Davno zaboravljeno značenje starih reči i terminologija koje se
često nalaze u tzv opisima : Toponimi Na ovoj stranici su dati pregled i objašnjenja (rečnik) nekih manje poznatih toponima, reljefnih karakteristika i lokalnih naziva koji se sreću na teritoriji Republike Srbije. Navedeni su i pojmovi koji nisu toponimi sami po sebi, ali iz kojih se izvode toponimi (npr. fitonimi - toponimi dobijeni od imena biljaka i slično). Takođe, uvršćene su i neke arhaične reči koje su se tokom vremena izgubile iz govornog jezika, ali su ostale sačuvane u zemljopisnim imenima. A ahar - konjušnica (tur) alija - spahijska zemlja za vreme turske vladavine; nakon oslobođenja razdeljena seljacima aluga - gusta šuma amborija - podgrađe, naselje ispod tvtđave, trgovište (grč.) anta - humka koja označava granicu između dva atara ili dva vlasnika zemlje ara - poljana (alb. arë) arsana - pristanište (grč.) at - brežuljak, greda (mađ. hát) atar - područje koje pripada nekom naselju atmejdan - konjsko trkalište aščinica - javna kuhinja, radnja u kojoj se jela spremaju za novac azmak - močvarno zemljište (tur) B babuni - bogumili, srednjevekovni jeretici bač, bačija, bačina, bačilo - sklonište za stoku u planinskim predelima badanj - izvor uređen za uzimanje (zahvatanje) vode bair - zemljište pored obale (tur. bayir); takođe i zemlja za ispašu bajta - koliba, zemunica barilo - mesto gde voda lagano izvire, bari batala - močvarno, neupotrebljivo zemljište batlak - glib, kaljuga baždarana - trošarinska stanica begluk - zemljišno područje kojim je upravljao beg u doba turske imperije (tur) bedem - nasip (tur. beden) bel, pel - brežuljak (mađ) bent - brana, ustava (tur) berak, berek - gaj, šumarak (tur) bezistan - pokriven trg, čaršija, mesto za trgovinu (tur) bezdan - ponor, provalija bigor - bela zemlja bilo (planinsko) - planinski venac koji je pri vrhu zaravnjen (plećat), glavni pravac prostiranja planine bišće, bihak, bihag - kraljevsko dobro, imovina blatuša - vlažna oranica, blatnjava njiva bobija - humka, grobno mesto bogaz - tesnac, teško prohodan put (tur) boka - ušće bostan - doslovno bašta (tur) brid - oštar greben koji se proteže vertikalno uz stenu brinje, brnja - drvolika biljka sa bobičastim plodovima broć - vrsta cveta, koristio se za dobijanje crvene boje za bojenje tkanina i farbanje uskršnjih jaja brod - gaz, plićak ,plitko mesto reke ili jezera gde je bilo moguće preći i prevesti stoku buča, buče - bukova šuma buk - nemirni deo reke, brzak, slap, prelivanje vodenog toka niz stene bunjište - đubrište, smetlište budžak - ugao, zabačeno i skrovito mesto, udaljeno od glavnih puteva (tur) burdelj - zemunica busija - zaseda. U prenesenom značenju se odnosi na skrovito ili nepristupačno mesto. C ceh, ceo - rudnik (nem. Zeche). Sreće se kao iskvareni naziv (toponim) ceovi, ceo i obično ukazuje da je lokalitet imao veze sa srednjevekovnim rudarstvom. citadela - samostalno utvrđenje u gradu ili unutar veće tvrđave cigura - glib, blatište (tur. ciĝer) crkvine - mesto gde se nalaze ostaci crkve Ć ćafa - planinski prevoj (alb.) ćelija - monaška odaja ćelina - proplanak, iskrčeno mesto u šumi, laz ćuprija - most ćuvik - brežuljak, uzvisina Č čador - šator (tur) čair - livada (tur) čajlije - razvaline grada ili tvrđave (tur) čarda - nastrešnica na četiri stuba (pers) čardak - prostorija na spratu kuće, sa tremom prema ulici, takođe i sinonim za veliku kuću, dvorac, letnjikovac (tur) čarnica - crnica, njiva sa crnom zemljom čatrnja - ozidana jama za skupljanje kišnice u sušnjim krajevima čauš - podnarednik u turskoj vojsci čelopek - predeo koji je izložen suncu čečar, čečvar - šiblje čelenka (izvorišna) - blago zatalasano levkasto udubljenje gde se skupljaju vode nakon padavina i započinju rečni tok čemernica, čemerica - otrovna biljka iz roda Veratrum čerga - pokretni logor češme, česma - uređeni izvor (tur). Pre nego što su se pojavile vodene pumpe, česma je bila uređeni izvor, najčeće izveden tako da voda pada u luku, što olakšava zahvatanje čevrntija - rečni vrtlog, vir čiflik - feudalni posed iz vremena turskog carstva (tur. Çiftlik), reč se upotrebljava u južnoj Srbiji i Makedoniji čitluk - isto što i čiflik, ova varijanta se koristi u Šumadiji i Bosni čot - oštar lesni odsečak, vrh brega čuka, čukara, čoka - planinski vrh, ali i brdo. Javlja se u Istočnoj Srbiji. čukur - jama, jarak, udolina (tur. çukur) D dažd - kiša (staroslovenski) del - delnica, vododelnica, vrh grebena (zaravan na bregu u planini) deli - hrabar (tur) derdap, derdapa - mesto na reci gde su obala i dno jako strmi; obično prepoznatljivi po jakim rečnim strujama (tur. gerdap, pers. girdap) dere - potok (tur) dervent - tesnac, klanac, planinska staza (tur. derbent) dlpka - dupka, jama dol, dolja - dolina dolma - nasip donžon - dominantna kula u utrvđenju domb - džomba, nagli uspon, izbočina, kosina (mađ.) dorćol - raskrsnica (tur. dörtyol) drač(a) - biljka, vrsta žbuna (lat. Paliurus spina-christi), neki je svrstavaju i u lekovito bilje draga - 1. manja morska uvala ili zaliv 2. dolina dročina - gustiš, čestar dub - hrast na staroslovenskom dubrava - šuma, lug (izvedeno od dub) dumača - uvala dučina - mračno mesto, obično udolina u gustoj šumi Đ đal - breg (rum) đeram - bunar đevđelija - zemlja za oranje, vlasništvo jedne porodice đol - kaljuga, blatište (tur. göl) đumrukana - carinarnica (tur) DŽ džada - put (tur) džemat - verska opština (zajednica) kod muslimana; kod hrišćana to bi bila parohija (tur. cemaat ) džumruk - carina, državni prelaz (tur) F fat - 1. prostor za bašte u neposrednoj okolini naselja 2. hvat (mera za dužinu) fok - preliv, jarak (mađ. fok) fuše - polje (alb. fushë) G gabar, gaber - grab (drvo) gaj - manje šumsko područje, šumarak, lug glama - kamenito golo brde koje se sa jedne strane pravilno uzdiže, a sa druge ima oštar odsek glava - obično mala uzvisina, veća od humke, ali manja od brda gletvište - stari rudarski radovi, predeo sa tregovima rudnika glbok - dubok (staroslov.) globočište - duboko mesto na reci ili jezeru gložje - trnje gobelja - drveni deo spoljasnjeg kruga tocka u obliku luka gradina - utvrđeno mesto, takođe i stari izraz za uređenu zelenu površinu, park, baštu, vrt graovište - njiva na kojoj je posađen grah (pasulj ili pasuljica) gramada, gremada - gomila kamenja na livadi (istočna Srbija) grebalište, grebalo - mesto na kom se grebala vuna greda - malo uzvišenje, brežuljak, ponegde znači izdignuta rečna obala, litica griža - klisura, provalija, litica, stene nagrizene padavinama i erozijom gromila - zemljana ili kamenita humka, brežuljak gruda, grudine - okrugast kamen ili stena grunt - zemljište za kuću, ponekad se koristi i u značenju temelj guber - debela vunena pokrivka gudura - dubodolina gumno, guvno - proplanak ili deo naselja na kome se okupljao narod; alternativno, prostor u blizini kuće ili naselja na