Revidirani NPP - Preradivač Plastike - 07052019 - Bez TC

Nastavni plan i program za trogodišnje obrazovanje
za zanimanje prerađivača plastike Stepen: III
Nastavni plan i program
prerađivač plastike
Nacrt
Sarajevo, mart 2019.
1
Sadržaj
Raspored časova.................................................................................................................... 3
Pregled obrazovanja za profil prerađivača plastike.................................................................4
Podjela trogodišnjeg obrazovanja u polja učenja....................................................................5
P1: Izrada, čitanje i primjena tehničke dokumentacije.............................................................9
P2: Provjera izradaka alatima i instrumentima za mjerenje...................................................15
P3: Obrada metalnih sirovina i plastike.................................................................................21
P4: Razlikovanje vrsta plastike, kaučuka i kompozitnih materijala........................................28
P5: Preoblikovanje i spajanje izradaka..................................................................................35
P6: Osnove elektrotehnike....................................................................................................42
P7: Osnove tehnologije upravljanja i regulacijske tehnologije – pneumatika i provjera i
održavanje hidrauličkih komandi...........................................................................................47
P8: Izrada smjesa od plastičnih sirovina...............................................................................54
P9: Kompjuterski potpomognuto 2D i 3D modeliranje i 3D štampanje..................................58
P10: Izrada poluproizvoda, profila, crijeva i folija ekstrudiranjem..........................................65
P11: Tehnološki postupci prerade plastike............................................................................69
P 11.1: Izrada dijelova od duroplastike kalupnim prešanjem.................................................69
P 11.2: Izrada šupljih dijelova oblikovanjem puhanjem.........................................................70
P 11.3: Izrada dijelova laminiranjem......................................................................................71
P 11.4: Izrada dijelova od kaučuka.......................................................................................72
P 11.5: Izrada dijelova postupkom toplinskog oblikovanja.....................................................73
P12: Izrada dijelova brizganjem plastike...............................................................................85
P13 : Izrada dijelova pjenjenjem od pjene.............................................................................90
P14: Provedba mjera održavanja i servisiranja.....................................................................95
P15: Planiranje i uvođenje mjera upravljanja kvalitetom........................................................97
2
Raspored časova
Br. Predmeti Sati u sedmici prema godini
obrazovanja
1. god 2. god 3. god
Opće obrazovanje
1 Bosanski jezik i književnost 2 2 2

2 Engleski jezik 2 2 -
3 Tjelesni zdrastveni odgoj 2 2 2
4 Matematika 2 2
5 Hemija 2 - -
6 Informatika 2 - -
7 Historija 2
8 Demokratija i ljudska prava - - 2
9 Osnove poduzetništva - - 2
Vjeronauka 1 1 1
Ukupno opće obrazovanje: 15 9 9

Stručno obrazovanje
10 Konstruisanje 3 - -
11 Tehnologija obrade 2 2 -
12 Mehanika 2 - -
13 Tehnologija materijala 2 - -
14 Osnovi elektrotehnike 2 - -
15 Osnovi automatizacije - 2 -
16 Tehnološke operacije - 2 -
17 Tehnologija zanimanja - - 3
18 Modeliranje 2
19 Tehnološki postupci prerade plastike - 2 -
20 Upravljanje kvalitetom - - 1
21 Praktična nastava 7 14 21
Ukupno stručno obrazovanje: 17 24 25

Ukupni broj časova sedmično: 33 33 34
Broj školskih sedmica tokom prve godine obrazovanja: 37 sedmica
3
Pregled obrazovanja za profil prerađivača plastike

3. godina obrazovanja
P13 P14 P15

P12
Izrada dijelova pjenjenjem Provedba mjera Planiranje i uvođenje
Izrada dijelova brizganjem plastike
održavanja i servisiranja mjera upravljanja
kvalitetom
P7 P8 P9 P10 P11
obrazovanja
2. godina
Osnove tehnologije
upravljanja i regulacijske Izrada smjesa od plastičnih Kompjuterski potpomognuto Izrada poluproizvoda, Tehnološki procesi
tehnologije - pneumatika sirovina 2D i 3D modeliranje i 3D profila, crijeva i folija prerade plastike
i provjera i održavanje štampanje ekstrudiranjem
hidrauličkih komandi
4
godina obrazovanja P1 P2 P3 P4 P5 P6
Izrada, čitanje i
primjena tehničke Provjera izradaka alatima i Obrada metalnih Razlikovanje vrsta Preoblikovanje i Osnove
plastike, kaučuka i
1.
dokumentacije instrumentima za mjerenje sirovina i plastike spajanje izradaka elektrotehnike

kompozitnih materijala
5
Podjela trogodišnjeg obrazovanja u polja učenja
Zanimanje: prerađivač plastike trogodišnje obrazovanje
Prva godina obrazovanja
Polje Trajanje
Naziv polja učenja
učenja br. (h)
Prva godina obrazovanja

P1 Izrada, čitanje i primjena tehničke
dokumentacije 60
(tehnički crteži, standardi, liste dijelova, tabele, dijagrami,
uputstva za upotrebu, opće tolerancije)
(Nastavni predmeti: Konstruisanje, Praktična nastava,

Tehnologija obrade, Tehnologija materijala, Mehanika)
P2 Provjera izradaka alatima i instrumentima za
mjerenje 100
(mjerne veličine i jedinice, stručni mjerni izrazi, podjela i
rukovanje mjernim alatima, podjela i rukovanje instrumentima)
(Nastavni predmeti: Konstruisanje, Praktična nastava,

Tehnologija obrade, Mehanika)
P3 Obrada metalnih sirovina i plastike
(struktura i odlike metala i plastike, obilježavanje izradaka, 125
obrada izradaka ručnim alatima, turpijanje, bušenje)
(Nastavni predmeti: Tehnologija obrade, Mehanika,

Konstruisanje, Praktična nastava)
P4 Razlikovanje i klasifikacija vrsta plastike,
kaučuka i kompozitnih materijala 100
(hemijske osnove, utvrđivanje veze između molekularne
strukture i odlika plastičnih materijala, termoplasta, duroplasta
i elastomera, kompozitnih materijala i njihove odlike i načini
primjene)
(Nastavni predmeti: Hemijska tehnologija, Tehnologija plastike,

Konstruisanje, Praktična nastava, Mehanika)
P5 Preoblikovanje i spajanje izradaka
(razlikovanje postupaka sastavljanja, izrada mehaničkih 105
spojeva na dijelovima, izrada vijčanih i oblikovnih spojeva,
preoblikovanje limova i cijevi, plastični spojevi, okidni spojevi,
lijepljenje, plastični zavrtnji)
(Nastavni predmeti: Praktična nastava, Tehnologija obrade,

Konstruisanje, Mehanika, )
P6 Osnove elektrotehnike
(opasnosti i sigurnosne mjere pri rukovanju električnim 70
postrojenjima, električne veličine i jedinice, Ohmov zakon,
vježbe mjerenja i sklopova)
(Nastavni predmeti: Praktična nastava, Osnovi elektrotehnike)
6
Druga godina obrazovanja
Polje Trajanje
Naziv polja učenja
učenja (h)
br.
Druga godina obrazovanja

P7 Osnove tehnologije upravljanja i regulacijske 182
tehnologije - pneumatika
(razlikovanje postupaka tehnologije upravljanja i regulacijske
tehnologije, vrste upravljanja, sastavni dijelovi tehničkih komandi,
načini regulacije, različiti regulatori i njihova primjena, fizičke osnove
pneumatike, odašiljači pneumatskih signala, elementi pneumatskog
upravljanja, pneumatski sklopovi i postrojenja)
i
Provjera i održavanje hidrauličkih komandi

(osnove fizike vezane za hidrauliku, sastavni dijelovi hidrauličkih
postrojenja, hidrauličke šeme spojeva i montaža hidrauličkih
komandi, elektrohidrauličke komande, funkcijski dijagrami)
(Nastavni predmeti: Osnovi automatizacije, Praktična nastava)

P8 Izrada smjesa od plastičnih sirovina 210
(izrada granulata, izrada dodataka smjesama, sušenje, recikliranje i
priprema plastičnog otpada, tzv. upcycling – recikliranje materijala uz
povećanje njegove vrijednosti i dalje korištenje u proizvodnji visoke
kvalitete i vrijednosti, tzv. downcycling – recikliranje materijala uz
smanjenje njegove vrijednosti i dalje korištenje za svrhe niže
kvalitete, označavanje i normiranje plastike)
(Nastavni predmeti: Tehnološke operacije, Praktična nastava)

P9 Kompjuterski potpomognuto 2D i 3D modeliranje i 3D 70
štampanje
(dizajniranje trodimenzionalnih oblika, kompjutersko tehničko crtanje
i projektovanje, priprema tehničke dokumentacije, 3D modeliranje,
osnove animacije, korištenje alata za modeliranje, 3D printer)
(Nastavni predmeti: Tehnološke operacije, Praktična nastava)
P10 308
Izrada poluproizvoda, profila, crijeva i folija
ekstrudiranjem
(oblasti upotrebe postupka ekstrudiranja, montiranje postrojenja za
ekstrudiranje, izvedbe ekstrudera, podjela alata za ekstrudiranje u
svrhu izrade otvorenih profila, šupljih profila, folija, puhanih folija i
ovoja
(Nastavni predmeti: Tehnologija obrade, Praktična nastava)
Tehnološki postupci prerade plastike 70h

P11
P 11.1. Izrada dijelova od duroplastike kalupnim prešanjem
(slijed ciklusa kod kalupnog prešanja, punjenje alata za prešanje
7
kalupnom masom, sistematska analiza kalupne prese, montiranje
alata za prešanje, analiza grešaka dijelova)
P 11.2. Izrada šupljih tijela oblikovanjem puhanjem
(sistemska analiza procesa oblikovanja puhanjem i mašine,

montiranje, sastavne jedinice i dijelovi alata za oblikovanje
puhanjem, jedinice za plastificiranje, postupak sa stalnim i
povremenim izlaskom crijeva, razlikovanje između ekstruzijskog i
injekcijskog puhanja)
P 11.3. Izrada dijelova laminiranjem
(sirovinske komponente za vlaknasto ojačane kompozitne materijale,

postupak oblikovanja u svrhu izrade dijelova, izvedbeni oblici
P 11.4. Izrada dijelova od kaučuka
(vrste kaučuka i njihova struktura, višeslojni dijelovi od kaučuka,

masticiranje, osnovno i završno miješanje sirovih proizvoda od
kaučuka, izrada ploča i gumiranih tkanina, vulkanizacija proizvoda
od kaučuka, analiza grešaka kod izrade dijelova od kaučuka i
njihovo eliminiranje)
P 11.5. Izrada dijelova postupkom toplinskog oblikovanja
(vrste postupaka preoblikovanja: preoblikovanje razvlačenjem,

preoblikovanje pod pritiskom, preoblikovanje savijanjem, alati i
mašine za preoblikovanje, tehnologije povezivanja plastičnih
dijelova: zavarivanje toplim gasom, infracrveno zavarivanje, lasersko
zavarivanje, zavarivanje trenjem, ultrazvučno zavarivanje,
visokofrekvencijsko zavarivanje, lijepljenje)
(Nastavni predmet: Tehnološki postupci prerade plastike)
Treća godina obrazovanja
8
Polje Trajanje
Naziv polja učenja
učenja (h)
br.
Treća godina obrazovanja

P12 Izrada dijelova brizganjem plastike 268
(izvedba, montiranje i sastavni dijelovi alata za brizganje, izvedba i
način funkcioniranja mašina za brizganje, slijed ciklusa kod
brizganja, brizganje termoplasta, elastomera i duroplasta, brizganje
više komponenti, analiza grešaka dijelova)
(Nastavni predmet: Tehnologija zanimanja, Praktična nastava)

P13 Izrada dijelova pjenjenjem 240
Opis nedostaje
P14 Provedba mjera održavanja i servisiranja 170
(dijelovi mašina, ležajevi, vodilice, vezni elementi, maziva, mjere u
svrhu preventivnog održavanja, redovan pregled prema planu
održavanja).

P15 Planiranje i uvođenje mjera upravljanja kvalitetom 72
_____ opis nedostaje

(Nastavni predmet: Upravljanje kvalitetom, Praktična nastava)
P1: Izrada, čitanje i primjena tehničke dokumentacije
9
Objašnjenja vezana za polje učenja P1:
Za nesmetan tok provedbe narudžbe za izradu određenog proizvoda su neophodne
informacije u svim oblastima određenog poduzeća u vidu podataka, odnosno u vidu tehničkih
crteža, lista dijelova ili radnih planova.
Ove informacije, koje se također nazivaju tehnička dokumentacija, ne samo da ne smiju
sadržavati greške, moraju biti sveobuhvatne i u skladu sa normama, već također moraju da
se dostavljaju na vrijeme, jer svi uposlenici moraju znati kada i koje zadatke trebaju
izvršavati. Stoga tehnička komunikacija ima zadatak da omogući ove neophodne informacije
stavljanjem na raspolaganje odgovarajućih informacijskih sredstava.
Primarno sredstvo komunikacije kao dio tehničke dokumentacije je tehnički crtež. Tehnički
crtež je dokument koji pretežno u grafičkom, a dijelom također u pismenom obliku, prikazuje
sve neophodne informacije za izradu i opis neophodnih funkcija i odlika određenog
pojedinačnog dijela, sklopa ili cijelog proizvoda i koji predstavlja dio tehničke dokumentacije
proizvoda.
Pravila predstavljanja na tehničkom crtežu, kao što su npr. vrste linija, unos dimenzija,
tolerancije, metode projektiranja, prikaz presjeka, itd. su normirana ISO pravilima, čime se
osigurava da nikada ne dolazi do nesporazuma pri čitanju i tumačenju tehničkih crteža.
I u vremenu kompjuterski potpomognutog dizajna je apsolutno neophodno da učenik izrađuje
tehničke crteže ručno pomoću pribora za crtanje. Pri tome se mora pridržavati normi crtanja,
čistoće i preciznosti. Međutim, od posebnog značaja je činjenica da se uslijed crtanja
projekcija razvija njegova sposobnost predočavanja prostornih veličina i da je u stanju
zamisliti prostorni izgled određenog dijela na osnovu pojedinačnih 2D prikaza.
Tokom svog obrazovanja, učenik također uči predstavljanje perspektive, pravi razliku između
pojedinačnih i glavnog crteža i u tu svrhu izrađuje liste dijelova. Od posebnog značaja za
izradu izradaka su informacije o dosjedu, svojstvu površina, zavarenim šavovima, itd. Za ovu
svrhu postoje normirani simboli koje učenik mora zapamtiti.
On također uči kako da predstavi normirane dijelove i dijelove mašina, poput šarafa, matica,
osigurača, opruga, ležajeva, vratila, itd. Učenik se upoznaje sa vrstama dijagrama u svrhu
predstavljanja podataka, brojeva i veličina i izrađuje odgovarajući dijagram za zadato
činjenično stanje.
Pored izrade tehničkog crteža pomoću instrumenata za crtanje, također vježba slobodno
crtanje rukom, obzirom da u radionici određenog poduzeća skica izrađena rukom često igra
veliku ulogu.
10
Polje učenja Pododjeljak Ishodi učenja
Nakon završetka polja učenja, učenik je u stanju:
Konstruisanje:
- razlikovati osnove aspekata tehničke komunikacije: sporazumijevanje između
naručioca i poduzeća koje vrši izradu, dokumentiranje odlika, oblika, mjera,
tolerancija i funkcija proizvoda
- klasificirati komponente tehničke komunikacije i njene primjene: skica slobodnom
rukom, crtež pojedinačnog dijela, crtež cijelog dijela, lista dijelova, plan rada,
dijagrami
- razlikovati i opisivati tehnike crtanja: skiciranje, crtanje projekcija, kompjuterski
potpomognuti dizajn (CAD), obilježavanje, mjerenje, normirano tehničko pismo
Praktična nastava:
P1: Čitanje, izrada i P1.1: Značaj i zadaci - identificirati segmente opasnosti u poduzeću
primjena tehničke tehničke - klasificirati razloge za nesreće i razlikovati između ljudske greške i tehničke
dokumentacije komunikacije greške
- naučiti i voditi računa o propisima o sprečavanju nesreća
- tumačiti i poštovati znakove vezane za sigurnost, kao što su znakovi opreza,
znakovi zabrane, znakovi upozorenja i znakovi spašavanja
- naučiti i poštovati metodu 5S (da mu u naviku pređu sortiranje, pospremanje,
čistoća radnog mjesta i urednost, da se pridržava svih tačaka i vrši poboljšanja) i
da izvrši pripreme za uvođenje svih mjera
Mehanika:
- definirati osnovne veličine i jedinice prema međunarodnom sistemu jedinica (SI)
- opisati metričke jedinice za dužinu i njihovu primjenu
- objasniti inčni sistem i područja njegove primjene u tehnologiji
- pretvarati metričke mjere za dužinu u inčne mjere i obrnuto
P1.2: Osnove Konstruisanje:
tehničkog crtanja - izrađivati osnovne geometrijske konstrukcije: horizontalne linije, vertikalne linije,
uglove i njihove podjele, podijeliti liniju u (n) dijelova
- crtati krugove, kružne lukove, tangente i mnogouglove
11
- odrediti centar kružnog luka i zajednički luk za tri tačke, izvršiti zaobljenje na
uglu, izraditi tangentu kroz kružnu tačku P i povezati dva kruga kroz kružne
lukove
- poznavati upisanu kružnicu i opseg kod trougla
- konstruisati elipse
- konstruisati evolventu i Arhimedovu spiralu
Tehnologija obrade:
- klasificirati postupke izrade: lijevanje, preoblikovanje, razdvajanje, spajanje,
premazivanje, toplinsko obrađivanje
- klasificirati postupke lijevanja: lijevanje u jednokratne i trajne kalupe
- razlikovati postupke preoblikovanja: preoblikovanje savijanjem, preoblikovanje
vučenjem i vršenjem pritiska, provlačenjem, pritiskanjem, slobodnim kovanjem i
uprešavanjem
- klasificirati postupke sječenja: odsijecanje, prosijecanje
- klasificirati postupke spajanja: oblikovni spojevi, vijčani spojevi, lijepljeni spojevi,
fiksni i pokretni spojevi
- klasificirati postupke premazivanja: lakiranje, toplinsko cinčanje, galvanizacija,
metaliziranje, plastično premazivanje, praškasto premazivanje
Mehanika:
- izračunati nedostajuće mjere za dužinu
- izračunati podjelu linije po dužini
- izračunati obim krugova i dužinu lukova
Praktična nastava u radionici:
- upoznati se sa radionicom za obuku i njenom opremom
- naučiti se urednosti radionice i usvojiti radna pravila u radionici za obuku
- pridržavati se sigurnosti na radu i mjera za sprečavanje nesretnih slučajeva
- naučiti i vježbati mjere prve pomoći u slučaju pretpostavljenih opasnih situacija
- planirati i pridržavati se mjera zaštite okoliša u radionici za obuku: prikupljanja
čistog metalnog otpada, razdvajanje otpada prema preostalom otpadu,
biološkom otpadu, plastičnom otpadu i papirnom/kartonskom otpadu
- razgovarati o i vršiti provjeru čuvanja opasnih materija i ulja u radionici
Konstruisanje:
12
P1.3: Pravila - razlikovati veličine listova za crtanje A0 – A6 sa poljima za pisanje i unošenje
predstavljanja podataka
tehničkih crteža - klasificirati vrste linija i jačine crta
prema ISO - razlikovati određivanje dimenzija izradaka: mjerenje otvora, mjerenje simetrije,
mjerenje koordinata, mjerenje vezano za izradu
- definirati mjernice, ograničenje mjernica, pomoćne mjernice i mjerne brojeve
- odrediti osnovna pravila za predstavljanje perspektive izradaka: izometrija,
dimetrija, trimetrija, perspektiva tačke nestajanja
- uvježbavati normirano tehničko pismo za mjere (brojeve) i označavanje (slova)
prema ISO standardima
- razlikovati mjerenje dužina, odjeljaka, promjera i uglova
- objašnjavati opće tolerancije prema ISO i njihov smisao i primjenu
Tehnologija materijala:
- razlikovati prirodne sirovine i umjetne sirovine
- razlikovati željezne i neželjezne metale, lake i teške metale, te nemetale
- podjela željeznih metala na lijevano željezo i čelik
- davati tipične primjere primjene za različite metalne sirovine
Mehanika:
- definirati rastegnute dužine sastavnih dijelova: neutralno vlakno, srednji promjer
- izračunati rastegnutu dužinu okruglog čeličnog prstena
- izračunati rastegnutu dužinu savijenih dijelova od lima
- identificirati metalne sirovine pomoću jednostavnih postupaka:
- izvršiti vizuelnu provjeru izradaka, npr. po pitanju prisustva pukotina
- poznavati fizičke odlike, npr. provjera težine, provodivost toplote
- poznavati tehnološke odlike, npr. pokušaj savijanja, pokušaj turpijanja
- klasificirati različite vrste čelika na osnovu probe varničenja
- pridržavati se odredbi vezanih za zaštitu na radu
Ocjena uspjeha
Uspjeh učenika u okviru ovog polja učenja se ocjenjuje na osnovu kontrolnih radova, testova i u okviru praktične obuke posmatranjem na radnom
mjestu i provjere izradaka prema tehničkom crtežu. Pri tome se provjeravaju sposobnost učenja, sposobnost shvatanja, motivacija, istrajnost, kvalitet
rada i tempo učenja, a u oblasti ponašanja stav prema radu, pouzdanost, sposobnost komuniciranja, sposobnost rada u timu i saradnja. Uspjeh u
13
pojedinačnim predmetima određuju nastavnici za stručne predmete, a on može utjecati na opću ocjenu za polje učenja.
Neophodni resursi
P1: Čitanje, izrada i primjena tehničke dokumentacije
Br.: Artikl Opis Omjer
artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani Radni listovi, tehnički crteži, informacijski materijal, listovi za 1:1
14
za osnove tehničkog crtanje veličine A4
crtanja
2. Knjiga tabela Tehničke tabele i formule 1:1
3. Stručni udžbenik o Stručna literatura o tehničkom crtanju i osnove metala iz 1:1
tehnologiji metala biblioteke škole
4. Ilustrativna građa Modeli za crtanje, posteri sa sigurnosnim znakovima, savijeni u svrhu pokazivanja
dijelovi za primijenjenu matematiku
B Opremljenost učionica i radionica
1. Učionica Tabla, kompjuterska oprema, Internet priključak, štampač, 2 m2/po učeniku
projektor
2. Radni sto -radni stolovi, različiti metalni dijelovi za provedbu 5 m2/po učeniku
jednostavnih provjera u radionici, kao što je vizuelna
provjera, provjera težine, eksperiment savijanja,
eksperiment turpijanja i eksperiment varničenja
Napomena: U svrhu eksperimenta varničenja na brusnom
stalku nastavnik podučava učenike sigurnosnim mjerama,
poput nošenja zaštitnih naočara i postavljanja probnog komada
u ležite. Nastanak iskre se mjeri na osnovu poredbene tabele
3. Podjela alata Čelični uzorci za eksperiment varničenja
C Potrošni materijal
2. Papir u formatu A4 za Za štampanje informacijskih i radnih listova
štampač
15
P2: Provjera izradaka alatima i instrumentima za mjerenje

