Glava 5

Relacije

U raznim oblastima se qesto javlja potreba da se izmeu nekih

objekata uspostave izvesne veze, odnosi ili relacije. Qesto se
javlja potreba da:

- se odreeni objekti uporede prema nekom zadatom kriteri-

jumu,

- da se objekti poreaju u skladu sa nekim pravilom,

- da se odrede izvesne sliqnosti izmeu objekata i da se oni

grupixu u grupe meusobno sliqnih objekata, itd.

U matematici se sve ovo moe uraditi korixenjem matematiqkog

pojma relacije.
Binarnu relaciju % na nepraznom skupu A definixemo kao bilo
koji podskup Dekartovog kvadrata A2 :

% ⊂ A2 .

Ako je (x, y) ∈ % onda kaemo

”x je u relaciji % sa y”.
Qesto umesto (x, y) ∈ %, pixemo x%y. Neki primeri relacija su:
- Skup % = {(1, 2), (1, 3), (2, 3)} je jedna binarna relacija na skupu
{1, 2, 3}. Umesto (1, 2) ∈ %, pixe se i 1%2.

- Relacija ⊆ je jedna binarna relacija na partitivnom skupu

nekog proizvoljnog skupa A.
76 Relacije

- Relaciju = na nepraznom skupu A definixemo kao skup {(x, x) |

x ∈ A}.

Poznate binarne relacije na skupu prirodnih brojeva N, pored

jednakosti su: <, ≤, |, >, ≥.

5.1 n-arne relacije

n-arna relacija % na nepraznom skupu A se definixe kao bilo

koji podskup Dekartovog stepena An . Pri tom se broj n naziva
arnost ili duina relacije %. Tako, relacije qija duina iznosi
1 nazivaju se unarne relacije i to su uglavnom podskupovi skupa
A. Relacije koje se najqexe koriste u matematici i o kojima
emo najvixe govoriti su binarne relacije tj. relacije qija je
duina, odnosno arnost, 2. Ternarne relacije su relacije qija
duina iznosi 3. Primeri relacija:

- Skup {(x, y, z) | x2 + y 2 = z 2 } je jedna ternarna relacija na

skupu R.

- Skup Np tj. skup parnih prirodnih brojeva je unarna relacija

na skupu N.

5.1.1 Binarne relacije

Kao xto smo ranije rekli, Dekartov kvadrat A2 skupa A se gra-

fiqki predstavlja kvadratom qija donja i leva ivica predstavljaju
skup A. Binarne relacije na A se u tom sluqaju predstavljaju kao
skupovi taqaka sa odgovarajuim koordinatama u tom kvadratu.
Ako je skup A konaqan, onda A2 predstavljamo mreom horizon-
talnih i vertikalnih dui, qiji preseci predstavljaju taqke iz
A2 .
n-arne relacije 77

A2

y (x, y)

Predstavljanje relacija

Relaciju % ∈ A2 predstavljamo tako xto parove taqaka iz % u toj

mrei oznaqavamo malim kruiima.
Na primer, ako je na skupu A = {a, b, c, d} data relacija % =
{(a, b), (a, e), (b, a), (b, b), (c, c), (d, d), (e, e)} tada se ona moe prikazati
sledeom mreom:

a
a b c d e

Relacija % na konaqnom skupu A = {a1 , a2 , . . . , an } moe se pred-

staviti i Bulovom matricom
 
α11 α12 α12 . . . α1n
 α21 α22 α23 . . . α2n 
M% = 
... ... ...

... ... 
αn1 αn2 αn3 . . . αnn
78 Relacije

gde je (
1, (ai , aj ) ∈ %
αij =
0, (ai , aj ) ∈
/ %,
za i, j ∈ {1, 2, ..., n}. Matrica se naziva Bulovom jer se sastoji
samo od Bulovih vrednosti: nula (oznaka za netaqno) i jedinica
(oznaka za taqno).
Ranije razmatrana relacija %:

% = {(a, b), (a, e), (b, a), (b, b), (c, c), (d, d), (e, e)},

na skupu A = {a, b, c, d}, moe se predstaviti sledeom Bulovom

matricom:  
0 1 0 0 1
1 1 0 0 0
 
0
MA =  0 1 0 0
.
0 0 0 1 0
0 0 0 0 1
Primetimo da ova matrica veoma liqi na kvadratnu mreu
(rotiranu za - 90◦ ), kojom je ranije bila predstavljena ista ova
relacija.
Jox jedan naqin grafiqkog predstavljanja relacija je pomou
grafova. Orijentisani graf ili digraf je ureeni par (V, E) za
koji vai:

- V je neprazan skup, koji nazivamo skupom qvorova (temena), a

njegove elemente qvorovima grafa.

- E ⊆ V 2 je neprazan skup koji nazivamo skupom grana, a njegove

elemente granama grafa.

