Pogonska čvrstoća konstrukcija_predavanja 06

Životni vijek trajanja i pogonska čvrstoća konstrukcija. Trajna čvrstoća strojnih dijelova.

Životni vijek na osnovu nazivnih naprezanja

Predstavljanje rezultata dinamičkog ispitivanja preko Wöhlerovih linija

Neka se analizira Wöhlerova linija u području vremenske čvrstoće prema oznakama naprezanja i
pripadajuće učestalosti broja promjena prema slici 1.

−k
σ 
N = ND  a  kada je σ a ≥ σ D , pri ovome je σ D trajna (dinamička) čvrstoća (1)
σD 

uz ograničenje:
N = ∞ za σ a < σ D , (2)

te uz još jedno ograničenje na statičkoj ili malocikločkoj čvrstoći, na granici tečenja σT:

1− R
σa < σT . (3)
2

Vremenska čvrstoća
M

σT
Faktor nagiba pravca vremenske čvrstoće
Amplituda naprezanja σa (log)

σa
k Pravac vremenske
N čvrstoće
V

σA Trajna čvrstoća

σD
Malociklička NA ND
T

čvrstoća

M V T
Granični broj ciklusa N (log)

Slika 1: Wöhlerova linija s područjima malocikličke (M), vremenske (V) i trajne čvrstoće (T) [2]

Pomoću jednadžbe (1) je vidljivo kako je moguće povezati trajnu (dinamičku) čvrstoću σD i granični
broj ciklusa ND s vremenskom čvrstoćom preko
eksponenta k koji je mjera nagiba pravca vremenske čvrstoće. Za eksponent k vrijedi: manja vrijednost za
k znači strmiji nagib pravca dok veća vrijednost za k govori o položenijem nagibu pravca vremenske
čvrstoće. Na jednako vrijedan način kao jednadžba (1) može se opisati neka proizvoljna amplituda
naprezanja σA s pripadajućim brojem ciklusa NA:

−k
σ 
N = NA  a  kada je σ a ≥ σ D , (4)
σA 

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 1/8

 Ovdje je (slika 1) Wöhlerova linija ucrtana u dvostrukom logaritamskom mjerilu. Na ordinati je
amplituda naprezanja sukladno jednadžbama (1) ili (4). Sva su naprezanja određena za isti omjer
naprezanja R.
Za neku drugu Wöhlerovu liniju koja nema isti omjer R naprezanja, nego je određena preko
konstantnog srednjeg naprezanja σm, mijenja se u mnogome ova slika jer se umjesto amplitude naprezanja σa
nanosi najveće naprezanje σmax odnosno σmin. Kada se iščitavaju dijagrami Wöhlerovih linija o ovome valja
voditi računa pogotovo kada se radi o normiranim dijagramima.

Procedura kod stvaranja normiranih Wöhlerovih linija

Na temelju rezultata ispitivanja niza normiranih proba koji se mogu zvati glatki (dakle bez
koncentracije naprezanja) i zarezanih (dakle koji imaju razne zarezane oblike koji uzrokuju koncentraciju
naprezanja), može se razjasniti način stvaranja normiranih Wöhlerovih linija. Ovdje su pokazane probe
posebno oblikovanih proba iz čelika Ck 45 i 42CrMo4 izvađenih iz limova, okruglih izradaka i otkivaka
velikih dimenzija.
U prvom se koraku se zapravo ovi rezultati baziraju na empirijskom pristupu. Rezultati se
pojedinačnih nizova ispitivanja ravnomjerno nanose u dvostruko logaritamskom mjerilu jedan niz preko
drugog tako da se zadrži točan iznos kao prema naprezanjima tako i prema učestalosti broj promjena.

Slika 2: Dimenzije i faktori oblika ispitivanih proba [2]

Slika 3: Primjeri uzimanja proba iz vratila velikih dimenzija [2]

Iz ovdje ispitivanih proba dobivaju se opća rasipanja rezultata po ispitivanim grupama: grupa glatkih
plosnatih proba, grupa odžarenih zarezanih proba i grupa poboljšanih zarezanih proba kao je to prikazano na
slikama 4, 5 i 6.

