5.

me unarodni nau no-stru ni skup Kulturni identitet u digitalnom dobu

Dr.sc. , doc.
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Sarajevo, BiH
anela315@gmail.com
Tugba Yilmaz, dipl. psih.
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Sarajevo, BiH
Tugbazilmaz123@gmail.com

SAMOPOŠTOVANJE MLADIH I KORIŠTENJE DRUŠTVENIH MREŽA

Sažetak
Korištenje in u posljednjih nekoliko godina postalo je toliko
rasprostranjeno, a jedna od njegovih imanentnih funkcija je i uspostavljanje novih prijateljstava,

dijametral
komunikacije, do onih koji smatraju da je uzrok patologije i ovisnosti. Cilj ovog istraživanja jeste
utvrditi da li je samopoštovanje mladih povezano sa upotrebom socijalnih mreža na internetu, kao i
pravac te povezanosti. U istraživanju su korišteni Rosenbergova skala samopoštovanja, te upitnik o

e.
samopoštovanje, adolescencija, društvene mreže, internet

RELATIONSHIP BETWEEN SELF-ESTEEM AND USAGE OF

INTERNET SOCIAL NETWORKS AMONG ADOLESCENTS
Abstract
Internet usage, in few recent years has become so popular and overspread for the most different
purposes. one of those purposes is also making contacts, like making new friendships, maintaining old
ones, and even making romantic relationships. Attitudes toward Internet are pretty different, from
those who thing that it is great thing like the source for different kind of informations, to those who
think that it causes pathological behavior like addiction. Goal of this research is to investigate about
the correlation between self-esteem of adolescents and internet social networks usage among
adolescents, as well as the direction of that relationship. For the purpose of this research Rosenberg
self-esteem questionnaire is used and questionnaire for internet usage. Results show that there is no
statisticaly significant correlation between self'-esteem and usage of internet social networks. Also,
results show that there are no gender differences in internet usage, on all variables but, only in
variable number of friends on social networks, we have got statistically significant differences, where
boys have more friends than girls.
Key words: self-esteem, adolescence, social media, internet, social network usage

Uvod
Današnji svijet je postao nezamisliv bez interneta, posebno za adolescentsku skupinu,

sredstva komunikacije. Ipak, kako se internet razvija i postaje sredstvo koje je korišteno kako
za poslovanje, adolescenti su populacija koja internet

329
 5th International Scientific and Expert Conference Cultural Identity in the Digital Era

koristi u najve oj mjeri (Greenfield 2004; Subrahmanyam & Lin 2007, a prema Schwartz,
2012). Komuniciranje preko interneta
veoma važnu ulogu u socijalnom razvoju adolescenata (Lenhart i Madden 2007), posebno
kroz sve zastupljenije korištenje socijalnih mreža (Boyd i Ellison; 2007).

Kada se govori o uticaju interneta na mlade, .

Prvo je da i a drugo je da je internet sredstvo
Mladi ljudi tvrde da ne vide razliku u kvaliteti
odnosa kada komuniciraju sa prijateljima preko društvene mreže u odnosu na vrijeme
provedeno licem u lice.

(2007).
dolescenti sve više vremena provode na internetu i to rade
Prema ovom istraživanju, tinejdžeri su
danas skupina koja je opremljenija interneta.
Socijalne mreže su najlakš
slika, informacija, brzog odgovora i definiti ntske percepcije i
razumijevanja svijeta bez granica

h društvenih veza sa vršnjacima, a s druge

strane, prema Eriksonovoj teoriji psihosocijalnog razvoja, formiranje jakih prijateljstava je

(Erikson, 1993; Kraut, Patterson, Lundmark, Kiesler, Mukopadhyay i Scherlis, 1998;

Luhtanen i Crocker, 1992; Subrahmanyam i Greenfield, 2008; Valkenburg, P.M. i Peter,
2007; van der Aa, Overbeek, Engels, Scholte, Meerkerk i Van den Eijnden, 2009; prema
Schwartz, 2012).

Kako korištenje kompjutera u svrhu komunikacije i tehnologija napreduju, adolescenti sve

više pribjegavaju uspostavljanju web prijateljstava i komunikacije u odnosu na komunikaciju
licem u lice (Lenhart, 2011
interpretacije utjecaja interneta na komunikacijske vještine adolescenata. Neki smatraju da je
to prepreka za formiranje sposobnobnosti uspostavljanja bliskih interpersonalnih veza, dok

koristi društvene mreže, te tako mogu održavati vezu uspostavljenu off-

prisustva druge strane (Schwartz, 2012; Lenhart & Madden, 2007).