Jasno, E je nixta drugo do binarna relacija na skupu qvorova

V.
Za granu e = (a, b) ∈ E kaemo da poqinje u qvoru a a zavrxava
se u qvoru b, xto grafiqki predstavljamo na sledei naqin:

Jednostavnosti radi, kada je iz konteksta jasno da se radi o di-

grafu, umesto digraf kaemo i samo graf. Neka je graf G = (V, E)
n-arne relacije 79

zadat kao u prethodnom primeru (skup A je skup V ), dok je relacija

% u stvari skup grana:

V = {a, b, c, d, e}, E = {(a, b), (a, e), (b, a), (b, b), (c, c), (d, d), (e, e)}.
Ovaj graf (relaciju) grafiqki predstavljamo na sledei naqin:

Primer 5.1.1. Neka je A = {2, 4, 5, 8, 9, 10} i neka je % relacija na A

definisana sa a%b ako a deli b u skupu N.

a) Predstaviti relaciju % kao skup ureenih parova.

b) Predstaviti relaciju % grafom.

v) Predstaviti relaciju % Bulovom matricom.

Rexenje:

a) % = {(2, 2), (2, 4), (2, 8), (2, 10), (4, 4), (4, 8), (5, 5), (5, 10), (8, 8), (9, 9),
(10, 10)}.

b) Relacija predstavljena grafom je prikazana na slici dole:

80 Relacije

v) Relacija predstavljena Bulovom matricom

 
1 1 0 1 0 1
0 1 0 1 0 0
 
0 0 1 0 0 1
MA = 
0 0 0 1 0 0

 
1 0 0 0 1 0
0 0 0 0 0 1

Kako se sa slike ne vidi jasno koja vrsta, odnosno, koja kolona

pripada odgovarajuem elementu iz A, relacije najqexe pred-
stavljamo tablicom:
2 4 5 8 9 10
2 1 1 0 1 0 1
4 0 1 0 1 0 0
5 0 0 1 0 0 1
8 0 0 0 1 0 0
9 1 0 0 0 1 0
10 0 0 0 0 0 1

Neke vane relcije

Prazna relacija definixe se kao prazan podskup od A2 . Puna
ili univerzalna relacija definixe se kao ceo skup A2 . Relacija
jednakosti na skupu A naziva se qesto i dijagonalna relacija ili
dijagonala i oznaqava se sa ∆. Dakle, ∆ = {(x, x) | x ∈ A}.

Operacije sa relacijama
Kako relacije na skupu A predstavljaju podskupove od A2 , to se
pojmovi presek relacija, unija relacije i komplement relacije
definixu kao:

% ∪ ϑ = {(x, y) ∈ A2 | (x, y) ∈ % ∨ (x, y) ∈ ϑ},

% ∩ ϑ = {(x, y) ∈ A2 | (x, y) ∈ % ∧ (x, y) ∈ ϑ},
% = {(x, y) ∈ A2 | (x, y) ∈
/ %}.
n-arne relacije 81

Jednakost relacija takoe definixemo kao jednakost skupova:

% = ϑ | (∀(x, y) ∈ A2 )((x, y) ∈ % ⇔ (x, y) ∈ ϑ),

a inkluziju relacija kao inkluziju skupova:

% ⊆ ϑ | (∀(x, y) ∈ A2 )((x, y) ∈ % ⇒ (x, y) ∈ ϑ).

Inverzna relacija relacije % na skupu A, u oznaci %−1 , je

relacija na skupu A definisana sa:

%−1 = {(y, x) ∈ A2 | (x, y) ∈ %}.

Kompozicija ili proizvod relacija % i ϑ na skupu A je relacija

% ◦ ϑ na A, definisana na sledei naqin:

% ◦ ϑ = {(x, y) ∈ A2 | (∃z ∈ A)((x, z) ∈ % ∧ (z, y) ∈ ϑ)},

odnosno
% ◦ ϑ = {(x, y) ∈ A2 | (∃z ∈ A)(x%z ∧ zϑy)}.
Drugim reqima, relacija ϑ se nadovezuje na %, xto se grafiqki
moe prikazati na sledei naqin:

Primer 5.1.2. Neka je A = {a, b, c, d}, i % = {(a, b), (a, c), (a, d), (b, d)},
ϑ = {(b, a), (b, c), (d, c)}.

Rexenje: Tada je % ◦ ϑ = {(a, a), (a, c), (b, c)}, dok je ϑ ◦ % = {(b, b),
(b, c), (b, d)}. 3

Teorema 5.1.1. Za proizvoljne relacije %, ϑ i ς na skupu A vai:

% ◦ (ϑ ◦ ς) = (% ◦ ϑ) ◦ ς,

odnosno, kompozicija relacija je asocijativna operacija.

Dokaz. Dokazaemo samo da vai inkluzija

% ◦ (ϑ ◦ ς) = (% ◦ ϑ) ◦ ς,
82 Relacije

jer se obratna inkluzija dokazuje na potpuno isti naqin.

