DOKTORSKI STUDIJ: INTEGRIRANO INŽENJERSTVO

METODE PROJEKTOVANJA TEHNOLOŠKIH PROCESA

Zavisno od vrste tehnoloških procesa i nivoa automatizacije razvijeno je
nekoliko metoda projektovanja tehnoloških procesa:

1.)Projektovanje klasični tehnoloških procesa,

2.)Projektovanje tehnoloških procesa za CNC strojeve - CAM,
3.)Projektovanje tehnoloških procesa za fleksibilne proizvodne
sisteme,
4.)Projektovanje tipskih tehnoloških postupaka ,
5.)Projektovanje grupnih tehnoloških postupaka,
6.)Projektovanje tehnoloških procesa podržanim računarom - CAPP,
7.)Modeliranje, skeniranje i generativni postupak.
8.)Inteligentni tehnološki procesi
Prof.dr.sc. Milan Jurković /2017.-2018/

1
Projektovanje klasičnih tehnoloških procesa

Klasični tehnološki procesi obrade se izvode na klasičnim obradnim

sistemima i realizuju se klasičnim postupcima obrade. Klasični obradni
sistemi, imaju ručno upravljanje, pa je zbog toga potrebno učešće
operatera koji upravlja obradnom jedinicom.
Operater ima veliki uticaj na tačnost obrade, produktivnost i stepen
iskorištenja, dok jednim dijelom utiče i na tehnološki tok. Ulaz kod
klasičnog projektovanja tehnoloških procesa je crtež dijela na kojem su
definisane geometrijske, tehnološke i funkcionalne karekteristike.

Tehnološki proces obrade obuhvata transformaciju polaznog materijala,

odnosno pripremka u finalni proizvod tj. izradak. Transformacija se izvodi
koračnom metodom postepene promjene geometrijskog oblika, dimenzija,
unutrašnjih svojstava materijala i vanjski svojstava kvaliteta obrađenih
površina (slika 1.5.).

2
 Razvoj tehnološkog
procesa

Informacije o :

-izratku i količini,
Konstrukcijska Tehnološka
dokumentacija
-obradnim strojevima, dokumentacija Proizvodnja
-reznim i steznim alatima,
-kontrolnim napravama,
-režimima obrade,
-pripremcima,
-vremenima obrade,
i pomoćnim vremenima,
-metodama obrade,
- itd.

Slika 1.5. Razvoj tehnološkog procesa

3
 KLASIČNI TEHNOLOŠKI
PROCES

ANALIZA TEHNOLOŠKE ANALIZA ANALIZA KOLIČINE

DOKUMENTACIJE IZRATKA TEHNOLOGIČNOSTI PROIZVODNJE
IZRATKA

IZBOR VRSTE PRIPREMKA

IZBOR METODA OBRADE

IZBOR OBRADNE MAŠINE

PLANIRANJE PROCESA OBRADE

Struktura i redoslijed tehnoloških operacija

Struktura i redoslijed operacija i međuoperacijskih zahvata

Izbor načina baziranja i definiranje baza

Izbor steznih alata

Izbor reznih alata

Proračun parametara režima procesa obrade

Proračun vremena obrade

4
IZRADA TEHNOLOŠKE DOKUMENTACIJE
 Slika 2.1. Projektovanje klasičnog tehnološkog procesa obrade [1]
Projektovanje procesa obrade

Projektovanje tehnoloških procesa obrade za klasične tehnološke procese se

odvija kroz niz postupaka koji su prikazani na slici 2.1.

Analiza tehnološke dokumentacije izratka

Analiza crteža se izvodi s ciljem da se utvrdi tehničko - konstruktivna tačnost

crteža ( standardi, format, numeracija i slično), ali i tehnološka ispravnost crteža
proizvoda. To se izvodi iz razloga što nekontrolisani crteži upućeni u proizvodnju
izazivaju velike zastoje i gubitaka, jer dolazi do mnogobrojnih naknadnih upita,
korektura i dopunjavanja crteža, za koje vrijeme vrlo skupi proizvodni kapaciteti
stoje neiskorišteni, a čiji je krajnji rezultat tada neekonomična proizvodnja.