Subranmanyam i Lin(2007), 48% adolescenata vjeruje da su njihove veze koje ostvaruju

sada i lakša i
masovnija, te da se umjesto nekadašnjih poziva putem zemaljskih linija (telefona), veze lakše
i brže ostvaruju putem korištenja besplatnih „instant messangera“.

330
 5. me unarodni nau no-stru ni skup Kulturni identitet u digitalnom dobu

Internet

populacijom, bio je korišten s ciljem prikupljanja informacija. Kao korisnici, pojedinci nisu
iznesu svoje stavove, da stvaraju nove sadržaje i
oblje
poznato je kao web 1.0 (Burc, 2012). U proteklih nekoliko godina, korištenje interneta je
internet zapravo
korisnika u smislu izmjene sadržaja, komentara, stvaranja vlastitih sadržaja, te dijeljenja
informacija stvor društvene skupine, a te potrebe su
rezultirale procesom Burc, 2012)

posljednjih
nekoliko godina . (Cormode & Krishnamuthy, 2008) . Web 2.0 term
kao "
tome da korisnik generira interaktivni sadržaj sa naglaskom na interakciju,
(Schwartz 2012) i pokriva aplikacije poput blogova, Twitter, digitalni radio, Podcasts, i
društvene mreže kao što su MySpace Google+, LinkedIn i Facebook . Interaktivno okruženje
Web 2.0, osobito onih klasificiranih kao društvene mreže, uju dijeljenje sadržaja,
fotografija i video materijala, komentiranje postova, i stvaranje mreže prijatelja, te stvaranje
profila, i druge popularne funkcije interaktivne web stranice.

Danas se ovakve stranice zovu popularno društvene mreže i svrstavaju se u grupu društvenih
medija. Lehtimäki i sar. (2009) smatraju društvene medije kao novi informacijski kanal na
internetu, a web 2.0 alati su kao aplikacija za korištenje tih kanala.

Adolescencija i samopoštovanje adolescenata

Feldman (2007) definira adol djetinjstva i zrele
dobi, za koju se poslije puberteta a završava poslije tinejdžerskih godina.
To je prelazna faza razvoja, adolescenti se ne smatraju djecom ali se ne smatraju ni odraslima.
Ovo je rasta i razvoja (Feldman, 2007).
Kreiranje stabilnog identiteta i ostvarivanje vlastitih potencijala u smislu formiranja cjelovite i
produktivne odrasle osobe jedan je od najtežih zadataka sa kojim se centi.
Potraga za identitetom ovih
vlastitih kapaciteta (Perkins, 2010).

Kroz svoj emocionalni razvoj, adolescenti uspostavljaju svoj identitet. Oni se mogu obratiti
drugima u smislu podrške kako da se nose sa stresom i emocionalnom regulacijom (APA,
2002; Santrock, 2001). Za adolsecenta identitet

vidjeti sebe odvojene od drugih i postati svjesni sebe kao osobe odvojene ne samo od svojih

reakcije drugih na ove promjene. Sve to ima ogroman utjecaj na ogromne promjene i u
njihovom samopoštovanju i self- Adolescenti traže

331
 5th International Scientific and Expert Conference Cultural Identity in the Digital Era

stabilnost, osobito u vezi sa drugima

U ovom smislu, društvene mreže postaju dobar

u im neophodne veze sa
rati ideju o tome kako ih drugi percipiraju i kako oni
percipiraju sami sebe (Erikson, 1993 prema Schwartz 2012).

-koncept, koji je set vjerovanja koje neko ima o

-

Samopouzdanje se razvija

i doprinose pozitivnom razvoju

samopouzdanja, a ukloniti one koji ga smanjuju, ili ugrožavaju (Zimmerman, Copeland,
Shope, & Dielman, 1997).

Mnogobrojni faktori

imaju
potrebu da pripadaju nekoj , a ova pripadnost im treba za razvoj vlastitog
ui
da uglavnom koriste ovakve mreže za održavanje veza koje su uspostavili u realnom svijetu.

vrednovanja, koji su im i.

