈ ȌƦɨƵɹȁiǘ DzȁǯiɻƵɨȁiǘ ɈƵDzȺɈȌɨa i ȯƵɈ ȌdaƦȲaȁiǘ DzȁǯiɻƵɨȁiǘ ɈƵDzȺɈȌɨa DzȌǯi ǿȌǐɐ ƦiɈi ɈƵǿaɈȺDzi i‫ش‬ili ɻaȁȲȌɨȺDzi ȯȌɨƵɹaȁi Ⱥ ȌƦɨƵɹȁiǿ DzȁǯiɻƵɨȁiǿ ɈƵDzȺɈȌɨiǿa‫خ‬
§ȲƵȯȌȲɐƩƵȁi DzȁǯiɻƵɨȁȌɈƵȌȲiǯȺDzi ȯȌǯǿȌɨi ɨƵɹaȁi ɐɹ‫ب‬
- ȯȲȌɹȁƵ ɨȲȺɈƵ‫ ب‬ȯȲȌɹa, ȲȌǿaȁ, ȯȲiȯȌɨiǯƵȺɈ, ȺɈȲɐDzɈɐȲa ȯȲȌɹȁȌǐ ɈƵDzȺɈa‫ ب‬ɈƵǿa, ȯȲiȯȌɨǯƵdaƩ, ǏaƦɐla, DzȌǿȯȌɹiƧiǯa, DzaȲaDzɈƵȲiɹaƧiǯa i ɈiȯȌlȌǐiǯa liDzȌɨa, idƵǯa i ɹȁaƩƵȁǯƵ‫ س‬ɐȌDzɨiȲƵȁa DzȌǿȯȌɹiƧiǯa
- ȯȌƵɈȺDzƵ ɨȲȺɈƵ‫ ب‬ȌƦilǯƵɻǯa liȲiDzƵ, liȲȺDzƵ ɨȲȺɈƵ i ȌƦliƧi, ȺɈȲɐDzɈɐȲa liȲȺDzƵ ȯǯƵȺǿƵ
- dȲaǿȺDzƵ ɨȲȺɈƵ‫ ب‬dȲaǿa i DzaɹaliȾɈƵ, ɈȲaǐƵdiǯa i ȌƦilǯƵɻǯa ɈȲaǐƵdiǯƵ, ȺɈȲɐDzɈɐȲa dȲaǿȺDzȌǐ ɈƵDzȺɈa‫ ب‬dȲaǿȺDzi ȺɐDzȌƦ, dȲaǿȺDza ȁaȯƵɈȌȺɈ, dȲaǿȺDzi liDz, Ʃiȁ, ȯȲiɹȌȲ ili ȺliDza
- ɐȺǿƵȁi DzȁǯiɻƵɨȁi ȌƦliƧi‫ ب‬ȁaȲȌdȁa ȯǯƵȺǿa‫ س‬ȁaȲȌdȁƵ ȯȲƵdaǯƵ, ɹaǐȌȁƵɈDzƵ, ȯȌȺlȌɨiƧƵ i ɨiƧƵɨi‫خ‬
 §ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenje i pouƩavanje o knjiɻevnoteorijskim pojmovima povezuje se s knjiɻevnim tekstovima‫خ‬
Ç analizi knjiɻevniǘ djela primjenjuje se pretǘodno steƩeno knjiɻevnoteorijsko znanje‫ ة‬a novi knjiɻevnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se Ʃita‫خ‬
§ojedine elemente knjiɻevne strukture uƩenici uvjeɻbavaju prepoznati na razliƩitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima‫خ‬
yastavnik odabire na kojim ƨe knjiɻevnim tekstovima organizirati uƩenje i pouƩavanje o pojedinim knjiɻevnoteorijskim znanjima i vještinama njiǘova prepoznavanja i potiƩe se da prema svojoj
profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju I‫ خ‬ÇƩenje i pouƩavanje odabere suvremene knjiɻevne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog isǘoda‫خ‬

ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.1.3. • imenuje knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojem

ÇƩƵȁǞDzȯȲƵȯȌɹȁƊǯƵǞ
ȌȯǞȺɐǯƵDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈ
ɐDzȁǯǞɻƵɨȁȌȯȌɨǞǯƵȺȁȌǿ‫ة‬
ƮȲɐȾɈɨƵȁȌǿǞDzɐǶɈɐȲȁȌǿ
DzȌȁɈƵDzȺɈɐ‫خ‬
je nastao knjiɻevni tekst
ð(„ß„mhßhÇ"
• imenuje knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao knjiɻevni tekst i uoƩava njegova obiljeɻja
• opisuje knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojem
je nastao knjiɻevni tekst DOBRA
• opisuje knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao knjiɻevni tekst
• uoƩava razlike i sliƩnosti u djelima nastalima u
razliƩitim povijesnim‫ ة‬društvenim i kulturnim
VRLO DOBRA
kontekstima
• prepoznaje knjiɻevni tekst u knjiɻevnopovijesnom‫ ة‬društvenom i kulturnom kontekstu
• prepoznaje obiljeɻja stilske formacije i
dominantne knjiɻevne poetike u tragediji i IZNIMNA
ljubavnoj poeziji • opisuje knjiɻevni tekst u knjiɻevnopovijesnom‫ ة‬društvenom i kulturnom kontekstu
• potkrjepljuje primjerima obiljeɻja
knjiɻevnopovijesnoga razdoblja u kojemu je
tekst nastao