kom se obavljala vršidba guri - kamen (alb. guri) gudžalište - prostor gde se odvijala pastirska igra gudžanje, obično proplanak ili livada gvozd - gusta šuma (starosrpski) H hamam - kupatilo (tur) han - odmorište, konačište (tur) has - carsko (sultanovo, dvorsko) imanje (tur) hvost - sitna šuma (staroslovenski) hisar - tvrđava (tur) hum, humka, umka - manje uzvišenje, uzvisina, često označava i neko grobno mesto od značaja za lokalno stanovništvo hrbat - greben I ilidža - banja (tur) isposnica - usamljeno mesto, obično pećina, na kojem su monasi pustinjaci ispunjavali svoj zavet u tišini i molitvi istočnik - izvor izba - koliba J jalija - rečna obala, prostor pored reke (tur. yali) jalovica - neplodna (jalova) zemlja jarak - rov iskopan za odvođenje vode jaroš - raskrsnica, ali i pašnjak, ledina, opšti pojam za oblast. Jaroši su i administrativne celine u Mađarskoj. jaruga, jar - vododerina, usek koji je napravila voda, uzana duboka formacija obično oko reke ili potoka jaz - provalija jaža, jažva, vodojaža - jarak kojim se voda vodi na njive jelak, jelovik - stanište jele ili smrče, jelova šuma jendek - neprohodno mesto, ali takođe i rov, kanal K kačara - koliba u kojoj su se čuvale kace i burad kajnak - izvor, vrelo (tur) kao, kal - blato, blatište kaldrma - kameni put (tur. kaldirim) kale, kaljaja - tvrđava (tur) kamarište - mesto gde se plasti seno, kamara - plast sena, stog sena kara - crn, crna (tur) karavan - zajedničko putovanje trgovaca, od karvan - društvo (pers) kasaba - gradić, manje mesto (arap) kaštel - zamak, utvrđenje, tvrđava. U kasnijem periodu više se koristi za plemićki dom. Tipično u Vojvodini. katun - pastirsko privremeno sezonsko naselje u višim predelima gde se stoka izvodi na ispašu kaza - kadiluk, oblast pod upravom jednog sudije (kadije) (tur) kazuk, kazik - drveni stub za vezivanje lađa ili čamaca (tur) kik - grba, hrba (staroslov) kiseljak - banja, banjski izvor kladenac - izvor klenovik, klenak - klen je vrsta rečne ribe, ali i vrsta drveta, livadski jasen, rasprostranjen u našim krajevima klisa - crkva (grč) ključ - rečni zavoj, mesto gde reka peni kodra - brdo, breg (alb. kodrë) kočina - obor za svinje (istočna Srbija) kolnik - kolski put kolo - topionica (metala) kom - nepristupačno, šiljato brdo (sinonimi okom, okomak) kontumac - karantin konjuh - ugovorni konjušar, osoba koja čuve konje; u srednjevekovnim poveljama pominjani su ljudi koji čuvaju vlastelinske konje korija - lug, šumarak (tur. karye) kornet - krš korutina - kotlina sa strmim obodima kosanica - livada predviđena za senokos/li> kosjer - srpasto sečivo na dugoj dršci za krčenje mladih stabljka drveta (potezanjem) kostol - tvrđava, zamak (lat. castellum) kotun - zaselak, deo sela naseljen jednom familijom (vlaški) kovanluk - pčelinjak, pčelanik kovilje - vrsta trave (lat. Stipa pennata) košarište - tor za ovce kraguj - staroslovenski naziv za pticu kobac (lat. Accipiter nisus) krajina, krajište - deo državne teritorije koje se nalazi uz granicu kraku - kosa, padina (vlaški) kram - drvene konstrukcija na ulazu u rudarsko okno; služila za obezbeđenje početka okna i za čuvanje alata krčevina, krčija - zemljište koje se krčenjem pretvara u obradivu površinu krivaja - potok ili rečica koji često menjaju smer, krivudaju krndija - krševiti predeo (tur. kirindi) krst - udolina (starosrp.) krupa - drvene konstrukcija na ulazu u rudarsko okno; služila za obezbeđenje