Učenici u okviru ovog polja učenja stiču stručno znanje, vještine i kompetencije koje su
neophodne za mjerenje i provjeru izradaka pomoću različitih instrumenata za mjerenje,
podučavanje i pomoćnih sredstava.
Prilikom provjere izradaka, oni prave razliku između mjerenja i mjerila i definiraju mjerenje
kao poređenje određene dužine ili određenog ugla sa mjernim priborom, pri čemu se rezultat
mjerenja utvrđuje kao brojčana vrijednost. Mjerila definiraju kao poređenje predmeta provjere
sa mjerilom, pri čemu je rezultat provjere ili ''dobar'' ili ''se isključuje''.
Učenjem sadržaja navedenih predmeta, učenici stiču znanje o sistemima mjerenja, mjernim
jedinicama, mjernim instrumentima i mjerilima.
Dijele uređaje za provjeru u mjerne uređaje, poput pomičnog mjerila, mjernog vijka
(mikrometra), uglomjera i mjernog sata, te mjerila poput graničnog mjerila (promjeromjer,
granični mjerni trn) i profilnih mjerila, poput mjerila promjera, mjerila navoja i pravih uglova.
Učenici uče kako pažljivo i odgovorno rukovati osjetljivim mjernim uređajima i kako da ih štite
od vanjskih utjecaja, npr. kako da spriječe koroziju sjajnih površina.
Učenici prepoznaju uzroke odstupanja kod mjerenja, kao što su npr. pretjerana snaga
mjerenja, zaprljane površine izratka, bridovi, pogrešno rukovanje mjernim uređajem,
pogrešno očitavanje, itd. i poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje takvih odstupanja.
Bave se ISO sistemom tolerancija i dosjeda i vrše upise mjera i tolerancija u tehničke crteže
u skladu sa normama.
Tokom praktične nastave u radionici, učenici se dijele u grupe i provode vježbe mjerenja. U
tu svrhu svaka grupa dobija set mjernih uređaja i mjerila, različite prizmatične i cilindrične
izratke, kao i pripadajuće tehničke crteže i protokolne listove. Zatim se vrši provjera svih
izradaka, rezultati mjerenja se porede sa vrijednostima iz tehničkih crteža, kako bi se utvrdilo
da li su dobri, izlaze iz dozvoljenog ili je neophodan dodatni rad, a rezultati se unose u listove
protokola. Ukoliko su prisutni odgovarajući softver za mjerenje i računar, rezultati mjerenja se
mogu učitati u program, a zatim kompjuter vrši ocjenu.
16
Konstruisanje:
- konstruisati ravne izratke jednake debljine, poput dijelova od lima u nacrtu
- popuniti tekstualni dio tehničkog crteža u skladu sa normama unošenjem broja
crteža, naziva crteža, korištenog omjera, sirovine, datuma i naziva
P2:Provjera P2.1:Primjena - mjeriti sve nacrtane izratke u skladu sa normama i proizvodnjom
izradaka alatima za metričkog i inčnog - ucrtavati središte kod krugova i promjera, odnosno središnju liniju kod simetrija
mjerenje i mjerilima sistema mjera Tehnologija obrade:
- klasificirati sredstva provjere na mjerila i uređaje za mjerenje
- definirati mjerne izraze poput: mjerne veličine, prikazane mjerne vrijednosti,
vrijednosti podjele skale, mjernog odstupanja, mjernog raspona, itd.
- opisati sklop, izvedbu, način funkcioniranja i rukovanje mjernim instrumentima
(mjerna šipka, pomično mjerilo, dubinomjer, mikrometar, mjerni sat, univerzalni
uglomjer)
- objasniti sklop, izvedbu, način funkcioniranja i rukovanje mjerilima (pravi uglovi,
uglovi, metrologija, krajnje mjere, promjeri, granični mjerni trn, promjeromjer,
mjerni trn navoja, kalibracijski prsten za navoje)
- razlikovati između analognih i digitalnih mjernih instrumenata
Mehanika:
- definirati jedinicu površine prema međunarodnom sistemu mjera: mm2, cm2, dm2,
m2, km2 i specificirati područja njihove primjene
- vršiti pretvaranje jedinica, mm2 u cm2 i dm2 itd. i obrnuto
- izračunavati sadržaj površina omeđenih pravom linijom: kvadrat, pravougaonik,
trapez, paralelogram, trougao
- izračunavati sadržaj kružnih površina: krug, kružni prsten, kružni isječak, elipsa
- izračunavati sadržaj površina kompozitnih površina
- izračunavati površine limenih tijela
17
P2.2: ISO sistem Konstruisanje:
tolerancija - definirati i pravilno upisivati opće tolerancije za dužinske mjere na tehničkim
crtežima
- pravilno mjeriti izratke pomoću ISO tolerancija i unositi tabelu tolerancija u
tehnički crtež
- konstruisati i pravilno mjeriti elemente jednostavnih sklopova prema sistemu
dosjeda za jednoobrazno izbušenu rupu
- konstruisati i pravilno mjeriti elemente jednostavnih sklopova prema sistemu
dosjeda za jednoobraznu osovinu
- definirati osnovne pojmove ISO tolerancija: nazivna mjera, stvarna mjera,
tolerirana mjera, granične mjere, klase tolerancija, nulta linija
- razlikovati između stepena i klase tolerancija
- objasniti ISO sistem tolerancija za jednoobrazno izbušenu rupu i dati primjere
primjene
- objasniti ISO sistem tolerancija za jednoobraznu osovinu i dati primjere primjene
- objasniti vrste dosjeda i razlikovati između labavog dosjeda, prelaznog dosjeda i
čvrstog dosjeda
- izvršiti odabir i preporuku dosjeda za date dosjedne parove
- izračunati maksimalnu i minimalnu labavost kod dosjednog uparivanja za labave

dosjede
- izračunati maksimalnu labavost i maksimalni čvrsti dosjed kod dosjednog
uparivanja za čvrsti dosjed
- izračunati maksimalni čvrsti dosjed i minimalni čvrsti dosjed kod dosjednog
uparivanja za čvrsti dosjed
- izračunati i odabrati odgovarajuće uparivanje dosjeda za date slučajeve primjene
18
- vježbati rukovanje mjernim instrumentima: mjerni štap, pomično mjerilo,
mikrometar, univerzalni uglomjer, mjerni sat, dubinomjer
- provjeravati tačnost mjerenja mjernih uređaja mjerenjem završnih mjera
- podešavati i kalibrirati mjerne šarafe
- mjeriti izratke u temperaturi okruženja i u zagrijanom stanju i na osnovu toga
izvoditi zakonitost širenja na toploti
- razlikovati između sistematskih i slučajnih odstupanja kod mjerenja
- provjeravati izbušene rupe kod odabranih izradaka pomoću graničnog mjernog
trna i tumačiti rezultat provjere
- provjeravati promjer kod odabranih izradaka, npr. vratilo, pomoću promjeromjera
i tumačiti rezultat provjere
- određivati radna pravila za mjerenja pod uslovima ponavljanja
P2.3:Provjera ravnih Konstruisanje:

površina i uglova - unositi tolerancije u tehničke crteže u skladu sa normama
- navoditi tolerancije sa najvećim i najmanjim mjerama u polje sa podacima na
tehničkom crtežu
- vršiti pravilno mjerenje uglova na tehničkim crtežima
- mjeriti pravocrtnost, ravninu, paralelnost i pravougaonost pomoću normiranih
znakovnih simbola
Praktična nastava:
- utvrđivati uzroke odstupanja od mjerenja poput: odstupanje od temperature
mjerenja od 20°C, prekomjerna snaga mjerenja, pogrešno rukovanje mjernim
uređajem, zaprljane površine za mjerenje, greške pri očitavanju, itd.
- ispravljati odstupanja pri mjerenju pomoću odgovarajućih protumjera

- provoditi vježbe mjerenja
- kategorizirati prizmatične i cilindrične izratke prema odgovarajućim tehničkim
19
crtežima
- birati mjerne uređaje i mjerila koji su neophodni za provjeru izradaka
- pravilno mjeriti izratke i unositi rezultate mjerenja u listove protokola
- vršiti ocjenu provjere u protokolu: dobro ili se isključuje, dorada moguća ili nije
moguća
- ukoliko postoji softver za mjerenje i računar, unositi mjerne vrijednosti u
kompjuter i vršiti ocjenu pomoću kompjuterskog programa
Ocjena uspjeha
Neophodni resursi
20
P2: Provjera izradaka alatima i instrumentima za mjerenje
artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani Radni listovi, tehnički crteži, informacijski materijal, listovi za 1:1
za provjere, mjerenje, crtanje veličine A4
mjerila
3. Stručni udžbenik o Stručna literatura vezana za provjeru, mjerenje, mjerila osnove 1:1
tehnologiji metala metaloprerade iz biblioteke škole
4. Ilustrativna građa Odgovarajući broj izradaka za mjerenja, modeli mjernih u svrhu pokazivanja
instrumenata i mjerila
projektor
2. Radni sto Predmetni dokumenti vezani za vježbe mjerenja: 5 m2/po učeniku
Setovi izradaka: prizmatični izraci i cilindrični izraci
Tehnički crteži vezani za iste
Listovi protokola
Mjerni instrumenti i setovi mjerila
Softver za analizu rezultata mjerenja
Radna mjesta sa računarima
3. Podjela alata Mjerni instrumenti, mjerila i promjeromjera
C Potrošni materijali
štampač
21
P3: Obrada metalnih sirovina i plastike

U okviru ovog polja učenja učenici uče izradu dijelova tipičnih za njihovu profesiju pomoću
ručnih alata. U ovu svrhu imaju tehnički crtež kao predložak, tako da ga najprije čitaju i
tumače. Zatim izrađuju plan rada za izradu izratka u kojem je naveden pravilan slijed radnih
koraka. Istovremeno vrše odabir neophodnih alata, kao što su alati za obilježavanje, piljenje,
turpijanje, bušenje i mjerenje. Svakom učeniku na raspolaganju stoji radni sto sa radnim
mjestom u svrhu izrade izradaka.
Učenici se pridržavaju odredbi o zaštiti od nesreća na radu, nose radnu odjeću, a tokom rada
na stonoj bušilici nose i zaštitne naočare.
Nakon što izrade izradak, vrše njegovu kontrolu i rezultat mjerenja unose u protokol. Bave se
površinama i uglovima na oštrici za rezanje alata i određuju ugao oštrice, slobodni i ugao
nazuba. Oni definiraju optimalni geometrijski oblik oštrice za rezanje.
Učenici definiraju postupak bušenja, pokrete i uslove bušenja u slučaju spiralne bušilice.
Izračunavaju optimalni broj okretaja osovine pomoću preporuka za vrijednosti rezanja iz
tehničkih tabela i vrše pokušaje bušenja. Bave se geometrijom sječenja, posmatraju
nastanak strugotina tokom postupka bušenja i provjeravaju oštrice po pitanju istrošenosti.
Dijele strugotine u strugotine nastale rezanjem, strugotine nastale trganjem i trakaste
strugotine i određuju uslove i vrstu materijala uslijed kojih tokom obrade metala nastaje
određena vrsta strugotina.
U svrhu odabira materijala za dijelove definiraju uslove koje određeni materijal mora
zadovoljavati, npr. težinu, temperaturu topljenja, čvrstoću, plastičnost, obradivost, tvrdoću,
itd. i određuju odlike materijala na osnovu tehničkih tabela i pokušaja.
Razlikuju između fizičkih odlika, mehaničkih, tehnoloških, izradbenih i hemijskih odlika. Biraju
materijal koji na najbolji način ispunjava funkciju elementa i tehničke uslove i koji kod izrade,
ali i nakon upotrebe, ne zagađuje okoliš.
22
Konstruisanje:
- prikazivati jednostavne, prizmatične izratke u tri dimenzije (ortagonalno) i mjeriti
ih
P3: Obrada P3.1: Oštrica za - crtati kvadarske izratke sa utorima i otvorima u tri dimenzije i mjeriti ih
metalnih sirovina i rezanje i ugao - crtati kvadarske izratke sa kosim površinama i rupama u tri dimenzije i mjeriti ih
plastike ručnim oštrice alata Tehnologija obrade:
alatima
- definirati oštricu kao osnovni oblik svih alata kod kojih nastaju strugotine
- razlikovati ugao nazuba, brusni i slobodni ugao i opisivati njihov utjecaj na
nastanak strugotina i snagu sječenja
- razlikovati oblike strugotina: strugotine nastale rezanjem, strugotine nastale
trganjem i trakaste strugotine i utvrđivati njihovu ovisnost od ugla nazuba,
materijala i brzine sječenja
Mehanika:
- izvoditi i preračunavati jedinice za zapreminu: mm3, cm3, dm3, m3 i dodatne
mjerne jedinice za zapreminu: 1 dm3 = 1l = 1000 ml
- izračunavati zapreminu tijela istog promjera, prizmi i cilindara, osnovna površina
x visina
- izračunavati zapreminu zašiljenih tijela, piramide i konusa
- izračunavati zapreminu krnjih tijela, krnje piramide i konusa
P3.2: Rezanje pilom Konstruisanje:
i turpijanje
- objašnjavati norme crtanja za konstrukciju cilindričnih izradaka
- definirati pravila za šrafiranje u slučaju punih presjeka i polupresjeka
- crtati cilindrične izratke sa prikazom prednje strane, u punom presjeku i
polupresjeku i mjeriti ih
- crtati cilindrične izratke sa obodima, polukružnim bušenjem i koničnim otvorima
Tehnologija obrade:
23
- objašnjavati strukturu i pojedinačne dijelove ručne pile sa lukom
- specificirati geometriju oštrica i uglova na zubu pile
- dodjeljivati oblike zubaca i utorski korak listova pile materijalima koje je
neophodno obraditi
- objašnjavati slobodno sječenje lista pile i moguće mjere u vezi s tim, poput
piljenja u pravcu desno-lijevo i valovitog piljenja
- opisivati strukturu lista turpije
- klasificirati turpije prema broju nasjeka i dodijeliti ih određenom zadatku za
turpijanje, tj. mali broj nasjeka za grubu obradu, veliki broj nasjeka za glađenje
- analizirati geometriju sječiva na zubu turpije
- klasificirati turpije prema obliku poprečnog presjeka: ravna turpija, poluzaobljena
turpija, okrugla turpija, četverobridna turpija, trobridna turpija, baret trouglasta
turpija, nož-turpija
- turpijati dijelove od plastike turpijama za glodanje
- objašnjavati rukovanje turpijom prilikom radova turpijanja
Mehanika:
- vršiti izračune zapremine izradaka
- izračunavati kapacitet šupljih tijela
- izračunavati zapreminu sklopljenih tijela
- ispitivati upotrebljivost lista pile kod ručne pile s lukom
- mijenjati tupe listove pile kod ručne prile s lukom
- vršiti radove piljenja na radnom stolu, npr. sječenje dijelova sirovine pilom u
svrhu izrade izradaka za vježbu
- ispitivati upotrebljivost turpija na radnom stolu
- kada je to potrebno, propisno koristiti novu turpiju
- birati odgovarajuće turpije za različite radove turpijanja, kao što je gruba obrada,
glađenje, narezivanje, širenje izbušenih rupa, itd.
- učvrstiti izradak u škripcu na siguran način
- zauzeti pravilno držanje tijela pri turpijanju uz pomoć škripca
P3.3: Postupak Konstruisanje:
bušenja
- crtati izratke sa ravnim i stožastim udubljenjima za cilindarske šarafe i upuštene
24
vijke u skladu sa normama i mjeriti ih
- crtati izratke sa probušenim rupama i slijepim rupama u skladu sa normama i
mjeriti ih
- crtati izratke sa izljevima
- crtati izratke sa jednim ili više nivoa sječenja
Tehnologija obrade:
- definirati kretanja kod postupka bušenja: pokret rezanja i pokret pomaka
- opisati strukturu spiralnog svrdla
- objasniti geometriju sječiva kod spiralnog svrdla: vršni ugao, slobodni ugao, ugao
nazuba, glavno sječivo, vodeća faza, slobodna površina, itd.
- objasniti vrste brušenja spiralnog svrdla za različite materijale
- razlikovati vrstu spiralnih svrdla H, N i W i uparivati ih sa materijalima
- određivati materijale za sječenje za spiralno svrdlo i dodjeljivati ih materijalu
izratka
Mehanika:
- definirati brzinu obima kao put u (m) koji prelazi određena tačka na obimu tijela
koje se okreće
- izvesti brzinu sječenja za postupak bušenja
- izvoditi orijentacione vrijednosti za brzine sječenja za bušenje sa HSS spiralnim
svrdlima za različite materijale na osnovu tehničkih tabela
- izračunavati broj okretaja za bušenje kod datih promjera svrdla i materijala koje
je neophodno obraditi
- utvrditi optimalnu geometriju sječiva na osnovu pokušaja sa različito naoštrenim
HSS spiralnim svrdlom
- analizirati greške brušenja kod spiralnog svrdla i njihovo uklanjanje naknadnim
brušenjem
- posmatrati nastanak strugotina kod bušenja i izvoditi zaključke o postupku
obrade
- oštriti poprečno sječivo u svrhu minimiziranja pomaka
- ispitivati utjecaj grešaka kod brušenja na tačnost mjerenja izbušene rupe i
kvalitet površine
25
- ispitivati istrošenost svrdla i po potrebi ga oštriti i provjeravati vršni ugao i
centričnost pomoću mjerila za bušilicu za brušenje
- bušiti plastiku pomoću spiralnog svrdla i svrdla za stepenasto bušenje koji su
posebno izbrušeni za obradu plastike
P3.4: Odlike i izbor Konstruisanje:
materijala
- crtati izratke sa jednom ili više nivoa sječenja
- crtati izratke sa savijenim tokom sječenja
- crtati izratke sa ugaonim tokom sječenja
Tehnologija obrade:
- dijeliti odlike materijala u fizičke, mehaničko-tehnološke, izradbene, hemijske
odlike i ekološki prihvatljive
- definirati vrste opterećenja: trakcija, pritisak, smicanje, iskrivljenje, izvijanje
- analizirati odlike čvrstoće različitih materijala i definirati parametre tokom
ispitivanja trakcije: vučni napon, granica istezanja, istezanje, istezanje pri kidanju
Mehanika:
- izračunavati vučni napon sastavnih dijelova pri određenom opterećenju
- određivati i izračunavati dopušteno vučno opterećenje metalnih izradaka u okviru
granice istezanja na osnovu tehničkih tabela uz uvažavanje sigurnosnog broja
- stavljati na raspolaganje vučne uzorke od različitih vrsta čelika i nemetala
- instalirati hidrauličku presu i jedinicu za mjerenje i analizu u svrhu pripreme
ispitivanja trakcije
- provoditi ispitivanje trakcije
- tumačiti dijagrame napona i istezanja i utvrđivati parametre poput granice
istezanja, granice proporcionalnosti, granice kidanja, istezanja pri kidanju
Ocjena uspjeha
26
Neophodni resursi
P3: Obrada metalnih sirovina i plastike

