Ec Poitarina plaéena u gotovom USTASA VIJESNIK HRVATSKOG USTASKOG OSLOBODILACKOG POKRETA Gop. xa. ZAGREB, 25. SUECNJA 1942. BROI 4 HRVATSKA OKLOPLJENA KOLA NA VJE2BAMAVARAZDINSKA GRADANSKA GARDA uiaOHOD PRED POGLAVNIKOMZAGREB, 25. SUECNJA 1042. BRO 4 Pred nama je put irtve, vjere i pobjede Nekoliko misli usfaSkim redovima ___ Ustaiken xovolneija prosla je kao snaini potres na- gmiirenje, daje mu borbu, daje mu nemir i put do bu: om zemijominaSim selima, nasim Ijudima i maSim kra- duénosti. Put do Zivota, put do Hirvntsie. Veliki ciljevi ivi kao biée i kao organizam, ona trae velike artve, velike Zrtve trale velike Ijude i ve ii w naponu clementarne snaze iu nabrelilosti prirod- like heroje. L nase su Zrtve velike, ali nisu veée od nase lle, koja je odvaljema iz narodne duSe i svijesti, pro’-snago, nisu voto od naSe izdrZljivosti 1 od nase vjeres iborbe, kao gromuda yelebitskog masiva. Ona Zvi put Zrtava, a iza njih bududnost 1 Jona se razvija iso Zivot i lao zbivanjo u toku svojih ustaika Hevatska — vellka Hrvatska. Nasa je budué- a2V0}%, U raiivoju svojo dinamike — dinamike revolu- nost jasna i mi znademo da e biti onakova kakovu mi ‘cionatue buStine i stvaralastva. Ona pricodno prolazi iBéekajomo i kakovu éemo mi izvojevati svojim napori- gs ini jer ives ee seals a Rar Arcenn. fovjeka koji jo gleda sa svojih svalidaSnjih vi- ‘Tko nije spreman za Zrtvo Hevat, toj ij Gorjels ju jo Gekao, covjek ju je dofivio i profivio gstaza, ees su Pama paraee ve fa je 83 glodiéta ove nae bijedne sv ice re, Kad smo godinama prozivijavali tezinu Golgote ui- ine po macajevima i uvjerenjima, bijedae po lju- jesmo padali, vos smo vjerovali i Ztvovali, vjerovali 1 ma. Zivotui vrtlog sudbonosnog svjetskog zbivanja z4- popijedili, 1 danas jaée nego ikada vjerujemo — vjeru- tatio nas je sve u sudbinskom toku i obuzima nas kao jemo un budusnost i Zivot, vjerujemo u Hrvatska. Vje- idska saga i nosi nas, nosi...Kamo?... Onamo fujemo i dekaino jo8 teve Uive i joB teze puteve, $o8 tei iskuSenja i jos veéu pobjedu. Vjera i pobjeda! Vjerujemo i Sekamo svijesni, da pred mama stojl put Artve, svijesni, da pred mama stoji dan obratuna ‘Sa svim onim: tamnim siluma, koje stojo na puta do haSeg smirenja ido ase sretne buduénosti. U taj obrac - Gun yjerujemo jaée nego ilkda 1 vjorujemo, da ¢e doci Gas, kad como zbaciti krinku onih, Koji igraja ulogu naih grobara, 8 onth, koji svijesno ili nesvijesno stoje nu sluybi medjunarodnih zloginaea, obojenih orvenom bo- Pred tim vidicima pred vidicima budnénosti stojinio Jom krvavog terora. Njih Ge nestati, a naSa ée revolu- al, narod buntovnika i robova, narod grijeSnika i narod ija ostatl, ostat Ge snaga i volja za divot, ostat ¢e cajulla, stojimo i Zelinto da’ si pogledamo ofi u oti, 1 _ustaka Hrvatska — ostat ée vjecno. _Kniemo ono Sto osjeca svaki od nas, svaki postenl Pred nama. sto} irtava, jok tei i sudbonos- ain, Ho onjota 1 Ho protinliujo u previrand masini, ogo Ste fo lead bio, prod wana stof put Sere jonosnih dana. | -E pit pobjedo, NaSa revoluelja nije zavriena, ona Gelie _Tstaski je pokret proSao putem értve, teike i krya- ‘nas, ona (eka naSu Zrtvu i nasu krv, ona Geka svo} ve, koju ée razumjeti i shvatiti tek vjekovi i do’ao zamah i pobjedu, bode, Zrtvom je dosao k-svojem naroda, da mu Mi Zekamo Zrtvet ie Sto mu je mogao dati, da mu doese of Mii nosimo vjera! uskrsnuée, .,, stohodu. er 1.