početka okna i za čuvanje alata krušac - rečni kamen koji se koristio kao građevinski materijal za zidanje kuk - brdo sa kamnitim vrhom kulača - jednostavno pastirsko sklonište od granja u obliku kupe kulina - mesto na kojem se nekada nalazila kula ili njeni ostaci kulmja - vis, beg, padina (vlaški) kupljenica - kupljena zemlja ili njiva kurgan - zemljana humka koja pokriva grobnicu kutugeri - bogumili, pravoslavni jeretici rasprostranjeni u Bosni, Makedoniji i Bugarskoj L lad - hladovina lagum - podrum, prokop, ali i prirodna pećina (tur. lagun) lastva - travnata površina među stenjem, liticama laz - lazina, raskrčena šuma, brdska kosina koja se može savladati hodom. Naziv se često sreće na jugu Srbije. ledina - ledinište, zemlja u korovu, travnato područje koje se ne obrađuje lepen - list (drveta) les - sedimentna stena koja se lako kruni i stvara peskoviti nanos (nem. Loess). Područja se lako prepoznaju po karakterističnom pejzažu, lesnim zaravnima ili peščarama, peskovitim oblastima žute boje. letište, letovište - letnji pašnjak lido - peščani sprud liman - potopljeno rečno ušće, obično sadrži i peščani sprud lokva - mala bara lopuh - lekovita biljka (Petasites hybridus) lozik - vinograd luč - crni bor luča - baklja, zrak, svetlost luka - staroslovenska reč za područje uz vodu lung - dugačak, dugi (vlaški) luža - lokva, mulj (staroslov.) M mađupnica - manastirska kuhinja sa trpezarijom mahala, mala - deo sela, zaseok, ali i gradska četvrt (tur) maja - planinski vrh (alb) majdan - rudnik (tur. maydan) majur - seosko imanje, veće poljoprivredno dobro zajedno sa pripadajućim zgradama i samim domaćinstvom (nem) mlakva - bara, močvarno zemljište mandra - bačija, skolnište za stoku u hladnim mesecima; takođe i ograda med, mjed - bakar, bronza (staroslov.) mejdan - mesto nekadašnjeg boja ili bitke (tur.) mendula - badem (lat.) menzulana - postaja, stanica na poštanskoj saobraćajnici merćez - središte, centar (tur. merkez) meteriz - otkop od zemlje, rov, šanac metoh - zemljište u vlasništvu manastira, ne mora nužno da se nalazi uz sam manastir mezar - grob (tur.), mezarje - groblje mezra - napušteno imanje ili njiva (tur.) miljak - komad zemljišta (njive ili vinograda) miljokaz - beleg, biljeg, mramor, kameni stub koji označava rastojanje u rimskim miljama mirija - carska zemlja (tur.) mirine - razvaline, ostaci zida (lat. murus) mlaka - močvarno tlo, bara močar - močvara, blatište moštanica - velika greda na mostu mrtvaja - bara koja je ostala izvan glavnog toka reke, obično kad reka delimično promeni svoj tok mrčaj, mračaj - mračna gusta šuma mulk - slobodno imanje (tur.) muzga - bara, lokva (staroslov.) muhadžir - izbeglica (tur.) musafirhana - drumska gostionica (tur.) N naklo - cedilo nerezina, nerez - zapušteno zemljište, pustopoljina nugo - ugao (lokalizam) nurija - parohija (grč.) O obršina - brežuljak odun - drvo (tur.) odžak - uobičajeno dimnjak, ognjište. U Bosni je sinonim za sredjevekovni dvor, raskošno imanje u koje su mogli da uđu putnici i u kojim je uvek gorelo ognjište na kojem se spremala hrana za namernike. Po svojim dvorovima znamenite porodice su se nazivale odžakovići ili kolenovići. ogražde, ogražden - ograda okapina - mala kratka pećina okolište - okolina omeđine - tragovi ili ruševine neke građevine (kuće, dvora, tvrđave) oriz - pirinač osoje - neosunčana ili senovita padina ili strana planine ili brda ostrog - utvrda, tvrđava, mesto