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani Radni listovi, informacijski materijal 1:1
za odlike sirovina
3. Stručni udžbenik o tehnologiji Stručna literatura o sirovinama i osnove metala iz biblioteke škole 1:1
metala
4. Ilustrativna građa Modeli za crtanje, alat za bušenje, alat za izradu ravnih udubljenja, u svrhu pokazivanja
izraci sa udubljenjima
1. Učionica Tabla, kompjuterska oprema, Internet priključak, štampač, projektor 2 m2/po učeniku
2. Radni sto Radni sto sa škripcem i alatom za radni sto kao i mjernim uređajima jedno radno mjesto po učeniku
27
3. Podjela alata Setovi spiralnih svrdla, alat za izradu ravnih i konusnih udubljenja
2. Papir u formatu A4 za Sirovine za vježbe piljenja, turpijanja i bušenja
štampač Za štampanje informacijskih i radnih listova
Listovi za crtanje u formatu A4
28
P4: Razlikovanje vrsta plastike, kaučuka i kompozitnih

materijala

U ovom polju učenja se ponavljaju osnove hemije stečene tokom prethodnog obrazovanja i
struktura i odlike materijala, spojeva i konverzije materijala u kontekstu tehnologije plastike.
Učenici ponavljaju i produbljuju svoje znanje o Bohrovom modelu atoma, periodnom sistemu
elemenata, strukturi molekula i vrstama veza.
Uče o proizvodnji plastike od polaznih materijala sadržanih u nafti i dobijenih putem
frakcionirane destilacije, kao što je npr. benzin. Učenici kod proizvodnje krajnjih proizvoda
razlikuju između postupaka izrade polimerizacije, poliadicije i polikondenzacije. Pored toga
prave razliku između glavnih grupa plastike na termoplaste, duroplaste i elastomere i opisuju
njihov raspored makromolekula i veze. Na osnovu toga izvode njihove odlike, poput
ponašanja na toploti, elastičnosti i postupka prerade.
Ispituju odabrane materijale po pitanju definiranih odlika i protokoliraju rezultate.
Kao polazni materijal za sastavne dijelove koje u sebi spajaju malu težinu i veliku čvrstoću,
poput dijelova za avione, sportskih sprava, izrade modela, itd., se tretiraju komponente i
sirovine za kompozitne materijale. Tokom treće godine obrazovanja se uči o daljoj preradi i
postupku oblikovanja u ovu svrhu u okviru polja učenja P12.
Kod praktične nastave u školskoj radionici se uči izrada navoja i vježba se, te se utvrđuje
zatezni momenat za vijčane spojeve pomoću eksperimenata u radionici. Pored toga se
utvrđuju odlike različitih plastika jednostavnim postupcima provjere, kao što je npr.
ispitivanje plutanja, ispitivanje mirisa, ispitivanje grebanja, itd.
29
Konstruisanje:
- definirati veličine za površinu Rz (srednja visina neravnina) i Ra (srednje
aritmetičko odstupanje)
P4: Razlikovanje i P4.1: Osnove hemije - crtati i objašnjavati simbole za kakvoću površine u skladu sa ISO 1302
- izrađivati tehničke crteže i navoditi potpune podatke o kakvoći površine R a
klasifikacija vrsta u svrhu
odnosno Rz
plastike, kaučuka i razumijevanja
Tehnologija plastike:
kompozitnih strukture i odlika
- opisivati strukturu atoma na osnovu Bohrovog modela atoma
materijala plastike - dijeliti elemente na glavne grupe
- opisati periodni sistem elemenata
- objašnjavati strukturu molekula
- razlikovati elektronsku, jonsku i metalnu vezu
- raditi sa hemijskim formulama: formule zbroja i strukturne formule
Mehanika:
- razlikovati između mase i sile teže
- definirati gustoću kao odnos između zapremine i mase
- specificirati jedinice gustoće: 1 g/cm3 = 1 kg/dm3 = 1 t/m3
- izračunavati masu tijela različite gustoće
- izračunavati masu vezanu za površinu kod limova i masu vezanu za dužinu kod
profila
P4.2: Dobijanje Konstruisanje:
polaznih materijala za - klasificirati navoje prema svrsi upotrebe: navoji za učvršćivanje i navoji za
izradu plastike kretanje
- klasificirati navoje prema profilu navoja u skladu sa ISO u vršni navoji, trapezni
navoji i pilni navoji
- klasificirati navoje prema smjeru okretanja i broju okretaja
- objašnjavati prikaz unutrašnjeg i vanjskog navoja na tehničkom crtežu i mjerenja
u skladu sa ISO normama
- izrađivati tehničke crteže sa unutrašnjim i vanjskim navojima
Tehnologija plastike:
- opisati izradu monomera kao polaznog materijala za plastiku kroz termičko
30
krekiranje
- objasniti postupak sinteze u svrhu dobijanja makromolekula od monomera
- objasniti trostepenu polimerizaciju etilena razbijanjem dvostruke veze
- praviti razliku između linearnih i razgranatih makromolekula
- praviti razliku između amorfnih termoplasta, npr. PS, PMMA, PVC i djelimično
kristalnih PE, PP, POM
- objasniti dodatne načine izrade: poliadicija i polikondenzacija
Mehanika:
- definirati silu kao uzrok za deformaciju ili promjenu kretanja određenog tijela
- izvesti jedinicu za silu, Newton, 1N = 1kg x m/s2
- prikazivati sile na crtežu pomoću strelica na mjerilu sila
- crtati i spajati sile pomoću mjerila sila i utvrđivati veličinu rezultirajuće sile u
paralelogramu sila
- utvrđivati ukupnu silu koja proizilazi iz djelimičnih sila u različitim tehničkim
zadacima

- planirati sječenje unutrašnjih navoja (ručno) prema tehničkom crtežu i držati
spremne neophodne alate: svrdlo za prethodno bušenje, alat za konusna
udubljenja, set nareznih svrdla, francuski ključ za maticu, ulje za sječenje,
torzioni ugao
- obilježavati i tačkati središta
- utvrđivati veličinu svrdla prema veličini navoja na osnovu tehničke tabele
- vršiti bušenje
- učvrstiti izradak u škripcu radnog stola
- urezivati navoje pomoću sječiva za preliminarni rez, srednji rez i završni rez
- provjeravati ugaonost tokom procesa sječenja, dodati ulje za sječenje
- provjeravati kvalitet i tačnost mjera
- planirati sječenje vanjskih navoja (ručno) prema tehničkom crtežu i držati
spremne neophodne alate: rezač navoja, držač rezača navoja, ulje za sječenje
- provjeriti promjer držača
- sjeći vanjske navoje, dodati ulje za sječenje
- provjeriti vanjski navoj pomoću mjerila za navoje
P4.3: Podjela vrsta Konstruisanje:
- crtati cilindrične izratke sa vanjskim i unutrašnjim navojem i mjeriti ih
31
plastike prema - crtati izlaze i žlijebove navoja prema ISO i mjeriti ih
njihovom termičkom Hemijska tehnologija:
ponašanju - objasniti zašto termoplasti zbog rasporeda molekula uslijed dovođenja toplote
mogu da se smekšaju i preoblikuju
- objasniti zašto su elastomeri uslijed rijetke mreže elastični poput gume, ali se ne
mogu plastično preoblikovati
- opisati mikrostrukturu duroplasta i objasniti zašto oni kod dovoda toplote
zadržavaju stabilan oblik i ne tope se
Mehanika:
- definirati moment sile kao proizvod sile i dužine poluge
- izvesti jedinicu momenta sile N x m
- izračunati momente sile u tehničkim zadacima
- određivati odlike materijala od plastike putem postupka u radionici:
- provoditi ogled plutanja: pluta / ne pluta
- ogled gorenja: ne stvara čađ dok gori / stvara čađ dok gori / teško zapaljivo / gori
samo u plamenu
- vršiti eksperiment sa rastvaračem sa acetonom: lijepi / ne lijepi
- sa mravljom kiselinom: rastvara / ne rastvara
- eksperiment sa serpentinom: zeleni plamen / bez boje
- eksperiment mirisa: poput voska / spaljenog roga / slatkast / oštar / bez posebnih
odlika
- eksperiment pomoću nokta: otporno na grebanje / nije otporno na grebanje
- eksperiment lomljenja: bez lomljenja / pojava bijele boje uslijed napregnutosti /
krhki loma
Konstruisanje:
- crtati i mjeriti prizmatična tijela od lima, uključujući i izvođenje
- crtati i mjeriti cilindrična tijela od lima, uključujući i izvođenje
P4.4: Materijalne Tehnologija plastike:
komponente za - opisati materijal matrice (masa podloge) i materijal za jačanje u svrhu
kompozitne proizvodnje kompozitnih materijala
materijale - objašnjavati zadatke i svrhu dodatnih materijala, poput materijala za punjenje,
aditiva, boja, itd.
- izvršiti podjelu duroplastičnih smola za matricu u dvije grupe: a) nezasićene
polijesterske smole i vinilesterske smole b) epoksi smole i fenolske smole i
32
opisati njihove odlike
- objasniti termoplastične materijale za matricu i njihove odlike i svrhu upotrebe
- klasificirati materijale za pojačavanje: staklena vlakna, karbonska vlakna,
aramidska vlakna, vektran vlakna
- klasificirati izvedbene oblike materijala za jačanje: roving (snopovi vlakana),
konci od staklenih vlakana, premazi, vuna, tkanina i polja njihove upotrebe
Napomena: O postupku oblikovanja u svrhu izrade sastavnih dijelova, posuda,
itd. od kompozitnih materijala će biti govora kasnije.
Mehanike:
- izvesti zakon poluge iz jednačine Ml = Mr (zakretni momenat ulijevo = zakretni
momenat udesno)
- izračunati dužine poluga i sile u tehničkim zadacima pomoću zakona poluge
- razlikovati šarafe prema njihovoj klasi čvrstoće
- izrađivati vijčane spojeve
- utvrditi zatezni momenat za vijčani spoj na osnovu tehničkih tabela prema veličini
šarafa, klasi čvrstoće i opterećenju
- zatezati šarafe u skladu sa njihovim dozvoljenim zateznim momentom
- zatezati šarafe preko dozvoljenog zateznog momenta i bilježiti preostalo
produženje tijela šarafa ili lom
Ocjena uspjeha
33
Neophodni resursi
P4: Razlikovanje i klasifikacija vrsta plastike, kaučuka i kompozitnih materijala

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
za odlike materijala
3. Stručni udžbenik o Stručna literatura o materijalima i osnove metala iz biblioteke 1:1
tehnologiji metala škole
4. Ilustrativna građa Poster sa Bohrovim modelom atoma, periodni sistem elemenata i u svrhu pokazivanja
vrste veza, dijelovi od termoplasta, duroplasta, elastomera i
kompozitnih materijala
Modeli navoja za vršne navoje, trapezne navoje, pilne navoje i
okrugle navoje
projektor
2. Radni sto Narezno svrdlo, francuski ključ za maticu, držač francuskog ključa jedan set na četiri učenika
za maticu, francuski ključ za navoje
Različiti šarafi za pritezanje 5 m2/po učeniku
3. Podjela alata Promjeromjer za navoje, mjerilo za uspon navoja, mjerni prsten
za navoje, ulje za sječenje, momentni ključ
štampač Listovi za crtanje u formatu A4
34
P5: Preoblikovanje i spajanje izradaka

Montažni, metalni i nemetalni izraci mijenjaju oblik postupcima preoblikovanja uslijed utjecaja
vanjskih sila. Tok izrade se odvija u čvrstom stanju, a masa izratka ostaje konstantna. Jedan
od ključnih preduslova za preoblikovanje materijala je dovoljna otpornost. Građevinski čelik,
kao što je npr. S235 JR, se uslijed svog velikog plastičnog istezanja može jako dobro
preoblikovati.
Hladno preoblikovanje, kao što je valjanje, povlačenje, savijanje, zaobljivanje, itd., se vrši pri
sobnoj temperaturi, pri čemu može doći do lomljivosti kod metalnih materijala, koje se može
ponovo eliminirati putem žarenja. Kod toplog preoblikovanja, kao što je npr. kovanje, izratke
je moguće oblikovati uz manju silu.
Ovo polje učenja se fokusira na jednostavne tehnike preoblikovanja metalnih materijala i
termoplasta. U slučaju termoplastične plastike se uči savijanje cijevi i savijanje i zaobljivanje
plastičnih tabli u teoriji i praksi. Za zagrijavanje na temperaturu koja je potrebna za
preoblikovanje se koriste različiti izvori toplote i ispituje se njihova svrsishodnost. Postupci
preoblikovanja se porede sa drugim postupcima izrade i izvode se prednosti postupka.
Povezivanje pojedinačnih sastavnih dijelova se naziva sklapanje. Sklapanjem se ostvaruje
čvrstoća na spojištu. Većina postupaka sklapanja koji se mogu pronaći u tehnologiji se dijele
na čvrste i pokretne spojeve, vijčane, oblikovne i adhezione spojeve. Pri tome se detaljno
bavi vijčanim spojevima, dijeli ih se prema klasama čvrstoće, obliku glave i svrsi upotrebe i
koriste se tokom obrazovnih projekata u radionici za obuku.
Poseban fokus leži na posebnim vrstama spojeva za plastiku, kao što su npr. okidni spojevi,
vareni plastični spojevi i lijepljeni spojevi. Također se govori o i testiraju se posebni šarafi koji
se povezuju sa plastičnim dijelovima.
U okviru ovog polja učenja se u radionici za obuku provode eksperimenti lijepljenja sa
plastikom, PVC-om i PS-om u različitim izvedbenim oblicima, npr. preklapanje, ugradnja,
spojnice, itd. i provjerava se njihova vlačna čvrstoća
35
Konstruisanje:
- crtati i mjeriti cijevne spojeve sa navojima i koljena cijevi
- crtati cijevne spojeve sa zavojima i izračunati izrezivanje dužine prije savijanja
P5: Preoblikovanje i P5.1: Preoblikovanje Tehnologija plastike:
spajanje izradaka metalnih materijala - razlikovati između hladnog i toplog oblikovanja
- definirati metalurške uslove za preoblikovanje
- klasificirati postupak preoblikovanja kod hladnog oblikovanja, opisati tehnologije i
navesti polja njihove upotrebe i proizvode: valjanje, duboko izvlačenje, savijanje,
zaobljivanje, istiskivanje
- opisati postupak toplog preoblikovanja: slobodno kovanje ili kovanje u ukovnju
- objasniti prednosti postupka preoblikovanja u poređenju sa drugim postupcima
izrade
Mehanika:
- izračunati izrezivanje dužine prije savijanja za savijene cijevi
P5.2: Konstruisanje:
Preoblikovanje - crtati cijevne spojeve sa obodima
termoplasta Tehnologija plastike:
- određivati segment temperature za preoblikovanje termoplasta na osnovu tabela
- definirati izvore toplote za zagrijavanje termoplasta u svrhu preoblikovanja
- opisati postupak savijanja cijevi od plastike, slobodnog savijanja i savijanja
pomoću uređaja
- objasniti zaobljivanje plastičnih ploča u mašini za savijanje lima i zagrijavanje
pomoću električnog grijača
Napomena: O postupku toplinskog preoblikovanja pomoću alata za preoblikovanje
se uči u 3. razredu u okviru polje učenjaa M18.
Mehanika:
- izračunati dužine cijevnih spojeva prije savijanja i njihovo izrezivanje
- slobodno savijati plastične cijevi pod utjecajem toplote
- savijati plastične cijevi pod utjecajem toplote u uređaju za savijanje
36
- savijati plastičnu ploču pod utjecajem toplote u mašini za savijanje lima
P5.3: Spajanje Konstruisanje:
izradaka - klasificirati šarafe prema ISO na osnovu oblika njihove glave: cilindrični šarafi sa
plosnatim i križnim utorom, upušteni šarafi sa plosnatim i križnim utorom,
cilindrični šarafi sa inbusom, upušteni šarafi sa inbusom
- klasificirati matice i diskove prema ISO standardima
- crtati vijčane spojeve i pravilno ih mjeritirazlikovati čvrste i pomične spojeve i
objasniti uobičajene slučajeve upotrebe
- razlikovati vijčane, oblikovne i adhezione spojeve, navoditi njihove komponente i
opisivati uobičajena polja upotrebe
- dijeliti šarafe prema: vrsti spoja (usadni vijak, uvučeni vijak, zatični vijak), obliku
glave (inbus, cilindrični šaraf sa inbusom, upušteni šaraf) i klasi čvrstoće
- klasificirati matice, podloge i vijčane osigurače prema obliku i svrsi upotrebe
- specificirati sklopne spojeve kao što su prešanje, spone, uklinjenje, stezanje i
pritezanje
- klasificirati sklopne spojeve za plastiku i navoditi način njihovog funkcioniranja i
oblasti upotrebe: okidni spojevi, uticanje, oblaganje kablova, zavareni plastični
spojevi, lijepljeni plastični spojevi, vijčani plastični spojevi
- razlikovati između kliznih i valjčanih ležajeva
- navoditi vrste valjčanih ležajeva: kuglični ležajevi, valjkasti ležajevi, igličasti
ležajevi, aksijalni i radijalni ležajevi
- razlikovati između fiksnih i pomičnih ležajeva
- propisno provoditi montažu i demontažu valjčanih ležajeva
- praviti razliku između valjčanih i kliznih vodilica
- objašnjavati hidrostatičnu i hidrodinamičnu kliznu vodilicu
- navoditi vrste brtvi
- opisivati vrste vratila, osa i zglobova
Praktična nastava:
- razlikovati čvrste i pomične spojeve i objasniti uobičajene slučajeve upotrebe
- razlikovati vijčane, oblikovne i adhezione spojeve, navoditi njihove komponente i
opisivati uobičajena polja upotrebe
- dijeliti šarafe prema: vrsti spoja (usadni vijak, uvučeni vijak, zatični vijak), obliku
glave (inbus, cilindrični šaraf sa inbusom, upušteni šaraf) i klasi čvrstoće
- klasificirati matice, podloge i vijčane osigurače prema obliku i svrsi upotrebe
- specificirati sklopne spojeve kao što su prešanje, spone, uklinjenje, stezanje i
37
pritezanje
- klasificirati sklopne spojeve za plastiku i navoditi način njihovog funkcioniranja i
oblasti upotrebe: okidni spojevi, uticanje, oblaganje kablova, zavareni plastični
spojevi, lijepljeni plastični spojevi, vijčani plastični spojevi
- razlikovati između kliznih i valjčanih ležajeva
- navoditi vrste valjčanih ležajeva: kuglični ležajevi, valjkasti ležajevi, igličasti
ležajevi, aksijalni i radijalni ležajevi
- razlikovati između fiksnih i pomičnih ležajeva
- propisno provoditi montažu i demontažu valjčanih ležajeva
- praviti razliku između valjčanih i kliznih vodilica
- objašnjavati hidrostatičnu i hidrodinamičnu kliznu vodilicu
- navoditi vrste brtvi
- opisivati vrste vratila, osa i zglobova
Mehanika:
- vršiti izračune vezane za vijčane spojeve
- utvrđivati zatezni momenat na osnovu tehničkih tabela
- izračunati dopušteno vlačno naprezanje uz uvažavanje klase čvrstoće za tijelo
vijka
- birati odgovarajuće matice za vijčani spoj
- izračunati zakretni momenat (Nm) i istiskivanje (=obim istiskivanja po okretaju)
cm3/U i snaga (kW) hidromotora
- izrađivati vijčane spojeve sa usadnim i uvučenim vijcima
- izrađivati lijepljene plastične spojeve od PVC i PS
- čistiti spojne površine prije lijepljenja
- povezivati dijelove od PVC-a i PS-a pomoću otapaonog ljepila
- testirati lijepljene spojeve pod vlačnim napregnućem
- klasificirati vrste lijepljenih spojeva i na odgovarajući način poboljšavati
naprezanje
- zagrijavati i savijati plastične cijevi
- zagrijavati i savijati plastične ploče
Ocjena uspjeha
38
39
Neophodni resursi
P5: Preoblikovanje i spajanje izradaka