Samopouzdanje je apstraktni konstrukt za koji se smatra da je potencijalni prediktor razli

ponašanja, posebno kada se govori o komunikaciji (Baker i White
mislimo o sebi, kako izgledamo, kakve su naše sposobnosti, veze sa drugima, se
nadamo u ti
društvenoj skupini ini veliki dio self-koncepta. Kada adolescenti imaju konstruktivna
prijateljstva, u kojima
i White, 2003).

Lenhart i Madden (2007), i Schwartz (2012) su istraživali razloge zbog kojih adolescenti
unutarnji proces u
adolescenciji u kome se traži pripadnost grupi u smislu samoprezentacije, upravo kroz
pripadnost socijalnim mrežama.

Individualna percepcija sebe i vlastite vrijednosti u velikoj mjeri ovisi od interpersonalnih

, da adolescenti
te da adolescent

332
 5. me unarodni nau no-stru ni skup Kulturni identitet u digitalnom dobu

itoj vrijednosti baziran samo na odnosima sa vršnjacima, ili

samo sa roditeljima.

Hipoteze
H1: Ne postoji

H2: Ne postoje e spolne razlike u korištenju društvenih mreža.

Metodološki dio
Ispitanici: ispitanika. 73 ženskih i 58 muških,
adolescenata dobi od 13 do 18 godina. Za ispitivanje je korišten dostupni uzorak. S

Instrumenti: Korištena su dva upitnika. Jedan upitnik je imao za cilj ispitati upotrebu

samopoštovanja, koji je jedan od najkorištenijih samoevaluacijskih upitnika za mjerenje

samopoštovanja. To je monodimenzinalni upitnik, Likertovog tipa koji ima 10 pitanja jednake
rezultat
onbachov

homogenost sadržaja.

Postupak: Istraživanje je provedeno u dvije srednje škole. S obzirom da se istraživanje

svrstava u istraživanje sa minimalnim rizikom, dozvole nadležnih ministarstva obrazovanja i
ili roditelja nisu tražene. Direktori su dali saglasnost da se istraživanje sprovede u nekoliko

Ispitivanje je bilo anonimno.

Rezultati istraživanja
Obzirom da su podaci u upitniku koji ispituje korištenje internet društvenih mreža u
obliku kategorijalnih varijabli, korištena je neparametrijska statistika za kvantitavnu obradu
podataka.

1. enja društvenih mreža

prosje no i iznad prosjeka u odnosu na nezavisne varijable upitnika o korištenju društvenih

mreža.
C
koeficijent
Koliko sati provodiš na kompjuteru? -0.149 0,075
a) 0 – 5 b) 6-15 c) 26-30 c)36-40 e) više od 40
Koju društvenu mrežu koristiš? (Facebook, Twitter, Instagram, druge) 0,029 0,738
Koliko vremena provodiš na internetu dnevno? -0,074 0,402

333
 5th International Scientific and Expert Conference Cultural Identity in the Digital Era

a) 1 sat b) 1-3 c) 3-5 c)5-7 e) više od 7

Koliko prijatelja imaš na društvenim mrežama? 0,033 0,708
a) 1-50 b) 51-100 c) 101-200 c)201-300 e) 301-400 f) više od 401
U koju svrhu koristiš internet? 0,075 0,400
a) kontakti sa prijateljima i porodicom b) upoznavanje novih ljudi i
nalaženje starih c) da dijelim muziku, fotografije i video snimke c) da
igram igre e) otkrivanje nove muzike, knjiga, filmova f) drugo
ažuriranje statusa na svom profilu -0,049 0,580
a) nikako ne vršim ažuriranje b) više nego jednom dnevno c) jednom
dnevno c) e) nekoliko puta u mjesecu, f) manje
nego nekoliko puta u toku mjeseca

upotrebe internet društvenih mreža.

2.

Hi kvadrat
Koliko sati provodiš na kompjuteru? 1,876 0,758
a) 0 – 5 b) 6-15 c) 26-30 c)36-40 e) više od 40
Koju društvenu mrežu koristiš? (Facebook, Twitter, Instagram, druge) 7,470 0,058
Koliko vremena provodiš na internetu dnevno? 1,876 0,758
a) 1 sat b) 1-3 c) 3-5 c)5-7 e) više od 7
Koliko prijatelja imaš na društvenim mrežama? 15,446 0,009
a) 1-50 b) 51-100 c) 101-200 c)201-300 e) 301-400 f) više od 401
U koju svrhu koristiš internet? 2,791 0.732
a) kontakti sa prijateljima i porodicom b) upoznavanje novih ljudi i
nalaženje starih c) da dijelim muziku, fotografije i video snimke c) da
igram igre e) otkrivanje nove muzike, knjiga, filmova f) drugo
ažuriranje statusa na svom profilu 5,117 0.402
a) nikako ne vršim ažuriranje b) više nego jednom dnevno c) jednom

nego nekoliko puta u toku mjeseca

Tabela 3a. Frekvencija broja prijatelja na društvenim mrežama u odnosu na spol.