-- 1 JoS neSto! Slobodu i Zrtyut Zrtva za Pred 1 ees aot kee en nie ee daje svojem narodu lagodnost, ne dajeVrijednost ustaskih znamena U znaku kriZa, noza i samckresa Sapat je ifao od usta do usta hrvat. jit, da Hrvatskoj noma slovode, dok Fav ae protete, 1 kry je doista protelkia. [Bavietovali su se mnogobrojai borci, da Ge 3am svo} Hvot értvovati za sloboda ga potladenog naroda. Kleli xu se amo, gaze ih mize nitio vidio: u vojsci, EH radnieko} tvornici, u kutiéu najeabite eke potleutiee, na poljima i me- Ij brdiina ... Sve je idlo od jednog do. UEdE. Cilj je bio postaviien, sred- Bu s¢ birsla Tako je Pogiavnik 20 smo ih ustose razumjelt, zaBto ‘tako govore, ali on! nijesu razu- nas, zabto tako radimo, Razilazili ae, er nam cilj nije bio isti, a pre~ ima tome mi sredstva borbe. Raspelo je kjeéalo i podsjeca ustaiu pred lim PPolozilo zakletvu, | Raspelom se sluze narodl kod sveta- Loxbiljulh éiua, Mi Hirvati nijesmo osobito poboén!, nijetmo ni lice. i “ali nijeamo ni bez | ‘bogomoljei, dotol niti nevjernici. Narod, koji je vie~ raduo Poglavmilou i wstar Na raspolu je visio Bog- igji jo scbe drtvovae za druge. Je duimost, da radi i spasava ‘tako ga sigurnije pogodi. Vjesta ruka obratunava 4 neprijateljem u tren oka. Kaspelo, bode i sumokres jesu onl bladai predmeti, koji su zayrijavill us- tale u borbi 24 alobodu, To troje po- ‘stalo jo 4 ostaje stvarnim, trajaim I vid- Ijivim simbolem boxbe i delve. Oni nijesw samo formainost ustaske zakletve, nego idejus sredston, (soja ‘su nadopunjula giavnu aorii Uorbe za nezavisnost Hrvalake. Raspelo, bodes i sumolres jeu us- tatko tojstvo, Oni su tena uapjeha Pogiavmiove ustaskog pokseta, ao ‘Ho su predstavijali snag indraijivostl ‘2a konacni uspjeb i oslobodjenje od t- fjina, tako su isto cajaméem zach bu- ‘ducnosti ustaike Hrvatske. Hex toga ne ‘bj bilo slobode i nezavisnosti hzvatekog paroda. Oni potitu ustaSu, da zaboravi i prezre svoj fivot, « drugi ostanu divi i postanu slobodni, To su najveée értvet radije podledi, a ne ievjeriti se suda- noj rijesi, Prije poginuti, nego li usta- Sku zakletvu pogaziti Oui, Koji su nedostojno poloailt raky a ustadlo trojsivo, na mogu dugo biti uslade, Takvi Ge Kad Ji tad li otpasti. To je posve naravno: “jaéa je svetost nog, Sto predstavljaustaskw zakle- twu, nego 1i licemjerno misljenje jedno~ n ili vie pojedinaca, Takvi 6o jednom Svoievoljno ili po aakonu odstapiti ili © poginuti od onoge, éemu su se inne- “Hrvati nijocu nikada lzroz svoju ju ‘prodlost gazili svoju zadanu tar Jos manjo vojnisiu. Usta- ‘Siu mufeymu rijet pogotovo ne simiju, vyojnidkih irtava: eis Gop. xT. — BROJ 4 U uekolibo Neprocjenjena Ja nieam kriv Sto sam optimista, Taka sam. Mosda i za to, Sto sam ro: djen u mjesecu obujieu, fad ae naal- ojo dolast i kad mirisi 1 oatanes takav. Jednostavno — op timista. 