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
za preoblikovanje i spajanje
3. Stručni udžbenik o Stručna literatura o materijalima i osnovama metala iz biblioteke 1:1
tehnologiji metala škole
4. Ilustrativna građa Modeli vrsta spojeva u svrhu pokazivanja
Različiti šarafi, matice i podloge
Izvedbe lijepljenih spojeva različitih vrsta: jednostavno
preklapanje, savijeno preklapanje, dvostruko preklapanje, itd.
projektor
2. Radni sto Sirovine za izradu vijčanih spojeva jedan set na 4 učenika
Inbus ključ, odvijač, viljuškasti ključ
Dijelovi od PVC i PS za eksperimente lijepljenja 5 m2/ po učeniku
Plastične cijevi i ploče za eksperimente savijanja
3. Podjela alata Otapaono ljepilo
štampač Listovi za crtanje u formatu A4
40
P6: Osnove elektrotehnike

Skoro sve mašine, uređaji i postrojenja proizvodne tehnologije sadrže elektrotehničke sastavne
dijelove. Razlog za to su raznolike prednosti koje nudi električna energija u poređenju sa drugim
vidovima energije. Kada se govori o prednostima, prvenstveno treba pomenuti visoku djelotvornost
koja kod elektromotora pri pretvaranju električne energije u mehaničku energiju iznosi do 95% i
više, za razliku od dizelskog motora koji postiže samo oko 50%. Još jedan primjer su LCD lampice,
koje imaju stepen djelotvornosti od 70% do 90%, dok odabrane sijalice postižu samo 5%
svjetlosnog učinka, dok se ostatak gubi u vidu toplote. Još jedna dodatna i značajna prednost koju
treba pomenuti je povoljan transport električne energije na velike daljine pomoću vodova visokog
napona ili kablova pod zemljom uz male gubitke.
Prerađivač plastike treba posjedovati dobro osnovno znanje elektrotehnike kako bi shvatio svezu
funkcija mašina i proizvodnih uređaja koje koristi. U slučaju kvarova treba biti u stanju da lokalizira
defekte, identificira ih i da provede korake za brzo ponovno uspostavljanje rada mašina. Pri tome
je značajna činjenica da prerađivač plastike ne treba vršiti popravke električnih instalacija lično. To
zbog sigurnosti na radu treba raditi samo kvalificirani električar.
Budući prerađivači plastike se u okviru ovog polja učenja prije svega bave veličinama i jedinicama
električne energije, struje, napona i električnog otpora i definiraju električnu struju kao usmjereno
kretanje slobodnih elektrona. Pomoću utične ploče se postavljaju električni sklopovi sa različitim
potrošačima i šalterima i vrše se mjerenja pomoću multimetra. U pravilu se iz sigurnosnih razloga
razvodi niski napon. Na tehničkim crtežima se vježbaju simboli električnih sklopova i upisuju
različiti električni sklopovi. Također se izvodi Ohmov zakon i vrše izračuni vezani za serijske i
paralelne spojeve otpora.
41
Osnovi elektrotehnike:
- crtati simbole električnih spojeva poput izvora napona, šaltera, otpora, lampe,
ampermetra i voltmetra
P6: Osnove P6.1: Opasnosti i - crtati jednostavan električni strujni krug
elektrotehnike sigurnosne mjere
kod rukovanja Osnovi elektrotehnike:
električnom strujom - definirati uslove pod kojima električna struja postaje opasna za ljudsko tijelo
- objašnjavati sigurnosna pravila kod rada u električnim pogonima
- identificirati kvarove na električnim instalacijama, poput kratkog spoja, kvarova u
strujnom krugu, zemnog spoja, itd. i osiguravanje brzog ponovnog uspostavljanja
uslova za rad
- pridržavati se sigurnosnih odredbi pri radu u električnim pogonima
- provoditi mjere hitne pomoći u slučaju nesreće
P6.2: Električne - definirati električne veličine struja, napon i otpor i njihove jedinice
veličine i jedinice - objašnjavati uslove pod kojima struja teče u električnom strujnom krugu
- objasniti utjecaj električne struje, toplote, svjetla, magnetizam, hemijski utjecaj
- definirati električni rad i električnu snagu i njihove jedinice
- praviti razliku između istosmjerne i izmjenične struje
- opisivati greške kod električnih postrojenja i mjere zaštite
- izračunavati električni otpor za date mjerne vrijednosti U i I
- izračunavati električni rad i električnu snagu
- izrađivati električne spojeve na utičnoj ploči sa izvorom napona, potrošačima i
šalterima
- provoditi mjerenje struje i napona pomoću multimetra
P6.3: Ohmov zakon Osnovi elektrotehnike:
- crtati električne spojeve sa potrošačima u paralelnim i serijskim spojevima
- crtati dijagram strujnog napona sa krivuljama za različite otpore
42
- izvesti Ohmov zakon kao svezu između struje, napona i otpora
- predstaviti Ohmov zakon u dijagramu struje i napona
- definirati i utvrditi specifičan otpor i otpor provodnika
- specificirati uređaje za zaštitu od nadstruje kod električnih postrojenja i opisati
način njihovog funkcioniranja: rastalni osigurač, šalter za zaštitu vodova, zaštitni
razdvajač, zaštitna izolacija, šalter za zaštitu od strujnih grešaka
- objašnjavati binarne veze pomoću funkcionalne tabele: AND, OR, NOT, NAND,
NOR
- specificirati pneumatska postrojenja: stvaranje komprimiranog zraka, izvedba
kompresora, jedinica za preradu, cijevi, zaporni ventili
- opisivati sklop i način funkcioniranja cilindara i motora na komprimirani zrak
- razlikovati ventile prema njihovoj funkciji: višesmjerni ventili, zaporni ventili, tlačni
ventili, strujni ventili i navesti polja njihove upotrebe
- objasniti vrste djelovanje ventila i njihovu upotrebu: mehanički, pneumatski,
elektromagnetni
- izraditi pneumatske planove funkcioniranja i spojne šeme za date zadatke i crtati
i numerirati sastavne dijelove u skladu sa normama
- specificirati sastavne elemente elektropneumatske komande i plan strujnog toka
sa relejnim upravljanjem
- izraditi elektropneumatske planove funkcioniranja i spojne šeme za date zadatke
i crtati i numerirati sastavne dijelove u skladu sa normama
- vršiti proračune električnog rada i električne snage
- vršiti izračune specifičnog otpora i otpora provodnika
- vršiti vježbe i mjerenja vezana za specifičan otpor i otpor provodnika
- testirati uređaje za zaštitu od nadstruje kako bi se shvatio njihov način rada i
smisao njihove upotrebe
Ocjena uspjeha
43
Neophodni resursi
P6: Osnove elektrotehnike

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni dokumenti vezani Radni listovi, tehnički crteži, informacijski materijal, listovi za crtanje 1:1
za osnove elektrotehnike veličine A4

3. Stručni udžbenik o Stručna literatura o osnovama elektrotehnike 1:1
elektrotehnici
4. Ilustrativna građa Električni potrošači, multimetar, uređaji za zaštitu od nadstruje, u svrhu pokazivanja
posteri o nesrećama u električnim postrojenjima
2. Radni sto Utične ploče za elektrotehničke vježbe, električni sastavni dijelovi Jedna utična ploča za dva učenika
za vježbe na utičnim pločama, multimetar za vježbe mjerenja i
spojeva
3. Podjela alata
štampač
44
P7: Osnove tehnologije upravljanja i regulacijske
tehnologije – pneumatika i provjera i održavanje
hidrauličkih komandi
Objašnjenja vezana za pododjeljak P7.1
Uslijed automatizacije tehničkih postupaka, upravljačka i regulacijska tehnologija postaje sve

važnija. Obzirom da su komande postavljene na istim principima, bez obzira na vrstu
energije, upravljačke zadatke je moguće ispitivati prema istim karakteristikama.
Tok procesa upravljačkog ili regulacijskog zadatka se najprije bilježi grafički pomoću logičkih
planova, funkcijskih planova, dijagrama kretanja i koraka, itd. Na osnovu toga je onda
moguće izvesti spojnu šemu, koja je opet povezana sa dijagramom stanja.
Kako bi se shvatio način funkcioniranja pneumatskog postrojenja, neophodno je osnovno
znanje iz fizike, te posebno znanje o pritisku i njegovim jedinicama. Isto tako, prerađivač
plastike se mora baviti proizvodnjom komprimiranog zraka, odnosno kompresorskim
spojevima, skladištenjem komprimiranog zraka, jedinicama za njegovu proizvodnju, cijevima,
itd. Pored toga se analiziraju svi sastavni dijelovi pneumatskog upravljanja, cilindri, vrste
ventila, motori na komprimirani zrak, itd.
U matematici se definiraju vrste pritiska, odnosno apsolutni pritisak, nadpritisak i pritisak
zraka, te se uče jedinice pritiska, bar i Pascal. Za praktične zadatke se izračunava snaga
klipa pneumatskog cilindra za zadane pritiske.
Zatim se izrađuju struktura i osnovni spojevi pneumatike i konstruiraju pneumatski spojni
planovi za zadate praktične zadatke.
Kod praktične nastave se prave spojevi na utičnoj ploči pneumatskog štanda za zadate
zadatke i testira se njihov način funkcioniranja.
Objašnjenja vezana za pododjeljak P7.2
Obzirom da uslijed hidraulike i velikog pritiska u tehnologiji može doći do nastanka velikih
sila, hidraulički pogoni se često koriste za rad presa, stezanje izradaka, postupke vezane za
teške sklopove, itd. Kao sredstvo pritiska se koriste posebna hidraulička ulja koja posjeduju
posebna svojstva poput otpornosti na starenje, korozivne zaštite, zaštite od habanja, dobrog
ponašanja pri različitim temperaturama, itd.
Učenici se bave svojstvima i parametrima hidrauličkih ulja i definiraju viskoznost,

kompresivnost, učinak podmazivanja, tačku zapaljenja, itd. Utvrđuju vezu između viskoznosti
i temperature u dijagramu.
Prave razliku između različitih vrsta pumpi i objašnjavaju svojstva njihovog radnog učinka,
kao što je prostorna struja, pritisak i broj obrtaja. Također navode oblasti njihove upotrebe.
Nastavom su obuhvaćene i različite vrste ventila za pokretanje aktivatora, hidrocilindara i
45
hidromotora: višesmjerni ventili, ventili za zatvaranje, tlačni ventili, protočni ventili i
proporcionalni ventili. Učenici proračunavaju brzinu klipa kod date veličine prostorne struje
(Q) i opterećene površine klipa (A). Također utvrđuju sile klipa kod zadatih veličina pritiska.
U radionici učenici postavljaju hidrauličke spojeve prema planovima spojeva na utičnoj ploči i
pri tome koriste industrijske sastavne dijelove, ventile, manometar, hidrauličke cilindre, itd.
Testiraju hidrauličke spojeve i svoja saznanja bilježe na listovima protokola. Strogo se
pridržavaju odredbi za sprečavanje nesretnih slučajeva.
Učenici pomažu osoblju zaduženom za održavanje tokom radova održavanja i popravke
hidrauličkih postrojenja u poduzeću i na taj način se na sistematičan način uvode u
periodično održavanje, zamjenu hidrauličkog ulja, čišćenje filtera, zamjenu pokvarenih
komponenti, itd. Od posebnog značaja kod rukovanja hidraulikom je zaštita na radu. Uslijed
velikog pritiska može doći do opasnosti kod hidrauličkih postrojenja:
- curenje tlačne tečnosti kod visokog pritiska
- opasna kretanja mašina
- pucanje hidrauličkih crijeva
- opasnost od požara
- dolazak kože i očiju u kontakt sa hidrauličkim uljem
Shodno tome je neophodno poduzeti odgovarajuće mjere kod hidrauličkih postrojenja kako
bi se takve opasnosti spriječile.
Hidraulička ulja spadaju u opasne materije, te se stoga kod svakog hidrauličkog postrojenja
mora osigurati da ne može doći do curenja ulja u okoliš uslijed pukotina, pokvarene
hidrauličke komponente ili nestručnih montažnih radova. U vezi s ovim postoje primjenjive
zakonske odredbe o okolišu sa kojima se učenici moraju upoznati.
46
Osnove automatizacije
- specificirati sastavne dijelove upravljačkih lanaca: unos signala – prerada
signala – izvršenje naredbe
- praviti razliku između upravljačke i regulacijske tehnologije
- praviti razliku između veznog upravljanja i upravljanja toka
P7 Osnove tehnologije P7.1:Procesi upravljanja i - opisati funkcije reguliranja: kontrolirani odjeljak, regulacijska veličina,
upravljanja i reguliranja poređenje trenutnog i željenog stanja, regulator, podesiva veličina,
regulacijske regresijsko odstupanje
tehnologijepneumatik - razlikovati vrste regulatora i oblasti njihove upotrebe: diskontinuirani
a i provjera i regulator, kontinuirani regulator, I regulator, PI regulator, PID regulator
47
održavanje - razlikovati između analognih i digitalnih signala
hidrauličkih komandi - opisivati izvedbu odašiljača signala i njihovu upotrebu: šalter, dugme,
P7.2: Sastavni dijelovi isključenje kod hitnog slučaja
komandi i pneumatska - objasniti izvedbu i način rada senzora: induktivni, kapacitivni,
postrojenja i osnovni optoelektronski, magnetni i pneumatski senzori i svjetlosne prepreke
spojevi - razlikovati pritisak i jedinice pritiska: p, pe, pabs, pamb
- razlikovati jedinice pritiska, bar i Pascal
- vršiti proračune vezane za pritisak
- vršiti proračune vezane za Boyle-Mariottov zakon
- crtati šematski prikaz pneumatskog postrojenja
- izraditi simbole spojeva za pneumatske dijelove i njihovo propisno
obilježavanje
- crtati položajne nacrte, planove spojeva i dijagrame stanja za date
pneumatske upravljačke zadatke u skladu sa normama
- crtati položajne nacrte, planove spojeva i dijagrame stanja za date
elektropneumatske upravljačke zadatke u skladu sa normama
- izračunavati snagu klipa pneumatskog cilindra
- izračunavati djelotvornu snagu klipa pneumatskog cilindra uz datu
površinu klipa, prekomjerni pritisak i stepen učinkovitosti
- objasniti zašto se u svrhu pomjeranja teških tereta i izvođenja ujednačenih
P7.3:Osnove pokreta koriste sklopovi hidraulike, a ne pneumatike
elektropneumatskih - objasniti koja svojstva moraju posjedovati hidraulička ulja
komandi - definirati utjecaj promjene temperature na viskozitet ulja
- razlikovati između konstantnih pumpi i varijabilnih pumpi
- opisati konstrukciju i način rada različitih hidrauličkih pumpi: zupčastih
pumpi, krilnih pumpi, klipnih pumpi
P 7.4: Osnove hidraulike - definirati parametre hidrauličkih pumpi: prostorna struja, maksimalni
pritisak, maksimalni broj okretaja, učinkovitost
- kontrolirati sastavne dijelove i veličine posuda za ulje: pumpa sa
montažnom prirubnicom, filter za ulje, filter za čvrsta, tečna i gasna
zaprljanja, povratni ventil
- opisivati vrste ventila i njihovu funkciju: višesmjerni ventili, ventili za
zatvaranje, tlačni ventili, protočni ventili i proporcionalni ventili i njihovo
48
P 7.5: Sastavni dijelovi predstavljanje simbolima
hidraulike - objasniti funkciju i zadatke hidrauličkog spremnika
- objasniti konstrukciju i način rada hidrauličkog cilindra
- izračunati silu klipa hidrauličkog cilindra kod date površine klipa i pritiska
- izračunati brzinu protoka v (m/min) u uljovodima na osnovu prostorne
struje Q (m3/min) i površine poprečnog presjeka A (m2)
- razlikovati između laminarnih i turbulentnih strujanja
- objasniti postavljanje hidrauličkih cijevi (cijevi, crijeva) koje pogoduje
strujanju
- objasniti uobičajene cijevne zavrtnje i njihovu montažu: zavrtanj sa reznim
prstenom, zavrtanj za brzo zatvaranje
- objasniti način rada hidromotora i njegove sastavne dijelove
- čitati i tumačiti hidrauličke spojeve
- analizirati strukturu i način rada pneumatskih sastavnih elemenata
- testirati način funkcioniranja senzora
P 7.6: Hidraulički spojevi i - demontirati pneumatske cilindre i provjeravati njihovu pohabanost,
propusnost i dotrajalost
vrste upotrebe
- kontrolirati funkcioniranje pneumatskog postrojenja, odnosno kompresora,
jedinica za preradu, cijevi, manometara
- postavljati pneumatske spojeve prema šemama spojeva uz poštivanje
sigurnosnih propisa na utičnoj ploči pneumatskog štanda, testirati ih i
stavljati ih u pogon
- postavljati elektropneumatske spojeve prema šemama spojeva uz
poštivanje sigurnosnih propisa na utičnoj ploči pneumatskog štanda,
testirati ih i stavljati ih u pogon
- identificirati i eliminirati greške i kvarove kod pneumatskih i
elektropneumatskih sklopova
P 7.7: Izrađivati i testirati - nacrtati šematski prikaz hidrauličkog postrojenja
pneumatske i hidrauličke - izraditi spojne crteže za hidrauličke elemente i njihovo propisno
obilježavanje
spojeve na utičnoj ploči
- nacrtati položajne crteže, spojne šeme i dijagrame stanja za date zadatke
hidrauličkog upravljanja u skladu sa normama
- sastaviti hidrauličke spojeve prema spojnim šemama na utičnoj ploči
49
hidrauličkog štanda uz poštivanje sigurnosnih propisa, testirati ih i
pokretati ih
- identificirati i eliminirati greške i kvarove kod hidrauličkih sklopova
- pomagati osoblju zaduženom za
- održavanje kod radova održavanja i popravki
Ocjena uspjeha
Uspjeh učenika u okviru ovog polja učenja se ocjenjuje na osnovu kontrolnih radova, testova i u okviru praktične obuke posmatranjem na
radnom mjestu i provjere izradaka prema tehničkom crtežu. Pri tome se provjeravaju sposobnost učenja, sposobnost shvatanja, motivacija,
istrajnost, kvalitet rada i tempo učenja, a u oblasti ponašanja stav prema radu, pouzdanost, sposobnost komuniciranja, sposobnost rada u timu
i saradnja. Uspjeh u pojedinačnim predmetima određuju nastavnici za stručne predmete, a on može utjecati na opću ocjenu za polje učenja.
50
Neophodni resursi
P7:Osnove tehnologije upravljanja i regulacijske tehnologije – pneumatika i provjera i održavanje hidrauličkih komandi

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani za Radni listovi, tehnički crteži, informacijski materijal, listovi za crtanje 1:1
pneumatiku i veličine A4
elektropneumatiku
3. Stručna literatura o Stručna literatura o osnovama upravljačke tehnologije i pneumatike 1:1
upravljačkoj tehnologiji
4. Ilustrativna građa Pneumatski dijelovi, presječni modeli pneumatskih dijelova, posteri u svrhu pokazivanja

2. Radni sto Pneumatski štand sa utičnom pločom za vježbe vezane za

pneumatiku i elektropneumatiku, pneumatički cilindar, pneumatski
ventili, magnetni ventili, releji, crijeva, utični spojevi, manometri Utična ploča i set uređaja
Postrojenje za komprimirani zrak
Hidraulički štand sa setom uređaja (hidraulički cilindar, hidraulička
pumpa, posuda sa uljem, crijeva, ventili, itd.)
3. Podjela alata
štampač
51
P8: Izrada smjesa od plastičnih sirovina