Koliko prijatelja imaš na društvenim mrežama Total
1 - 50 51 - 100 101 - 200 201 - 300 301 - 400 Više od 401
djevojke 12 3 22 12 7 17 73
spol
12 5 5 7 2 26 57
Total 24 8 27 19 9 43 130

334
 5. me unarodni nau no-stru ni skup Kulturni identitet u digitalnom dobu

Diskusija
Cilj ovog istraživanja bio je da se ustanovi povezanost samopoštovanja i upotrebe
socijalnih mreža -
korelacija
Is tog slijedi da
u smislu vremena provedenog na internetu, vremena provedenog na društvenim mrežama,
broja prijatelja na društvenim mrežema, preferiranim socijalnim prežama, kao i frekvencija
vršenja ažuriranje statusa na društvenoj mreži i samopoštovanja.

Slater i Tiggamann (2012) izvještavaju da djevojke, koje provode puno vremena na internetu,

skupinu sa nižim samopoštovanjem, nego za one sa visokim samopoštovanjem (Stenfield,

Ellison & Lampe; 2008).

Moreover, Valkenburg, Peter, and Shouten (2006, a prema Baker i White, 2003; Ehrenberg i
sar., 2008) pronašli su da je 78% adolescenata imalo pozitivanu povratnu informaciju o
korištenju društvenih mreža u smislu poboljšanja njihovog samopoštovanja, dok je negativan
feedback smanjivao njihovo samopoštovanje.

Prema istraživanju Valkenburga, Petera, Schoutena (2006), koje je za cilj imalo da istraži
posljedice korištenja društvenih mreža, na uzorku od 881 adolescenta, korištenje ovih mreža
doprinijelo je broju kontakata, odnosno prijateljstava koje su mladi uspostavljali, te da je ve i

nismo dobili takve rezultate, koji bi pokazali da postoji povezanost samopoštovanja i

neparametrijske statistike, i

kontinu rebu
osjetljivije

muškaraca i
djevojaka u kvalitetu korištenju interneta, u vidu vremena provedenog na internetu,
ažuriranje
vlastitog profila.

Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoje s

ženskih ispitanika u varijablama koje se odnose na korištenje interneta, što dovodi do toga da
nul-hipotezu prihvatamo, osim u stavki broja prijatelja na društvenim mrežama gdje su se

335
 5th International Scientific and Expert Conference Cultural Identity in the Digital Era

dok muškarci imaju od preko 400 prijatelja. Ovakvi

rezultati vjerovatno su produkt razlika u emocionalnom vezivanju, u smislu da su djevojke

taj broj prijatelja je samo

„na papiru“, dok djevojke ostvaruju bliskije kontakte, ali sa manje ljudi.

providerima
možemo održavati kontakt sa njih 150, dok koriste u voajerske svrhe.

što
istraživanja su u skladu sa Korkutovim nalazima u smislu da djevojke preferiraju

U našem istraživanju nismo dobili spolne razlike u razlozima korištenja društvenih mreža.
Kako Lehtimäki (2009)

adolescenata koristi ovakve providere da b

prijatelja.

Prema istraživanju Mazman and Ulsuel (2011)

razloga korištenja Facebook profila, u smislu da djevojke koriste Facebook za održavanje
veza, za potrebe škole, dok ga muškarci koriste za uspostavljanje novih veza. Drugo
i Yu (2008) govori u prilog tome da nema spolnih razlika u
motivima korištenja interneta. Uglavnom svi koriste internet za pribavljanje informacija,

Kada se govori o spolnim razlikama u korištenju interneta, rezultati uglavnom nisu

sigurni

1.
samopouzdanja mladih.
2.
interneta i društvenih mreža, osim u broju prijatelja kojih imaju registrovanim na

