Professional Documents
Culture Documents
Tembiapo - Embosako - I Aranduchaukar - Guar
Tembiapo - Embosako - I Aranduchaukar - Guar
Yma che mitãrusúpe ningo ajegustami peteĩ kuñataĩ porãre; umi sánto mondeháicha
idesénteva, ha’e kampesinaite, iseñora ha hetaitemi la opretendéva chupe la ivállepe;
guyra’i mbichýicha hyakuã asy; pe ñañuguãitĩro hendive japyta katuete voi ñañetĩrupi pe
hapykuerére ku kavaju kojúdoicha.
Pe mitãkuña péa ningo jaikuaase voi mba’e mba’épa la oguerekóva; oĩ hese peteĩ porã
extrráño ñandepytureraháva; ha’ete pe ñane korasõ omombytátava oike haĝuàicha opyta
ipype. Kuñami ne marangatúva; naimo’ãi va’ekue voi la che rehe outaha itavyete; he’ẽ,
oretavyete aje ojuehe, ha katu iselóso la itúa, ndoipotái voíngo ni añemboja ijypýpe, pe
orílla oríllarente voi ku ryguasu kuru imemby ypévaicha oipota aiko; pe kora árinte voi
oipota aime ku toréro pituáicha, ha che katu ha’ete voi ku opátava la múndo la
chemombyrýrõ ichugui sapy’ami jepe. Aimérõ ijypýpe amaña hese. Aimérõ mombyry
apensa hese. Akérõ asoña hese; ahecha amendárö hese. Hese mante voi amendava’erã
ha’éva voi ha sapy’a amanórõ, ha’e nga’u la yvága ha taha tapyta ipype.
Péichako che ha’emiva’erã káa ku chemandu’a hese ha la výro ningo jaipuru haguã
voi jaguereko; la oikova’ekue cherehe hógape ningo ikácho; upéa orepe’ava’ekue
ojuehegui, ha péina amombe’úta peẽme.
Upérõ aiko peteĩ che tia rógape; amo Pilar gotyo ko hína kóa, ha aha jepi la visítape
ha jepépa mombyrymínte añemboguapy ichugui chéntema la avy’apáva. Sapy’ánte ku
ka’ay mba’e cherupitýrõ pe ipópe guare, ajohyi’imi jepe ipóre pe che po ha upéantema
chéve. Oiméne aháma la séi vése mba’e la de visíta ha upéinte apytamíta ake la hógape
pórke tiempo vai; ojeprepara peteĩ tormentarãicha ha nda’ipóri káso. Apytáta. La itúa la
oiko hatãvéa; ha’e la omoĩva chéve cherupaguã peteĩ mitã kotýpe. Oiméne oguereko
sínko áño mba’e la mitã. Ha’e peteĩ tupa’ípe ha che la ikotýpe ótro tupa tuichavévape;
isegúro la koty’i, irrejapa voi ha ijyvate la iventána.
La mitã aje’íma oke ha aikévo che la kotýpe ahendúma voi la karai ollavea che reheve
la okẽ; oiméne pono voi ni apensa mba’e ambojakarévo la itajýra. Añeno, ha akemírente
voi asoñáma katu la kuñáre; heta avy’a che kéra. Upéinte apáy, oiméne lakuátro mba’e,
chetyryru jekáta, akuarupátama chejehe, hetaiterei voíko rokay’u kuri. Atantea la okẽ ha
ojellavea; ovetãnguéra katu ijyvate voi ha irréja de iérro sa’i asy; ipíso valdosapa la koty.
Ndaikuaái mba’épa la ajapótava. Amaña la mitãre ha oipeju vigóte, oke… ñande sosio’i.
Upémaramõ aguerova mbeguekatuete la che rupápe ha añemoĩ akuaru la mitã’i rupápe,
ikatu haguãicha oja hese la jekuarukue. Akuarupávo la hupápe, aguejy, ha ahupi jey tavo
la mitã aguerova haguã la hupápe, atopa hye chivivi ra’e la che rupápe ikeraite. Ambogue
la lu ha aha’arõ ko’ẽ. Ha ine… pe añamenby.