Mnogi oblici plastike su nakon napuštanja reakcijskog kotla u praškastom obliku i u svrhu
boljeg prerađivanja ih je neophodno granulirati. Isto tako, ne posjeduju željena svojstva koja
zahtijeva klijent, poput boje, UV stabilnosti, teške zapaljivosti, itd., pa ih je stoga potrebno
pomiješati sa aditivima i bojama.
Pored toga, u okviru recikliranja se otpad od plastike, poput viška plastike, troske i defektnih
plastičnih dijelova, nastoji ponovo koristiti i stoga ga je neophodno usitnjavati, miješati i
granulirati; ovaj postupak se naziva izrada smjese (tzv. compounding). Krajnji proizvod ovog
postupka plastični granulat sitnih zrnaca koja jako dobro padaju. Praškasti materijal, s druge
strane, loše pada i može dovesti do fluktuacija tokom transporta.
Ovo polje učenja se fokusira na sve mjere pripreme koje su neophodne za proizvodnju
plastičnog granulata na osnovu kojeg se kasnije proizvode plastični artikli koji u potpunosti
posjeduju svojstva koja su zahtijevali klijenti.
Mjere pripreme se dijele u različite podsegmente:
a) Usitnjavanje: Otpadni proizvodi različitog sklopa se mehaničkim putem razbijaju i
usitnjavaju pomoću drobilica
b) Miješanje: Polazni materijali poput granulata, pijeska, praha, vlaknastih materijala,
tečnosti i koncentrata za bojenje se doziraju i miješaju
c) Plastificiranje: Plastični granulat različite granulacije, prah, pijesak, itd. se tope i dalje
se mijese
d) Granuliranje: Preliminarni plastični proizvod prolazi u ekstruderu kroz mlaznice u vidu
crijeva, a onda prolazi kroz vodu i hladi se. Crijevo se zatim naknadno siječe u
granulatoru i na taj način nastaje granulat.
e) Sušenje: Prevelika vlažnost granulata dovodi do problema pri preradi, tako da
sušenje mora uslijediti brzo. Pri tome se koriste različiti postupci sušenja.
Ovo polje učenja se također fokusira na normiranje plastike u skladu sa ISO1043-1. Obzirom
da u praksi postoji nepregledno veliki broj vrsta plastike, u nastavi se uče samo najčešće
vrste, bazni polimeri. Pri tome se koriste normirani kratki nazivi i oni se na odgovarajući
način dijele na termoplaste, duroplaste, elastomere i izvedene prirodne materijale. Polje
učenja se također bavi slovima za obilježavanje posebnih svojstava i šiframa za punila i
pojačivače. Učenici u svrhu informiranja dobijaju tehničke tabele na osnovu kojih se vidi
normiranje plastike. Tehnološke operacije, Praktična nastava
52
Nakon završetka polja učenja učenik je u stanju:
Tehnološke operacije i Praktična nastava:
- imenovati svojstva plastike koje moraju posjedovati plastični proizvodi da bi bili
upotrebljivi
- izabrati aditive koji osiguravaju stabilizaciju plastike kod prisustva UV zraka i starenja
P8.1: Mjere za - navesti aditive koje osiguravaju toplotnu stabilnost kod prerade, odnosno sprečavaju
P8: toplinsko razlaganje plastike kod brizganja
izmjenu i
Izrada smjesa od prilagodbu
- objasniti smisao i svrhu sredstava za zaštitu od plamena i lubrikanata
plastičnih - praviti razliku između topivih i netopivih bojila
svojstava - analizirati aditive po pitanju fiziološke sigurnosti i klasificirati ih, tj. poznavati zakonske
sirovina plastike odredbe i znati koji aditivi se moraju isključiti iz segmenta koji se tiče prehrambenih
namirnica, npr. kadmij, olovo, brom, halogeni, itd.
- poznavati razliku između izrade smjese (tzv. compounding) i pigmentnih disperzija (tzv.
masterbatch)
- razlikovati između koncentrata pigmenata, punila i aditiva
- opisati konstrukciju, sklopove i način funkcioniranja ekstrudera sa dvostrukim pužnim
vijkom u svrhu izrade pigmentnih disperzija
- objasniti konstrukciju i način djelovanja uređaja za doziranje: valjci i pužni vijak za
P8.2: doziranje
Komponente i - praviti razliku između volumetrijskih i gravimetrijskih uređaja za doziranje
sklopovi - izrađivati šematski prikaz uređaja za doziranje
postrojenja za - objasniti učinak vlage na granulat kod prerade u svrhu dobijanja plastičnog proizvoda
izradu smjesa od - opisivati različite sisteme sušenja i njihov način funkcioniranja: sušara, jednokomorna
plastičnih sušara sa toplim zrakom, sušara sa komprimiranim zrakom, sušara sa suhim zrakom
sirovina - izrađivati šematski prikaz sistema za sušenje
- objašnjavati smisao i svrhu postupaka za preliminarnu obradu plastificiranjem plastične
mase
- opisati plastificiranje praškaste, pjeskaste i granulatne plastične mase različitim
postupcima
53
- praviti razliku između kontinuirane i nekontinuirane plastifikacije
- praviti razliku između postupaka hladne i tople granulacije
- objašnjavati postupak hladne granulacije pomoću šematskog prikaza
- objašnjavati postupak tople granulacije pomoću šematskog prikaza
- opisivati mogućnosti skladištenja/pakovanja plastičnog granulata: vreća od 25 kg,
karton, industrijski spremnik od tkanine (tzv. bigbag) i silos
- objašnjavati uređaje za transport plastičnog granulata od industrijski spremnik od
tkanine ili silos do mašine za preradu
- klasificirati vrste plastike prema ISO 1043-1, uključujući njihove šifre i vrste (T, D, E, AN)
- objašnjavati slova koja se koriste u šiframa prema ISO 1043-1 za obilježavanje
posebnih svojstava
P8.3: Normiranje - objašnjavati slova za šifre i kratice za punila i pojačivače u skladu sa ISO 1043-2
plastičnih - prepoznavati plastiku na osnovu testa plutanja, testa gorenja, topivosti u otapalima,
granulata dodirivanja, zagrijavanja, urezivanja
NEDOSTAJE OCJENA USPJEHA
54
Neophodni resursi
P8. Izrada smjesa od plastičnih sirovina
artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani za Radni listovi, sheme izrade smjese, informacijski materijal, listovi za 1:1
izradu smjesa od plastike crtanje veličine A4, laboratorijski pribori i alati, hemikalije

3. Stručni udžbenik o tehnologiji Stručna literatura o tehnologiji plastičnih sirovina 1:1
plastičnih sirovina
4. Ilustrativna građa Uzorci za pokazivanje primjera pojedinih operacija rada u svrhu pokazivanja
2. Radni sto 2 m2/po učeniku

-Radna površina stolova. Po potrebi rad u laboratoriji.
3. Podjela alata Laboratorijski pribor. Uređaji.

štampač
55
P9: Kompjuterski potpomognuto 2D i 3D modeliranje i 3D
štampanje

Učenik se u svrhu daljeg učenja ovom polju obrazovanja može osloniti na svoje znanje i
vještine iz oblasti tehničkog crtanja iz prve godine obrazovanja. Učenici su već upoznati sa
normama crtanja, vrstama linija, jačinom crta, mjerama, tolerancijama, ortogonalnim
prikazom i perspektivnim prikazom, tako da je prelazak sa skiciranja i crtanja rukom na
upotrebu konstrukcijskog softvera za izradu tehničkih crteža lagan za učenike. Osnovni
preduslov za obrazovanje u ovom polju učenja je da učenici posjeduju osnovna znanja o
kompjuterskim aplikacijama iz prve godine obrazovanja.
U svrhu uvoda u kompjuterski potpomognuto konstruisanje, učenici porede način rada kod
crtanja rukom i pomoću pribora za crtanje sa kompjuterski potpomognutim modeliranjem na
površini za crtanje monitora pomoću tastature i miša. Oni identificiraju prednosti
konstruisanja na računaru i objašnjavaju zašto je mehanički crtaći aparat danas zastario.
Obrazovanje počinje uvođenjem u sistem kompjuterski potpomognutog 2D
konstruisanja. Pomoću 2D programa je moguće konstruirati plosnate objekte, npr. dijelove
od lima ili trodimenzionalne izratke na računaru. Učenici se upoznaju sa površinom za
crtanje i definiraju veličinu lista za crtanje. Biraju vrstu linija iz padajućeg menija, određuju
neophodne alate za skiciranje, poput linije, poligona, kruga, itd. i mjere njihove konstrukcije.
Kod prikaza presjeka koriste alate za šrafiranje, kada je to neophodno, primjenjuju funkciju
okruglih i linearnih modela, nakon izrade tehničkog crteža dodaju polje za oznaku i odlažu
svoj crtež u propisanom registratoru.
Obzirom da je obim primjene, broj funkcija i modula kod kompjuterski potpomognutog 3D
programa znatno sveobuhvatniji nego što je to slučaj kod 2D softvera, na odgovarajući
način je neophodno izdvojiti više vremena za uvježbavanje. Učenici se na početku bave
osnovnim načinom djelovanja i funkcijama 3D konstrukcije:
1. Izbor: 3D dio, 3D sklop ili tehnički crtež
2. Pregled korisničke površine sa upravljačkom opcijom, lista menija, traka sa
simbolima, traka za prikaz, traka statusa, padajući meniji i asistent za pretraživanje
3. Nacrt 2D skice uz korištenje alata za skiciranje i mjerenje
4. Modeliranje izdubljivanjem
5. Korištenje alata za modeliranje, poput asistenta za bušenje, skošenog ruba,
glačanje, kružnih i linearnih modela, itd.
6. Korištenje menija sklopova i spajanje nacrtanih dijelova
7. Izvođenje tehničkih crteža dijelova i sklopova
8. Simulacija kretanja i kontrola kolizije
9. Odlike koje se odnose na slobodne oblike, površine i strukture površina u boji
U svrhu konstruisanja dijelova od lima ili tankih kućišta od plastike, 3D CAD programi
posjeduju modul za limove, pomoću kojeg je moguće modelirati takve dijelove na lak i
efikasan način.
Tokom posljednjih godina se u svrhu brze izrade prototipa određenog dijela prije svega
nametnuo postupak 3D štampanja dijela koji je prethodno modeliran pomoću računara.
Ovaj postupak se također naziva ''brzo prototipiranje'' (tzv. rapid prototyping). Najčešće
56
prisutna vrsta postupka je tzv. FDM postupak (modeliranje topljenih depozita). U ovom
slučaju se materijal u obliku žice (filament) odmotava sa kalema i topi u mlaznici. Istopljena
plastika se nanosi u željenoj poziciji u vidu kapljica i učvršćuje se hlađenjem. Izrada tijela se
vrši u vidu redova na radnom nivou, a zatim se radni nivo blago pomiče ka dolje i rad se
nastavlja po redovima, tako da izradak nastaje sloj po sloj. Debljina slojeva zavisi od slučaja
primjene i željene kvalitete površine, a može iznositi između 0,025 i 1,25 mm. Odgovarajući
vidovi plastike su PE, PP, PA i ABS, dakle termoplastične vrste plastike.
Učenici se bave komponentama štampača i istražuju njihov način funkcioniranja. Instaliraju
softver za štampanje i pogonski uređaj, kalibriraju i testiraju štampač. Rade sa programom
za konverziju kako bi promijenili CAD datoteke u standardni format, odnosno STL format koji
dozvoljava štampanje. Učenici nakon okončanja svih pripremnih aktivnosti provode probno
štampanje i provjeravaju svoje rezultate: mjere, površine, geometrije. Oni provode sve
radnje održavanja štampača u skladu sa propisanim procedurama održavanja proizvođača
štampača i njeguju i čiste štampač nakon završetka rada štampanja.
57
Učenik je nakon završetka polja u stanju:
Tehnološke operacije i Praktična nastava:
P9: Kompjuterski P9.1: Osnove - razgovarati o prednostima i nedostacima kompjuterski potpomognutog konstruisanja u
potpomognuto 2D konstruiranja odnosu na tehničko crtanje rukom
i 3D modeliranje i pomoću - definirati uobičajene segmente primjene 2D CAD softverskih programa
3D štampanje kompjuterski - pokrenuti 2D CAD softver pomoću odgovarajućeg slijeda koraka u meniju
- identificirati i koristiti trake menija, trake sa simbolima i traku za status na korisničkoj
potpomognutog
površini 2D CAD sistema
2D softvera - odabrati neophodne vrste linija za konstruisanje iz padajućeg menija, poput pruga,
linija, utora, šara, crtica i tačaka, tačaka
- odabrati zatvorene linije iz padajućeg menija neophodne za konstruisanje, poput
kvadrata, poligona, kruga, elipse, itd.
- praviti razliku između različitih mogućnosti mjerenja elemenata crtanja i klasificirati ih
prema uobičajenim načinima upotrebe
- izabrati veličinu lista za crtanje i mjerilo crtanja za tehnički crtež
- izrađivati plosnate izratke u 2D uz pomoć tehničkih crteža, npr. dijelove od lima, mjeriti
ih i obilježavati ih
- konstruirati i mjeriti izratke u ortogonalnom prikazu (prednji prikaz, prikaz sa strane,
prikaz odozgo)
P9.2: Izrada - crtati poprečne prikaze prizmatičnih i cilindričnih tijela sa šrafurama
tehničkih crteža - konstruirati izratke sa kružnim modelom, npr. obod sa rupama raspoređenim u
pomoću 2D CAD polukrugu
sistema - preslikavati elemente crteža preko optičke ose
- linearno kopirati elemente crteža na jednoj osi (linearna mustra) u jednom ili dva
pravca
- inkorporirati polja za oznaku u tehnički crtež
- primjenjivati dodatne funkcije, poput poravnavanja, zaokruživanja, produženja,
skošenih rubova, itd. u tehničkom crtežu
- smisleno sortirati registrator za tehničke crteže i propisno arhivirati datoteke
58
- identificirati prednosti 3D CAD konstrukcijskog programa u odnosu na 2D program
koje se ističu
- započeti radnu sesiju sa slijedom na meniju start – program – 3D CAD
- odabrati dugme ''dio'' iz menija dio / sklop / crtež
- identificirati komponente korisničke površine i opisati njihove funkcije: trake sa
simbolima, traka menija, opcija za naloge, upravljačka opcija, opcija prikaza, grafički
segment, traka za status
- izabrati odgovarajući nivo na početku konstruiranja
P9.3: Osnove - postaviti skicu u koordinate i započeti 2D skicu kao osnovnu odliku
konstruisanja - izraditi 2D skicu kao osnovnu odliku za prizmatično ili cilindrično tijelo
pomoću CAD 3D - služiti se alatima za skiciranje poput: srednje linije, pune linije, kruga, poligona,
softvera preslikavanja, poravnanja, žlijebova, skošenog ruba, itd.
- konstruirati 3D model na osnovu 2D skice putem linearnog ekstrudiranja kod
prizmatičnih tijela, odnosno putem rotacije kod cilindričnih tijela
- dalje obrađivati 3D model pomoću linearnih presjeka, skošenih rubova, žlijebova, itd.
- koristiti komande za bušenje u svrhu bušenja, izrade koničnih otvora i navoja
- naknadno obrađivati odlike pomoću njihovog odabira u upravljačkoj opciji
- modelirati tanke elemente, poput dijelova od lima, upotrebom trake sa simbolima za
lim
- preslikavati komponente, raspoređivati komponente u vidu kruga ili linearno pomoću
odlike linearni model komponenti
- sastavljati sklopove od prethodno nacrtanih dijelova
- vršiti simulacije kretanja i provjere kolizije
- izraditi prikaz eksplozije
- izvoditi tehnički crtež (trodimenzionalni) iz 3D modela
- ubacivati presjeke, kada je to neophodno
- ubacivati mjere, obilježavati, unositi znakove za površinu, polje za oznaku, itd.
- pravilno sačuvati konstrukcije
- klasificirati postupke brzog prototipiranja: stereo litografija (SL), selektivno lasersko
sintranje (SLS), modeliranje topljenih depozita (FDM) i modeliranje pomoću više
mlazova (MJM), objašnjavati njihov osnovni način rada i polja primjene
- objašnjavati pojedinačne komponente 3D štampača za FDM postupak (modeliranje
P9.4: Modeliranje topljenih depozita) i njihovu funkciju: kalem sa filamentom, displej i SD kartica
izradaka i izrada
59
tehničkih crteža (memorijska kartica), pogone za X,Y i Z osu, sto za štampanje sa zagrijanom pločom
pomoću 3D-CAD za štampanje, glavom sa mlaznicama, grijačima i uređajem za pomicanje filamenta,
softverom za 3D štampu i pogonskim uređajem
- opisivati način rada 3D štampača prema FDM postupku (modeliranje topljenih
depozita)
- podešavati 3D štampač za štampanje: kalibrirati ose, podešavati izlaz filamenta, vršiti
osnovno podešavanje, nivelirati radni sto priključiti 3D štampač na kompjuter
- konvertirati CAD datoteke u SL format koji se može štampati
- provoditi testove i štampati dijelove
- čistiti ploču za štampanje nakon svakog postupka štampanja
- provodi postupke održavanja u skladu sa uputama za korištenje proizvođača
P9.5: Osnove 3D
štampanja
P9.6: Izrada
izradaka pomoću
3D štampača
60
61
Neophodni resursi
P9: Kompjuterski potpomognuto 2D i 3D modeliranje i 3D štampanje

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani za Radni listovi, informacijski materijal, listovi za crtanje A4 1:1
2D i 3D CAD sisteme i 3D Kopije uputa za upotrebu 3D štampača
štampanje (brzo
prototipiranje)
2. Knjiga sa tabelama Tehničke tabele i formule 1:1
3. Stručna literatura Stručna literatura o 2D i 3D CAD konstruisanju i 3D štampanju 1:1
4. Sredstva za ilustraciju Šablonski crteži 2D i 3D konstrukcija u svrhu pokazivanja

Primjeri odštampanih dijelova od plastike
1. Učionica Tabla, kompjuter sa instaliranim 2D i 3D softverom, 3D štampač sa 2 m2/po učeniku
priborom, internet priključak, štampač, projektor
2. Radni sto Radni sto. Rad u laboratoriji, ukoliko je to potrebno. 2 m2/po učeniku
štampač
62
P10: Izrada poluproizvoda, profila, crijeva i folija
ekstrudiranjem
Objašnjenja vezana za polje učenja P10

Kod ekstrudiranja se plastika stalno topi i izlazi kroz mlaznicu koja joj ujedno daje oblik.
Zatim se plastika hladi, tako da nastaju poluproizvodi poput profila, ploča ili folija. Izlazni
kapaciteti pri tome mogu iznositi više od 1.000 kg/h. Ekstruder sa jednim pužnim vijkom u
pravilu stavlja na raspolaganje plastiku u vidu granulata koji može da pada.
U svrhu prerade praškastih vrsta plastike koje su osjetljive na toplotu, kao što je npr.
polivinilhlorid, koristi se ekstruder sa duplim protusmjernim pužnim vijkom (vidi također P8:
Izrada smjesa od plastičnih sirovina tzv. compounding)
Za razliku od izrade dijelova od plastike, koji se proizvode pomoću procesa koji nisu
kontinuirani, kod ekstrudiranja profila, polugotovih proizvoda, folija, itd. se radi o
kontinuiranom procesu, odnosno ekstruder sa jednakom brzinom transportira plastičnu masu
kroz pojedinačne komponente postrojenja.
Učenici analiziraju sklop postrojenja za ekstrudiranje i objašnjavaju zadatke i funkciju
pojedinačnih komponenti postrojenja. Bave se vrstama ekstrudera i opisuju različite izvedbe
pužnih vijaka. Pri tome se fokusiraju na konstrukciju pužnog vijka i opisuju konstrukciju i
funkciju različitih zona: ulazna zona, kompresiona zona, izlazna zona i dio za miješanje. Uče
o nomenklaturi pužnog vijka i određuju odnos dužine i promjera pužnog vijka. Pored toga
opisuju postupak topljenja kroz koji prolazi plastični granulat, od ulaznog dijela u pužni vijak
do izlaska istopljenog materijala iz alata za oblikovanje.
Učenici se bave ekstruderom sa duplim pužnim vijkom, prave razliku između ekstrudera sa
duplim protusmjernim i istosmjernim pužnim vijkom i opisuju njihovu građu i princip rada.
Analiziraju se sklopovi i način funkcioniranja alata za ekstrudiranje i njihovih komponenti,
poput: probojca, pinole, profilnog alata, itd. Zatim se bliže posmatraju uređaji koji slijede iza
njih i opisuje se njihova konstrukcija i princip rada.
Kada se uslovi za određeni profil plastike ne mogu pokriti samo jednim alatom, onda je
moguće spojiti istopljene mase različitih vrsta plastike u jednom alatu i na taj način proizvesti
višeslojni proizvod od plastike. Uobičajeni i isplativi postupak za ovu svrhu je
koekstrudiranje. U alatu za koekstrudiranje se spajaju različiti istopljeni materijali i proizvodi
se višeslojni proizvod od plastike. Proizvedeni ekstrudati se zatim moraju podvrgnuti kontroli
kvalitete, moraju se identificirati eventualne greške i defekte i osigurati njihovo eliminiranje.
63
Tehnologija obrade i Praktična nastava:
P 10: Izrada P 10.1: Osnove - definirati postupak ekstrudiranja