(a, b) ∈ % ◦ (ϑ ◦ ς) =⇒ (∃x ∈ A)(a, x) ∈ % ∧ (x, b) ∈ ϑ ◦ ς

=⇒ (∃x ∈ A)(∃y ∈ A)(a, x) ∈ % ∧ (x, y) ∈ ϑ ∧ (y, b) ∈ ς
=⇒ (∃y ∈ A)(∃x ∈ A)(a, x) ∈ % ∧ (x, y) ∈ ϑ ∧ (y, b) ∈ ς
=⇒ (∃y ∈ A)(a, y) ∈ % ◦ ϑ ∧ (y, b) ∈ ς
=⇒ (a, b) ∈ (% ◦ ϑ) ◦ ς.

Ovim smo dokazali da je % ◦ (ϑ ◦ ς) = (% ◦ ϑ) ◦ ς.

Teorema 5.1.2. Za proizvoljnu relaciju % na skupu A vai

% ◦ ∆ = ∆ ◦ % = %.

Dokaz. Neka je (x, y) ∈ % ◦ ∆. To znaqi da postoji z ∈ A takav da

je (x, z) ∈ % i (z, y) ∈ ∆, odnosno (x, z) ∈ % i z = y, odakle dobijamo
da je (x, y) ∈ %. Prema tome, dokazali smo da je % ◦ ∆ ⊆ %.
Sa druge strane, ako je (x, y) ∈ %, tada imamo da je (x, y) ∈ % i
(y, y) ∈ ∆, pa prema definiciji kompozicije relacija dobijamo da
je (x, y) ∈ % ◦ ∆. Ovim smo dokazali da je % ⊆ % ◦ ∆, pa konaqno
zakljuqujemo da je % ◦ ∆ = %.
Na isti naqin dokazujemo da je ∆ ◦ % = ∆.

Za proizvoljne relacije %, ϑ i ς na skupu A vai:

a) % ◦ (ϑ ∪ ς) = (% ◦ ϑ) ∪ (% ◦ ς),
(% ∪ ϑ) ◦ ς = (% ◦ ς) ∪ (ϑ ◦ ς).

b) % ◦ (ϑ ∩ ς) ⊆ (% ◦ ϑ) ∩ (% ◦ ς),
(% ∩ ϑ) ◦ ς ⊆ (% ◦ ς) ∩ (ϑ ◦ ς).

v) (% ∪ ϑ)−1 = %−1 ∪ ϑ−1 .

g) (% ∩ ϑ)−1 = %−1 ∩ ϑ−1 .

d) (% ◦ ϑ)−1 = ϑ−1 ◦ %−1 .

) (%−1 )−1 = %.
Osobine relacije 83

5.2 Osobine relacije

Refleksivnost: Relacija % na skupu A je refleksivna ako za svaki
x ∈ A vai
(x, x) ∈ %.
Drugim reqima, relacija % je refleksivna ako i samo ako je
∆ ⊆ % odnosno, ako % sadri dijagonalu. Prema tome, dijagonala
je refleksivna relacija.
Simetriqnost: Relacija % na A je simetriqna ako za sve x,
y ∈ A vai
(x, y) ∈ % ⇒ (y, x) ∈ %.
Drugim reqima, % je simetriqna relacija ako je % ⊆ %−1 , xto je
ekvivalentno sa % = %−1 .
Antisimetriqnost: Relacija % na A je antisimetriqna ako za
sve x, y ∈ A vai

(x, y) ∈ % ∧ (y, x) ∈ % ⇒ x = y.

Ovaj uslov je ekvivalentan sa % ∩ %−1 ⊆ ∆.

Drugim reqima, antisimetriqna relacija ne moe sadrati ni-
jedan par razliqitih taqaka u A2 simetriqan u odnosu na dijago-
nalu. Odatle i potiqe naziv antisimetriqna relacija.
Tranzitivnost: Relacija % na A je tranzitivna ako za sve
x, y, z ∈ A vai

(x, y) ∈ % ∧ (y, z) ∈ % ⇒ (x, z) ∈ %.

Ekvivalentna formulacija ovog uslova je % ◦ % ⊆ %.

Tranzitivnost se grafiqki moe predstaviti na sledei naqin:
ako je x u relaciji sa y, i y je u relaciji sa z, onda se trougao
moe zatvoriti relacijom izmeu x i z:
84 Relacije

5.3 Relacija ekvivalencije, klase ekvivalen-

cije, faktor skupa
Relacija % na skupu A je relacija ekvivalencije na A ako je re-
fleksivna, simetriqna i tranzitivna.
Jedan od primera relacije ekvivalencije je jednakost odnosno
dijagonalna relacija koja je ujedno i najmanja relacija ekvivalen-
cije na A. Univerzalna relacija je takoe relacija ekvivalencije.

Primer 5.3.1. Neka je k proizvoljan prirodan broj i neka je rela-

cija ≡k (relacija kongruencije po modulu k) na skupu Z svih celih
brojeva definisana sa

a ≡k b ⇔ k | a − b

ili, ekvivalentno, sa a ≡k b ⇔, a i b imaju isti ostatak pri deljenju

sa k. Dokazati da je ≡k relacija ekvivalencije.

Rexenje:

- Relacija je refleksivna jer za ∀a ∈ Z vai k | 0 = a − a odakle

sledi da je a ≡k a xto znaqi da je relacija ≡k refleksivna.