utvrđeno palisadom (staroslov.) otes - međnik, međa, granica (starosrp.) otoka - rečni rukavac, zaliv P padež - velika čistina palanka - manje utvrđenje, isturena stražarnica (tur) palež - prostor nastao paljenjem i raskrčivanjem šume palisad(a) - drvena ograda od tesno pobodenih kočeva, podignuta u odbrambene svrhe palučak - mala livada nepravilnog oblika kraj vode panađurište - vašarište, izvedeno od panađur (seoski vašar) paramun - stražara, osmatračnica (grč.) parlog - zemlja zarasla u korov, neobrađena zemlja pastr - šaren (staroslov.) pašište, pasište - pašnjak (arh.) perior - granica perivoj - prostran i raskošno uređen vrt (grč. perivolos) peštera - pećina petrada - kamenolom (romanski, vlaški) pirg - kula piljište - mesto gde se ispira ruda pimnice - vinski podrumi plandište - odmorište plakaonica - mesto na reci ili potoku gde se ispirala ruda plužina - ravnica (vulg.lat. pluginum) pljošta - plavno područje, močvara, bara pod - zaravan podzidana kamenjem da bi se sačuvalo korisno zemljište (Crna Gora) podgrad, podgrađe - naselje u podnožju srednjevekovnog utvrđenog grada (tvrđave su obično građene na uzvisinama) poloj - prostor uz reku, vodoplavno zemljište pojata - staja, takođe i pojilo, koliba, šupa ponikva - vrtača, oblik kraškog reljefa potajnica - povremeni izvor, mesto na kojem voda izvire samo u nekim prilikama; javlja se u krečnjačkim predelima kada spiranjem nastane podzemna jama kolenastog preseka i sa širim odvodom nego dovodom. potecište - poljana na kojoj su se odžavale konjske trke (u srednjem veku) potes - zemljišna nekretnina potolina - kotlina, depresija povija - rečno razvođe u ravnici povijarac - duža padina koja se odvaja od planinskog venca i završava u ravnici ili na obali reke povodanj - plavno područje pored reke pravina - pripadajuće nepokretnosti, ono na šta vlasnik zemlje (oblasti) ima pravo; izraz koji se često sreće u srednjevekovnim poveljama prćija - imanje dobijeno mirazom (grč. prokio) prelo - takođe i poselo, okupljalište meštana, radi dogovora, zabave, obaveštavanja, trgovine prelagnja - planinski prelaz ili prolaz kroz planinski masiv sa jedne na drugu stranu prerast - prirodni kamena formacija (most) koji natkriljuje reku ili potok presedlina - planinski prevoj preslo, preslop - planinski prevoj prevlaka - uska povrsina kopna koja spaja dva značajnija dela kopna pripor - zimsko sklonište za ovce od pletenog pruća, pokriveno slamom prisoje - sunčana strana planine prnjavor - manastirsko imanje, naselje koje pripada manastiru prošće - taraba, tradicionalna ograda od granja, plot prud - sprud pržina - morski pesak purgeri, purgari - građani (nem.) pusta - pustara, nenaseljena zemlja, ravnica (u Panonskom basenu) R rakita - jedna vrsta vrbe, (lat. Salix purpurea) rame - vodoravni deo grebena ispod vrha raspuće - raskršće, raskrsnica rastoka - razvođe, bifurkacija, vododelnica rataj - orač, zemljoradnik razbojište - poprište boja ili bitke, megdan razbojna - iskrčena zemlja razvođe - vododelnica, uzvisina koja deli dva sliva rđac - žuta boja redina - zid uz poljske puteve remeta - pustinjak (grč.) resnik - vrsta biljke iz porodice glavočika, konopljuša, divljaka (lat. Eupatorium cannabinum) revir - obala (nem. Revier) rid - stena rit - plavno područje rivine - naziv za krševite ravni isprane i izrovane bujicama rižište - pirinčano polje rogoz - vrsta travnate biljke rosulja - biljni rod sa oko 100 vrsta livadskih