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 2/8

 300 pojedinačnih proba

Omjer amplituda naprezanja σa/σD

Čelik i čelik

Dosegnuta učestalost, N

Slika 4: Normirane Wöhlerove linije za plosnate glatke probe iz odžarenog ili poboljšanog čelika [2]
Omjer amplituda naprezanja σa/σD

327 pojedinačnih proba

Dosegnuta učestalost, N

Slika 5: Normirane Wöhlerove linije za zarezane probe iz poboljšanog čelika [2]

Omjer amplituda naprezanja σa/σD

372 pojedinačnih proba

Dosegnuta učestalost, N
Slika 6: Normirane Wöhlerove linije za zarezane probe iz poboljšanog čelika [2]

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 3/8

 Materijal
Faktor oblika (zareznog djelovanja) αk =3,6
Amplituda naprezanja σa u N/mm2
Postotak preživljavanja Pp

Dosegnuta učestalost, N
Slika 7: Wöhlerove linije za aluminijsku leguru AlCuMg2, prema Ostermannu [2]

U drugom koraku su se usporedili dobiveni rezultati preko polja (trake) rasipanja rezultata. Uz
vjerojatnost 50% tzv. postotak „preživljavanja“ Pp uočen je nagibni eksponent za glatke plosnate probe k =
15 i prelomnice na dosegnutoj graničnoj učestalosti ND=1·106. U slučaju odžarenih zarezanih proba uočen je
nagibni eksponent k = 5 i prelomnice na dosegnutoj graničnoj učestalosti ND=1·106. Napokon u slučaju
poboljšanih zarezanih proba uočen je nagibni eksponent k = 5 i prelomnice, ali na dosegnutoj graničnoj
učestalosti ND=3·105. Pri ovome je pokazano da je polje (traka) rasipanja rezultata za čelike Ck45 i
42CrMo4 jednake širine.

Proračun djelujućih i održivih naprezanja

Nazivno naprezanje, faktor oblika i pripadajući slučajevi naprezanja
Izračunavanje naprezanja i procjena čvrstoće na temelju nazivnih naprezanja zadaća je svakom
inženjeru, na osnovu njegovog obrazovanja kao i predložene literature pa isto tako i brojnim propisima
utemeljenim na mjerenjima. Ovakav se postupak se naziva „Održiva pogonska čvrstoća“ prema tzv.
Konceptu nazivnih naprezanja.
Dinamičko se opterećenje u skladu s tim predočuje kao funkcija
nazivno naprezanje – vrijeme tj broj promjena
Nazivnim se naprezanjima smatraju zapravo normalna naprezanja σ ili posmična naprezanja τ i
označavaju kao prelomne (kritične) dinamičke sistemske točke. Izračunavanje ovih naprezanja provodi se
jednostavnim formulama iz čvrstoće:
F
σ= kod vlačnog ili tlačnog opterećenja, (5)
A
M
σ= kod savijanja, (6)
Wa
Q
τ= kod smika, (7)
A
M
τ = t kod uvijanja, (8)
Wp

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 4/8

gdje je F normalna sila, Q poprečna sila, M je moment savijanja, Mt moment uvijanja, A je ploština površine
poprečnog presjeka, Wa aksijalni moment (modul) otpora, a Wp polarni moment (modul) otpora nazivnog
poprečnog presjeka. Najjednostavnija predodžba kao što će se ovdje označavati putem indeksa tzv. nazivna
amplituda naprezanja σ a , srednje nazivno naprezanje σ m i td. Koji se poprečni presjek uzima u račun treba
slijediti propise ili literaturu, a pogotovo kada se radi o zavarima ili vijcima ili zakovicama te lijepljenim
spojevima.
Posebnu pozornost valja posvetiti koncentraciji naprezanja kod naglih prijelaza debljine ili zarezima
na strojnim elementima. Ovi se utjecaji mogu definirati preko faktora zareznog djelovanja ili faktora oblika
αk. Faktor oblika αk predstavlja omjer vršnog naprezanja σmax (na mjestu koncentracije) i nominalnog
(nazivnog) naprezanja σ. Analogno i za posmična naprezanja, tj.
σ
α k = max kod normalnih naprezanja, (9)
σ
τ
α k = max kod posmičnih naprezanja. (10)
τ
Kod elastičnih deformacija i odgovarajućih naprezanja, faktor oblika αk ne ovisi o materijalu nego
samo o obliku izratka, obliku zareza (ili prijelaza) te vrsti opterećenja.

