Professional Documents
Culture Documents
2.poslijeoperacijska Zdravstvena Njega Bolesnika
2.poslijeoperacijska Zdravstvena Njega Bolesnika
ZDRAVSTVENA NJEGA
1
POSLIJEOPERACIJSKA ZDRAVSTVENA
NJEGA BOLESNIKA
2
Informacije anesteziolog-sestra:
3
Informacije anesteziolog-sestra:
4
Po prijemu se utvrđuje:
5
Rane poslijeoperacijske komplikacije
Alergijske reakcije
Hipotermija - Hipertermija
Hipertenzija – Hipotenzija
Hipovolemijski šok
Zatajenje bubrega
Elektrolitski disbalans
Disritmije
Kongestivno zatajenje srca
Paralitički ileus
laringealni edem
Gastrointestinalno krvarenje
6
Poslijeoperacijsko praćenje
7
Znaci postoperacijskog respiratornog
poremećaja
Inspekcija:
Zvučno disanje (hrkanje), stridor- trahealni edem ili
edem glasnica, opstrukcija dišnog puta
Nejednako odizanje prsnog koša – opstrukcija
bronha, pneumotoraks
Iregularno disanje, poremećaj frekvencije, ritma -
nedostatna respiracija
Cijanoza usana, uški i ekstremiteta – nedostatna
respiracija, hipoksemija
8
Palpacija:
Krepitacije: zrak ispod kože
Auskultacija:
Hropci- pulmonalni edem, upala pluća
9
Intervencije:
Mehanička ventilacija –
kontrolirano / ENDOTRAHEALNI
TUBUS
mandatorno
kontrolirano/asistirano
asistirano / pozitivni tlak
ASPIRACIJA
KONTROLA ISPRAVNOSTI
RADA VENTILATORA
KONTROLA STANJA
SVIJESTI
ACIDO-BAZNI STATUS
SATURACIJA O2 10
Njega bolesnika na umjetnoj ventilaciji:
11
Praćenje neuroloških funkcija:
12
Laboratorijski profil:
Hb – krvarenje
HE – hemokoncentracija
Na – porast- hemokoncentracija
pad – velika razina antidiuretskog
hormona, povraćanje, velike količine
infuzionih otopina
K – porast – masivna oštećenja tkiva, acidoza,
infekcija, akutno zatajenje bubrega
Leukociti
blagi porast – blagi inflamatorni proces kirurške rane
veliki porast – infekcija, stres i nekroza stanica
13
Kriterij za premještaj iz sobe za
poslijeanestezijsko praćenje na odjel
14
Prilikom prijema bolesnika na odjel potrebno
je nastaviti pratiti:
Respiratorni status
Cirkulatorni status, temperatura
Neurološki status
Stanje drenaže
bol
15
POSLIJEOPERACIJSKE
POTEŠKOĆE
16
Bol
Mučnina i povraćanje
Abdominalna distenzija
Štucavica
17
BOL
Intenzitet boli ovisi o:
18
Tretiranje boli
Tijekom 24 sata iza op.zahvata ( abd. Ili
th.op.)
Daju se preparati morfija.
Kod opsežnih operacija – epiduralna infuzija
Bolesnik se relaksira
Dublje diše
Smanjuje se mogućnost postop.resp.kompl.
19
Tretiranje boli
20
Mučnina i povraćanje
Uzroci:
21
Mučnina i povraćanje
Ulazak želučanog sadržaja u pluća dovodi do
acidoaspiracijskog sindroma:
otežano disanje,
bronhospazam,
edem pluća,
Pneumonija
Prevencija: cimetidin u prijeoperacijskom
periodu, sonda-kod većih op.zahvata. Sonda.
Droperidol- smanjuje mučninu i učestalost
povraćanja
22
Abdominalna distenzija
Rezultat nakupljanja plinova u crijevima
23
Štucavica
Uzrok:
Intermitentni spazam dijafragme uslijed iritacije
n.frenikusa
- distenzija želuca,
- peritonitis,
- subdijafragmalni absces,
- distenzija abdomena,
- pritisak različitih tumora na živac.
- Indirektna iritacija zbog toksemije ili uremije i pijenjem
jako hladne ili vruće tekućine, opstrukcije crijeva i sl.
24
Štucavica
Obično spontano prestaje
Može dovesti do:
povraćanja,
acidobaznog disbalansa,
disbalansa tekućina,
malnutricije,
dehiscencije op.rane
Th.: preparati phenothiazina
25
POSLIJEOPERACIJSKE
KOMPLIKACIJE
26
Hipovolemijski šok
Krvarenje
Disrupcija,evisceracija i dehiscencija op.rane
Duboka venska tromboza
Plućna embolija
Respiratorne komplikacije
Gastrointestinalne komplikacije
Opstrukcija crijeva
27
Šok
Šok je akutni generalizirani poremećaj
perfuzije svih organskih sustava, koji dovodi
do teškog poremećaja funkcije stanica i
organa s fatalnim završetkom.