1 ni8ta te ne moze maknuti t najboljih nada, miStjenja i sliénih etoa ri. Nisam ni osjetijiv. Jugosokoli, redarstvent agenti, Set- nici, crveni kral, narodna odborana, pa triote, radikali, jerezouci, jenesovel, vrazi, lopovi, pijuékuss, konfidenti 4 20- tone, — Dobro. Uredjivali wmo taj nekakov Hist. — Nekakoa frankovitina 4 separatizam, dedan tjedan. 2a yuk, drugi 20 redar- ‘tuo, Poziv, redaratueni agent 4 tako. — Kako so — veli — soveter — Neki me zoo Joitenko — velim = 4 neki me tne soe, posalju agen- ta, da me dovede. 1 zatim, rodjon, pismen, sanimanjo, oga vraga mislite, jeate Wi poludili dréava je tu, nicgovo velibansteo, 20 drana 20 mjesee dana tisto, 1000 dina ‘70 globe i — veli — pifete tmedju ro dake, Dokazivao sam mu, da jo emedju redaka prazno i ncka sam sogled, ako inisli protivno 4 maravski da to wife 70- moglo. Onda se neki dobri minditt postati Jpesiniste. Dabome sasvim protien od ‘ptimiama, Nobrojili su mi sve one 90 re navedene: jugosokoli, redaratvent aagonti . «+ — Pa ato — velim — 2a to! Denuncirajy — vele — atvora- fu, © neaise 4 ubijaful — Tkot — pitam. — Pa avi ovi nabrojeni jugovidit — Dobrt miadiéi mofi! oka vas mista ne smeta. Jesu oni sa dréaow Wi nisut — Naravaki jeou kojut = Bo Jugoslaviju? AP Hm! Kako god hwsele! Oni su isa Sijum i za Tunguriju 12a Vragoslaviju, dragi moj A ako nislite poimence gospadina Jugosiava onda budite potpuno ui 4 pasite, da mu se ne di Stogod rit, jer Tiate mogh % svoje rtOdnosnoza dana oko 8 aati na veter | bili smo veé svi pozvani na olupu, kad fe ulao dr, Pavelié. Svi smo ustali i po- ZGravili ga poldicima i pljeskom. Vedar Fnasmjeden kao uvijek, srdagno je od- | ditavljao i rukovao se sa svima prisut- ‘nine. Zatini je ziuizeo mjesto u sredini tole i jo jednom zaokruzio posledom DO Mama kso da se jo htio osvjedotitl lt amo svi ida smo svi dostojni hogs na Sto se spremaizo, Zatim je za- oieo najprije s kratkim razgovorom, D gavimajuti se za svakog poiedinog, a ds (Gmmah zatim predje na stvar, Poglavnik je najprije odao puno Peimanje Gosadanjem radu Hervatske “Starieviéove rwolucionarne mladedi, Koja je mapose sa svojom ozbiljnoséu i ‘spremom na UL suboru, te revolucio- “Garni nastupima poslije 20, lipnja,do- Tegal, ca je dorusia vremenima, ne Prekavel nigdje i nikada dozvoljeni ir rada { no prekrSivsi primijenc op- “Gerile upute, Zaslaga je ba’ te revolu- " cionarme mladeti — rckno je dr. Pave- Tie = da jo onih bunih dana oijeli svi- Jet dobie arom priliéno ispravnu pre- pfbu o yrilikama u takozvanoj Jugo- aviil {io tedkom stanju te pravom rast t un Hrvatskoj. Zatim je u nae du tekao, da. je 8 20. lipnjem na- jedan veliki i posvemainji preokret W irvatskoj politicl, jedan posvemaSnjl Sduhovni Jom iamedju Tirvatsice 1 Srbije, ‘Bao postjediea toga, potreban je 1 dru- natin borte, jet ovai dosadanii nije Goristio i prema tome ni valjao. MMi zna- "m0, mi smo osvjedcéeni, — nastavio je ‘po prilici Gr. Pavelié — da Srbija ni keda be Ge mimim