2.

RAZRED
GIMNAZIJE HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.2.1. • ȌƮȲƵƱɐǯƵ ɈƵǿɐ‫ ة‬ȌƦǶǞDz‫ ة‬ȺɨȲǘɐ Ǟ ȁƊǿǯƵȁɐ

ǐȌɨȌȲȁȌǐƊ ɈƵDzȺɈƊ‫ ب‬ǞȁǏȌȲǿǞȲƊȁǯƵ‫ ة‬ƮȌDzƊɹǞɨƊȁǯƵ‫ة‬
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema smjernicama govori u skladu s temom govornoga teksta
ÇƩƵȁǞDzǐȌɨȌȲǞǞɹǶƊǐƊƩDzƵ zabavljanje
• ǞȺɈȲaɻɐje ǞnǏȌȲǿaƧǞje vaɻne za ȯȲǞȯȲeǿɐ DOBRA
ɈƵDzȺɈȌɨƵɐȺDzǶƊƮɐȺƊ • prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta
ǐȌvȌȲnȌǐa ɈeDzȺɈa ȺlɐɻeƨǞ Ⱥe ȲazlǞƩǞɈǞǿ
ȺɨȲǘȌǿǞɻƵǶǯƵȁǞǿ
pouzdanim izvorima
ɐƩǞȁDzȌǿȁƊȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬ VRLO DOBRA
• uȺporeƱuje inǏormaƧije iz razniǘ izvora radi
• samostalno govori u skladu s temom‫ ة‬oblikom i svrǘom govornoga teksta
proƧjene pouzdanoȺɈi‫ ة‬vjerodoȺɈojnoȺɈi‫ة‬
ɈoƩnoȺɈi‫ ة‬auɈorȺɈva i ǐlediȾɈa IZNIMNA
• iȺɈraɻuje i izdvaja inǏormaƧije vaɻne za • samostalno govori u skladu s temom‫ ة‬oblikom‫ ة‬svrǘom i namjenom govornoga teksta i ɻeljenim uƩin-
pripremu i izvoƱenje ǐovorenoǐ ɈeDzȺɈa ɈoƩno kom na primatelja
iǘ navodeƨi i poȾɈujuƨi auɈorȺɈvo
• analizira ȺɈilȺDza obiljeɻja popularnoٌ
znanȺɈvenoǐ i ȺɈruƩnoǐ ƩlanDza i primjenjuje iǘ
u oblikovanju teksta
• prikladno se sluɻi natukniƧama‫ ة‬biljeȾkama‫ة‬
kartiƧama‫ ة‬plakatima i raƩunalnim prikazima
pri govorenju
• govori ili razgovara radi upuƨivanja
188
slušatelja/sugovornika ili pregovaranja zbog
zajedniƩkoga rješavanja problemske situaƧije
ili donošenja odluke
• primjenjuje pravogovorna pravila ǘrvatskoga
standardnoga jezika uvaɻavajuƨi verbalne
i neverbalne vrednote govorenoga jezika s
obzirom na funkcionalni stil teksta

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ٌǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊǞɹǶƊǐƊƩDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊ‫س‬ǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊȯȲǞDzƊɹƊ‫ة‬ȺƊɻƵɈDzƊ‫ة‬ǯƊɨȁȌǐǐȌɨȌȲƊ‫س‬ȺɈǞǶȺDzƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌٌȯȌȯɐǶƊȲȁȌǐǞȺɈȲɐƩȁȌǐƊƩǶƊȁDzƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obiljeɻjima izlagaƩkoga diskursa‫ ب‬javni govor‫ ة‬poslovni razgovor‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬prikaz‫ ة‬javni govor‫ ة‬diskusija‫ ة‬poslovni razgovor‫ ة‬znanstveno-popularni i/ili struƩni Ʃlanak‫ ة‬saɻetak‫ ة‬motivacijsko pismo‫ ة‬anketni obrazac‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.2.2. • razlikuje govorne i razgovorne vrste

izlagaƩkiǘ tekstova iz razliƩitiǘ izvora‫ ة‬razliƩitiǘ
ð(„ß„mhßhÇ"
• prepoznaje osnovna obiljeɻja i svrǘu izlagaƩkiǘ tekstova te izdvaja informacije i ideje bitne za svrǘu
ÇƩƵȁǞDzȺǶɐȾƊɐȺDzǶƊƮɐ funkcionalniǘ stilova i oblika u skladu s slušanja
odreƱenom svrǘom slušanja i namjeni
ȺȌƮȲƵƱƵȁȌǿȺɨȲǘȌǿ DOBRA
• analizira strukturna obiljeɻja teksta sluɻeƨi se
ǞɹǶƊǐƊƩDzƵɈƵDzȺɈȌɨƵ • opisuje osnovna obiljeɻja i svrǘu izlagaƩkiǘ tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrǘu
pretǘodno steƩenim znanjima o svrsi i funkciji
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘ strukture teksta slušanja
ȺɈǞǶȌɨƊǞȌƦǶǞDzƊ‫خ‬ • objašnjava jeziƩna i govorna obiljeɻja
VRLO DOBRA
slušanoga teksta
• tumaƩi obiljeɻja i svrǘu izlagaƩkiǘ tekstova te organizira informacije i ideje bitne za svrǘu slušanja
• tumaƩi utjecaj okruɻja na primanje
informacija IZNIMNA
• vrednuje informacije • analizira obiljeɻja i svrǘu izlagaƩkiǘ tekstova te procjenjuje informacije i ideje bitne za svrǘu slušanja
• sluša i postavlja pitanja radi postizanja
razumijevanja i/ili daje odgovore
• oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju
slušanja