- navesti područja u kojima se koristi ekstrudiranje
poluproizvoda, ekstrudiranja - praviti razliku između postupka ekstrudiranja u svrhu izrade smjesa i postupka
profila, crijeva i ekstrudiranja u svrhu izrade polugotovih proizvoda (profila, crijeva, ploča, folija, itd.)
folija - praviti razliku između različitih vrsta postrojenja za ekstrudiranje: horizontalnog za
ekstrudiranjem izradu profila i vertikalnog za puhane folije
- navesti sklopove ekstrudera sa jednim pužnim vijkom
- objasniti zadatke i postupke u ekstruderu za plastificiranje: ulazna zona,
kompresiona zona, izlazna zona, dio za miješanje
- navesti osnovnu građu pužnog vijka i njegovu nomenklaturu
P 10.2: Vrste - definirati omjer dužine i promjera pužnog vijka i uporediti sa iskustvenim
ekstrudera vrijednostima iz tehničkih tabela
- utvrditi dužinu ulazne zone L1, dužinu kompresione zone L2 i dužinu izlazne zone L3 i
uporediti ih sa iskustvenim vrijednostima iz tehničkih tabela
- razlikovati između pužnog vijka sa tri zone, barijernog pužnog vijka i vijka za odvod
gasova i opisati njihov princip rada
- objasniti konstrukciju cilindra za plastificiranje i postupak topljenja plastične mase
- opisati sklopove ekstrudera sa duplim pužnim vijkom i njihova polja upotrebe
- praviti razliku između ekstruder sa duplim protusmjernim i istosmjernim pužnim
vijkom
P 10.3: Naknadni - objasniti mehanizam kretanja duplog protusmjernog pužnog vijka kroz različite zone
uređaji kod (predkompresiona zona, zona visoke kompresije, zona za odvod gasova, zona
mjerenja)
postrojenja za - klasificirati alate za ekstrudiranje u: probojac, pinolu, sitasti alat, alat za puhane folije
ekstrudiranje - objasniti sklop ekstruzionog alata, njihova polja upotrebe i principe rada
- navesti naknadne uređaje: odjeljak za kalibriranje, odjeljak za hlađenje, uređaj za
skidanje, uređaj za odvajanje i uređaj za namotavanje crijeva
64
- opisati posebne uređaje i njihovu funkciju: uređaj za obilježavanje, uređaj za
graviranje, uređaj za rezanje, uređaj za mjerenje debljine stijenki, uređaj za mjerenje
nepropusnosti, uređaji za rukovanje.
- analizirati greške i defekte na materijalu koji izlazi iz ekstrudera (balonići, oštećenja
boje, bore, zaprljanja, itd.) i njihove uzroke, te davati prijedloge za eliminiranje
grešaka
- vršiti provjeru kvalitete materijala koji izlazi iz ekstrudera, poput mjera, geometrije,
boje i površine, te popunjavati protokol o provjeri
- pomagati mehaničaru prilikom podešavanja postrojenja za ekstrudiranje za novi
proizvod
- navoditi mjere za sprečavanje nesreća na radu prilikom transporta i montaže teških
alata i dijelova postrojenja
OCJENA USPJEHA NEDOSTAJE
65
66
P10: Izrada poluproizvoda, profila, crijeva i folija ekstrudiranjem
artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani Radni listovi, sheme izrade smjese, informacijski materijal, listovi 1:1
za izradu smjesa od plastike za crtanje veličine A4, laboratorijski pribori i alati, hemikalije

3. Stručni udžbenik o Stručna literatura o tehnologiji plastičnih sirovina 1:1
tehnologiji plastičnih sirovina
4. Ilustrativna građa Uzorci za pokazivanje primjera pojedinih operacija rada u svrhu pokazivanja
projektor
-Radna površina stolova. Po potrebi rad u laboratoriji.
3. Podjela alata Laboratorijski pribor. Uređaji.

štampač
Neophodni resursi
67
P11: Tehnološki postupci prerade plastike
P 11.1 Izrada dijelova od duroplastike kalupnim prešanjem
Objašnjenja vezana za pododjeljak P 11.1
Dijelovi od duroplasta se izrađuju prešanjem. Za razliku od termoplastičnih dijelova, oni se

pod utjecajem toplote ne razmekšavaju. Takvi dijelovi su, na primjer, potrebni kod dijelova
šaltera u elektrotehnici, razvodnih kapa kod automobila, drški tava, itd.
Jedna od prednosti kod duroplastičnih dijelova je činjenica da su sirovine za izradu jeftinije
nego u slučaju termoplasta. Kod prešanja dijelova se masa puni u prethodno zagrijan alat
koji se sastoji od gornjeg i donjeg upusta. Zatvaranjem polovina alata se vrši pritisak na
sirovu masu. Utjecaj temperature i pritiska dovode do plastificiranja mase, odnosno do toga
da ju je moguće mijesiti i da ona u potpunosti ispunjava zatvorenu prazninu kalupa. U
zatvorenom i zagrijanom alatu sada dolazi do stvrdnjavanja, odnosno do umrežavanja
lanaca molekula. Nakon potpunog stvrdnjavanja, kalup se otvara i moguće je izvaditi
izradak.
Ovaj proces se odvija u pojedinačnim fazama i ciklusima, a različitim mjerama je moguće
skratiti vrijeme ciklusa. Dostavni oblici masa za oblikovanje se mogu staviti na raspolaganje
sa različitom granulacijom i oblikom korita, zavisno od potreba i načina doziranja.
Pritisak tokom prešanja za određeni dio se računa na osnovu sile zatvaranja prese, vrste
plastike i projicirane površine dijela i treba odgovarati vrijednostima koje se mogu pronaći u
tehničkim tabelama. I temperiranje alata se može pronaći u tehničkim tabelama.
Treba voditi računa o tome da je masu za oblikovanje neophodno prethodno zagrijati i sušiti,
kako bi se udio vlage u masi sveo na minimum.
Učenici se bave različitim konstrukcijama alata za prešanje i njihovim sastavnim dijelovima.
Zagrijavanje alata se može vršiti pomoću električnih traka za zagrijavanje ili grijaćih patrona.
Pomoću ugrađenih termalnih elemenata se mjeri trenutna temperatura alata i povećava ili
smanjuje na željenu temperaturu pomoću regulatora grijanja.
Učenici uče propisno montiranje alata u presu i pri tome vode računa o pravilnom slijedu
koraka montaže. Nakon montiranja alata u presu i podešavanja svih parametara se izrađuju
prvi dijelovi i analizira se prisustvo eventualnih grešaka. Pri tome se pravi razlika između
grešaka materijala, površina, izrade i strukture. Ukoliko se javljaju greške, istražuju se uzroci
i vrši se njihovo uklanjanje na odgovarajući način.
Dijelovi se kontroliraju u skladu sa odgovarajućim planovima provjere i podaci se bilježe u
protokolima za provjeru. Pri tome se razlikuje stopostotna kontrola i kontrola slučajnim
uzorkom.
68
P 11.2 Izrada šupljih dijelova oblikovanjem puhanjem
Objašnjenja vezana za pododjeljak 11.2

Oblikovanje puhanjem omogućava izradu šupljih dijelova u velikim količinama, pri čemu se
spektar izrade kreće od malih plastičnih flaša za medicinske proizvode, preko flaša za
deterdžente, flaša za vodu, kanistera za ulje, do velikih posuda od 10,000 litara.
Tokom puhanja razlikujemo između dva postupka:
a) Oblikovanje puhanjem – pri tome se putem postupka brizganja izrađuju predoblici,
koji se naknadno ponovo zagrijavaju, a zatim se napuhavaju do nastanka flaša u
kalupu za napuhavanje mašine za napuhavanje. Ovaj postupak ima nekoliko
prednosti. Tokom istog ne nastaje višak plastike na grlu i dnu, moguće je postići tanje
stijenke uz dobra svojstva čvrstoće, a time i vrlo isplativ postupak izrade.
b) Oblikovanje puhanjem putem postupka ekstrudiranja – ekstruder vrši transport i
plastificira plastični granulat koji se po izlazu iz mlaznice pretvara u crijevo. Dvije
polovine kalupa ga obuhvataju, a zatim u crijevo ulazi igla za napuhavanje i crijevo
se napuhuje pomoću komprimiranog zraka. Uslijed komprimiranog zraka crijevo se
napuhuje, prijanja na zid kalupa, hladi se i na taj način nastaje šuplje tijelo.
Učenici se bave mašinama za oblikovanje puhanjem i njihovim sklopovima, a posebno

strukturom različitih glava crijeva. Nastavom su obuhvaćene i glave za koekstrudiranje,
pomoću kojih je moguće izrađivati šuplja tijela koja se sastoje od nekoliko različitih vrsta
plastike.
Fokus je na jedinici za zatvaranje, kod koje se obje polovine kalupa u pravilu pomjeraju
istovremeno, a snaga blokiranja kod postupka napuhivanja većinom proizilazi iz hidrauličkog
zatvaranja. Prilikom oblikovanja puhanjem treba voditi računa o odvodu zraka iz kalupa,
odnosno kod napuhivanja crijeva u kalupu ne smije doći do nastanka mjehurića zraka
između šupljeg tijela i zida kalupa; zraku se mora omogućiti izlazak primjenom
odgovarajućih mjera.
Obzirom da se šuplja tijela poput flaša za vodu većinom proizvode u velikim količinama i
često koriste samo jednom, ponovna upotreba sirovina igra važnu ulogu. U slučaju čistoće
plastike ponovna upotreba je moguća bez problema. Međutim, ukoliko se šuplje tijelo sastoji
od nekoliko slojeva različitih vrsta plastike, priprema je problematična, odnosno od
pomiješanih vrsta plastike je moguće izrađivati samo proizvode kod kojih ne postoje strogi
kvalifikacijski uslovi.
Tokom proizvodnje se vrši kontrola šupljih tijela u skladu sa planovima provjere, a podaci se
bilježe u protokole provjere. Pri tome se pravi razlika između stopostotne kontrole i kontrole
metodom slučajnog uzorka.
69
P 11.3 Izrada dijelova laminiranjem

Dijelovi koji se izrađuju laminiranjem su takozvani kompozitni materijali koji se sastoje od
plastične matrice u koju su inkorporirana vlakna za ojačavanje. Kao materijal za matricu se
pretežno koriste duroplasti. Dijelovi od kompozitnih materijala posjeduju svojstva koja se
ističu, imaju malu težinu, veliku čvrstoću i jačinu i stoga ih se koristi za dijelove u
zrakoplovstvu i astronautici, za autodijelove, brodske dijelove, podzemne spremnike, elise
ventilatora, generatore vjetroenergije, sportske uređaje, itd.
Princip pojačavanja laminata se sastoji od toga da se u smolu matrice inkorporiraju vlakna
za ojačavanje, pri čemu nastaje kompaktan kompozitni materijal. Pri tome se prvenstveno
mogu koristiti staklena vlakna, karbonska vlakna i aramidska vlakna. Vlakna za jačanje se
mogu prerađivati postupcima prerade tekstila u svrhu dobijanja jednodimenzionalnih,
dvodimenzionalnih ili trodimenzionalnih tekstilnih struktura (tkanina, tkanje, vuna, roving ili
podloge).
Učenici definiraju moguće smole za matricu, poput UP, VE i EP, i objašnjavaju funkciju
reakcijskih sredstava koja se dodaju, poput otvrđivača, katalizatora i inhibitora. Opisuju
reakciju stvrdnjavanja na osnovu dijagrama temperature i vremena stvrdnjavanja i definiraju
stručne termine poput vremena zagrijavanja, vremena vezivanja, tačke vezivanja.
Učenici dijele materijale za jačanje u staklena vlakna, karbonska vlakna, vektran vlakna i
aramidska vlakna i opisuju njihova svojstva i oblike dostave. Zavisno od primjene, vlakna za
jačanje se prerađuju u snopove vlakana (roving) ili konce vlakana, a također se od snopova
vlakana izrađuju podloge ili tkanine, kao što je to uobičajeno u industriji tekstila.
Odabir odgovarajućeg postupka za izradu laminata zavisi od različitih faktora, kao što je npr.
geometrija dijelova, broj komada i uslovi vezani za kvalitet proizvoda. Svaki postupak
oblikovanja ima specifična svojstva. Tu spada oblik, veličina dijelova, debljina njegovih
stijenki i složenost izrade.
Razlikujemo između različitih postupaka oblikovanja, kao što je npr. ručno laminiranje,
laminiranje pomoću autoklava, prešanje, namotavanje, brizganje vlakana.
U radionici se rade praktične vježbe ručnog laminiranja. U tu svrhu se na raspolaganje
stavlja negativni kalup od drveta, metala ili gipsa. Zatim se planira tačan slijed pojedinačnih
radnih koraka: nanošenje sredstva za razdvajanje na kalup, nanošenje sloja gela (fini sloj),
priprema materijala za jačanje pravilnim slijedom i geometrija dijela, izrada i miješanje
mješavine smole za laminiranje, postupak laminiranja, stvrdnjavanje, naknadna obrada.
Tokom rada je neophodno voditi računa o dobroj prozračenosti radnog mjesta, a otpatke od
smole je neophodno odložiti u skladu sa važećim propisima o zaštiti okoliša. Kod
konstrukcije laminata treba voditi računa o izradi dijelova od odgovarajućih sirovina, uz
ravnomjernu debljinu stijenki, ojačanja, komponente koje se umeću kao rubna ojačanja,
zaobljene rubove umjesto oštrih rubova, alat za vađenje izradaka itd.
70
P 11.4 Izrada dijelova od kaučuka

Pod kaučukom podrazumijevamo elastične polimere (elastomere) od kojih se proizvode
drugi proizvodi od gume putem daljih hemijskih tretmana. Završni proizvod je prirodni kaučuk
koji se dobija od mliječnog soka, lateksa, tropskog drveta kaučuka. Ovaj mliječni sok koji se
dobija iz kore drveta sadrži 25% do 30% kaučuka u tečnom obliku. Hemijskim postupkom
koagulacije se iz lateksa dobija kaučuk. Kaučuk dobijen na takav način je vlažan i
nehomogen i neophodno ga je sušiti i valjati, kako bi se pripremio za dalju preradu. Dalja
prerada sirovog kaučuka se odvija u tri koraka:
- izrada mješavine kaučuka prema receptu i planu miješanja
- oblikovanje elastomera
- vulkanizacija
Kako bi se zadržale posebne odlike kasnije gume, izrađuje se plan miješanja, odnosno
osigurava se pravi omjer punila koja se zatim tokom postupaka miješanja dodaju u matricu
kaučuka. Za miješanje na raspolaganju stoje brojne mašine: mašine za miješanje, rotori,
valjci. U slučaju brojnih tehničkih upotreba, npr. transportnih traka, guma, klinastih
remenova, itd., neophodno je inkorporirati tkaninu ili čelične žice u kaučuk. Ovaj postupak se
naziva gumiranje.
U pogonu kalandra je moguće profilirati glatki kompozitni kaučuk, prugasti ili pločasti kaučuk,
odnosno izrađivati kaučuk sa žlijebovima, tačkicama ili profilima. Kako bi se pretežno
plastični kaučuk pretvorio u oblikovno stabilan i elastičan proizvod od gume, neophodna je
vulkanizacija. U tu svrhu je neophodno zagrijati kaučuk na određenu temperaturu (otprilike
140°C – 200°C), podvrgnuti dio od kaučuka pritisku i dodati sredstvo za vulkanizaciju,
većinom sumpor. Uslijed vulkanizacije dolazi do sveobuhvatnog umrežavanja lanaca
molekula, a materijal na taj način postaje elastično gumen i neosjetljiv na toplotu. Ovaj
postupak se naziva toplotna vulkanizacija. Vulkanizacijom se kaučuk pretvara u proizvod od
gume.
Pored toplotne vulkanizacije također postoje i dodatni postupci vulkanizacije, poput
vulkanizacije u sonoj kupelji i hladne vulkanizacije.
Praktična nastava obuka vezana za polje učenja 15 u oblasti izrade dijelova od kaučuka se
mora odvijati u poduzeću, s obzirom na to da opremanje škole skupim mašinama za
proizvodnju proizvoda od gume nema smisla. Stoga se u školi predaje stručna teorija, a
posjetama poduzećima u industriji kaučuka i gume je moguće dopuniti stručno znanje
učenika kroz praktičnu nastavu.
71
P 11.5 Izrada dijelova postupkom toplinskog oblikovanja

Toplinsko oblikovanje, koje se također naziva vakumsko duboko vučenje termoplastičnih
vrsta plastike, predstavlja vrlo povoljan postupak za izradu kada, čaša, posuda, pakovanja i
sl. od poluproizvoda u vidu ploča (s>1,5mm) ili folija (s<1,5mm). Ovaj postupak se može
uporediti sa hladnim vučenjem metala, uz razliku da se polazni materijal mora zagrijati na
temperaturu na kojoj se vrši oblikovanje.
U praksi se plastične ploče ili folije najprije zagrijavaju pomoću infracrvenog grijača sve dok
ih ne postane moguće oblikovati, a onda se pomoću vakuma uvlače u temperirani kalup u
kojem sirovina poprima tačne konture kalupa. Prije nego što se proizvod može izvaditi,
neophodno ga je ohladiti upuhivanjem komprimiranog zraka. Nakon vađenja se obrađuju
rubovi izratka i buše dodatne neophodne rupe ili otvori.
Ukoliko je potrebno preoblikovati deblje ploče, koristi se postupak oblikovanja vučenjem. U
ovom slučaju se zagrijana plastična ploča preša u kalup pomoću komprimiranog zraka, gdje
se hladi, a zatim ju je moguće izvaditi.
Toplinsko oblikovanje se također može koristiti za utiskivanje, izradu šara, struktura i slično
na površini.
Kod konstrukcije alata za preoblikovanje je neophodno voditi računa o tome da su bočni
zidovi blago ukošeni, da promjeri uglova iznose najmanje 1.5 debljine poluproizvoda i da
postoji dovoljan broj kanala za odvođenje zraka u svrhu njegovog brzog isisavanja. Kao
sirovine za alate za preoblikovanje se kod manjih proizvodnih količina koristi drvo javora ili
bukve sa finim porama. Kod većih količina i kada je potrebna veća čvrstoća su prikladni alati
od čeličnih legura.
S obzirom na to da samo proizvodna poduzeća posjeduju postrojenja za toplinsko
oblikovanje u svrhu izrade velikih količina vučenih dijelova, praktična nastava u školi je
ograničena na oblikovanje savijanjem cijevi pomoću uređaja za savijanje, zaobljavanje ivica
ploča, izvijanja i udubljivanja krajeva cijevi i ručno oblikovanje pod pritiskom pomoću žiga.
Pri tome se plastika zagrijava do temperature potrebne za preoblikovanje pomoću
upuhivanja toplog zraka.
72
73
Tehnološki postupci:
- poznavati opće razlike kod izrade termoplastičnih dijelova i duroplastičnih dijelova
- navoditi uobičajene primjere primjene duroplastičnih dijelova i objasniti zašto je ovaj
P 11: P11.1: izbor materijala pravilan
Tehnološki Izrada dijelova - navesti cikluse i ciklusno vrijeme procesa:
postupci od duroplastike a) vrijeme doziranja mase ili uložne komponente
prerade kalupnim b) vrijeme prozračivanja (izlazak prisutnih gasova prije stvrdnjavanja)
c) vrijeme stvrdnjavanja
plastike prešanjem d) vrijeme vađenja
e) vrijeme čišćenja kalupa
- predlagati mjere za skraćenje ciklusnih vremena
- razlikovati između težinskog i volumenskog doziranja
- objašnjavati posljedice prevelikog ili premalog doziranja
- izraditi dijagram za vrijeme zatvaranja i prozračivanja (udar prese (s) u odnosu na
vrijeme (t))
- navoditi mjere za izlazak gasova, ''prozračivanje kalupa''
- izraditi dijagram koji prikazuje zavisnost vremena stvrdnjavanja od debljine stijenki
- razlikovati između nedovoljnog i pretjeranog stvrdnjavanja i analizirati njihove
posljedice
- izračunavati pritisak prešanja u zavisnosti od sile blokiranja prese; Fz (N) i
projicirane površine dijela, A (cm2)
- razlikovati između postupaka preliminarnog zagrijavanja mase i opisivati njihovu
primjenu, prednosti i nedostatke
- objasniti osnovnu strukturu alata za prešanje i funkciju pojedinačnih komponenti
- navesti materijale koji se koriste za žig i upušteni umetak i objasniti nužnost tvrdog
hromiranja
- objasniti zagrijavanje alata pomoću grijaćih patrona i traka za zagrijavanje i
podešavanje temperature pomoću regulatora topline
- propisno montirati alat za prešanje u presu i pridržavati se tačnog slijeda koraka kod
74
montaže
- pravilno podesiti krajnji šalter za putanju udaranja prese
- istraživati uzroke grešaka tokom prešanja i izraditi mogućnosti za njihovo
eliminiranje, npr. izmjenom parametara
- praviti razliku između vrsta presa i automata za prešanje prema obliku postolja i
prenosu snage i opisati način njihovog funkcioniranja i primjenu
- navesti metode naknadne obrade duroplastičnih dijelova, npr. odstranjivanje viškova
- čistiti šupljinu kalupa po potrebi
- provjeravati dijelove prema uputama za kontrolu: tačnost mjera, struktura površina,
oblik, boja, jačina stijenki, itd.
- razlikovati između stopostotne kontrole i kontrole metodom slučajnog uzorka
- izrađivati protokol provjere u skladu sa propisima poduzeća