5
Zbog toga je potrebno izmjene i dopune pravovremeno unositi u crteže kako bi se
izbjegli nepotrebni gubici u proizvodnji , a također i načinjene izmjene podvrći
kontroli kako bi se izbjegli eventualni novi nedostaci.

Analiza tehnologičnosti →CRTEŽ: PROIZVOD-DIJELOVI

Prije razrade tehnološkog procesa potrebno je analizirati tehnologičnost date

konstrukcije proizvoda.
Za konstrukciju kažemo da je tehnologična ako zahtijeva manje vrijeme
izrade, jeftiniju opremu i materijal, manju količinu opreme i materijala,
jednostavnije operacije,kraće pripreme proizvodnje itd.
Pošto ne postoji apsolutno tačan metod određivanja nivoa tehnologičnosti
primjenjuje se metod komparacije sličnih proizvoda ili konstrukcija. Ukoliko ne
možemo komparirati novi s sličnim proizvodom, tada analizu tehnologičnosti treba
izvršiti na osnovu više varijanti konstrukcije proizvoda: Veću tehnologičnost ima
ona varijanta koja ima niže troškove uz isti kvalitet proizvoda.

Tehnologičnost konstrukcije obuhvata:

• tehnologičnost proizvoda
6
 • tehnologičnost dijelova.

Osnovni pokazatelji tehnologičnosti proizvoda su:

• usvojenost dijelova,
• zamjenjivost dijelova,
• geometrijska konfiguracija,
• tačnost obrade, materijal,
• obrada dijelova i
• montaža proizvoda.

Analiza tehnologičnosti proizvoda sastoji se u analizi pokazatelja tehnologičnosti,

kao što su:
• pokazatelj ponavljanja,
• pokazatelj standardizacije,
• pokazatelj unifikacije,
• pokazatelj normalizacije,
• pokazatelj usvojenosti,
• pokazatelj jednoobraznosti dimenzija,
• pokazatelj tačnosti.....
7
Da bi se analiza tehnologičnosti dijela mogla izvesti, potrebno je da se izvrši
slijedeće:
1.) Kontrolisati crteže dijelova u pogledu tehničko – konstruktivne
ispravnosti

2.) Kontrolisati konfiguraciju dijela u pogledu mogućnosti izrade

3.) Kontrolisati propisani materijal u pogledu:

➢ kvaliteta materijala
➢ uticaja materijala na cijenu izrade
➢ stanja materijala
➢ oblika materijala

4.) Kontrolisati nominalne dimenzije, tolerancije i znakove obrade

po pitanju:
➢ ispravnosti i sveobuhvatnosti datih kota
➢ vrijednosti tolerancija i njihove nužnosti s obzirom na funkciju
datog dijela
➢ znakova obrade i usklađenosti sa datim tolerancijama
➢ kontrole mjernih nizova
8
Analiza tehnologičnosti proizvoda sastoji se u analizi pokazatelja
tehnologičnosti, kao što su npr.:

1.) Pokazatelj ponavljanja:

n
k =
p
p
n
n p - broj dijelova u novoj konstrukciji, koji se ponavlja u prethodnoj
konstrukciji
n – ukupan broj dijelova u novoj konsturkciji

2.) Pokazatelja standardizacije:

= n s
k s
n
n s - broj standardnih dijelova u novoj konstrukciji

3.) Pokazatelj unifikacije:

= n u
k u
n
9
n u - broj unificiranih dijelova u novoj konstrukciji

4.) Pokazatelj normalizacije:

= n
n
k n
n
n n - broj normaliziranih dijelova u novoj konstrukciji

5.) Pokazatelj usvojenosti:

= n o
k u
n −n s

n o - broj usvojenih dijelova

6.) Pokazatelj jednoobraznosti dijelova:

=
n j
k j
n
n - broj jednoobraznih veličina (mjera)
j

n – ukupan broj mjera koje posjeduje proizvod ili dio

10
 7.) Pokazatelj razuđenosti ili kompaktnosti
=
V g
1
k r
V s

V - zapremina proizvoda koju čine gabaritne mjere

g

V s - stvarna zapremina proizvoda

8.) Pokazatelj tačnosti:

= n v
k t
n
n - broj dijelova u grupi sa većim stepenom tačnosti
v

n – ukupan broj dijelova

9.) Teoretski pokazatelj iskorištenja materijala:

G
k = i1
č

G k

Gč - čista težina izrađenog dijela

G k - kalkulativna težina materijala dijelova
11
10.) Stvarni pokazatelj iskorištenja materijala:
G
k = i2
č

G s

G s - težina sirovog materijala (Gs  Gk )

11.) Pokazatelj odnosa sirove i kalkulativne težine:
= G s
k i3
G k

12.) Pokazatelj iskorištenja materijala cijelog proizvoda (sklopa):

n

G či

k =
in
i =1
n

Gi =1
bi

G - bruto težina materijala i – tog dijela u konstrukciji

bi

G či - čista težina materijala i – tog dijela u konstrukciji

n – ukupan broj dijelova u konstrukciji

13.) Pokazatelj racionalnog izbora materijala:

12
 n

G bvi

k r
= i =1
n

G
i =1
bi

G bvi - bruto težina materijala višeg kvaliteta i – tog dijela u konstrukciji

14.) Pokazatelj učešća odlivaka:

k od
= G od
G
G od - težina odlivaka

15.) Pokazatelj učešća otkovaka:

k ot
= G ot
G
G ot - težina otkovaka

16.) Pokazatelj učešća mašinske obrade u ukupnoj obradi:

k maš
= t maš
t u

t maš - vrijeme trajanja operacija mašinske obrade

13
 t u - ukupno vrijeme izrade određenog proizvoda ili dijela

17.) Pokazatelj učešća ručnog rada u ukupnoj obradi:

k ruč
= t ruč
t u

t ruč - vrijeme ručnog rada

18.) Pokazatelj pripreme za obradu:

t
k =
pr
pr
t u

t pr - vrijeme pripremnih operacija

Po završetku analize cijele konstrukcije proizvoda prisupa se pojedinačnoj analizi

svakog dijela date konstrukcije. Da bi proizvod bio tehnologičan, potrebno je
ostvariti tehnologičnost svakog dijela koji ulazi u sastav proizvoda. Gore navedeni
pokazatelji tehnologičnosti proizvoda nalaze svoju primjenu prilikom ispitivanja
tehnologičnosti dijelova.
14
Analiza količine proizvodnje: Kser

Nivo razrade klasičnog tehnološkog procesa zavisi i od količine proizvodnje,

odnosno od veličine proizvodne serije. Stoga proizolazi potreba da se utvrdi tip
proizvodnje, jer poznavanjem tipa proizvodnje može se donijeti odluka o nivou
projektiranja tehnološkog procesa.
Tip proizvodnje određuje se iz stepena serijnosti po izrazu:

t ii
K ser = i =1
1
R

Takt proizvodnje odredi se po izrazu:

Kk
R=
qj

15
pa je koeficijent serijnosti u slijedećem obliku:
m
q j  tii
K ser = i =1
1
Kk

qj - količina proizvoda za 1-m

mmmm,određeni vremenski
Kk - period,
korisni kapacitet angažiranih obradnih sredstava u izradi
određenog izradka,
tii -vrijeme obrade i-te operacije

Na osnovu izračunatog stepena serijnosti odredi se probližno tip proizvodnje, tako

na osnovu izračunatog stepena serijnosti odredi se približno tip proizvodnje, tako
za :