184 ²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(

jȁǯiɻƵɨȁȌȯȌɨiǯƵȺȁa ȲaɹdȌƦlǯa‫ ب‬DzlaȺiƩȁa DzȁǯiɻƵɨȁȌȺɈ, ȺȲƵdȁǯȌɨǯƵDzȌɨȁa DzȁǯiɻƵɨȁȌȺɈ, ȯȲƵdȲƵȁƵȺaȁȺa i ǘɐǿaȁiɹaǿ‫خ‬
„ƦɨƵɹȁi DzȁǯiɻƵɨȁi ɈƵDzȺɈȌɨi ɹa ȌȺɈɨaȲiɨaȁǯƵ ȌdǐȌǯȁȌ-ȌƦȲaɹȌɨȁiǘ iȺǘȌda‫ ب‬²ȌǏȌDzlȌ, Antigona, IȲaȁƧƵȺƧȌ §ƵɈȲaȲƧa, Kanconijer ‫ ׀ׁـ‬ȯǯƵȺaǿa‫خف‬
yaȺɈaɨȁiDz ȺaǿȌȺɈalȁȌ ȌdaƦiȲƵ ɐlȌǿDzƵ ɈƵDzȺɈȌɨa ɹa ȌȺɈɨaȲiɨaȁǯƵ ȌdǐȌǯȁȌ-ȌƦȲaɹȌɨȁiǘ iȺǘȌda ȯȲƵǿa ȺɨȌǯȌǯ ȯȲȌǏƵȺiȌȁalȁȌǯ ȯȲȌƧǯƵȁi‫خ‬
§ȲiǯƵdlȌǐ ɈƵDzȺɈȌɨa ȁalaɹi ȺƵ ɐ ȯȌǐlaɨlǯɐ I‫ خ‬ÇƩƵȁǯƵ i ȯȌɐƩaɨaȁǯƵ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
§reporuƩuje se induktivni pristup uƩenju i pouƩavanju o knjiɻevnoj povijesti i stilsko-poetiƩkim obiljeɻjima teksta tipiƩnima za klasiƩnu knjiɻevnost‫ ة‬srednjovjekovnu knjiɻevnost‫ ة‬predrenesansu
i ǘumanizam‫ خ‬ÇƩenik na osnovi proƩitanoga teksta ovladava obiljeɻjima knjiɻevnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajuƨem kontekstu‫خ‬
ða polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim isǘodom predlaɻe se rad na suvremenim tekstovima od kojiǘ se prema naƩelima postupnosti i aktualizacije dolazi do knjiɻevniǘ tekstova starijiǘ
knjiɻevniǘ razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja‫ ة‬a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.1.4. • oblikuje radove sluɻeƨi se razliƩitim

teǘnikama‫ ة‬oblicima izraɻavanja i medijima
ّ

ÇƩƵȁǞDzȺƵȺɈɨƊȲƊǶƊƩDzǞ • predstavlja svoj rad individualno ili timski

ǞɹȲƊɻƊɨƊȯȲƵǿƊ
ɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞȁɈƵȲƵȺɐ
ȯȌɈƊDzȁɐɈɈƵDzȺɈȌǿ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik priprema i oblikuje radove‫ ة‬potaknut tekstom ili umjetniƩkim djelom‫ ة‬u kojima do izraɻaja dolazi kreativnost‫ ة‬inovativnost‫ ة‬originalnost i stvaralaƩko mišljenje‫خ‬
yastavnik potiƩe uƩenike na stvaralaƩki naƩin izraɻavanja‫ خ‬Xsǘod se moɻe ostvarivati individualnim i timskim radom‫ ة‬u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošƨu i/ili na temelju usvojeniǘ
znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti‫ خ‬ÇƩenik svoje radove moɻe prikupljati u uƩeniƩkoj mapi‫خ‬
„stvarivanje isǘoda vrednuje se formativno‫ خ‬yastavnik cijeni uƩenikovu samostalnost i poštuje njegove moguƨnosti‫ خ‬ÇƩenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole‫ ة‬u stvarnom i digitalnom okruɻju‫خ‬