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik sluša najmanje dva izlagaƩka teksta prema odabiru nastavnika‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬prikaz‫ ة‬javni govor‫ ة‬diskusija‫ ة‬poslovni razgovor‫ ة‬znanstveno-popularni i/ili struƩni Ʃlanak‫ ة‬intervju‫ ة‬saɻetak‫ ة‬prikaz‫ ة‬pismo‫ ة‬anketni obrazac‫خ‬

SŠ HJ A.2.3. • razlikuje izlagaƩke tekstove razliƩitiǘ

funkcionalniǘ stilova i oblika i iz razliƩitiǘ
ð(„ß„mhßhÇ"
• opisuje funkciju i osnovna obiljeɻja izlagaƩkiǘ tekstova te razvrstava i povezuje informacije i ideje 189
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊɐȺDzǶƊƮɐ izvora u skladu s odreƱenom svrǘom Ʃitanja
i namjeni DOBRA
ȺȌƮȲƵƱƵȁȌǿȺɨȲǘȌǿ • opisuje funkciju i osnovna obiljeɻja izlagaƩkiǘ tekstova te saɻima informacije i ideje
• objašnjava strukturna obiljeɻja teksta
ǞɹǶƊǐƊƩDzƵɈƵDzȺɈȌɨƵ
pripadajuƨega funkcionalnog stila i oblika
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘ VRLO DOBRA
sluɻeƨi se pretǘodno steƩenim znanjima
• objašnjava funkciju i obiljeɻja izlagaƩkiǘ tekstova na poznatim primjerima te saɻima i objašnjava
ȺɈǞǶȌɨƊǞȌƦǶǞDzƊ‫خ‬ • istraɻuje podatke o autoru‫ ة‬izdanju i
informacije i ideje u tekstu‫ ة‬a svoje zakljuƩke potkrepljuje prikladnim citatima
nakladniku izvora
• razlikuje provjerene i neprovjerene izvore IZNIMNA
informacija • objašnjava funkciju i obiljeɻja izlagaƩkiǘ tekstova na poznatim i nepoznatim primjerima te saɻima in-
• povezuje i saɻima podatke i ideje u tekstu formacije i ideje u tekst‫ ة‬zakljuƩke potkrepljuje prikladnim citatima i povezuje tekst sa svojim znanjem‫ة‬
• odabire prikladne citate kojima potkrepljuje iskustvom i drugim tekstovima
svoje zakljuƩke o eksplicitnom i implicitnom
znaƩenju teksta
• povezuje informacije i ideje iz teksta sa svojim
znanjem‫ ة‬iskustvom i drugim tekstovima

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik Ʃita najmanje dva izlagaƩka teksta prema odabiru nastavnika‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬prikaz‫ ة‬javni govor‫ ة‬diskusija‫ ة‬poslovni razgovor‫ ة‬znanstveno-popularni i/ili struƩni Ʃlanak‫ ة‬intervju‫ ة‬saɻetak‫ ة‬prikaz‫ ة‬pismo‫ ة‬anketni obrazac‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.2.4. • oblikuje koncept za pisanje izlagaƩkiǘ tekstova