- Za proizvoljne a, b ∈ Z imamo da je

x ≡k y ⇔ k | a − b ⇔ k | −(a − b) ⇔ k | b − a ⇔ a ≡k b.

Dakle, relacija ≡k je simetriqna.

- Neka su a, b, c ∈ Z takvi da je a ≡k b i b ≡k c, tj. k | a − b i

k | b − c. Tada k | (a − b) + (b − c) = a − c, pa je a ≡k c, xto znaqi
da je ≡k tranzitivna relacija.

Na osnovu prethodnog, ≡k je refleksivna, simetriqna i tranz-

itivna pa je samim tim i relacija ekvivalencije. 3

5.3.1 Klase ekvivalencije

Neka je % relacija ekvivalencije na A i a ∈ A.
Klasa ekvivalencije elementa a u odnosu na relaciju ekvivalen-
cije % definixe se kao skup svih elemenata iz A koji su u relaciji
% sa a, tj.
[a]% = {x ∈ A | a%x}.
Relacija ekvivalencije, klase ekvivalencije, faktor skupa 85

Teorema 5.3.1. Svaka klasa je neprazna — klasa elementa x sadri

makar taj element.
Dokaz. Kako se radi o relaciji ekvivalencije zbog refleksivnosti
imamo da za ∀a ∈ A, a%a, odnosno a ∈ [a]% .

Teorema 5.3.2. Klase elemenata koji su u relaciji su jednake, odnosno

ako je a%b ⇒ [a]% = [b]% i a i b odreuju jednu istu klasu.
Dokaz. Neka je x ∈ [a]% tj. a%x. Prema pretpostavci, a%b, pa na
osnovu tranzitivnosti koja vai za svaku relaciju ekvivalencije
dobijamo da je x%b, tj. x ∈ [b]% . Na osnovu toga moemo zakljuqiti
da je [a]% ⊆ [b]% . Obrnuta inkluzija se moe dokazati na isti naqin,
pa zakljuqujemo da je [a]% = [b]% .

Teorema 5.3.3. Ukoliko a i b nisu u relaciji %, tada su njihove klase

disjunktne.
Dokaz. Pretpostavimo da postoji x ∈ [a]% ∩ [b]% . Tada je x%a i
x%b, pa na osnovu simetriqnosti i tranzitivnosti dobijamo da
je a%b, xto je u suprotnosti sa polaznom pretpostavkom. Odavde
zakljuqujemo da klase [a]% i [b]% moraju biti disjunktne.

Unija svih % klasa je jednaka celom skupu A.

Primer 5.3.2. Neka je % relacija na skupu A = {1, 2, 3, 4, 5, 6} zadata
sa matricom
 
1 1 0 1 0 0
1 1 0 1 0 0
 
0 0 1 0 0 1
1 1 0 1 0 0 .
 
 
0 0 0 0 1 0
0 0 1 0 0 1
Odrediti klase ekvivalencije.
Rexenje:
Klase ekvivalencije su:
[1]% = [2]% = [4]% = {1, 2, 4},
[3]% = [6]% = {3, 6},
[5]% = {5}. 3
Faktor skupa skupa A u odnosu na relaciju ekvivalencije % je
skup svih klasa ekvivalencije skupa A u odnosu na %. Taj faktor
skup oznaqavamo sa A/%.
86 Relacije

5.4 Relacija poretka

Najmanji, najvei, minimalni, maksimalni element skupa. Ha-
seov dijagram
Relacija % na skupu A je relacija poretka na A ako je:
- refleksivna,

- antisimetriqna,

- tranzitivna.
Umesto relacija poretka qesto kaemo i parcijalno ureenje
ili samo ureenje.
Za skup A se kae da je A ureen relacijom %, a par (A, %) se
zove parcijalno ureeni skup, ili samo ureeni skup. Za oznaqa-
vanje ureenja na skupovima najqexe koristimo oznaku ≤, koju
koristimo i za standardna ureenja brojeva.
Osnovne relacije poretka na skupu prirodnih brojeva N su re-
lacije ≤ (manje ili jednako), | (deli). Analogno definisana, rela-
cija ≤ je relacija poretka i na drugim skupovima brojeva: Z (celi
brojevi), Q (racionalni brojevi) i R (realni brojevi).
Dakle, (N, ≤), (N, |), (Z, ≤), (Q, ≤) i (R, ≤) su ureeni skupovi.
Iako je relacija poretka na skupu prirodnih brojeva, analogno
definisana relacija deli na skupu celih brojeva nije relacija
poretka, jer nije antisimetriqna.
Kao xto je reqeno, za svaki celi broj n 6= 0 vai −n | n i n | −n,
i pri tome je −n 6= n.
Za relaciju poretka kaemo da je relacija totalnog poretka
ukoliko za svaka 2 elementa a i b vai da je a%b ili b%a odnosno
kada su svaka dva elementa relacije uporediva. Skup snabdeven sa
relacijom totalnog poretka nazivamo i lanac.
Relacija poretka koja nije relacija totalnog poretka naziva se
relacija parcijalnog poretka.

Neka je % relacija poretka na skupu X.