putem pristati na “prevedno rifeSenio lirvatskoga pitanja ‘ono to je Beosrad tinio, ato so je Eovorilo { pisalo 0 toboinjoj do- ‘olii, sve su to camo srbijunskce Alvale, eve to sluzi samo zato, da Beo- Gobije vremena i da strani svijet ravi beogradski pokolj. A kad to demo, bilo bi suvigno, giupo | zlodi- Bei nastaviti dosadanja politiku, jor 8 noviustyom, govorima, zapisni- i adravieama, pa tak nis demon- fama ne éemo Srbe otjerati fomlje i uspostaviti hrvaisku dr moje korake i dru Trumbiéa, kao na- rodnih zastupnila, znadete Sto smo mi sve poduzeli, u auadete i to, Sto Jeu tom praveu poduzeto medju omladinom. ‘To sve moglo je biti dostatno za pro vrijeme, za podetal za prelazno vrije- me, koje se je navjeitala i to tako augo dok se ne spremimo i prema unu- tra i prema vani. Dunas to medjutio ville nije dostatno, Danas je to prolaxe no vrijeme — barem za nus Stardevi- éance { revolucionaree — zavréeno i mi sada moramo profi u posvemasnju ro- voliefonarm ‘borbu. To moramo uéiniti tim prife Jer, po svemu sudeéi, Beograd nam naskoro sprema nova neugodna iz- nenadjenja, a mofda i nove zlotine, On Pogiavnikovs slik tz 1928. 9 se Je takodjer ovih nekoliko mjeseet ‘spremzo za ono Sto ima nadofi, 1 za njeg je izgleda prelazno vrijeme zavr- eno i sada se sprema na navalu. Mi ‘moramo takodjer biti spromnt: ako ne odmah za navalu, a to barem za Gestitu obranu. ‘Mi mo do seda pripremili to u na- rodu i u svijetu { mf nismo mi8ta propu- stili, Mi éemo se baciti na rad, na koji ‘smo ve6 pozvali i jo éemo pozvati sve Gruge Gestite borce iavan nasi praya- kh redove, jer mine stvaramo nikue vu stranku, mine uximljemo nila kay monopol za borbm (AES poktes Povjesni sastanak u prostorijama stranke Prava Osnovan Je Ustaski revolucionarni pokret SS) ve6 stuarumo jedan sveopéi narodnt hrvataki osiobodiladki pokret, w ho- jem ima mjesta 24 svakog odbubnog T nepopustijivog borea 2a hrvataku alobodu i ga hrvatoku dréavru samo- stalnast. Ni znamo sto hosemo: ne- zavion deiavu reals wnwlar njezinih povjesnih granica. Za to se borimo, 24 10 éemo se oritii od toga ne odustajemo. Potpuni ili djclmigni uspjeh nadeg. ada ovisi mnogo o tome, Kako ée narod tu borbu prihvatiti, odnosno koliko é> has u tome poduprijeti ii modebitno ometati druge stranke i skupine. 0 to- me Ge ovisiti 1 brzina natega rada i nae Sih stvarmih postignuéa. Mi namo da je danas cijeli hrvatski narod 2a revolue clonarno i netmiljeno razragunavanje sa Srbijom, zuamo i to, da su i druge omladinske organizacije pokazale volju za takvu Dorbu, da su do sada s nama suradjivale ida su mam svi njihovl predstavnici obeCali svoju suradaju i 28 buduée. ‘Mi dakle ragunamo sa svim tim po- voljnim okolnostima i ako ne ée biti z- preka sa strane slufbenoga vodatva S. D. Woalleije ili drugih jagih éimbenika hhrvatske politike, ja vam katem, da ée nal organizatorni rad veoma breo biti gotov i da Gemo biti u stanju doliine doéckati svaku novu beogradsica nava- lu, U protivom sluéaju stvar 60 i6i po- Tnganije i naga spremnost i snaga u da- nom su — koji je mofda