ÇƩƵȁǞDzȯǞȾƵǞɹǶƊǐƊƩDzƵ
ɈƵDzȺɈȌɨƵɐDzȌǯǞǿƊ
ȌȺɈɨƊȲɐǯƵȌƦǞǶǯƵɻǯƊ
ǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘȺɈǞǶȌɨƊɐ
ȺDzǶƊƮɐȺƊȺɨȲǘȌǿɈƵDzȺɈƊ
ǞɻƵǶǯƵȁǞǿɐƩǞȁDzȌǿȁƊ
ȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬
u skladu s odreƱenom strukturom‫ ة‬oblikom
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema primjeru piše izlagaƩke tekstove i primjenjuje obiljeɻja funkcionalnoga stila u skladu sa svrǘom
i funkcionalnim stilom‫ ب‬administrativnim‫ة‬ teksta
publicistiƩkim‫ ة‬znanstveno-popularnim
DOBRA
• istraɻuje razliƩite izvore informacija sluɻeƨi se
• prema smjernicama piše izlagaƩke tekstove i primjenjuje obiljeɻja funkcionalnoga stila u skladu sa
naprednim pretraɻivanjem
• odabire valjane informacije s obzirom na svrǘu svrǘom teksta
teksta
VRLO DOBRA
• analizira jeziƩno-strukturna obiljeɻja izlagaƩkiǘ
• samostalno piše izlagaƩke tekstove i primjenjuje obiljeɻja funkcionalnog stila u skladu sa svrǘom
tekstova te iǘ oblikuje prema modelu
teksta
• oblikuje prema konceptu prikaz popularno-
znanstvenog ili struƩnog Ʃlanka IZNIMNA
• prepravlja tekst u skladu s povratnim • samostalno piše izlagaƩke tekstove i primjenjuje obiljeɻja funkcionalnog stila u skladu sa svrǘom teksta
informacijama i ɻeljenim uƩinkom na primatelja
• samostalno oblikuje anketni obrazac u
tiskanome i/ili elektroniƩkome obliku
• primjenjuje pravopisna i jeziƩna pravila
ǘrvatskoga standardnog jezika i obiljeɻja
funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ٌǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊǞɹǶƊǐƊƩDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊ‫س‬ǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊȯȲǞDzƊɹƊ‫ة‬ȺƊɻƵɈDzƊ‫ة‬ȺɈǞǶȺDzƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌٌȯȌȯɐǶƊȲȁȌǐǞȺɈȲɐƩȁȌǐƊƩǶƊȁDzƊ
ٌȯȲƊɨȌȯǞȺȁǞȺƊƮȲɻƊǯǞ‫ب‬ȯǞȺƊȁǯƵȯȲƊɨȌȯǞȺȁǞǘɹȁƊDzȌɨƊȁƊȲƊɹǞȁǞȲƵƩƵȁǞƧƵ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
190 ÇƩenik piše najmanje tri izlagaƩka teksta‫ ب‬prikaz znanstveno-popularnog ili struƩnog Ʃlanka‫ ة‬koncept‫ ة‬motivacijsko pismo‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬saɻetak‫ ة‬prikaz znanstveno-popularnog i/ili struƩnog Ʃlanka i anketnoga obrasca‫ ة‬motivacijsko pismo‫ ة‬koncept‫ ة‬interpretacijski školski esej‫§ خ‬reporuƩuje se da se za-
poƩne s pouƩavanjem i uvjeɻbavanjem pisanja interpretacijskoga školskog eseja‫ ة‬ali da ga se sumativno ne vrednuje‫ خ‬ÇƩeniku se mora najprije omoguƨiti postupno uvjeɻbavanje i ovladavanje
oblikovanja interpretacijskog školskoga eseja‫خ‬
²adrɻaji odgojno-obrazovniǘ isǘoda ²¶ Rh ‫ ةخׁخׂخ‬²¶ Rh ‫ ةخׂخׂخ‬²¶ Rh ‫ خ׃خׂخ‬i ²¶ Rh ‫ خׄخׂخ‬integracijski su povezani s nastavnim podruƩjima knjiɻevnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim
isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija‫خ‬

SŠ HJ A.2.5. • analizira nezavisnosloɻene‫ ة‬zavisnosloɻene i

ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊȲƵƩƵȁǞƧƵ
ɐɈƵDzȺɈɐǞȯȲǞǿǯƵȁǯɐǯƵ
ȺǞȁɈƊDzɈǞƩDzƊɹȁƊȁǯƊȯȲǞ
ȁǯƵǐȌɨɐȌƦǶǞDzȌɨƊȁǯɐ‫خ‬
višestruko sloɻene reƩenice
ð(„ß„mhßhÇ"
• imenuje sintaktiƩku sluɻbu rijeƩi u reƩenici
• razlikuje neobiljeɻeni‫ ة‬obiljeɻeni i obvezatni
red rijeƩi DOBRA
• razlikuje reƩenice po sastavu i primjenjuje sintaktiƩna znanja pri oblikovanju teksta
• objašnjava poloɻaj nenaglasnica ili klitika u
obvezatnom redu rijeƩi
VRLO DOBRA
• objašnjava i usporeƱuje linearnu i paralelnu
• objašnjava sintaktiƩku sluɻbu rijeƩi u reƩenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
tekstnu vezu i tekstna vezna sredstva na
primjerima ‫ـ‬konektori‫ ة‬modi˛katori‫ف‬ IZNIMNA
• razlikuje tekst i diskurs • analizira sintaktiƩku sluɻbu rijeƩi u reƩenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta
• primjenjuje sintaktiƩka znanja pri oblikovanju
teksta

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Çsvajanje je sintaktiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jeziku‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.2.6. • imenuje leksiƩke slojeve opƨeuporabnoga