trava; takođe i sitna kiša rovine - 1. rudarski površinski kopovi, 2. močvara, bara (rum.) rt - kraj poluostrva, ali i ponegde vrh brda rudina - neobrađena zemlja, područje sa travom za ispašu stoke, takođe i livada sa kamenitom podlogom na kojoj trava prvo sazri (zarudi) rukomija - posuda za pranje ruku rupište - mesto gde su kopale jame (zamke) za hvatanje vukova i divljih zveri rupnik - rudar ruslo - potok (staroslov.) rus, rujan, rujav - crven rusje - trnje (istočna Srbija) rvenica - jama rvenik - jarak, rov, kanal; takođe i izvor ržana, rženica - raž (žitarica) S samar - sedlo (tur.) , koristi se u smislu planinski prevoj samokov - topioničarsko postrojenje sandžak - vojna i administrativno-upravna oblast u Turskom carstvu (tur. sancak - zastava). Sandžak se deli na nahije. Više sandžaka čini vilajet. saraj - dvor, dvorac (tur. saray) saraorina - rad na izgradnji puta, nadničenje savak - brana sa jezerom saz - trska (tur.) sejalište - zemlja u napuštenom selu koju obrađuju meštani okolnih naselja selište - napušteno naselje, mada se gdegde koristi i u obrnutom smislu, kao sinonim za selo. Slično kao trgovište, gradište, katunište, crkvište. siget - ostrvo (mađ. sziget); zemljište ili teren koje je u vreme poplava odvojeno vodom sinor - međa, seoska granica (grč.) sinji - plavi sjenica - prosto sklonište za stoku napravljeno samo natkrivanjem grnama sa lišćem skala - stena skakalo - mesto gde se preskače (prelazi) potok ili reka skok - slap skit - manastir u kojem žive isposnici slatina - izvor slane, mineralne vode. Takođe označava i neplodnu zemlju. sleme, slemen - zaravnjeni deo na vrhu brda smrdan - barski ili močvarni izvor neprijatnog mirisa sobrašnica - drvene zgradice u neposrednoj blizini manastira za okupljanje naroda za vreme sabora i praznika sopot - staroslovenska reč za izvor sremuš, skrembuš - divlji luk srez - kotar, srednja administrativna jedinica, manja od okruga, a veća od opštine stan - mesto boravka, stalno mesto, logor, tabor strana - zemlja, kraj, predeo starača - mrtvaja, usahli rukavac reke stlp, stolp - stub, kula strana - kosina, padina, opšti naziv za područje straža, stražba, stražište - označava mesto gde su se držale seoske straže radi odbrane od iznenadnog upada turske vojske strnjika - strnjište, njiva sa koje je posečeno žito struga - prorušeni deo ograde na imanju za prolazak stoke studenac - izvor (hladne) vode supodina - podnožje planine ili brega, linija po kojoj se planina spaja sa susednim ravničaskim zemljištem surduk - provalija (tur) sušica - usahnula, ispošćena zemlja sutjeska - tesnac, klanac između dva brda suvača - mlin za žito koji su pokretali konji suvaja - privremeni vodotok, potok koji presušuje suvat - pašnjak sa pojilom svrtanj - rudarsko okno Š šanac - odbrambeni rov šeher - veće tursko naselje otvorenog tipa (utvrđeni gradovi se nazivaju hisar). Pri turskom zauzimanju nekog grada, mesto se zove varoš sve dok muslimani ne postanu većina - tada postaje kasaba. Veće kasabe prerastaju u šeher (Užice, Sarajevo) šiljegarnik - mesto za napasanje ovaca (jagnjadi) (šilježe - stasalo jagnje) širina - ravnica, prostrano područje šiprag - šikara, zemljište obraslo visokim žbunjem škrapa - brazde u krečnjačkim stenama, veoma neprohodan teren škrbina - oštar i duboko usečen razmak u grebenu šlajz - prevodnica, ustava (nem) štrand - obala (nem) štavalj - vrsta divljeg zelja T tabija - bedem, kamena utvrda (tur) tamnik - duboki vir tekija - islamska škola u kojoj se okupljaju sveštenici iz reda derviša (tur) telek - zemlja, predeo (mađ) telep - naselje (mađ) tepe - planinski vrh (tur) tilva - brdo (rum) timar - manje zemljišno dobro (tur). Imanje koje je bilo u obavezi da isplaćuje do 2000o aspri svom spahiji. tinja - blato, mulj ((staroslov.)) tišak - mirno mesto u reci, najčešće pogodno za kupanje trebež - iskrčena površina predviđena za zemljoradnju tresak - udar groma (lokaliteti treska, treskavac) tonja - močvara, tresetište topila - plitko mesto na reci gde se topi konoplja ili lan tresava - tresetište, predeo sa nagomilanim blatom i tresetom troskvište - mesto gde se ostavljala troska, otpadak prilikom livenja metala trstika, trs, trsje - trska, šaša tumul - kamena ili zemljana mogila trap - mladi vinograd (u Primorju); takođe i (iskopana) ostava u zemlji trošarina - putarina, mesto gde se naplaćivala drumarina tulari - tobolac, futrola za strele tumba - grob ( vulg. lat.); takođe i brdo (na jugu Srbije) tumul - brežuljak koji označava grobno mesto tur - divlje goveče turbe - natkrivena grobnica (tur) tuz - so (tur) U ubo, ubao - izvor, zdenac udut - granica, međa (tur. hudut) ulišta, uljanik - pčelinjak usovi - snežne lavine ustav - rečna brana urvina, survina - klizište urvište - ruševina, razvalina (arh.) utrina - livada, opštinska zemlja, atar uvor - ušće uzor - zemljište obrađeno oranjem V vagan - posuda za merenje vajuga - krivina reke, deo yemlje koji reka obuhvata svojim zavojitim tokom (rum.) vakuf - zadužbina (imanje) u islamu (tur. vakif) valoge, valožje - krečnjačke doline (uvale) sa izraženim bočnim stranama valjavica - mesto na reci gde se ispirala tkanina varda, vardište - straža, stražište, potiče od italijanskog (g)varda var - tvrđava (mađarski) vas, ves - selo, mestašce (staroslovenski) venac - greben viganj, vignjište - kovačko ognjište vodojaža - akumulacija, veštačko jezero vodopađa - rečni sliv, basen voznik - 1. put kojim mogu preći zaprežna kola 2. jaruga za vuču oborenih drva vran - crn vrelo - izvor, kladenac vrljak - strmina, pobrđe, brdo (južna Srbija) vrtača, vrtop - kraška udolina ovalnog oblika vrvina - strma, kozja staza Z zabel - deo šume koji se ne seče, odnosno, služi za napasanje stoke, najčešće obeležen guljenjem kore (zabeljivanjem) zablaće - predeo iza močvare zabran - manje šumsko područje zagrađe, zagrađa - ograđeni vrt zapis - zavetina, potpis, miro, bogomolje - istaknuto osveštano drvo u selu ili njegovoj okolini za koje se veruje da stoji kao zaštitnik sela. Često ima urezan krst. Obično je to hrast, ali se nailazi i na jasen, brest, beli dud i bukve. zaslon - nasip, štitnik, grudobran zavala - prostrano kotlinasto udubljenje zdenac - kladenac, bunar, uređena jama u kojoj se skuplja podzemna voda zelmet, zeamet - veće zemljišno dobro (tur). Imanje koje je bilo u obavezi da isplaćuje više 20000 aspri vlastelinu. zgon, uzgon - ograđeno mesto na kom se okuplja stoka zimište, zimovište - zimski pašnjak, obično u nižim i toplijim predelima zindan - zatvor, tamnica (pers.) zubar - evropski bizon Ž ždrelo - pećina, jama žreb, ždreb - deo baštine, komad zemlje određene veličine žrna - vodenični kamen župa - kotlina, udolina, obično plodno područje oivičeno visovima. U srednjevekovnoj srpskoj državi župe su bile i administrativne jedinice. U Hrvatskoj se jedinice državne samouprave nazivaju županije. Hrišćanske crkve