- Objasniti osnovne razlike između oblikovanja puhanjem (prethodno napuhivanje
P 11: predoblika) i ekstruzionog oblikovanja puhanjem
P 11.2: - Navesti odgovarajuće vrste plastike za oblikovanje puhanjem (PVC, PET, PP) i istaći
Tehnološki Izrada šupljih prednosti ovog postupka
75
postupci dijelova - Objasniti postrojenje za oblikovanje puhanjem i njegove komponente (sklopove), kao
prerade oblikovanjem i njihove funkcije
- Objasniti strukturu postrojenja za ekstruziono puhanje, njegove sklopove i funkcije
plastike puhanjem - Objasniti različite izvedbene oblike postrojenja za ekstruziono puhanje
- Razlikovati između stalno izlazećih predoblika (crijevo) i diskontinuiranih oblika kod
oblikovanja puhanjem
- Klasificirati različite izvedbene oblike glava za crijevo (glava za preusmjeravanje,
akumulacijska glava, glava za koekstrudiranje)
- pomagati stručnjaku za podešavanje mašina prilikom montaže alata za puhanje u
postrojenje za puhanje
- opisati vrste ekstrudera za postrojenje za napuhivanje i njihove funkcije
- opisati vrste jedinica za zatvaranje i njihove funkcije: jedinica sa zatvaranje bez
drške, jedinica za zatvaranje sa dijagonalnim ručkama, jedinica za zatvaranje sa
četiri drške
- objasniti gnječenje i zatvaranje crijeva prilikom zatvaranja kalupa za napuhivanje i
nastanak viška plastike
- objasniti strukturu alata za puhanje i njihove sastavne dijelove
- definirati uslove koje moraju ispunjavati sirovine za upotrebu u kalupima: velika
čvrstoća, malo habanje, sa mogućnošću kaljenja, sa mogućnošću nagrizanja, sa
lakoćom poliranja
- navesti sirovine koje dolaze u obzir za upotrebu u kalupima
- opisati konstrukcijska svojstva alata za puhanje
- objasniti mjere za odvođenje zraka iz kalupa
- analizirati konstruktivne mogućnosti hlađenja alata za puhanje
- opisati uređaje za odstranjivanje viška plastike (isijecanje, ručno odvajanje,
odvajanje od strane industrijskog robota)
- vršiti provjeru šupljeg tijela na osnovu kontrolnih uputa: ispravnost mjera, struktura
površine, oblik, boja, jačina stijenki, itd.
- razlikovati između stopostotne kontrole i kontrole metodom slučajnog uzorka
- izrađivati protokole provjere u skladu sa propisima poduzeća
76
- objasniti zašto se u mnogim oblastima, kao što je proizvodnja aviona, autodijelova,
trupovi brodova, spremnici, elise kod vjetropostrojenja, itd. danas koristi kompozitna
P 11: P 11.3: plastika
Tehnološki Izrada dijelova - navesti sirovinske komponente za kompozitnu plastiku
postupci laminiranjem - objasniti osnove postupka izrade i slijed radova kod kompozitne plastike
- objasniti duroplastne mješavine smole koje dolaze u obzir za kompozitnu plastiku i
prerade njihova svojstva
plastike - navesti sirovine za materijale za jačanje i njihova svojstva i upotrebu (staklena
vlakna GF, karbonska vlakna CF, aramidska vlakna AF, vektran vlakna VF)
- navesti izvedbene oblike materijala za jačan <<je i njihovu primjenu: roving,
snopovi vlakana, umetci, vuna za površine, sukno, tkanine (=tkanine od paralelnih
vlakana), pletiva (= tkanine od vlakana proizvedene izradom petlji)
- definirati radne korake i za ručno laminiranje i njihov pravilan slijed
- pripremiti materijale za ručno laminiranje: materijale za jačanje pravih dimenzija i sa
tačnim brojem slojeva, kao i mješavinu smole za laminiranje pomiješanu sa
otvrdnjivačima i aditivima
- pripremiti kalup za laminiranje nanošenjem sredstva za razdvajanje
- nanijeti tanki sloj gela kao slijedeći korak
- vršiti laminiranje materijala za jačanje u slojevima po principu mokro na mokro,
odnosno najprije nanijeti sloj smole, zatim staviti sloj ojačivača, a onda ponovo
nanijeti smolu, a zatim podebljati smolu za laminiranje pomoću četkice ili valjka i
odstraniti mjehuriće zraka
- nanijeti završni sloj na kraju
- objasniti postupke stvrdnjavanja laminata
- objasniti tehničke mogućnosti naknadne obrade stvrdnutog izratka (sječenje alatima
od tvrdog metala, sječenje pomoću vodenog mlaza, brušenje)
- razlikovati i opisati postupke mašinske izrade kompozitne plastike: postupak
77
namotavanja na tokarskom stroju, postupak injektiranja smole, prešanje,
centrifugiranje, postupak pultruzije za izradu cijevi i profila, autoklav postupak
- objasniti pravila izrade kompozitne plastike
- definirati izradu uglova, rubova i krajeva kod dijelova od kompozitne plastike
- izrađivati tehničke crteže laminata
- objasniti spajanje dijelova od kompozitne plastike i voditi računa o sili kod velikih
površina (lijepljenje, vijčani spojevi, klinasti spojevi)
- vršiti kontrolu izrađenih izradaka od kompozitne plastike prema kontrolnim uputama i
tehničkim crtežima po pitanju mjera, oblika, strukture površine i boje i bilježiti
rezultate u protokolu provjere
XXY
78
- navesti primjere za upotrebu kompozitnih materijala od kaučuka u tehnologiji
(transportne trake, klinasti remenovi, gume za vozila)
P 11: P 11.4: - objasniti dobijanje polaznog materijala, prirodnog kaučuka
Tehnološki Izrada dijelova - objasniti zašto se kaučuk naziva ''zeleni'' sirovi materijal (sirovina koja se obnavlja,
postupci od kaučuka odnosno ponovo raste, kaučukovac)
- objasniti zašto se prirodnom kaučuku dodaju punila, poput čađi (čađ sprečava
prerade trošenje guma i povećava mehaničku čvrstoću za 10 do 15 puta)
plastike - objasniti tok rada kod miješanja mješavine kaučuka (plan miješanja): masticiranje,
osnovno miješanje, završno miješanje
- praviti razliku između kontinuiranog i nekontinuiranog procesa miješanja
- opisati dijelove mješavine kaučuka i njihovu funkciju
- opisati gumiranje tekstila kao tehnički postupak i objasniti na osnovu primjera
(transportne trake, klinasti remenovi, gume za vozila)
- razlikovati između jednostranog i dvostranog pokrivanja kod gumiranja
- objasniti proces izrade profiliranja u svrhu proizvodnje profiliranih ploča, guma za
bicikla, itd.
- definirati mehaničke uslove za gume za vozila (evidentiranje opterećenja vozila,
osiguravanje kontakta između površine ceste i guma, ublažavanje udaraca uslijed
vožnje na cesti, visok kapacitet kretanja i velika dugotrajnost)
- opisati strukturu radijalne gume (kaučuk, punila: čađ, silikat, kreda, elementi
čvrstoće: čelična žica, najlon, rajon, elementi omekšavanja: ulja, smole, hemikalije
kao sredstva vulkanizacije: sumpor, cinkoksid, između ostalog, hemikalije kao
sredstva za izmjenu odlika: tajne poduzeća)
- objasniti osnove proizvodnje guma za vozila: radni princip mašine za proizvodnju sa
jednom fazom, radni princip prese za vulkaniziranje
- objasniti proizvodnju klinastih remenova
- opisati postupak vulkanizacije dijelova od kaučuka
79
- porediti odlike kaučuka prije vulkanizacije i odlike elastomera gume nakon
vulkanizacije
- grafički predstaviti tok vulkanizacije kao vulkanizacijsku krivulju
- objasniti stručni termin umrežavanje
- razlikovati između različitih postupaka vulkanizacije: topla vulkanizacija, hladna
vulkanizacija, kontinuirani postupci vulkanizacije, vulkanizacija u sonoj kupelji
- objasniti vulkanizaciju tehničkih proizvoda od gume, npr. brtvenih prstenova,
elemenata za prigušivanje, crijevnih spojeva vulkanizacijom i posrednim/transfernim
prešanjem
- analizirati greške tokom prešanja, kao što su npr. pukotine na proizvodima od gume,
nastanak balonića, nepotpuno punjenje kalupa, pore, itd. i primjenjivati odgovarajuće
mjere za rješavanje problema.

- klasificirati postupke preoblikovanja za termoplastične vrste plastike na: oblikovanje
vučenjem, oblikovanje pritiskom, oblikovanje savijanjem, oblikovanje vučenjem i
P 11: P 11.5: pritiskom, kao i navesti neophodnu snagu za iste
Tehnološki Izrada dijelova - opisati ponašanje kod preoblikovanja i izmjene mikrostrukture plastike kod
preoblikovanja
postupci postupkom
80
prerade toplinskog - odrediti stepen preoblikovanja i odnos vučenja dijela od plastike
plastike oblikovanja - analizirati memorijski efekat dijela od plastike nakon preoblikovanja
- odrediti temperature preoblikovanja za različite vrste plastike na osnovu tehničkih
tabela
- praviti razliku između ponašanja pri preoblikovanju kod amorfnih termoplasta i
djelimično kristaličnih termoplasta (amorfni termoplasti: velike temperature –
djelimično kristalični termoplasti: vrlo niske temperature)
- objasniti zašto duromere i elastomere nije više moguće preoblikovati nakon
umrežavanja
- odrediti najmanje prečnike savijanja cijevi i ploča na osnovu tehničkih tabela
- izračunati izduženu dužinu savijenih dijelova
- zagrijati cijevi i ploče pomoću grijača ili uređaja za topli zrak na temperaturu potrebnu
za preoblikovanje i savijati ih pomoću uređaja za savijanje, odnosno stola za
zaobljivanje rubova
- zagrijavati krajeve cijevi i zatim ih izvijati ili udubljivati
- razlikovati između pozitivnog oblikovanja (=alat proizvodi unutrašnju konturu po
mjeri) i negativnog oblikovanja (=alat proizvodi vanjsku konturu po mjeri) kod
vakumskog dubokog vučenja
- praviti razliku između folija (s <1,5 mm) i ploča (s >1,5 mm)
- dati objašnjenja vezana za postrojenje za toplinsko oblikovanje i njene stanice u
svrhu izrade dijelova pomoću dubokog vučenja
- objasniti mogućnosti za zagrijavanje polugotovih proizvoda na temperaturu potrebnu
za preoblikovanje: vreo zrak, infracrveni grijač, keramički grijač, itd.
- opisati mogućnost za završnu preradu proizvoda od plastike: sječenje tračnom pilom,
glodanje, bušenje, sječenje vodenim mlazom, sječenje laserom, isijecanje
- objasniti oplemenjivanje površine dijelova dobijenih dubokim izvlačenjem i tehnike
spajanja
- opisati postupke preoblikovanja, poput preoblikovanja toplotom sa dvije alatne
polovine, postupka spajanja dvije folije (tzv. twinsheet) i postupka spajanja folije i
kartona (tzv. skinpack)
- objasniti konstrukciju i geometrijski sklop alata za preoblikovanje
- birati materijale za alate za preoblikovanje prema proizvodnoj količini i uslovima
vezanim za čvrstoću, kao i uslovima vezanim za provodivost toplote
81
- konstruirati alate za preoblikovanje za zadate dijelove koji se dobijaju dubokim
vučenjem
- Opisati sljedeće postupke: IML tehnologija, injekciono brizganje sa duvanjem,
pultudiranje, namotavanje , koekstrudiranje , brizganje i duvanje u jednom koraku i
ostale tehnike toplinskog oblikovanja
82
P11: Tehnološki postupci prerade plastike
artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani za Radni listovi, sheme, informacijski materijal, listovi za crtanje i pisanje 1:1
osnove tehničkog crtanja veličine A4
3. Stručni udžbenik o tehnologiji Stručna literatura o tehnološkim postupcima prerade plastike i 1:1
metala osnove materijala
4. Ilustrativna građa Modeli za pokazivanje, posteri sa sigurnosnim znakovima, u svrhu pokazivanja
3. Podjela alata

štampač
83
P12: Izrada dijelova brizganjem plastike
Brizganje je najčešće korišteni postupak prerade plastike u okviru kojeg se mogu prerađivati
sve tri vrste plastike, naime termoplasti, duroplasti i elastomeri, ali se ovaj postupak
prvenstveno koristi za izradu termoplastičnih vrsta plastike.
Danas su dostupne automatske mašine za brizganje, pri čemu se izbor mašine za brizganje
vrši prema veličini i obimu plastičnih proizvoda koji se izrađuju i mjerama alata.
Polazni materijal je većinom granulat ili prah. On se plastificira i prska se u šupljinu kalupa
pod velikim pritiskom i sa zatvorenim alatom. Masa se u slučaju termoplasta učvršćuje
hlađenjem, a kod duroplasta i elastomera umrežavanjem.
Učenici se tokom obrazovanja najprije bave sistemskom analizom mašine za brizganje i
procesom. Pri tome se upoznaju sa glavnim sklopovima: jedinicom za zatvaranje, jedinicom
za brizganje, ležištem mašine sa hidraulikom, razvodnim ormarom i upravljačkom jedinicom,
kao i sa njihovim funkcijama. Dodatni sadržaji obrazovanja su tok ciklusa kod izrade dijelova:
zatvaranje kalupa, ubrizgavanje mase, otvaranje kalupa, izbacivanje brizganog dijela.
Učenici također uče o parametrima prerade koji se podešavaju preko tastature upravljačke
jedinice: temperatura, pritisak, putanja, brzina, vrijeme.
Učenici se detaljno bave jedinicom za zatvaranje i njenim komponentama i funkcijama, pri
čemu je poseban fokus na centrirnoj rupi steznice, koja mora odgovarati veličini centrirnog
prstena alata. Zatim se bave sistemima izbacivanja, kao i sistemima zatvaranja i blokiranja.
Kako bi se određeni alat pravilno zatvorio i kako se ne bi ponovo otvorio tokom brizganja,
snaga zatvaranja svakog alata se mora izračunati, a onda se mora na odgovarajući način
podesiti preko komandi. Isto tako je neophodno izračunati volumen doziranja i broj obrtaja
pužnog vijka.
Još jedna dodatna važna tema su alati za brizganje, koji se dijele prema vrsti sistema troske,
broju šupljina, broju pregradnih nivoa i načinu vađenja izratka iz kalupa. Analiziraju se
greške pri brizganju koje se često javljaju u praksi i raspravlja se o mogućem načinu
njihovog eliminiranja, kao što su npr. bridovi na brizganim dijelovima, nepotpuno napunjeni
dijelovi, pruge od vlage, udubljenja, tzv. dizel efekat, šupljine, itd. U praksi se vježba
zatezanje alata za brizganje i probni rad sa optimalnim podešavanjem parametara.
Temperiranje alata je ključno za privrednu izradu dijelova. S jedne strane je temperatura
alata ključna za kvalitet brizganih dijelova, a s druge strane ona također utiče na isplativost
proizvodnje. Temperiranje alata se vrši pomoću kružnih ciklusa hlađenja, pri čemu je
neophodno pomoću uređaja za temperiranje podesiti parametre poput: količine protoka
sredstva za hlađenje, pritiska i jačine hlađenja. Dodatni sadržaji o kojima se uči u okviru
brizganja su: odvod zraka iz alata, vađenje izradaka iz kalupa, vađenje izradaka od strane
industrijskog robota.
84
Tehnologija zanimanja i Praktična nastava: (sadržaji i ishodi učenja se poklapaju za predmete