ÇƩƵȁǞDzȲƊɹǶǞDzɐǯƵǶƵDzȺǞƩDzƵ
ȺǶȌǯƵɨƵȌȯƨƵɐȯȌȲƊƦȁȌǐƊ
ǶƵDzȺǞDzƊǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊ
ȺɈƊȁƮƊȲƮȁȌǐǯƵɹǞDzƊ‫خ‬
standardnog jezika
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema smjernicama odreƱuje pripadnost leksema leksiƩkom sloju
• objašnjava izvanjeziƩne i unutarjeziƩne
procese u ǘrvatskome jeziku DOBRA
• prema smjernicama izdvaja lekseme odreƱenoga leksiƩkoga sloja i navodi prikladne kontekste za
• razlikuje leksiƩke slojeve opƨeuporabnoga
njiǘovu uporabu
standardnog jezika‫ ب‬vremenski‫ ة‬podruƩni i
funkcionalni
VRLO DOBRA
• interpretira primjere iz obavijesniǘ i knjiɻevniǘ
• samostalno izdvaja lekseme odreƱenoga leksiƩkoga sloja prema zadanome kontekstu
tekstova prema vremenskoj‫ ة‬podruƩnoj i
funkcionalnoj raslojenosti leksika IZNIMNA
• primjenjuje lekseme iz razliƩitiǘ leksiƩkiǘ • samostalno izdvaja lekseme odreƱenoga leksiƩkoga sloja i sluɻi se prikladnim leksikom prema samo-
slojeva u odreƱenome kontekstu stalnom ili zadanom kontekstu
• opisuje jeziƩne i izvanjeziƩne razloge stvaranja
ili zastarijevanja rijeƩi

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Çsvajanje je leksiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jeziku‫خ‬

SŠ HJ A.2.7. • opisuje rasprostranjenost ǘrvatskiǘ dijalekata

i narjeƩja
ð(„ß„mhßhÇ"
• prepoznaje organske govore kao sastavnice svojega idiolekta
ÇƩƵȁǞDzɐȺȯȌȲƵƱɐǯƵ • usporeƱuje obiljeɻja svojeg idiolekta i idioma s
ǘrvatskim standardnim jezikom DOBRA
ȌȲǐƊȁȺDzƵǐȌɨȌȲƵ • opisuje kontekste u kojima se upotrebljavaju organski idiomi i ǘrvatski standardni jezik
• uoƩava i komentira uporabu mjesniǘ govora‫ة‬ 191
ǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊǯƵɹǞDzƊȺ
dijalekata i narjeƩja ǘrvatskoga jezika u javnoj
ǘȲɨƊɈȺDzǞǿȺɈƊȁƮƊȲƮȁǞǿ VRLO DOBRA
komunikaciji
• razlikuje uporabne moguƨnosti mjesniǘ govora‫ ة‬dijalekata i narjeƩja
ǯƵɹǞDzȌǿȁƊɐȯȌȲƊƦȁȌǯ • primjenjuje prikladni idiom s obzirom na
ȲƊɹǞȁǞ‫خ‬ kontekst komunikacije i funkcionalni stil IZNIMNA
• usporeƱuje uporabne moguƨnosti mjesniǘ govora‫ ة‬dijalekata i narjeƩja i standardnoga jezika u komu-
nikaciji
 KNJIòEVNOST I STVARAmAŠTVO
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.2.1. • izraɻava svoj literarni doɻivljaj teksta

• objašnjava u Ʃemu uɻiva dok Ʃita djelo
-

ÇƩƵȁǞDzǞɹȲƊɻƊɨƊȺɨȌǯ • povezuje tekst s aktualnim situacijama na

temelju iskustva
ǶǞɈƵȲƊȲȁǞƮȌɻǞɨǶǯƊǯǞ
• obrazlaɻe svoje mišljenje i stavove o
ȌƦȲƊɹǶƊɻƵȺɈƊɨȌɨƵȌ
knjiɻevnom tekstu i potkrepljuje iǘ primjerima
DzȁǯǞɻƵɨȁȌǿɈƵDzȺɈɐ‫خ‬ • izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i
potaknule na razmišljanje
• usporeƱuje svoje proɻivljeno iskustvo Ʃitanja s
iskustvima drugiǘ Ʃitatelja

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊȁƊǯǿƊȁǯƵǯƵƮƊȁDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȯȲƵǿƊɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞɹƦȌȲɐǞȯȲƵƮȺɈƊɨǶǯƊǐƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
miterarni doɻivljaj uƩenik moɻe izraziti usmeno‫ ة‬pisano‫ ة‬vizualizacijama i kreativnim uratkom‫خ‬