- Element a ∈ X je najmanji element skupa X ako vai (∀x ∈
X) a%x.

- Element a ∈ X je najvei element skupa X ako vai (∀x ∈

X) x%a.
Relacija poretka 87

- Element a ∈ X je minimalan element skupa X ako vai ¬(∃x ∈

X) x 6= a ∧ x%a.

- Element a ∈ X je maksimalan element skupa X ako vai 6=

(∃x ∈ X) x =
6 a ∧ a%x.

Na osnovu prethodnog moemo zakljuqiti da je element najmanji

ukoliko je manji od svih ostalih. Sliqno tome, element je najvei
ukoliko je vei od svih ostalih. Maksimalni element relacije je
onaj element za koji ne postoji vei od njega dok je minimalni onaj
element za koji ne postoji manji od njega.

Teorema 5.4.1. Ako postoji najmanji element skupa X (u odnosu na

relaciju %), on je jedinstven. Tada je to i jedini minimalan ele-
ment. Ako postoji najvei element skupa X (u odnosu na relaciju
%), on je jedinstven. Tada je to i jedini maksimalan element.

Neka je % relacija poretka na skupu X i neka je A ⊆ X.

- Element a ∈ X je donja mea (ili donja granica ili mino-

ranta) skupa A ako vai (∀x ∈ A) a%x.

- Najvea donja mea naziva se infimum skupa A i oznaqava se

sa inf A.

- Element a ∈ X je gornja mea (ili gornja granica ili majo-

ranta) skupa A ako vai (∀x ∈ A) x%a.

- Najmanja gornja mea naziva se supremum skupa A i oznaqava

se sa supA.

- Ureen skup u kome svaka dva elementa imaju supremum i in-

fimum naziva se rexetka (ili mrea).

Teorema 5.4.2. Svaki lanac je i rexetka.

Haseovi dijagrami su dijagrami koji se koriste za grafovsko pri-

kazivanje konaqnih ureenih skupova.

Definicija 5.4.1. Neka je (X, %) ureen skup. Element x ∈ X je

neposredni prethodnik elementa y ∈ X ako je x 6= y, x%y, i ne
postoji z ∈ S, razliqit od x i y, takav da je x%z i z%y.
88 Relacije

Drugim reqima, x je neposredni prethodnik od y ako nijedan

drugi element skupa A ne moe da se smesti izmeu x i y. Preko
neposrednog prethodnika u ureenom skupu (X, %) moemo za svaki
element skupa X da odredimo njegov nivo u odnosu na relaciju %.
Element x ∈ X je na nivou 0 ako nema neposrednih prethodnika
(elementi na nivou 0 se nazivaju atomi). U suprotnom, element x
je na nivou k, k > 0, ako ima bar jednog neposrednog prethodnika na
nivou k − 1, dok svi ostali njegovi neposredni prethodnici imaju
nivo ne vei od k − 1.
Sada se Haseov dijagram skupa (X, %) dobija na sledei naqin:
Svakom elementu iz X pridruuje se jedan qvor dijagrama. Svi
ovi qvorovi se poreaju prema njihovim nivoima, poqevxi od nivoa
0 na dnu do najveeg nivoa na vrhu, i svaki qvor se spaja linijama
sa svim svojim neposrednim prethodnicima. Ove linije mogu biti
neorijentisane ili se one orijentixu, od qvora manjeg nivoa ka
qvoru veeg nivoa, da bi se naglasilo koji je element sa kojim u
relaciji. Qexe se koristi orijentisan Haseov dijagram.

Primer 5.4.1. Odrediti (neorijentisan) Haseov dijagram za par-

cijalno ureen skup P = (1, 2, 3, ⊆)

{1, 2, 3}

{1, 2} {2, 3}
{1, 3}

{1} {2}
{3}

{∅}
Rexenje: U ovom Haseovom dijagramu je prazan skup ∅ na nivou
0, na nivou 1 su {1}, {2} i {3}, na nivou 2 su {1, 2}, {1, 3} i {2, 3},
dok je na nivou 3 ceo skup {1, 2, 3}. 3

5.5 Zadaci
Zadatak 5.1. U skupu S = {x| x ∈ N ∧ x ≤ 12} definisana je
relacija:
% : x%y ⇔ 3|(x − y),
Zadaci 89

gde je ”|” relacija ”deli”. Dokazati je relacija ekvivalencije i

odrediti sve klase ekvivalencije.

Rexenje: Prvo emo odrediti elemente datog skupa S, a zatim

emo ispitati potrebne osobine relacije.

S = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 7, 8, 9, 10, 11, 12}

R: (∀x ∈ S) x%x ⇔ 3|(x − x)

⇔ 3|0

Nula je deljiva svakim brojem, pa i sa brojem 3. Reflek-

sivnost vai.

S: (∀x, y ∈ S) x%y ⇔ 3|(x − y)

⇔ x − y = 3k / · (−1)
⇔ −x + y = −3k
⇔ y − x = 3(−k)
y−x
⇔ = −k
3
⇔ 3|(y − x)
⇔ y%x,

gde je k ∈ Z, pa simetriqnost vai.