veoma bligu — ne ée biti tolike, nu za to ée onda pasti krivnja na one koji bi na’ rad i nagu borbu htjell iz stranadicih ili osob- nih razloga ometati ‘Nama nije ni do osobnih ni do stra natkih probitska i slave. Mi smo to i do sada pokazali, a dati Gemo im jo8 1 daljnji dokaz, jer, braéo pravaaki omla~ dinci, naa organizaclja mlade3i pod pravaikim imenom s vremenom Ge Dro stati s javnim radom, glasilo te mla- dedi obustaviti éomo i to iz razloga da pokaZemo nau dobru volju 22 sloéni ‘nastup i nelet ejolokupne borbene Hr vatsce, koji je potreban. Ne zuati, da se mi time odriéemo ‘svogn onogs Sto Je dobro i izvrsno uw pravaitvu. Naposs ne mati da se mi odrigemo Stargeviéeve velike misll. Ne Posve obratno: mi Zelimo da tu velila misao prihvate Jo i oni Hrvati koji to do sada nisa uéinili, mi delimo da se pod xeslom *Hrvatska Hrvatome @ 9yD. Xl. —- BROJ 4 vu nezavione dréave Hryatako je ckupo svi gestiti hrvatski bor- ‘cli da toko hrvatski narod sto prije iz- jie svoju slobodu 1 svoju nezavis- Mi w naéoj dus ostajemo pravasi, tajomo dakle borei za hrvatska prava a hrvatsku drésvu, ali mi ne éemo i “to snijemio ovaj dao biti stranka ni Strandarstvo je dosta ale na- 9 Hrvaiskoj, strunéarstvo je krivo “42 tr Hirvata nn sxatanteu osnivaju pet iranaln, Sioga moramo obragunati sa stranéarstom, morsmo obraginati sa dja straaudkih vodja Mora prestati politika Hroata, na je mjesto necks dodje politika Br- stake! Tr tih razioga i mi pristupamo & _ omnivanju sveopéeg hrvatskog oslobod- “Tadkog pokreia, iz tih razloga ne delimo "tine maijemo taj rad vodits pod makar | ‘ijepim i dragim, ali ipak stranaékim meno. Zana, da mi Staréeviéanci, nsx Pose mladef, raspolademo s mnogobroj- aim organizactiama, znam da smo ves oknpili pod Staréevigovu wastavu naj veéi i najborbeniji dio irvuteke mludeat iistarijih borace, mam da 1 vijemik “Starviée danas imado velik bro} &- fateja, nu to sve mozu biti — u ofima drugih — tek stranadki uspjesi + pro- to sve nije dostatao ax postignuse tpunog cilja. Zato Gemo 21 nekollko dana pokronuti novi list pod imenom sHirvataki Domobrane, koji Go biti uéo- ofa nadega sveopicg naroduog pokre- fa. Pokreta ovaj &5 ne molomo dati ime niti ga mozemo prijaviti kno pokret 7% organizaciju, jer ga viesti ne bi ni “Aozvolile i jer to ne bi bilo revolucio- -USTABAc Mi spremamo ustanak cijeloga. na- roda, pa emo mi medju nama taj po- ret’ toga okrstil Uataikim pokre- ton, kofe Ge ime primiti ¢ jevno onda, had 2a to dodje bas. M4 Gemo dakle organizccifu 2a sada prova- djati bez imena, mu po novinama +Hroatski Domobrane vierojatno ée nas sui prozvati domobrancima ai do- mobrancime, pa smo i thn cado- olin. To bi uw glaynome bile povjesne Po- glavnikove rijedi, $ Kojima Je on naje- vio osnutak Ustadkopa polreta, 2a Koji Je bio dobio slohodns ruke od stranag- kog vijeéa i omladinskog sabora i za koji su svoju suradnju i pomoé te po- slufnost obeéali gotovo svi predstav- nici ostalih omladinskih organizaciia. ‘Lagalo bi se ako bi se reklo da su zegrijani pravadki mladiéi tu priviana slikvidacijue