SŠ HJ B.2.2. • usporeƱuje knjiɻevne ɻanrove i vrste te njiǘova

ÇƩƵȁǞDzɐȺȯȌȲƵƱɐǯƵ
192 DzȁǯǞɻƵɨȁƵɈƵDzȺɈȌɨƵ
ȯȲƵǿƊɈƵǿǞǞǶǞɻƊȁȲɐ
ȁƊȺƊƮȲɻƊǯȁȌǯǞǞɹȲƊɹȁȌǯ
ȲƊɹǞȁǞǞȯȲǞǿǯƵȁǯɐǯƵ
DzȁǯǞɻƵɨȁȌɈƵȌȲǞǯȺDzƵ
ȯȌǯǿȌɨƵ‫خ‬
osnovna obiljeɻja na oglednim primjerima
• analizira i usporeƱuje knjiɻevne tekstove
na sadrɻajnoj i izraznoj razini primjenjujuƨi
knjiɻevnoteorijske pojmove vezane uz prozne
vrste‫ ة‬poetske vrste i dramske vrste
ð(„ß„mhßhÇ"
• tumaƩi tematska i ɻanrovska obiljeɻja pojedinoga knjiɻevnoga teksta i primjenjuje pojmove vezane uz
prozne‫ ة‬poetske i dramske vrste
DOBRA
• analizira tematska i ɻanrovska obiljeɻja pojedinoga knjiɻevnog teksta i primjenjuje pojmove vezane uz
prozne‫ ة‬poetske i dramske vrste
VRLO DOBRA
• interpretira knjiɻevne tekstove prema temi ili ɻanru i primjenjuje pojmove vezane uz prozne‫ ة‬poetske i
dramske vrste

IZNIMNA
• usporeƱuje knjiɻevne tekstove prema temi ili ɻanru i primjenjuje pojmove vezane uz prozne‫ ة‬poetske i
dramske vrste

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„ƦɨƵɹȁƵȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁƵɨȲȺɈƵ‫ب‬ȁȌɨƵǶƊ‫ة‬ȲȌǿƊȁ‫ة‬ƮȲƊǿƊ‫ة‬DzȌǿƵƮǞǯƊ‫ة‬ǶǞȲȺDzƊȯȌƵɹǞǯƊ‫ة‬ǯƵƮȁȌȺɈƊɨȁǞȌƦǶǞƧǞ‫ـ‬ǞɹƦȌȲ‫خف‬
„ƦɨƵɹȁǞȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊƧǯƵǶȌɨǞɈȌƩǞɈƊȁǯƵ‫ب‬wƊȲǞȁ(ȲɻǞƨ‫ة‬Novela od Stanca‫§ة‬ƵƮȲȌ!ƊǶƮƵȲȌȁƮƵǶƊ ƊȲƧƊ‫ة‬Život je san‫ة‬hȌǘƊȁȁàȌǶǏǐƊȁǐJȌƵɈǘƵ‫ة‬Patnje mladog Werthera‫ة‬²ǞǶɨǞǯƵ²ɈȲƊǘǞ-
ǿǞȲjȲƊȁǯƩƵɨǞƨ‫ة‬ǞɹƦȌȲǞɹȯȌƵɹǞǯƵ‫׀ׁـ‬ȯǯƵȺƊǿƊ‫ةف‬ȁɈɐȁJɐȺɈƊɨwƊɈȌȾ‫ة‬ǞɹƦȌȲǞɹȁȌɨƵǶƊ‫خ‬
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊȯȲƵǿƊɈƵǿǞǞɻƊȁȲɐȯƵɈȌƦɨƵɹȁǞǘDzȁǯǞɻƵɨȁǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊǞȯƵɈȌƮƊƦȲƊȁǞǘDzȁǯǞɻƵɨȁǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊDzȌǯǞǿȌǐɐƦǞɈǞɈƵǿƊɈȺDzǞǞ‫ش‬ǞǶǞɻƊȁȲȌɨȺDzǞȯȌɨƵɹƊȁǞȺȌƦɨƵɹȁǞǿDzȁǯǞɻƵɨȁǞǿɈƵDzȺɈȌɨǞǿƊ‫خ‬
§ȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞDzȁǯǞɻƵɨȁȌɈƵȌȲǞǯȺDzǞȯȌǯǿȌɨǞɨƵɹƊȁǞɐɹ‫ب‬
-ȯȲȌɹȁƵɨȲȺɈƵ‫ب‬ȲȌǿƊȁ‫ة‬ȁȌɨƵǶƊ‫ة‬ɈƵǿƊ‫ة‬ȯȲǞȯȌɨǯƵƮƊƩ‫ة‬ɈǞȯȌɨǞDzƊȲƊDzɈƵȲǞɹƊƧǞǯƊǞɈǞȯȌǶȌǐǞǯƊǶǞDzȌɨƊ‫ة‬ǞƮƵǯƊǞɹȁƊƩƵȁǯƵ
-ȯȌƵɈȺDzƵɨȲȺɈƵ‫ب‬ȌƦǞǶǯƵɻǯƊǶǞȲǞDzƵ‫ة‬ǶǞȲȺDzƵɨȲȺɈƵǞȌƦǶǞƧǞ‫ة‬ȺɈȲɐDzɈɐȲƊǶǞȲȺDzƵȯǯƵȺǿƵ‫ب‬ɈƵǿƊ‫ة‬ǿȌɈǞɨ‫ة‬ȯǯƵȺȁǞƩDzƊȺǶǞDzƊ‫ة‬ȲǞɈƊǿ‫ة‬ȲǞǿƊ‫ة‬ȺɈȲȌǏƊ‫ة‬ȺɈǞǘ
-ƮȲƊǿȺDzƵɨȲȺɈƵ‫ب‬DzȌǿƵƮǞǯƊ‫س‬ȺɈȲɐDzɈɐȲƊƮȲƊǿȺDzȌǐɈƵDzȺɈƊ‫ب‬ƮȲƊǿȺDzǞȺɐDzȌƦ‫ة‬ƮȲƊǿȺDzƊȁƊȯƵɈȌȺɈ‫ة‬ƮȲƊǿȺDzǞǶǞDz‫ة‬ƮȲƊǿȺDzǞƮǞǯƊǶȌǐǞǿȌȁȌǶȌǐ‫ة‬ƮǞƮƊȺDzƊǶǞǯƵ‫ة‬ƩǞȁ‫ة‬ȯȲǞɹȌȲǞǶǞȺǶǞDzƊ‫س‬ȲƊɹǶǞƩǞɈǞȯȌȺɈɐȯƧǞǞȺDzƊɹǞɨƊȁǯƊ
ȺǿǞǯƵȾȁȌǐƊ‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenje i pouƩavanje o knjiɻevnoteorijskim pojmovima povezuje se s knjiɻevnim tekstovima‫خ‬
Ç analizi knjiɻevniǘ djela primjenjuje se pretǘodno steƩeno knjiɻevnoteorijsko znanje‫ ة‬a novi knjiɻevnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se Ʃita‫خ‬
§ojedine elemente knjiɻevne strukture uƩenici uvjeɻbavaju prepoznati na razliƩitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima‫خ‬
yastavnik odabire na kojim ƨe knjiɻevnim tekstovima organizirati uƩenje i pouƩavanje o pojedinim knjiɻevnoteorijskim znanjima i vještinama njiǘova prepoznavanja i potiƩe se da prema svojoj
profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju I‫ خ‬ÇƩenje i pouƩavanje odabere suvremene knjiɻevne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog isǘoda‫خ‬

ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.2.3. • usporeƱuje knjiɻevne tekstove s obzirom

na knjiɻevnopovijesni‫ ة‬društveni i kulturni
ð(„ß„mhßhÇ"
• imenuje knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojem je nastao knjiɻevni tekst i objašnjava njegova stilsko-
ÇƩƵȁǞDzɐȺȯȌȲƵƱɐǯƵ kontekst poetiƩka obiljeɻja
• opisuje knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojem
DzȁǯǞɻƵɨȁƵɈƵDzȺɈȌɨƵ DOBRA
je nastao knjiɻevni tekst
ȺȌƦɹǞȲȌǿȁƊ • prema smjernicama analizira povezanost knjiɻevnoga teksta s drugim tekstovima s obzirom na
• prepoznaje obiljeɻja stilske formacije
DzȁǯǞɻƵɨȁȌȯȌɨǞǯƵȺȁǞ‫ة‬ i dominantne knjiɻevne poetike u kontekst
ƮȲɐȾɈɨƵȁǞǞDzɐǶɈɐȲȁǞ renesansnoj komediji‫ ة‬baroknoj drami i
VRLO DOBRA
DzȌȁɈƵDzȺɈ‫خ‬ predromantiƩarskom romanu
• prema smjernicama usporeƱuje knjiɻevne tekstove s obzirom na knjiɻevnopovijesni‫ ة‬društveni i
• analizira povezanost knjiɻevnoga teksta s
kulturni kontekst
drugim tekstovima prema obradi knjiɻevne
teme‫ ة‬uporabi knjiɻevniǘ teǘnika‫ ة‬zajedniƩkim IZNIMNA
motivima i predodɻbama s obzirom na • samostalno usporeƱuje knjiɻevne tekstove s obzirom na knjiɻevnopovijesni‫ ة‬društveni i kulturni kontekst
društveni i kulturni kontekst
• usporeƱuje stilsko-poetiƩka obiljeɻja tekstova
193
ǘrvatske knjiɻevnosti s tekstovima svjetske
knjiɻevnosti s obzirom na vrijeme nastanka