Elementarni oblik Palmgren-Minerovog pravila

Izračun linearne akumulacija oštećenja provodi se jednostavno pod pretpostavkom da su sve djelatne
amplitude naprezanja granice trajne čvrstoće prekoračene. Pri ovome uvijek vrijedi da je omjer naprezanja R
jednak za cijelo vrijeme promjenjivog opterećenja. U ovom se primjeru može uvijek granični broj
promjena izračunati preko pravca vremenske čvrstoće. Ako su međutim amplitude naprezanja s različitim
omjerima naprezanja R povezan sa srednjim naprezanjima biti će prilično konfuzno određivanje veličine
oštećenja ∆Di prema jednadžbi (11). Ponekad se može, odnosno mora, ovakav postupak povezati sa
značajnim predradnjama.
−k
σ 
Primjerice, neka vrijedi prema jednadžbi (4) N = N A  a  i donjoj slici za R = konst:
σA 
−k
σ 
N = N A  a  kod N A = 2 ⋅106 , σ A = 125 N/mm 2 i k = 7, (11)
σA 
za neko stanje amplitude naprezanja σ A i broja promjena N A .

−k
σ 
N = NA  a 
Amplituda naprezanja σa /N/mm2

σA 

σA

Broj promjena, N
Slika 8: Primjer jednog Wöhlerovog pravca nagiba k u području vremenske čvrstoće [2]

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 5/8

 σ ai
Amplituda naprezanja σa /N/mm2
Hi

i=3
σ ai
hi

Dosegnuta učestalost H

Slika 9: Primjer spektra amplituda naprezanja sa svojom stupčastom krivuljom [2]

Polazeći od para naprezanja σai i Hi stupčaste krivulje kao na slici 9 u jednostrukom logaritamskom
mjerilu i s učestalosti na pojedinoj razini (stubi) hi = H i − H i −1 kao jednim proizvoljnim višekratno do loma
sukcesivno nanesenim brojem promjena ni, slijedi izračun sheme kao u donjoj tablici.

Tablica 1 Izračunavanje životnog vijeka konstrukcija za spektar opterećenja kao na slici 7 [2]
Razina Naprezanje Zbrojena Učestalost na Broj Oštećenje
(stuba) i na i-toj učestalost Hi i-toj razini promjena
razini σai (stubi) hi Ni Di u%
i=1 350 10 10 1 482 0,0067 1,46
2 300 100 90 4 360 0,0206 4,47
3 250 1 000 900 15 625 0,0576 12,48
4 200 10 000 9 000 75 506 0,1208 26,18
5* 150 100 000 90 000 558 163 0,1612 *34,94
6 100 1 000 000 900 000 9 536 743 0,0944 20,45
Zbroj: 1 000 000 10 191 879 0,4614 100%
* stupanj pretežitog oštećenja (zamora)

Pod danim spektrom opterećenja kao na slici 9 s opsegom ∑hi = 1 000 000 cikličkih promjena
nastupa kod ovoga oštećenje D = ∑Di = 0,4614. Sve do proračunskog loma kod D =1 bilo bi zapravo
hi
N =∑ , (12)
i D
u predloženom primjeru dakle 1 000 000/0,4614 = 2 167 330 ciklusa koje bi konstrukcija izdržala uz ovakav
spektar opterećenja (dakle oko 2,167 puta više od jednog milijuna ∑ hi = 106 ).
i
Rezultat izračuna životnog vijeka prema tablici 1 u općenitom obliku dopušta pisanje, pod
pretpostavkom da je linija vremenske čvrstoće pravac u dvostrukom logaritamskom dijagramu, u obliku:
−k
σ 
N = NA  a  (13)
σA 