185
 KUmTURA I ME(IJI
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ C.1.1. • prepoznaje razliƩita djelovanja medijskiǘ

tekstova u javnim‫ ة‬komercijalnim i nepro˛tnim
ÇƩƵȁǞDzȯȲȌȺɐƱɐǯƵɐɈǯƵƧƊǯ medijima na svakodnevni ɻivot primatelja
• prepoznaje izravno i neizravno navedene
ǿƵƮǞǯȺDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊ
poruke u medijskome tekstu
ȁƊȺɨƊDzȌƮȁƵɨȁǞɻǞɨȌɈ
• analizira svrǘu ‫ـ‬osobnu‫ ة‬javnu‫ ف‬medijskoga
ȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬ teksta
• interpretira medijsku poruku i zakljuƩuje
kome je ona namijenjena
• istraɻuje na koje je jeziƩne‫ ة‬vizualne‫ ة‬auditivne i
audiovizualne naƩine oblikovan medijski tekst
i koje su funkcije tiǘ odabira
• prosuƱuje kako informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i
mišljenja prikazani u medijskom tekstu utjeƩu
na svakodnevni ɻivot primatelja
ð(„ß„mhßhÇ"
• objašnjava svrǘu medijskog teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj
na svakodnevni ɻivot primatelja
DOBRA
• objašnjava svrǘu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj
na svakodnevni ɻivot primatelja
VRLO DOBRA
• objašnjava svrǘu medijskog teksta‫ ة‬interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni ɻivot
primatelja i objašnjava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu
IZNIMNA
• objašnjava svrǘu medijskog teksta‫ ة‬prosuƱuje kako su u njemu prikazane informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i
mišljenja i kako utjeƩu na svakodnevni ɻivot primatelja te objašnjava izravno i neizravno navedene poruke
u medijskom tekstu

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
- ɈiȺDzaȁi i ƵlƵDzɈȲȌȁiƩDzi ȌƦaɨiǯƵȺȁi, ɹȁaȁȺɈɨƵȁȌ-ȯȌȯɐlaȲȁi, ɹȁaȁȺɈɨƵȁi i ȺɈȲɐƩȁi ɈƵDzȺɈȌɨi‫ س‬aɐdiɈiɨȁi, ɨiɹɐalȁi i aɐdiȌɨiɹɐalȁi iɹɨȌȲi‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„dgojno-obrazovni isǘod ostvaruje se u skladu s potrebama‫ ة‬interesima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost i
stvaralaštvo‫خ‬
186

SŠ HJ C.1.2. • opisuje razliku izmeƱu teksta popularne i

visoke kulture na primjerima
ð(„ß„mhßhÇ"
• uoƩava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i prepoznaje njiǘov utjecaj na vlastiti
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊɈƵDzȺɈȌɨƵ • razlikuje razliƩite kulturne obrasce na kulturni identitet
odabranim tekstovima i njiǘov utjecaj na
ȯȌȯɐǶƊȲȁƵǞɨǞȺȌDzƵ DOBRA
oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta
DzɐǶɈɐȲƵǞȁǯǞǘȌɨɐɈǯƵƧƊǯ • opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njiǘov utjecaj na vlastiti kulturni
• prepoznaje obiljeɻja kozmopolitske kulture‫ة‬
ȁƊɨǶƊȺɈǞɈǞDzɐǶɈɐȲȁǞ šunda‫ ة‬trenda i kiƩa u tekstu i izraɻava svoj identitet
ǞƮƵȁɈǞɈƵɈ‫خ‬ kritiƩki stav prema njima
VRLO DOBRA
• prosuƱuje utjecaj teksta popularne kulture na
• objašnjava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i tumaƩi njiǘov utjecaj na vlastiti kulturni
razvoj vlastitoga kulturnog identiteta
identitet
• posjeƨuje i komentira kulturno-umjetniƩki
dogaƱaj u stvarnom i digitalnom okruɻju IZNIMNA
• analizira elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i njiǘov utjecaj na vlastiti kulturni identitet

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
- ȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁi Ⱥɐ ɈƵDzȺɈȌɨi i ɨiȾƵǿƵdiǯȺDzi ɈƵDzȺɈȌɨi‫ ب‬ȯɐɈȌȯiȺ, ɻiɨȌɈȌȯiȺ, aɐɈȌƦiȌǐȲa˛ǯa, ȲƵDzlaǿa ili ȯȌȯɐlaȲȁȌDzɐlɈɐȲȁi ɈƵDzȺɈ‫˛ س‬lǿ, DzaɹaliȾȁa ȯȲƵdȺɈaɨa ili ȺɈȲiȯ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„dgojno-obrazovni isǘod ostvaruje se u skladu s potrebama‫ ة‬interesima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost i
stvaralaštvo‫خ‬
§RIJE(mOJ §OSTOTNE ZASTU§mJENOSTI §RE(METNIH

HR VAT SK I JE ZIK
§O(RU#JA U 1. RAZRE(U JIMNAZIJA
Ç planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovniǘ isǘoda uƩitelj i nastavnik moɻe odstupiti
od preporuƩene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog podruƩja do ׁ‫خڭ ׀‬
Ç svim se predmetnim podruƩjima razvija komunikacijska jeziƩna kompetencija i potiƩe se ovladavanje
jeziƩnim djelatnostima slušanja‫ ة‬govorenja‫ ة‬Ʃitanja‫ ة‬pisanja te njiǘovim meƱudjelovanjem‫ س‬ujedno se
potiƩe razvoj vokabulara‫خ‬

KUmTURA I ME(IJI

10-15 %

HRVATSKI JEZIK KNJIòEVNOST I 187

I KOMUNIKACIJA STVARAmAŠTVO

45-50 % 40-45 %