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
jȁǯǞɻƵɨȁȌȯȌɨǞǯƵȺȁƊȲƊɹƮȌƦǶǯƊ‫ب‬ǘȲɨƊɈȺDzƊȲƵȁƵȺƊȁȺƊ‫ة‬ƦƊȲȌDz‫ة‬DzǶƊȺǞƧǞɹƊǿ‫ة‬ȯȲƵƮȲȌǿƊȁɈǞɹƊǿ‫خ‬
„ƦɨƵɹȁǞDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊ‫ب‬wƊȲǞȁ(ȲɻǞƨ‫ة‬Novela od Stanca‫§ة‬ƵƮȲȌ!ƊǶƮƵȲȌȁƮƵǶƊ ƊȲƧƊ‫ة‬Život je san‫ة‬hȌǘƊȁȁàȌǶǏǐƊȁǐJȌƵɈǘƵ‫ة‬Patnje mladog
Werthera‫خ‬yƊȺɈƊɨȁǞDzȺƊǿȌȺɈƊǶȁȌȌƮƊƦǞȲƵɐǶȌǿDzƵɈƵDzȺɈȌɨƊɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊȯȲƵǿƊȺɨȌǯȌǯȯȲȌǏƵȺǞȌȁƊǶȁȌǯȯȲȌƧǯƵȁǞ‫§خ‬ȲǞǯƵƮǶȌǐɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊǶƊɹǞȺƵɐȯȌǐǶƊɨǶǯɐI‫خ‬ÇƩƵȁǯƵ
ǞȯȌɐƩƊɨƊȁǯƵ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
§reporuƩuje se induktivni pristup uƩenju i pouƩavanju o knjiɻevnoj povijesti i stilsko-poetiƩkim obiljeɻjima teksta tipiƩnima za ǘrvatsku renesansu‫ ة‬barok‫ ة‬klasicizam i predromantizam‫ خ‬ÇƩenik
na osnovi proƩitanoga teksta ovladava obiljeɻjima knjiɻevnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajuƨem kontekstu‫خ‬
ða polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim isǘodom predlaɻe se rad na suvremenim tekstovima od kojiǘ se prema naƩelima postupnosti i aktualizacije dolazi do knjiɻevniǘ tekstova starijiǘ
knjiɻevniǘ razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja‫ ة‬a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.2.4. • oblikuje radove sluɻeƨi se razliƩitim

teǘnikama‫ ة‬oblicima izraɻavanja i medijima
-

ÇƩƵȁǞDzȺƵȺɈɨƊȲƊǶƊƩDzǞ • predstavlja svoj rad individualno ili timski

ǞɹȲƊɻƊɨƊȯȲƵǿƊ
ɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞȁɈƵȲƵȺɐ
ȯȌɈƊDzȁɐɈɈƵDzȺɈȌǿ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik priprema i oblikuje radove‫ ة‬potaknut tekstom ili umjetniƩkim djelom‫ ة‬u kojima do izraɻaja dolazi kreativnost‫ ة‬inovativnost‫ ة‬originalnost i stvaralaƩko mišljenje‫خ‬
yastavnik potiƩe uƩenike na stvaralaƩki naƩin izraɻavanja‫ خ‬Xsǘod se moɻe ostvarivati individualnim i timskim radom‫ ة‬u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošƨu i/ili na temelju usvojeniǘ
znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti‫ خ‬ÇƩenik svoje radove moɻe prikupljati u uƩeniƩkoj mapi‫„ خ‬stvarivanje isǘoda vrednuje se formativno‫ خ‬yastavnik cijeni uƩenikovu samostalnost i
poštuje njegove moguƨnosti‫ خ‬ÇƩenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole‫ ة‬u stvarnom i digitalnom okruɻju‫خ‬

194
KUmTURA I ME(IJI
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ C.2.1.
ÇƩƵȁǞDzȯȲȌȺɐƱɐǯƵɐɈǯƵƧƊǯ
ǿƵƮǞǯȺDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊ
ȌƦǶǞDzȌɨƊȁǯƵɻǞɨȌɈȁȌǐƊ
ȺɈǞǶƊȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬
HR VAT SK I JE ZIK
• opisuje razliƩito djelovanje tekstova u javnim‫ة‬
komercijalnim i nepro˛tnim medijima na
ð(„ß„mhßhÇ"
• uoƩava kako su informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu i kako utjeƩu na
oblikovanje vlastitoga ɻivotnog stila ɻivotni stil primatelja
• analizira uporabu razliƩitiǘ stilskiǘ sredstava u
DOBRA
medijskim tekstovima
• opisuje kako su informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu i kako utjeƩu na
• prosuƱuje kako su informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i
mišljenja prikazani u medijskom tekstu ɻivotni stil primatelja s obzirom na dob i spol
• procjenjuje kako informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi
VRLO DOBRA
i mišljenja iz medijskiǘ tekstova utjeƩu na
• uoƩava stilska sredstva u medijskim tekstu te objašnjava kako su u tekstu prikazane informacije‫ ة‬ideje‫ة‬
ɻivotni stil razliƩitiǘ primatelja s obzirom na
stavovi i mišljenja i kako utjeƩu na ɻivotni stil primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst
dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst
IZNIMNA
• uoƩava stilska sredstva u medijskim tekstu te prosuƱuje kako su u tekstu prikazane informacije‫ ة‬ideje‫ة‬
stavovi i mišljenja i kako utjeƩu na ɻivotni stil primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
-ɈǞȺDzƊȁǞǞƵǶƵDzɈȲȌȁǞƩDzǞȌƦƊɨǞǯƵȺȁǞ‫ة‬ɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌ-ȯȌȯɐǶƊȲȁǞ‫ة‬ɹȁƊȁȺɈɨƵȁǞǞȺɈȲɐƩȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞ‫س‬ƊɐƮǞɈǞɨȁǞ‫ة‬ɨǞɹɐƊǶȁǞǞƊɐƮǞȌɨǞɹɐƊǶȁǞǞɹɨȌȲǞ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„dgojno-obrazovni isǘod ²¶ Rh !‫ خׁخׂخ‬ostvaruju se u skladu s potrebama‫ ة‬interesima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i
knjiɻevnost i stvaralaštvo‫خ‬