dosadanjega, a napose no- ving »Staréeviée primi tako lako. Tu Je bio skoro trogodiinji te8ki rad, koji Je donio ploda, tu je bilo toliko lijepih osjeéaja i uspomena, tu se je radjala i bojazan, da éemo e6 mi svi jednostavno 8 nakim organizacijama utopiti u neko} velikoj organizaciji, Kou, G mafebitno voditi Ljudi naiega nepovjerenja.... Po- stavljana su tom pogtedu, kao i inade mnogobrojoa pitanja na dru. Pavel za koje Jo on najspremnije odgovorio i minoge stvari jo8 { opSimnije protuma- Go. Potpuno su se svi priniirit tsk onda, tad je dr. Pavelié priopdio, da je nodstvo pokreta potjereno njemu. To je bilo za svakoga of nas potpr- no jamstvo, jer je dr. Pavelié za nas fonda Bio ono, to Je t danas, fed- nove rjedju: Poglavaikt! Ramumljivo jo, da se na tom sastan- ka nije moglo otvoreno raspravljati 0 avim pltanjima. Sjednicama, raspravljar ajima, sastavljanju zopieniia, pripovie jedanja svega i. svatesa tako da svi madu sve — bilo je kraj. To je stvar proilosti, a sada dolazi neite posve no- vo, dolazi pravi usta8ikd revolucionarnt rad u kojem é0 ac govoriti samo ono- liko Koliko se mote f u Kojem 2 svatlo ‘znati sumo ono ito mora miati. Stoga $e fe efelokupal dalnji pripremso organie ratorni rad odrijno talco, da se je pos valo voé odredjene pojedince iz Zagreba i pokrajine i onda im se je na samu, bea svjedoka, govorilo potrebno i dar valo upute 2a rad. Novi sustav rada, koji Je uvjetovan novim potrebama, no- ‘yim naginom borbe { novim vremenima, ‘Koja dolaze. Zapoteo Je oabiljan i neumoran rad. Mnogobrojni pojedinei bili si jedan po jedan pozvani u Zagreb, gdje su dobii tofaih upute i promidbenog gradiva, ‘aj eu dobili zapovijedi Sto i kako ima du raditi u narodu. Ne rad ux éau ve na, ne rad po sobama { uz zepisalle, ‘veé tihi ozbiljni i podzemni revolucion narni rad. ‘Ti izastaniel bili sa upuéent uu pojedine dupe (ee onda. jo8 éupanije) gdje su imali, doéi najprije u veat 8 ved prokuanim i rematim hrvatsiim revolucionarnim boreima, a zatim po- traliti { okupiti i druge boree, koji Jom 4o tada nis s nama who suradjivall ‘Sve raspolofive i veé organizirane ena- ge Gradjanske, Radnitke 1 Sveuéilitne Startevideve madezi stupile ou. predano u novu djelatnost. Dok si veé spome- uti izaslaniei u pojedinim 2upama pri- upljali pojedinee { male sicupine bo- men Koji Go u dant éas preuzeti vodstvo revolucionarne ustaske djelatnosti, Gotle se jo iu Zagrebu na novi natin provodila, organisaciia. i rasporedjivao rad. Na sveuéilitu i u srednjim Skola ‘ma potajno su osnovane male skupine Ajaka s poscbnim duénostima za djelat= ‘koja 0 dogi, a 20. koju djelatnost (Be.