Kser  0 pojedinačna proizvodnja,

16
 Kser < 1 maloserijska proizvodnja,
Kser > 1 serijska proizvodnja.

Dopunski kriterij za određivanje tipa serijske proizvodnje jest:

ti max
1  srednjeserijska proizvodnja,
R
ti max velikoserijska proizvodnja,
1 
R
ti max
1 masovna proizvodnja,
R

Dakako, postoje i druge metode određivanja stepena serijnosti proizvodnje koje

također definira tip proizvodnje.
Za izračunati stepen serijnosti odgovara slijedeći nivo razrade tehnološkog procesa:

❖ maloserijska proizvodnja - skraćeni tehnološki proces (definiranje procesa obrade do nivoa

operacija bez zahvata),
17
❖ srednjeserijska proizvodnja - kod složenih proizvoda detaljna razrada tehnološkog procesa, kod
manje složenih skraćena razrada,

❖ veliko serijska proizvodnja - detaljna razrada tehnološkog procesa i

❖ masovna proizvodnja - tehnološki proces razrađen do najsitnijih detalja.

Izbor vrste i oblika pripremka

U ovom dijelu projektovanja tehnološkog konvencionalnog postupka definišu se:

• vrste pripremka,
• geometrijskog oblika,
• dimenzija s dodacima za obradu,
• stanje strukture i stanje površine.

Izbor metoda obrade

18
Izbore metoda obrade zavisi od:
• tehnološke i geometrijske složenosti proizvoda,
• vrste i oblika pripremka,
• veličine serije proizvoda,
• upotrebnih svojstava proizvoda,
• troškova obrade i posebnih zahtijeva tržišta,
• mogućnosti primjene mehanizacije i automatizacije,
• raspoloživih obradnih sistema,
• toga da li se projektovani proizvod već nalazi na tržištu.

Izbor obradne mašine

Izbor obradne mašine također je jedan od koraka u projektovanju konvencionalnih

tehnoloških postupaka, a njihov izbor izvodi se prema:
• tipu proizvodnje tj. količini proizvodnje ili veličini serije,
• karekteristikama izratka (veličina, težina, materijal, dimenzije, tačnost
obrade),
• karekteristikama polaznog materijala , odnosno pripremka
• vrste obrade (glodanje, struganje, bušenje)
19
 • troškovima obrade (minimalni troškovi obrade).

Planiranje procesa obrade

Planiranje procesa obrade je stvaralački rad tehnologa koji se zasniva na

korištenju naučnih metoda, stručnih znanja i iskustvu. Ovo je vrlo važan zadatak
jer isplanirani proces ima dalekosežan uticaj na sve tehno-ekonomske parametre
proizvodnje, plasmana i budućnost proizvoda na tržištu. Zbog toga je potrebno
poznavati metodologiju projektiranja procesa, ali i način aplikacije na konkretne
uslove proizvodne prakse.
Proces obrade se sastoji od :
• tehnoloških operacija,
• zahvata,
• prolaza.

Određivanje redoslijeda operacija i zahvata

20
Tehnološki proces se može projektovati u nekoliko varijanti , tako da postoji
mnogo rješenja s različitim obimom i različitim redoslijedom operacija.

Zlatna pravila pri projektovanju strukture procesa su:

• Konačni oblik izratka treba postići sa što manjim brojem što

jednostavnijih operacija.

• Prve operacije trebaju biti one koje omogućuju najveću promjenu

polaznog oblika materijala pripremka.

• Prve operacije su obično one koje dovede do najvećeg škarta.

• Prve operacije trebaju biti one koje će najprije pokazati greške u

materijalu.

Koncentracija operacija i zahvata

Koncentracija operacija i zahvata je istovremena obrada s više alata na većem

broju površina i na jednom obradnom sistemu. Koncentracijom operacija skraćuje
21
se vrijeme obrade, što je i njen glavni cilj. Koncentracija zahvata ima veći učinak
kod dijelova složenog oblika koji imaju veliki broj površina za obradu.