Upéi ko’ẽ vai vaívo, oñepu’ãmba rire, añandu la odellaveáva la che rokẽ. Upévo che
asẽ ajehecha’ỹre ha adeporra tevi rague; adipara la che tia róga peve ha upégui San Pédro
del Parana meve, ha ni ko chetujakue ndahavéiva upe gotyo. “Hasta para hoy día”, he’i
la imbarakaja kañy va’ekue.
2- ‘’Upéa orepe’ava’ekue ojuehegui’’, ha’ehìna: (Por culpa de eso nos separamos, es)
a- Ko’aĝaitépeve rojouhu
ã- Upeichakue rojerehava’ekue ore
ch- Àĝante rojotopa jeýta
e- Ñanemba’erãgui ndajaha pukùi
3-‘’Pe mitãkuña péa ningo jaikuaase voi mba’e mba’épa la oguerekóva’’, he’ise: (Esa
chica queremos saber qué es lo que tiene; significa)
a- Oĩ hese peteĩ porã ñandepytureraháva
ã- Iporãva na iporãmbài
ch- Ndaijojahài pe kuñataî porãgui
e- Ijejapoite pe mitãkuña
4- ‘’Ajohyi’imi jepe ipóre pe che po‘’, ha’e: (Roso mi mano por su mano; es:)
a- Aichãi’imi ipòpe
ã- Amokyrŷi ipo chugui
ch- Ahavi’u’imi ipo chugui
e- Oîvai maymavave
5-Kuarapoite moñe’ẽrã oî tai: (La idea central del texto se encuentra en la letra)
a-Jejegusta yma jehechauka
ã- Tuja re’ẽ’ŷ rajýre jejegusta
ch- Mitãkuña porãmbajepèvare ñeñakã’o
e- Akãvai ĝuahẽ ijetu’u
6-‘’ Sapy’a amanórõ, ha’e nga’u la yvága ha taha tapyta ipype’’, ha’e: (Si de por ahí
me muero como quiero que ella sea el cielo para ir a vivir en ella, es)
a-Mbojojàva
ã- Mbo’avàva
ch- Mbojoguàva
e- Je’ejey
7-‘’Pe ñañuguãitĩro hendive japyta katuete voi ñañetĩrupi pe hapykuerére’’, ha’e: (Si
nos cruzamos con ella siempre queda todo perfumado el lugar, es)
a-Mbotuichàva, momichîva
ã- Je’ejey
ch- Je’ejoavy
e- Mbo’avàva
10- ‘’Oiméne aháma la séi vése mba’e la de visíta’’, pèa ha’e he’ihàicha moñe’ẽme
he’ise: (Hecho u opinión)
a-Oikòva
ã- Oje’èva
ch- Oikòva, oje’èva
e- Ndaha’èi mavavèva
11- ‘’Aimérõ ijypýpe amaña hese. Aimérõ mombyry apensa hese. Akérõ asoña hese;
ahecha amendárö hese’’. Hese mante voi amendava’erã ha’éva voi. Eremi pèapa
ha’e: (Causa o consecuencia)
a-Mba’e oiko
ã- Mba’ère oiko
ch- Mba’e oiko, mba’ère oiko
e- Maymavave oî porã
14- Tero ‘’òga’’ ijysaja rupi, ha’e: (Sustantivo “óga” por su forma, es)
a-Tero ijysajateîva
ã- Tero ijysajakõiva
ch- Tero ijysaja’apýva
e- Tero ijysajarundýva
20-‘’Akérõ asoña hese’’, ha’e ñe’ẽjoaju: (“Cuando duermo sueño por ella”, es una
oración:)
a-Moneîva
ã- Mbotovèva
ch- Potapýva
e- Porandùva