>OSTABAS tarcéevié u potrazi za Covjekom Zigosanje slavosrp&tine i.sluzinske pasmine frag, Kojl so protegnvo do rvijerde 1 esti, Soborsico debate, Anellvost Anew politicos zinta profit am kraj. ajo novea. I Stari ne orice nasealjesio. lariksturom zivota 1 xblvanio 1 po ‘avjoka i nareda, pojedinca ‘monte, revolucionares 1 patntky | pobjenta, T Starzeris maralista fo tallke jak, Kao 1 Staréevlé nacto- Proreke 1 Ideolog. Cotrdoset godin J gotovo trrdoglave apornosti znte ‘fre feat judo w vada nate bijctuoy Bvota. Tu gotovo of acionalni momenat, jer istina t man Pesta) istovjetnl nojmowt. Tirvatstvo qu dogian on protede na druftvo, pm Govjoka 1a sredimu koja ‘njega, on Ju protede u_ politi: Istina 4 af, Eovjek 1 netovjetc, st To Jo madilo odobritt Joto 1 Dlagosivtjate, Kft dajete 1 kradete, oft meaite t Kjubite, evi vE mist Hrvatt, Jor hrvatetvo je isting, wfedna 1 dogmatsion Istihal Svi so vi dijelite a dva tabora: o tabor dobrih (a vt ste jadniet tw manfin!) 1 1 fabor alih, u tabor Hrente 1 tabor ne- Hirvata, it tabor pravate 1 aluvodrba, w.to- ‘bor steklida 1 shetinskce pusenine. Vi dragt nijeste Hrvati — vt sto stage, sluzinske ‘asrunay prokletstee Fireatsie, urroct ne~ ssreéo, sdivina zz majmnnom najprilicaija — ols pohorvatl a9 na svjetin werdca uo ‘imate bote Jy orang omovtca politike nauko obiva matal vfeéne Ieologif, ona znndl rat 9 drustvom, rat sa sredinom 9 ojo) fovjek Hiv, rat aelstinom, 4 Starfevis re popuite | getrdeset godina 2ailjlvo aq Daily ride i ne pops otvrdnine w sat iéwosti 1 nepopustljivastl. Oetrdeset, oak fa ratuje « aUotinon, Gatrdeset godine trae 2 Aju, Kol Ge pomijes protenkt kis 2- te 1 borbe, do Kraja uvJeren, da evi ont koji loza i mijenjagu Kapute, Koy krata inijenjaja atranke, Koll ¥6 bojo 1 oil Frivusiy nljesu Hevoti Lith mora: nesta da oslano Hrvatska, Bort teting 1 lial ‘Tu fe Start nepopustite, Tao aluzt engi nu, tne muode bit Heya tho vie moet ‘Ha, allads! »Herda jo blo | herds Go osta- tte Coviekt Goviek!. Soret Hrveti odnonn Jo nfedio Stargevi6 na, Telnditor vom trgu pred kavanom w drastra nekog petite — Ante, rekao mu Jo pripatel), xakte ‘| tako nepopustity prema slavosrbims, + out miogu postats Hod. — Pogieda) onog pay rekiso Jo Stario- ‘6, prije Gu vjgrovatl, da 60, 0d njegs po atl Konj, nogu ti od slavoarba Covjele ‘To mu teske riject vjoEuo nopopustlpvog prorolca, Kofi trot Unde, a we svjetinn, Ko- ff trad} laabrane, 0 ne stronku vikage t esklémenjais. X bab 2bog toga odbiin of abe voting, a prikuplja elity, prikuptia farasta] onage 1 revoluclje, Koja Jot pred Staciun 1 w Rakovich pobijediia: u Govjeku! ‘Stari, postaje smijesinn ra mekoje 1 as Frogrndan, on poataje velnice, alt elk’ le fine | trga Krink » kine kartkature Koa fee 2078. rodoljublie L obteo 2xose 1o2: V1 Dfednicl, vt Kukavice, vt alavosrbl, vl via int glasadi bog stra | polozaja, vi tr ovel robom | obracom, v1 prevaranti now Go | Gasil, v1 Kojt lntoto i Tasco — vi te esrb, Hirvatake, Vi sto talog, Kol) 8 prelijeva tz retlma u_rotim, vasa Jo kre Sfrovana, — otrovana fo vata. duSa 1 pu- met — v1 slo otrov Hrvatska, Vi vifg al- skoda ne fete biti od — vi viso niknda me Geto postats Hrvatt | kros ova lesktenga 0% tat Cote ono sto lef u yama kao bolest 1 proietstve — aberda, sto bill | herda Gate ontatite | ‘lgosa’ tating 1 atl, tratt Sovieks, trae 4 mata}, fall spremuost ro. borbu 1 a | ftv, raat Hivatsla, | ondRa, Kojt 66 po nijett njezin lit, cf! Ge podnijett njerinm Golgot, Stardovié tral Cavicka — wate}