336
 5. me unarodni nau no-stru ni skup Kulturni identitet u digitalnom dobu

Reference:
APA, (2002) American Psychological Association A Reference for Professionals Developing
Adolescence American Psychological Association, Washington
Baker, R., White, K. (2012) In their own words: Why teenagers don’t use social networking
sites. Cyber Psychology, Behavior and Social Networking: the impact of the Internet,
multi-media and virtual reality on behavior and society
Baumeister, R. F., Campbell, J. D., Krueger, J. I., & Vohs, K. D. (2003). Does High Self-
Esteem Cause Better Performance, Interpersonal Success, Happiness, or Healthier
Lifestyles? Psychological Science in the Public Interest, 4, 1-44.
Boyd DM, Ellison NB. (2007) Social network sites: Definition, history, and scholarship.
Journal of Computer-Mediated Communication 2008; 13:210-30.
Burç, A. (2012) Web 1.0, Web 2.0. Web. 3.0 Nedir?
Cormode, G., Krishnamurthy, B. (2008) Key Differences Between Web 1.0 and Web 2.0
Crockett, L. J., Crouter, A. C. (1995) Pathway Through Adolescence: An Overview Faculty
Publications, Department of Psychology Paper 240
Dunbar, R. (2010) You’ve Got to Have (150) Friends Oxford University
Ehrenberg, A., Juckes, S., White, K. M., & Walsh, S. P. (2008). Personality and self-esteem
as predictors of young people’s technology use. Cyberpsychology and Behavior, 11,
739-741.
Feldman, R. S. Development Across the Lifespan 5th ed. (Prentice Hall 2007)
Gil, P. (2012) What Exactly is ‘Twitter’? What is ‘Tweeting’? dostupno na
http://netforbeginners.about.com/od/internet101/f/What-Exactly-Is-Twitter.htm
Korkut, F. (2005). Hacettepe Üniversitesi

Lehtimäki, T., Salo, J., Hiltula, H. & Lankine, M. (2009) Harnessing Web 2.0 for Business to
Business Marketing- Literature Review and an Empirical Perspective from Finland
Faculty of Economics and Business Administration, University of Oulu Working
Papers, No.29.
Lenhart, A. (2011). “How do [they] even do that?” Myths and facts about the impact of
technology on the lives of American teens.
Lenhart, A., & Madden, M. (2007). Teens, privacy and online social networks: How teens
manage their online identities and personal information in the age of MySpace.
Lenhart, A., Madden, M. (2007) Social Networking Sites and Teens: An Overview Pew
Internet & American Life Project
Lenhart, A., Purcell, K., Smith, A. & Zickruh, K. (2010) Social Media and Young Adults
PewResearch Internet Project
Lin, C. H., Yu, S.F. (2008) Adolescents Internet Usage in Taiwan: exploring gender
differences 317-31.
Perkins, F.D., 2010 Adolescence: Developmental Tasks University of Florida IFAS
Extension
Powell, J. (2004) Self-Esteem, Franklin Watts, Australia
Rosenberg, M. (1965). Society and the adolescent self-image. Princeton, NJ: Princeton
University Press.

337
 5th International Scientific and Expert Conference Cultural Identity in the Digital Era

Schwartz, S. (2012) Does Facebook Influence Well-being and Self-Esteem Among

Adolescents? St. Catherine University
Shaffer, D. R. Social and Personality Development 5th edition (Thomson Learning, 2005) pg
177.
Slater, A., Tiggamann, M. (2012) Adolescent Girls Who Over Use Internet And Social Media
Suffer Lower Self-Esteem And Negative Body Image 5th Appearance Matters
international conference
Steinfield, C., Ellison, N. B., Lampe, C. (2008) Social capital, self-esteem, and use of online
social network sites: A longitudinal analysis
Subrahmanyam, K. Lin, G. (2007) Adolescents on the Net: Internet Use and Well-Being
Libra Publishers San Diego
Subrahmanyam, K., Stephaine, M. R., Natalia, W., Guadalupe, E. (2008) Online and Offline
Social Networks: Use of Social Networking Sites by Emerging Adults Journal of
Applied Developmental Psychology
Valkenburg, P.M., Peter, J., Schouten, A.P. (2006) Friend networking sites and their
relationship to adolescents' well-being and social self-esteem. 584-90.

Koautori su dali Izjavu o autorstvu i originalnosti rada

Lektor: dr. Lejla Panjeta

338