T: (∀x, y, z ∈ S) xρy ∧ yρz ⇒ 3|(x − y) ∧ 3|(y − z)

⇔ x − y = 3k ∧ y − z = 3l.

Sabirajui ove dve jednakosti dobijamo:

(x − y) + (y − z) = 3k + 3l

x − z = 3(k + l) = 3m,

gde su k, l ∈ Z, pa je i k + l = m ∈ Z. Iz poslednje jednakosti

je:
3|(x − z) ⇔ x%z,

xto znaqi da je relacija i tranzitivna.

90 Relacije

Poxto vae refleksivnost, simetriqnost i tranzitivnost, ova

relacija je zaista relacija ekvivalencije. Klasa ekvivalencije
proizvoljnog elementa x ∈ S je:

Cx = {y| y ∈ S ∧ y%x} = {y| y ∈ S ∧ 3|(y − x)} =

= {y| y ∈ S ∧ y − x = 3k ∧ k ∈ Z}.

Proveravajui neposredno za sve elemente datog skupa, dobi-

jamo sledee klase ekvivalencije:

C1 = {1, 4, 7, 10}, C2 = {2, 5, 8, 11}, C3 = {3, 6, 9, 12}.

Zadatak 5.2. Pokazati da je binarna relacija:

% : x%y ⇔ 7|(3x + 4y)

relacija ekvivalencije na skupu S = {x| x ∈ N ∧x ≤ 10} i odrediti

klase ekvivalencije.
Zadaci 91

Rexenje: Zadatak moemo rexiti sliqno kao i zadatak 5.1.

Zbog lakxeg rada, data relacija se moe pojednostaviti:

7|(3x + 4y) ⇔ 7|(3x + 4y) − 7y ⇔ 7|3(x − y).

Klase ekvivalencije su: C1 = {1, 8}, C2 = {2, 9}, C3 = {3, 10},

C4 = {4}, C5 = {5}, C6 = {6}, C7 = {7}. 3

Zadatak 5.3. Pokazati da je binarna relacija:

% : x%y ⇔ 5|(3x + 2y),

relacija ekvivalencije na skupu S = {2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10} i odredi-

ti klase ekvivalencije.

Rexenje: Sliqno kao zadatak 5.1 i prethodni zadatak. Klase

ekvivalencije su: C2 = {2, 7}, C3 = {3, 8}, C4 = {4, 9}, C5 = {5, 10},
C6 = {6}. 3

Zadatak 5.4. Neka je % binarna relacija definisana kao:

x + 4y
% : x%y ⇔ ≤ 1,
5y

na skupu S = { 14 , 31 , 1, π, 3}. Ispitati da li je relacija ekviva-

lencije i/ili relacija poretka. Ako je relacija ekvivalencije,
odrediti sve klase ekvivalencije, a ako je relacija poretka nacr-
tati njen Haseov dijagram i ispitati da li je to relacija totalnog
ili parcijalnog poretka.

Rexenje: Najpre uprostimo izraz date relacije:

x + 4y
≤ 1 / · 5y > 0
5y
⇔ x + 4y ≤ 5y
⇔x ≤ y.

Dakle, relaciju sada moemo zapisati u obliku:

% : x%y ⇔ x ≤ y.

Za relaciju ”≤” znamo da je to relacija totalnog poretka. Graf

ove relacije i Haseov dijagram su dati na sledeim slikama:
92 Relacije

Sa Haseovog dijagrama vidimo da je minimalni, ujedno i naj-

manji element 14 , a maksimalni, ujedno i najvei element 3.
Zadatak moemo rexiti i na drugi naqin, preko tabele. Za
one elemente koji su u relaciji emo pisati 1, a za one koji nisu
pisaemo 0.
1 1
x\y 4 3 1 π 3
1
4 1 1 1 1 1
1
3 0 1 1 1 1
1 0 0 1 1 1
π 0 0 0 1 1
3 0 0 0 0 1

Na osnovu tablice i grafa moemo zakljuqiti sledee:

R: Refleksivnost vai, jer su na glavnoj dijagonali sve 1, tj.

oko svakog qvora postoji petlja.
S: Simetriqnost ne vai, jer elementi koji su simetriqni u
odnosu na glavnu dijagonalu nisu jednaki, tj. izmeu svaka
dva razliqita qvora ne postoje 0 ili 2 grane.
AS: Antisimetriqnost vai, jer simetriqni elementi u odnosu
na glavnu dijagonalu nisu oba 1, tj. izmeu svaka dva qvora
postoji 0 ili 1 grana.
T: Tranzitivnost vai, jer za svake dve nadovezane grane pos-
toji preqica.
Zadaci 93

S obzirom da vae refleksivnost, antisimetriqnost i tranzi-

tivnost, relacija ρ je relacija poretka, i to relacija totalnog
poretka jer su svaka dva elementa uporediva. 3

Zadatak 5.5. Neka je % binarna relacija definisana kao:

5x + 4y
% : x%y ⇔ ∈ S,
3y

na skupu S = {1, 7, 18, 48, 133}. Ispitati da li je relacija ekviva-

lencije i/ili relacija poretka. Ako je relacija ekvivalencije,
odrediti sve klase ekvivalencije, a ako je relacija poretka nacr-
tati njen Haseov dijagram i ispitati da li je to relacija totalnog
ili parcijalnog poretka.