Koncentracija operacija može biti [1] :

• koncentracija nultoga reda (diferencijacija operacija),
• koncentracija prvoga reda,
• koncentracija drugoga reda,
• koncentracija trećega reda (totalna koncentracija).

Izbor načina baziranja i definiranje baznih površina

Izbor načina baziranja i definiranje baznih površina izvodi se ovisno o vrsti i

geometriji izratka i izabranoj vrsti pripremka. Pri tome treba zadovoljiti uslove
stabilnosti, tačnosti izrade i mogućnosti obrade većeg broja površina obratka s
jednim baziranjem, odnosno stezanjem.

Izbor steznih alata

22
Izbor steznih alata se izvodi na osnovu već određenih baznih površina,
projektirane vrste obrade i izabrane obradne mašine. Stezni alati, odnosno
pomoćni alati za stezanje i vođenje obratka obuhvataju sljedeće elemente:

• baziranje obratka (šiljci i linete, stezna glava na strugu)

• stezanje obratka (vijci s T glavom i stezna naprava na glodalici ili
bušilici)
• baziranje alata (Morse čahure, matice za stezanje glodala, njihajuća
stezna glava za navojne alate, itd.).

Prema tome, tehnološki se raspoznaju tri grupe alata :

• alati za tehnološke zahvate obrade,

• alati za pozicioniranje i stezanje,
• mjerni i kontrolni alati.

Izbor reznih alata

23
Proizvođači alata nude širok spektar alata za obradu. To su uglavnom standardni
alati: Prilikom izbora alata projektant tehnoloških procesa definiše oblik
pločice,kvalitet pločice, vrstu držača i metod stezanja pločice u držaču.

Pri izboru alata prvo se vrši grupisanje zahvata u kojima će se koristiti isti alat i
razvrstavanje zahvata po oblicima površina za obradu. Na taj način se identifikuju
potrebni standardni alati za zahvate i zahtijevi za specijalne alate.

Izbor reznih alata vrši se prema vrsti obrade (gruba, čista, fina i specijalna),
geometrijskom obliku površine, zahtijevanom kvalitetu obrađene površine, vrsti
materijala obratka, tehnološkom nivou mašine, dodatku za obradu.

Slika 2.2. Primjeri reznih alata

24
Pri izboru alata za obradu primjenjuju se sljedeće preporuke [2]:
• koristiti standardne alate kad god je to moguće,
• koristiti držače najvećeg mogućeg presjeka, jer se time obezbjeđuje
veća stabilnost u procesu rezanja,
• usvojiti pločicu sa najvećim mogućim uglom, kako bi sječivo bilo jače,
• koristiti napadne uglove manje od 90o, jer se na taj način smanjuju sile
koje djeluju na sječivo.

Pri izboru alata tehnolog ima više mogućnosti, a osnovnu uslov kojim se mora
voditi je da alat zadovolji tehnološke i ekonomske kriterije u pogledu kvaliteta i
tačnosti obrade,postojanosti i troškova obrade. Ukoliko više alata ispunjava
tehnološke zahtjeve izbor se vrši na osnovu proračuna ekonomičnosti.

2.1.1.8. Izrada tehnološke dokumentacije

Tehnološka dokumentacija je sastavljena od dva osnovna dokumenta i to [2]:

• tehnološkog postupka
25
 • operacionog lista

Tehnološki postupak je dokument u kojem je prikazan komplet proces izrade

proizvoda i u njemu su sadržane sve operacije i zahvati za izradu proizvoda,
režimi i vremena obrade, te oprema i alati koja se koristi u procesu obrade.

Operacioni list se izrađuje za svaku operaciju posebno i u njemu su sadržane sve

potrebne instrukcije za pravilno izvođenje operacije.

26