28
Održavanje odgovarajuće perfuzije vitalnih
organa presudno je za preživljavanje
Perfuzija organa ili adekvatna cirkulacija ovisi o:
minutnom volumenu srca
( produkt udarnog volumena i frekvencije srca )
adekvatnom volumenu cirkulirajuće krvi
odgovarajućem tonusu krvožilja
( sistemski vaskularni otpor )
normalnoj popustljivosti i protočnosti krvnih
žila i srca
29
Podjela šoka:
Kardiogeni šok:
miopatski poremećaj
( akutni infarkt miokarda, dilatacijska
miokardiopatija, depresija miokarda pri
septičkom šoku )
mehanički poremećaj
( mitralna i aortna regurgitacija, ventrikulski
septalni defekt, ventrikulska aneurizma )
30
Ekstrakardijalni opstrukcijski šok:
tamponada perikarda
konstrikcijski perikarditis
plućna masivna embolija
koarktacija aorte, disecirajuća aneurizma
aorte
teška plućna hipertenzija
31
Hipovolemijski šok:
Hemoragija
septički šok
metabolički ili toksički šok ( teška acidoza ili
alkaloza, respiratorna, bubrežna ili jetrena
insuficijencija, intoksikacija lijekovima )
anafilaksija
neurogeni šok ( spinalni šok )
endokrini šok ( adrenalna kriza, tiroidna
oluja )
33
Patofiziologija šoka
Krvožilni sustav je zatvoreni sustav koji je, da
bi normalno funkcionirao, u potpunosti
ispunjen krvlju.
34
Patofiziologija šoka
Početna reakcija organizma na agresiju je
aktivacija parasimpatikusa sa širenjem
kapilara i početnom hipovolemijom.
35
Patofiziologija šoka
Dolazi do snažne vazokonstrikcije u području
splanhnikusa, bubrega, mišića i kože.
38
Patofiziologija šoka
Nagomilavaju se raspadni produkti
bjelančevina – mokraćna kiselina, ureja,
kreatinin.
39
Patofiziološka zbivanja na orgnima
40
Patofiziološka zbivanja na orgnima
41
Patofiziološka zbivanja na orgnima
Jetra i probavni sustav
snažna vazokonstrikcija splanhnikusa izaziva
ishemiju probavnih organa koja se
manifestira erozijama i ulceracijama želuca i
krvarenjem iz gornjeg probavnog trakta; zbog
ishemije i kasnije nekroze sluznice crijeva
gubi se barijera crijevnim bakterijama i
njihovim toksinima, koji ulaze nesmetano u
sistemski krvotok jer je smanjena funkcija
RES-a
42
Patofiziološka zbivanja na organima
Jetra i probavni sustav
43
Patofiziološka zbivanja na orgnima
Srce – dolazi do depresije kontraktilnosti
miokarda, povećane sklonosti aritmijama i
oštećenja dijastoličke funkcije srca.
44
Klinička slika
45
Klinička slika
Kod hipovolemičkog šoka uzrokovanog
politraumom i krvarenjem postoje simptomi
vanjskih ozljeda i vanjskog krvarenja. Ako je
gubitak volumena u “treći prostor” postoji
slika akutnog abdomena.
46
Klinička slika
Kod anafilaktičkog šoka uz cirkulatorni kolaps
nastaje teški bronhospazam.
48
Dijagnoza šoka
Na šok upućuju slijedeći parametri:
hipotenzija ( sistolički tlak niži od 90 mmHg ili
pad sistoličkog tlaka za više od 40 mmHg
diureza manja od 29 ml/h ( oligurija )
progresivno povećanje koncentracije laktata i
sniženje pCO2 i hidrogenkarbonata u
arterijskoj krvi
poremećaj svijesti, ritma srca i periferna
cijanoza; tahikardija, tahipneja i znojenje
49
Dijagnoza šoka
Laboratorijski nalazi:
KKS,
koagulogram,
elektroliti,
ureja,
kreatinin,
osmolalnost plazme i urina,
GUK i laktati u krvi,
acidobazni status.
50
Trajno treba pratiti slijedeće parametre:
51
Trajno treba pratiti slijedeće parametre:
52
Trajno treba pratiti slijedeće parametre:
53
Trajno treba pratiti slijedeće parametre:
laboratorijski nalazi
55
Terapija
56
Terapija
57
Terapija
58
Terapija
59
Terapija
60
Terapija
61
Hipovolemički šok
62
Kardiogeni šok
63
Kardiogeni šok
Liječenje: -
postići dobru analgeziju ( male doze morfija 2-5 mg
i.v. )
osigurati dobru oksigenaciju
osigurati cirkulirajući volumen uz visoki fiziološki CVT
i PCWP
suzbijanje aritmija i korekcija acidobaznog i
elektrolitskog stastusa
primjena vazoaktivnih lijekova
intraaortalna balonska pumpa
hitna revaskularizacija koronarnih arterija
64
Septički šok
gram-negativne bakterije,
gram-pozitivne bakterije,
gljivice,
rikecije i
virusi.
Mikroorganizmi prodiru u krvotok i otpuštaju
toksine.
67
Definicije
SIRS
je sistemski upalni odgovor organizma na
teški klinički inzult.