Zadatak 5.6. Data je relacija %:

%: x%y ⇔ ”req x ima manji broj suglasnika od reqi y,”

na skupu X = {avion, tramvaj, automobil, voz, kamion}. Ispitati da

li je relacija ekvivalencije i/ili relacija poretka. Ako je re-
lacija ekvivalencije, odrediti sve klase ekvivalencije, a ako je
relacija poretka nacrtati njen Haseov dijagram i ispitati da li
je to relacija totalnog ili parcijalnog poretka.

Rexenje: Broj suglasnika u datim reqima emo oznaqiti sa v

i imamo: v(avion) = 2, v(tramvaj) = 5, v(automobil) = 4, v(voz) = 2,
v(kamion) = 3. Sada e binarna tablica date relacije biti:

x\y avion tramvaj automobil voz kamion

avion 0 1 1 0 1
tramvaj 0 0 0 0 0
automobil 0 1 0 0 0
voz 0 1 1 0 1
kamion 0 1 1 0 0

Poxto na glavnoj dijagonali nemamo sve 1, relacija nije re-

fleksivna, pa nije ni relacija ekvivalencije, ni relacija poretka.
Graf ove relacije je
94 Relacije

Za vebu moete proveriti i ostale osobine relacije. 3

Zadatak 5.7. Data je relacija %:

%: x%y ⇔ ”razlika zbira cifara broja x i zbira cifara broja y

je deljiva sa 5”,

na skupu X = {30, 33, 34, 36, 37}. Ispitati da li je relacija ekvi-

valencije i/ili relacija poretka. Ako je relacija ekvivalencije,
odrediti sve klase ekvivalencije, a ako je relacija poretka nacr-
tati njen Haseov dijagram i ispitati da li je to relacija totalnog
ili parcijalnog poretka.

Rexenje: Ako je v =”zbir cifara broja”, tada imamo: v(30) =

3 + 0 = 3, v(33) = 3 + 3 = 6, v(34) = 3 + 4 = 7, v(36) = 3 + 6 = 9,
v(37) = 3 + 7 = 10. Sada posmatramo koje razlike ovih brojeva su
deljive sa 5, i dobijamo binarnu tabelu date relacije:

x\y 30 33 34 36 37
30 1 0 0 0 0
33 0 1 0 0 0
34 0 0 1 0 0
36 0 0 0 1 0
37 0 0 0 0 1

R: Relacija je refleksivna, jer su na glavnoj dijagonali svi ele-

menti jednaki 1, odnosno oko svakog qvora postoji petlja.

S: Simetriqnost vai, jer svi elementi koji su simetriqni u

odnosu na glavnu dijagonalu su meusobno jednaki, odnosno
izmeu svaka dva razliqita qvora imamo ili 0 ili 2 grane.
Zadaci 95

AS: Relacija je i antisimetriqna, jer meu elementima koji su

simetriqni u odnosu na glavnu dijagonalu nema dve 1, odnosno
izmeu svaka dva razliqita qvora imamo ili 0 ili 1 granu.

T: Relacija je tranzitivna, jer ne postoji nijedna grana izmeu

dva razliqita qvora, tj. ne postoji situacija koja naruxava
tranzitivnost:

Na osnovu ispitanih osobina zakljuqujemo da je ovo i relacija

ekvivalencije i relacija poretka.
Klase ekvivalencije su:

C30 = {30}, C33 = {33}, C34 = {34}, C36 = {36}, C37 = {37}.

Kako svaka dva elementa nisu meusobno uporediva (npr. (30, 33)
∈
/ % ∧ (33, 30) ∈
/ %), data relacija je parcijalnog poretka. Svi ele-
menti su i minimalni i maksimalni, pa nema najmanjeg i najveeg
elementa u relaciji. 3

Zadatak 5.8. Data je relacija %:

%: x%y ⇔ ”req x ima isti ili vei broj samoglasnika od reqi y”,
96 Relacije

na skupu X = {ananas, banana, kivi, jabuka, tresnja, visnja}. Ispi-

tati da li je relacija ekvivalencije i/ili relacija poretka. Ako
je relacija ekvivalencije, odrediti sve klase ekvivalencije, a ako
je relacija poretka nacrtati njen Haseov dijagram i ispitati da
li je to relacija totalnog ili parcijalnog poretka.
Zadatak 5.9. Data je relacija %:
%: xρy ⇔ |x| = |y|,
na skupu X = {−5, −4, −3, −2, −1, 0, 1, 2, 3, 4, 5}. Ispitati da li je
relacija ekvivalencije i/ili relacija poretka. Ako je relacija
ekvivalencije, odrediti sve klase ekvivalencije, a ako je relacija
poretka nacrtati njen Haseov dijagram i ispitati da li je to
relacija totalnog ili parcijalnog poretka.
Zadatak 5.10. Data je relacija %:
%: x%y ⇔ x2 − 7x = y 2 − 7y,
na skupu X = {1, 2, 3, 4, 5}. Ispitati da li je relacija ekviva-
lencije i/ili relacija poretka. Ako je relacija ekvivalencije,
odrediti sve klase ekvivalencije, a ako je relacija poretka nacr-
tati njen Haseov dijagram i ispitati da li je to relacija totalnog
ili parcijalnog poretka.
Zadatak 5.11. U skupu X je definisana relacija % na sledei
naqin:
% : x%y ⇔ x − y ∈ X.
Ispitati vrstu relacije % u skupu X ako je:
a) X = N0 ; b) X = Z.
Rexenje: Relacija % je u skupu N0 relacija poretka, a u skupu
Z relacija ekvivalencije. 3
Zadatak 5.12. U skupu Z\{0} je definisana relacija:

% : x%y ⇔ xy > 0.

Pokazati da je % relacija ekvivalencije, pa odrediti klase eleme-

nata −1 i 1.
Rexenje: C−1 = {k| k ∈ Z, k < 0} = {−1, −2, −3, ...}, C1 = {k| k ∈
Z, k > 0} = {1, 2, 3, ...}. 3
Zadaci 97

Zadatak 5.13. Ispitati osobine sledeih binarnih relacija:

%1 = {(x, 1)| x ∈ R},
%2 = {(x, 2x − 3)| x ∈ R},
%3 = {(x, y)| x, y ∈ R, y ≥ 0},
%4 = {(x, 1)| max x, y = y, x, y ∈ R},
%5 = {(x, y)| x ∈ R, y ∈ [x, x + 1]},
%6 = {(x, 2x )| x ∈ R},
%7 = {(x, y)| x + y = 0, x, y ∈ R}.

Rexenje: Osobine relacije zadate grafikom funkcije u koor-

dinatnom sistemu mogu se ispitati posmatranjem odnosa grafika
date funkcije i grafika funkcije y = x (ova prava ima sliqnu
ulogu kao dijagonala u tablici). U nastavku dajemo detaljno obja-
xnjenje za ispitivanje osobina relacije.

R: Relacija je refleksivna ako i samo ako sadri celu pravu

y = x.

Relacija %1 predstavlja pravu y = 1, relacija %2 je prava y =

2x−3, relacija %6 je kriva y = 2x , dok relacija %7 predstavlja pravu
y = −x. Nijedna od njih ne sadri celu pravu y = x (y = 2x nema
ni zajedniqku taqku sa njom), pa ove relacije nisu refleksivne.
Relacija %3 je gornja poluravan u odnosu na pravu y = 0, xto
znaqi da ne sadri sve taqke prave y = x, pa nije refleksivna
relacija.
Relacija %4 je zapravo relacija x ≤ y, pa je jasno da ova relacija
predstavlja poluravan u odnosu na pravu y = x, ukljuqujui i samu
tu pravu. Relacija %5 predstavlja oblast izmeu pravih y = x i
98 Relacije

y = x + 1. Kako relacije %4 i %5 sadre pravu y = x, one su reflek-

sivne.

S: Relacija je simetriqna ako i samo ako je njen grafik sime-

triqan u odnosu na pravu y = x.

Od svih datih relacija, samo relacija %7 ima grafik funkcije

koji je simetriqan u odnosu na pravu y = x, pa je jedino ova
relacija simetriqna.

AS: Relacija je antisimetriqna ako i samo ako ne postoje dve ra-

zliqite taqke na njenom grafiku a koje su simetriqne jedna
drugoj u odnosu na pravu y = x.

Relacije %1 , %2 , %4 , %5 , %6 su antisimetriqne, jer nemaju simet-

riqnih taqaka, dok to nisu relacije %3 i %7 , jer, na primer, taqke
Zadaci 99

(1, 3) i (3, 1) su simetriqne u odnosu na pravu y = x i obe pripadaju

relaciji %3 , tj. (1, 3) ∈ %3 i (1, 3) ∈ %3 . Takoe, za relaciju %7 taqke
(−1, 1) ∈ %7 i (1, −1) ∈ %7 su razliqite taqke i simetriqne u odnosu
na pravu y = x.

T: Ne postoji posebno pravilo za ispitivanje tranzitivnosti

relacije koja je data pomou grafika funkcije, ve se tran-
zitivnost ispituje standardno.

Relacija %1 je tranzitivna, jer iz x%1 y ∧ y%1 z sledi y = 1 i

z = 1, te zbog z = 1 vai x%1 z. Relacija %2 nije tranzitivna, jer je,
na primer, (0, −3) ∈ %2 , (−3, −9) ∈ %2 i (0, −9) ∈
/ %2 . Relacija %3 jeste
tranzitivna jer iz x%3 y ∧ y%3 z sledi y ≥ 0 i z ≥ 0, te zbog z ≥ 0
vai i x%3 z. Sliqno se pokazuje da je relacija %4 tranzitivna, dok
relacije %5 , %6 i %7 nisu tranzitivne. 3
100 Relacije