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 6/8

Ova se jednadžba može također preoblikovati:
Niσ aki = N Aσ Ak = N Dσ Dk = N0σ a0
k
= konst , (14)
gdje je:
N 0 i σ a0 pripadaju proizvoljnoj točki na liniji vremenske čvrstoće. Slijedi također:
( k
Ni = N 0σ a0 )
σ a−ik , (15)
1 σ aki
∆Di = = k
, (16)
Ni N 0σ a0
hi σ aki
Di = = hi k
, (17)
Ni N 0σ a0
k
∑ hiσ ai
hi (18)
D=∑ = i k
i Ni N 0σ a0
Za životni vijek:
hi
N =∑ , (19)
i D
Te slijedi:
 ∑ hi 
N= k
N 0σ a0  i  (20)
 ∑ hiσ aki 
 i 
ili ako se σ ai izrazi preko vršne vrijednosti σ a spektra opterećenja:
σ ai = xiσ a (21)
250 350
Na primjer σ a3 = 250 MPa pa je x3 = = 0, 7143 dok je naravno x1 = = 1 i td.
350 350
 
 ∑ hi 
N = N0σ a0
k

i
k  (22)
 ∑ hi xiσ a 
i
(

)
k
pa ako se izvuče iz zagrade σ a :
 ∑h 
1  i i 
N= k
N0σ a0 (23)
σ ak  ∑ hi ( xi )k 
 i 
slijedi
k  
 σ a0   ∑i hi 
N = N   k  (24)
 σ a   ∑ hi xi 
i 
pri čemu se zbrojevi u jednadžbama (18), (19), (20) do (24) preko svih stupnjeva i = 1 … z protežu
stepeničastog spektra opterećenja.
Prema ovoj elementarnom obliku Palmgren-Minerovog pravila, dakle ne uvažavajući neku granicu
trajne čvrstoće, dobije se dakle unutar jednog spektra opterećenja izdržanog životnog vijeka N kao
višestruki broj ciklusa N, koji nakon linije vremenske čvrstoće ispod neke amplitude naprezanja σa jednaka
vršnoj vrijednosti spektra opterećenja σ a može biti nanijeta. Wöhlerova linija i linija životnog vijeka
prolaze konzekventno u dvo-logaritamskom dijagramu paralelno jedna s drugom.

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 7/8

 σa

linija životnog

Amplituda naprezanja σa /N/mm2

vijeka

linija oštećenja Wöhlerova linija

(zamora)
σA

iznos oštećenja (zamora)

1 482 Broj promjena, N 2 167 330

Slika 10: Prema elementarnom obliku Palmgren-Minerovog pravila ovdje je izračunato kako prema
2
Wöhlerovoj liniji je postavljena linija životnog vijeka kao i za σ a = 350 N/mm određene funkcije
oštećenja odnosno relativni iznosi oštećenja pojedinog stupnja spektra opterećenja [2]

Stupanj cjelovitosti i funkcija oštećenja nekog spektra opterećenja

k  
 σ a0   ∑i hi 
U jednadžbi (24) N = N    k 
izraz u pravokutnoj zagradi sa svojom recipročnom
∑
 a   i i 
σ h x
i 
vrijednošću predstavlja stupanj cjelovitosti konstrukcije V:

 ∑ hi xik 
V = i  (25)
 ∑ hi 
 i 
U zadanom primjeru:

10 ×17 + 90 × 0,85717 + 900 × 0, 71437 + 9000 × 0,571437 + 90000 × 0, 42867 + 900000 × 0, 28577
V= ,
1 000 000
683,98
V= = 0, 684 ×10−3 .
1 000 000
U graničnom slučaju pravokutni spektar opterećenja xi = 1 , stupanj cjelovitosti konstrukcije V
poprima vrijednost 1. Osim u ovom graničnom slučaju dokazuje da nije ovisna samo o obliku spektra
opterećenja nego i o nagibu Wöhlerove linije k.

Literatura:
[1] Alfirević, I.: Nauka o čvrstoći II., Golden marketing, Zagreb, 1999.

[2] Haibach Erwin: Betriebsfestigkeit, Verfahren und Daten zur Bauteilberechnung, 3. korrigierte und
ergänzte Auflage, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York, 2005, ISBN-13 978-3-540-29363-7

PČK_predavanja 06_Trajna-čvrstoća-vijek-trajanja-strojnih-dijelova-p.doc – stranica 8/8