SŠ HJ C.2.2. • opisuje simboliƩku vrijednost knjiɻevnoga ili

diskurzivnog teksta za ǘrvatski kulturni krug
ð(„ß„mhßhÇ"
• navodi bitne tekstove za ǘrvatsku kulturnu baštinu i kulturni krug i prepoznaje njiǘovu povezanost s
195

ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊɈƵDzȺɈȌɨƵ i baštinu vlastitim kulturnim identitetom

• analizira sadrɻajna‫ ة‬izrazna i idejna obiljeɻja
ǞɹǘȲɨƊɈȺDzƵDzɐǶɈɐȲȁƵ DOBRA
ulomka iz teksta
ƦƊȾɈǞȁƵǞDzɐǶɈɐȲȁȌǐƊ • opisuje simboliƩku vrijednost knjiɻevnoga ili diskurzivnog teksta za ǘrvatski kulturni krug i baštinu te
• zakljuƩuje o utjecaju jeziƩne i knjiɻevne
DzȲɐǐƊǞȁǯǞǘȌɨɐɈǯƵƧƊǯȁƊ nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje sadrɻaj i ideju ulomka iz teksta
ɨǶƊȺɈǞɈǞDzɐǶɈɐȲȁǞǞƮƵȁɈǞɈƵɈ‫خ‬ vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom
VRLO DOBRA
tekstu
• obrazlaɻe simboliƩku vrijednost knjiɻevnoga ili diskurzivnog teksta za ǘrvatski kulturni krug i baštinu
• priǘvaƨa mjesto jezika i knjiɻevnosti u
te sadrɻaj i ideju ulomka iz teksta
nematerijalnoj baštini sredine u kojoj ɻivi
• posjeƨuje i kulturno-umjetniƩki dogaƱaj‫ة‬ IZNIMNA
manifestaciju i/ili posjet kulturnoj instituciji u • analizira bitne tekstove iz ǘrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njiǘov utjecaj na vlastiti kulturni
stvarnome i digitalnom okruɻju identitet‫خ‬

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
-ȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞȺɐɈƵDzȺɈȌɨǞǞǞɹɨȌȲǞ‫ب‬ǐȌɨȌȲ‫ة‬ȯǞȺǿȌ‫ة‬ƮȁƵɨȁǞDz‫ة‬ǞȁɈƵȲɨǯɐ‫ة‬ɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌ-ȯȌȯɐǶƊȲȁǞƩǶƊȁƊDzǞǶǞƵȁƧǞDzǶȌȯƵƮǞǯȺDzǞȯȲǞDzƊɹ‫س‬ȺɈȲǞȯ‫˛ة‬ǶǿǞǶǞDzƊɹƊǶǞȾȁƊȯȲƵƮȺɈƊɨƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Xzvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga isǘoda ²¶ Rh !‫ خׂخׂخ‬tematski su vezani uz ǘrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu‫§ خ‬reporuƩuje se odabrati iǘ prema zaviƩajnom naƩelu‫خ‬
ÇƩenik analizira najmanje dvaju tekstova ‫ـ‬ulomke ili cjelovit tekst‫خف‬
„dgojno-obrazovni isǘod ostvaruje se u skladu s potrebama‫ ة‬interesima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost i
stvaralaštvo‫خ‬
 §RIJE(mOJ §OSTOTNE ZASTU§mJENOSTI §RE(METNIH
§O(RU#JA U 2. RAZRE(U JIMNAZIJA
Ç planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovniǘ isǘoda uƩitelj i nastavnik moɻe odstupiti
od preporuƩene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog podruƩja do ׁ‫خڭ ׀‬
Ç svim se predmetnim podruƩjima razvija komunikacijska jeziƩna kompetencija i potiƩe se ovladavanje
jeziƩnim djelatnostima slušanja‫ ة‬govorenja‫ ة‬Ʃitanja‫ ة‬pisanja te njiǘovim meƱudjelovanjem‫ س‬ujedno se
potiƩe razvoj vokabulara‫خ‬

KUmTURA I ME(IJI

10-15 %

196 HRVATSKI JEZIK KNJIòEVNOST I

I KOMUNIKACIJA STVARAmAŠTVO

45-50 % 40-45 %