Najmanje mora imati dvije značajke:
temperatura > 38 ili < 36 C;
frekvencija srca > 90/min
frekvencija disanja > 20/min ili
PaCO2 < 4,3 kPa,
L > 12000 ili < 4000
68
Definicije
Sepsa – SIRS uz dokazanu infekciju.
69
Definicije
Septički šok – praćen je padom sistoličkog
tlaka za 40 mmHg ili više ili je sistolički tlak
niži od 90 mmHg, a ne poboljšava se na
nadoknadu volumena.
70
Liječenje
71
Anafilaktički šok
72
Anafilaktički šok
Uzroci:
antiserumi,
hormoni,
vitamini,
pelud,
sastojci hrane,
polisaharidi,
dijagnostička sredstva i lijekovi,
ubodi insekata.
73
74
75
Anafilaktički šok
76
Liječenje:
uz ležeći položaj na leđima osigurati
prohodnost dišnih putova
adrenalin je lijek izbora; daje se 0,5-1,0 mg
i.v. svakih 5-15 min. ili može u kontinuiranoj
infuziji. Glavni mu je učinak vazokonstrikcija i
pozitivno inotropno djelovanje
nadokandu tekućine započeti odmah nakon
davanja adrenalina ( do 1L tijekom 30 min )
može se dati infuzija noradrenalina
77
Liječenje:
aminofilin ( 6 mg/kg ) ako bronhospazam nije
reagirao na adrenalin
H1 – antihistaminici se primjenjuju u
protrahiranom šoku i daju se isključivo i.v.
78
Krvarenje
Primarno krvarenje – nastaje neposredno iza op.
zahvata ( nepotpuna hemostaza )
Opći:
Dehidracija
Malnutricija
Anemija
Šok
Prekomjerna tjelesa težina
Dugi prijeoperativni boravak u bolnici
Dugo trajanje op.zahvata
Prateće kronične bolesti
Visoka starosna dob
81
Uzročnici infekcije
Staphylococcus aureus
Escherichia coli
Proteus vulgaris
Aerobacter aerogenes
Pseudomonas aeruginosa
82
Simptomi infekcije op.rane
Puls je ubrzan
Temperatura je povišena
Intenzivna bol u predjelu incizije
Tkivo je otečeno, crveno i toplo
83
Dehiscencija operativne rane
Posljedica popuštanja šavova, infekcije, abdominalne
distenzije ili jakog kašlja bolesnika
Simptomi: serosangvinozni sadržaj op.rane
85
86
Poslijeoperacijski rizici za trombozu
dubokih vena
Ortopedske operacije koljena, kuka
Urološki op.zahvati
Ginekološki op.zahvati
Neurokirurški op.zahvati
Svi zahvati kod bolesnika sa proširenim
venama, preboljelim dubokim trombozama
vena i plućnom embolijom, starijima od 40
god.i prekomjernom TT
87
DVT
Simptomi:
Lokalno otjecanje ili osjetljivost na palpaciju iznad
zahvaćene vene
Bol ili osjetljivost u listovima ili natkoljenici
Može biti asimptomatska sa plućnom embolijom kao
primarnom prezentacijom
Prevencija:
rano ustajanje ( 1dan),vježbe
rano kretanje, pneumatske kompresivne čizme
male doze heparina
Kod tomboze: antikoagulantna th., mirovanje,
ekstremitet u povišenom položaju. Zabranjeno
masiranje trombotičkog mjesta
88
89
Plućna embolija
Opstrukcija plućnog krvotoka ugruškom krvi
U više od 95% nastaje zbog ugrušaka
nastalih u dubokim natkoljeničnim venama
Simptomi: naglo sa sinkopom, kardiogenim
šokom, akutnim plućnim srcem ili srčanim
arestom
Prethodi: dispneja, tahipneja, tahikardija,
kašalj, pleuralna bol, hemoptiza i hladno
znojenje
90
Kod nastale plućne embolije
Pravilno primijeniti oksigenaciju
Pratiti balans tekućine
Pratiti vitalne znakove
Pravilno, na vrijeme, u pravoj dozi i na pravi
način davati antikoagulantnu terapiju
Obavještavati liječnika o promjenama u
koagulogramu, acido baznom statusu,
elektrolitima i sl.
91
Respiratorne komplikacije
Faktori rizika:
Vrsta operacije i lokalizacija incizije (abdomen i
toraks – veći rizik)
Prijeoperativni respiratorni problemi
Kronološka dob < 40 god.
Sepsa
Prekomjerna TT
Produženo mirovanje u krevetu
Dužina op.zahvata < 3 sata
Aspiracija, dehidracija, malnutricija, hipotenzija i šok
92
Najčešće respiratorne komplikacije
Bronhitis
Bronhopneumonia
Lobarna pneumonia
Hipostatska pneumonia
Pleuritis
93
Gastrointestinalne komplikacije
Otežano gutanje
“dumping sindrom”
Smanjena apsorpcija
Gubitak TT
Gubitak vode i elektrolita
Bol i opstrukcija, sindrom malabsorpcije,
proljev
Opstrukcija crijeva uzrokovana adhezijama ili
parezom crijeva
94