Tehnologija zanimanja i Praktična nastava, s tim što se iz Tehnologije zanimanja obrađuje
P12: Izrada P12.1: Osnove teorija)
dijelova - opisati uobičajeni postupak brizganja na osnovu toka ciklusa
tehnologije - objasniti izvedbeni oblik mašine za brizganje: horizontalnu i vertikalnu strukturu,
brizganjem brizganja vertikalno-horizontalnu strukturu za dvokomponentno brizganje, itd.
plastike - objasniti sastav mašine za brizganje sa sklopovima i njihovim funkcijama
- specificirati parametre prerade koji su neophodni za izradu dijelova i koji se reguliraju
preko komandi: temperatura, pritisak, putanja, brzina, vrijeme
- opisati zadatke i konstrukciju jedinice za zatvaranje
- propisno montirati i osigurati alat za brizganje na steznici jedinice za zatvaranje
- podesiti parametre prerade u skladu sa uputama majstora ili radnim planom pomoću
komandi i pokrenuti probni rad
- provjeriti prve dijelove i promijeniti parametre u slučaju utvrđenih nedostataka i optimirati
izradu
- razlikovati između mehaničkih i hidrauličkih sistema izbacivanja i objasniti njihov način
funkcioniranja
- razlikovati između hidrauličkih i elektromehaničkih sistema zatvaranja i blokiranja i
navesti njihov način funkcioniranja i oblasti upotrebe
P12.2: Sklopovi - izračunati neophodnu snagu zatvaranja za određeni alat
i komponente - analizirati posljedice pogrešno podešene snage zatvaranja po izradak i alat
- objasniti tok pritiska kod postupka brizganja na osnovu dijagrama pritiska i ciklusnog
mašine za vremena
brizganje - opisati sklop i zadatke jedinice za brizganje
- ilustrirati različite vrste pužnih vijaka
- navesti zadatke tri zone standardnog pužnog vijka
- izračunati volumen doziranja pužnog vijka za odgovarajući alat
85
- razlikovati između mlaznica za otvaranje i zatvaranje i navesti relevantne oblasti upotrebe
- objasniti vrste mlaznica, njihov sastav i njihove oblasti upotrebe
- opisati sklop jednostavnog alata za brizganje i funkciju njihovih sastavnih elemenata
- objasniti sisteme i kalupe za brizganje poput uljevnog kalupa, kalupa za folije, injekcionog
kalupa, prstenastog kalupa, tačkastog kalupa i tunelskog kalupa i njihovu upotrebu
- porediti sisteme vrelih kanala, njihovu primjenu, prednosti i nedostatke
- opisati konstrukciju alata sa tri ploče
- obrazložiti nužnost temperiranja alata
- objasniti postupak reguliranja hlađenja alata
- odrediti temperaturu alata zavisno od vrste plastike koja se obrađuje
P12.3: Struktura - održavati uređaj za temperiranje i redovno čistiti kanale za hlađenje alata
- navesti mjere za odvođenje zraka iz alata
i konstrukcija - praviti razliku između sistema za vađenje izradaka iz kalupa
alata za - objasniti konstrukciju kliznih alata sa kosim klinom za dijelove sa odreskom
brizganje - analizirati dijelove u cilju pronalaska grešaka pri brizganju, objašnjavati razloge za greške
i eliminirati greške promjenom parametara ili demontiranjem i popravkom alata za
brizganje
- klasificirati uređaje za rukovanje (industrijske robote) za hvatanje, ubacivanje,
pozicioniranje, vađenje izradaka
- porediti svojstva industrijskih robota po pitanju njihovog radnog učinka, poput osa
kretanja, radnog prostora, nominalnog opterećenja, tačnosti pozicioniranja, itd.
- razlikovati između upravljanja po tačkama i po putanji
- podešavati industrijske robote za vađenje dijelova i priključivati ih na komande mašine za
brizganje
- programirati industrijske robote za vađenje dijelova
- osigurati prostor rada robota primjenom zaštitnih mjera
P12.4:
86
Uređaji za
rukovanje kod
mašine za
brizganje
87
P12: Izrada dijelova brizganjem plastike
artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani Radni listovi, sheme, informacijski materijal, listovi za crtanje 1:1
za Tehnologiju zanimanja veličine A4,
3. Stručni udžbenik o Stručna literatura o tehnologiji zanimanja 1:1

tehnologiji metala
4. Ilustrativna građa Ilustrativni prikazi sadržaja: brizgani dijelovi iz proizvodnje, defektni u svrhu pokazivanja
dijelovi u svrhu pokazivanja uobičajenih grešaka kod brizganja,
alati za kalupe, uobičajeni dijelovi alata za brizganje

projektor
2. Radni sto - 5 m2/po učeniku
3. Podjela alata -

štampač
Neophodni resursi
88
P13 : Izrada dijelova pjenjenjem

Pjena se koristi za brojne predmete u upotrebi jer posjeduje izražena svojstva: izvrsnu
sposobnost izolacije, npr. u frižideru ili u svrhu toplinske izolacije u zgradama, ugodnost
nošenja kod sportske obuće, veliki kapacitet apsorpcije energije kod udaraca, npr. kod
kaciga za bicikl ili amortizera kod automobila, savršen komfor sjedenja kod namještaja,
raznolike mogućnosti upotrebe i jednostavnu naknadnu obradu.
Pjene se dijele prema načinu njihove proizvodnje:
- Pjene koje nastaju topljenjem termoplasta
- Pjene od sitnih puhanih dijelova
- Pjene od tečnih polaznih komponenti
Vrste pjene se također mogu razlikovati prema strukturi ćelija. Postoji pjena sa zatvorenim
ćelijama, pjena sa otvorenim ćelijama i pjena sa miješanim ćelijama. Pored toga se pravi
razlika između tvrde pjene, koja posjeduje malu elastičnost, i meke pjene, koju je moguće
lako oblikovati i koja se koristi za namještaj za sjedenje i madrace. Pjena se također koristi i
u sektoru građevine za prskanje u prozorske okvire i kod okvira vrata u svrhu toplinske
izolacije.
U industriji pakovanja, ali također i u građevinskoj industriji se pretežno koristi EPS
(ekspandirani polistiren). Može se koristiti i kao polugotov proizvod (blokovi i ploče), ali i u
dijelovima koji se upotrebljavaju za pakovanje vrijedne robe.
PUR (poliuretanska pjena) je najčešća vrsta pjene zbog svoje univerzalnosti upotrebe i
raznolikih mogućnosti korištenja. PUR pjene nastaju iz tečnih polaznih komponenti kod kojih
dolazi do reakcija, a krajnji proizvod se može koristiti i u vidu tvrde pjene u svrhu izolacije
zgrada i frižidera, kao i u vidu meke pjene za tapacirani namještaj.
Praktična obuka vezana za temu pjene se vrši u poduzeću, obzirom da su za proizvodnju
dijelova od pjene neophodni industrijski proizvodni pogoni. Međutim, u školi se mogu
provoditi eksperimenti vezani za proizvodnju pjene. U tu svrhu se vagaju poliol i izocijanat i
intenzivno se miješaju u tačnom omjeru u staklenoj posudi. Dolazi do reakcije. Najprije je
moguće utvrditi promjenu boje tečnosti, zatim počinje proces pjenjenja, mješavina se penje u
posudi, dolazi do odavanja toplote zbog početka umrežavanja i nastaje PUR pjena. U okviru
teoretske nastave se pokriva tema industrijske proizvodnje pjena kontinuiranim i
nekontinuiranim postupcima izrade.
Još jedna vrijedna vrsta pjene je pjena od melaminske smole koja posjeduje sasvim
posebne odlike: otporna je na visoke temperature, elastična pri niskim temperaturama, upija
zvukove, otporna je na goriva, ulja, otapala, te posjeduje veliku sposobnost upijanja tečnosti.
89
90
Tehnologija zanimanja i Praktična nastava: (Sadržaji i ishodi učenja se poklapaju za
predmete Tehnologija zanimanja i Praktična nastava, s tim što se u okviru Tehnologije
zanimanja obrađuje teorija)
- razlikovati vrste pjene prema postupku proizvodnje: pjene koje se dobijaju
topljenjem termoplasta, pjene od sitnih puhanih dijelova, pjene od tečnih
P13: Izrada P13.1: polaznih komponenti
dijelova - navoditi svojstva vrsta pjena i njihovu upotrebu
Razlikovanje - razlikovati strukturu ćelija kod pjena: zatvorene ćelije, otvorene ćelije, miješani
pjenjenjem dijelova od pjene tip
- opisati svojstva i upotrebu ekspandiranog polistirena (EPS)
- opisati proizvodnju ekspandiranog polistirena i postrojenja neophodna za istu:
nastanak preliminarne pjene sa kontinuiranim ili nekontinuiranim
predekspanderom, međuskladištenje i sušenje pretproizvoda, nastanak
P13.2: Postupci završne pjene u kalupnom alatu i zagrijavanje vrelom parom, hlađenje i dalja
izrade pjene prerada izratka ukoliko je to potrebno
- objasniti rezanje EPS ploča ili blokova zagrijanom žicom do željenog konačnog
proizvoda
- opisati svojstva i primjenu ekspandiranog polipropilena (EPP)
- opisati izradu dijelova ili blokova od ekspandiranog polipropilena: punjenje
alata česticama EPP, spajanje čestica na vodenoj pari, hlađenje dijela, vađenje
dijela iz kalupa, stabiliziranje i temperiranje dijela
- opisati svojstva i upotrebu PUR pjena (poliuretanskih pjena)
- praviti razliku između tvrde i meke pjene
- navesti upotrebu aditiva (boja, stabilizatora, pjenila) i njihovu svrhu
- praviti razliku između kontinuiranog i nekontinuiranog pjenjenja
- opisati princip rada postrojenja za blokove pjene
P13.3: Vrste - praviti razliku između postrojenja za proizvodnju pjene niskog i visokog pritiska
- objasniti držače alata i alate za dijelove od pjene
primjene pjene
- definirati dijelove od integralne pjene i navesti praktične primjere: sjedala
91
bicikala, nasloni za glavu, volani, itd.
- objasniti postupak proizvodnje dijelova od integralne pjene
- objasniti postupke naknadne obrade i ponovne upotrebe otpada od pjene
- provoditi eksperimente nastanka pjene u radionici
- opisati svojstva i upotrebu pjene od melaminske smole
OCJENA USPJEHA NEDOSTAJE
92
P13 : Izrada dijelova od pjene
artikl : učenik
A Nastavna sredstva

tehnologiji metala
4. Ilustrativna građa Skup različitih dijelova od pjene; pokusni uređaj za slobodno u svrhu pokazivanja
pjenjenje; staklene posude, poliol, izocijanat, laboratorijska vaga i
zaštitne naočare

projektor
3. Podjela alata

štampač
93
P14: Provedba mjera održavanja i servisiranja
Mjere održavanja imaju za cilj održavanje mašina proizvodnje u funkcionirajućem stanju.

Posljedice lošeg održavanja mogu biti ozbiljne: skupe popravke, obustava proizvodnje sa
visokim pratećim troškovima, ugovorne kazne, gubitak klijenata, itd.
U cilju osiguravanja nesmetanog rada produkcije je stoga neophodno planirano i redovno
održavanje svih mašina i postrojenja. Preventivno održavanje navodno može dovesti do
uštede troškova, obzirom da se na osnovu inspekcija blagovremeno prepoznaju odstupanja
od stanja u kojem mašine treba da budu i da se mogu primijeniti odgovarajuće mjere
održavanja prije nego postanu neophodne skupe popravke.
U većim poduzećima, održavanje vrši stručno osoblje iz odjela za održavanje i popravke, a u
manjim poduzećima je stručni radnik odgovoran za mašinu na kojoj radi.
Učenici se upoznaju sa najvažnijim elementima mašine koji su podložni habanju i koje je
stalno neophodno podmazivati, poput ležajeva, vodilica, poveznih jedinica. Oni tumače
planove održavanja i njege i prema uputama stručnog osoblja provode planske radove
održavanja, poput čišćenja postrojenja, provjere prisustva oštećenja, podmazivanja vodilica,
zamjene ulja i filtera za ulje, itd. Provedeni radovi na održavanju se upisuju u izvještaj o
održavanju.
I skladištenje dijelova za mašine i postrojenja u slučaju habanja, poput klinastih remenova,
hidrauličkih cilindara, filtera za ulje, ležajeva, itd., je također značajno kako bi u slučaju
popravke došlo samo do kratkog zastoja i da se ne bi moralo dugo čekati na dostavljanje
zamjenskog dijela.
I stručna teorija i praktična nastava se u slučaju ovog polja učenja mogu prenositi i
uvježbavati u školi, a mašine u radionici za praktičnu nastavu se mogu koristiti u svrhu vježbi
provjere i održavanja. Na njima se mogu provoditi preventivno održavanje, provjere kvalitete
i mjerenja poput koncentričnosti, okomitosti, ravnine, paralelnosti, itd.
94
Tehnologija zanimanja i Praktična nastava (Sadržaji i ishodi učenja se poklapaju za
predmete Tehnologija zanimanja i Praktična nastava):
- govoriti o značaju održavanja i servisiranja
P14 Provedba P14.1: - dijeliti održavanje na segmente servisiranja, provjere i popravke
mjera održavanja i Osnove i - provoditi redovno čišćenje mašina i alata i primjenjivati odgovarajuća pomoćna
sredstva i sredstva za čišćenje
servisiranja smisao održa- - čitati i tumačiti planove održavanja i njege mašina i postrojenja
vanja - dijeliti maziva na mineralna ulja, sintetička ulja, masti i čvrsta maziva
- praviti razliku između stanja trenja (trenje čvrstih tijela, miješano trenje,
hidrodinamičko trenje) i vrsta trenja (klizno i valjčano trenje)
- definirati odlike maziva: viskozitet, tačka zapaljenja, tačka tečenja, tačka
stvrdnjavanja
- analizirati stanje i kvalitet maziva
- tumačiti normiranje, imenovanje i klase viskoziteta maziva
- vršiti zamjenu ulja kod mašina uz upute i odlagati staro ulje u skladu sa važećim
odredbama o zaštiti okoliša provjeravati trenutno stanje mašine ili postrojenja
(traženje mjesta kvarova): vizuelna provjera, provjera zvukova, provjera
P14.2:Provedba pregrijavanja, električna provjera, provjera mjera, provjera niveliranja
održavanja - navoditi pogone i njihove komponente
- provoditi održavanje u skladu sa planom održavanja
- pridržavati se važećih odredbi o zaštiti od nesreća na radu kod svih radova
održavanja i provjera
- praviti razliku između prvog pregleda, redovnog pregleda i posebnog pregleda
- vršiti zamjenu istrošenih dijelova po potrebi
- objasniti ekonomsku korist preventivnog održavanja
95
Neophodni resursi
P14 Provedba mjera održavanja i servisiranja
artikl : učenik
A Nastavna sredstva

tehnologiji metala
4. Ilustrativna građa Uputstva za upotrebu mašina i postrojenja uz propise za u svrhu pokazivanja

održavanje, planove inspekcije i održavanja, šabloni elemenata
mašina

projektor
3. Podjela alata

štampač
96
P15: Planiranje i uvođenje mjera upravljanja kvalitetom

Kvalitet se može definirati na različite načine, na primjer: kvalitet je mjera u kojoj odlike
određenog proizvoda ispunjavaju uslove vezane za taj proizvod; ili jednostavnije objašnjenje:
kvalitet je kada je zadovoljan klijent. Ova definicija obuhvata sve moguće kriterije kvalitete:
ispunjenje funkcije, pouzdanost, trajna vrijednost, dizajn, imidž, cijena, izgled, prerada,
rukovanje, održavanje, lakoća popravke, pribor, sigurnost, garancija, itd. Na plastične
dijelove se primjenjuju kriteriji kvalitete, mjere koje su unutar propisanih tolerancija, kvaliteta
površine, boja, čvrstoća, tolerancija oblika, itd.
U okviru upravljanja kvalitetom se definiraju ciljevi kvalitete i uvode mjere osiguravanja
kvalitete. Još jedan cilj je izbjegavanje grešaka koje dovode do loše kvalitete proizvoda.
Loša kvaliteta proizvoda može imati krajnje ozbiljne posljedice po određeno poduzeće, npr.
gubitak dobrog imidža, gubitak udjela na tržištu, opadanje profita, te troškove zbog obaveze
nadoknade štete.
U svrhu izbjegavanja grešaka ili njihovog svođenja na mínimum se primjenjuje niz mjera:
aktivno traženje grešaka, sistem prijedloga za poboljšanja, metoda 5S, norme kvalitete
prema ISO 9000…9004, planiranje kvalitete proizvoda na osnovu ciklusa kontrole kvalitete,
itd. Cilj je prepoznavanje grešaka u proizvodnji što ranije i uvođenje mjera za njihovo
eliminiranje. Pravilo desetica vezano za troškove grešaka kaže da što duže određena greška
ostane neotkrivena do kasnih faza nastanka određenog proizvoda ili procesa – ili čak dođe
do klijenta, to su veći troškovi za ispravljanje takve greške. Stoga je jako važno da se
definiraju utjecaji na raširenost kvalitete, npr. čovjek, mašina, okruženje, metoda, materijal,
upravljanje, mjerljivost (dijagram uzroka i posljedica). U mnogim slučajevima klijent propisuje
provjeru kvalitete i u tu svrhu zahtijeva protokole o provjeri.
U školi je uz pomoć kursa mjerenja izdavačke kuće Christiani moguće simulirati provjeru
kvalitete. U tu svrhu se provodi kontrola slučajnog uzorka, pri čemu se mjeri 50 istih dijelova
za tokarenje na različitim mjestima, a rezultati se unose u kompjuterski program. Zatim
softver preuzima analizu, štampa histogram i izračunava vjerovatnoću grešaka. U svrhu
razumijevanja statističkih postupaka upravljanja kvalitetom se također obuhvata Gaussova
zvonolika krivulja i kontrolne liste za kvalitetu. Također je neophodno baviti se zakonskim
aspektima odgovornosti za proizvode, što obuhvata jamstvene uslove, garanciju i
odgovornost.
97
Učenik je nakon završetka polja učenja u stanju:
Upravljanje kvalitetom i Praktična nastava (ishodi učenja za predmet Upravljanje kvalitetom

P15: P15.1: poklapaju se sa ishodima učenja za predmet Praktična nastava)
Planiranje i Osnove i
uvođenje smisao - definirati termin kvaliteta u kontekstu proizvoda od plastike
mjera upravljanja - navesti zadatke upravljanja kvalitetom
- opisati negativne posljedice loše kvalitete
upravljanja kvalitetom - govoriti o mjerama za poboljšanje kvalitete
kvalitetom - objasniti metodu 5S i istaći njene prednosti
- objasniti prednosti certificiranja određenog poduzeća u skladu sa ISO 9001
- opisati ciklus kontrole kvalitete
- objasniti zašto je rano prepoznavanje grešaka tako važno u proizvodnji
- navesti utjecaj na rasprostranjenost kvalitete u proizvodnji i navesti primjere za isto
- izraditi plan provjere u svrhu provjere kontrole izratka
- praviti razliku između 100% kontrole i statističke kontrole (metoda slučajnog uzorka)
- odabrati mjerne instrumente i mjerila za iste izratke u svrhu kontrole metodom slučajnog
P15.2: Vrste uzorka
upravljanja - provoditi kontrolu metodom slučajnog uzorka većeg broja istih izradaka, analizirati rezultate
kvalitetom mjerenja i izraditi histogram
- izračunati vjerovatnoću grešaka za provjeru putem metode slučajnog uzorka
- objasniti upotrebu kontrolnih lista za kvalitetu
- definirati regresno jamstvo, jamstvo, garanciju i zastarijevanje u kontekstu dostava
98
P15: Planiranje i uvođenje mjera upravljanja kvalitetom

artikl : učenik
A Nastavna sredstva
1. Obrazovni materijali vezani Radni listovi, tehnički crteži, informacijski materijal, tečaj o provjeri 1:1
za Tehnologiju zanimanja kvalitete, listovi protokola, mjerni alati

tehnologiji metala
4. Ilustrativna građa Ilustracijske table: Gausova zvonasta krivulja, kontrolni krug u svrhu pokazivanja
kvalitete, histogram, kontrolni dijagrami kvalitete

projektor
3. Podjela alata

štampač
Neophodni resursi
99

Revidirani NPP - Preradivač Plastike - 07052019 - Bez TC

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Revidirani NPP - Preradivač Plastike - 07052019 - Bez TC

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nastavni plan i program za trogodišnje obrazovanje

za zanimanje prerađivača plastike Stepen: III

Nastavni plan i program

Sarajevo, mart 2019.

1 Bosanski jezik i književnost 2 2 2

Ukupno opće obrazovanje: 15 9 9

Ukupno stručno obrazovanje: 17 24 25

Pregled obrazovanja za profil prerađivača plastike

P13 P14 P15

dokumentacije instrumentima za mjerenje sirovina i plastike spajanje izradaka elektrotehnike

Podjela trogodišnjeg obrazovanja u polja učenja

Zanimanje: prerađivač plastike trogodišnje obrazovanje

Prva godina obrazovanja

Prva godina obrazovanja

(Nastavni predmeti: Konstruisanje, Praktična nastava,

(Nastavni predmeti: Konstruisanje, Praktična nastava,

(Nastavni predmeti: Tehnologija obrade, Mehanika,

(Nastavni predmeti: Hemijska tehnologija, Tehnologija plastike,

(Nastavni predmeti: Praktična nastava, Tehnologija obrade,

(Nastavni predmeti: Praktična nastava, Osnovi elektrotehnike)

Druga godina obrazovanja

Druga godina obrazovanja

Provjera i održavanje hidrauličkih komandi

(Nastavni predmeti: Osnovi automatizacije, Praktična nastava)

(Nastavni predmeti: Tehnološke operacije, Praktična nastava)

(Nastavni predmeti: Tehnološke operacije, Praktična nastava)

Tehnološki postupci prerade plastike 70h

(slijed ciklusa kod kalupnog prešanja, punjenje alata za prešanje

P 11.2. Izrada šupljih tijela oblikovanjem puhanjem

(sistemska analiza procesa oblikovanja puhanjem i mašine,

P 11.3. Izrada dijelova laminiranjem

(sirovinske komponente za vlaknasto ojačane kompozitne materijale,

P 11.4. Izrada dijelova od kaučuka

(vrste kaučuka i njihova struktura, višeslojni dijelovi od kaučuka,

P 11.5. Izrada dijelova postupkom toplinskog oblikovanja

(vrste postupaka preoblikovanja: preoblikovanje razvlačenjem,

(Nastavni predmet: Tehnološki postupci prerade plastike)

Treća godina obrazovanja

Treća godina obrazovanja

(Nastavni predmet: Tehnologija zanimanja, Praktična nastava)

(Nastavni predmet: Tehnologija zanimanja, Praktična nastava)

_____ opis nedostaje

P1: Izrada, čitanje i primjena tehničke dokumentacije

P2: Provjera izradaka alatima i instrumentima za mjerenje

- izračunati maksimalnu i minimalnu labavost kod dosjednog uparivanja za labave

P2.3:Provjera ravnih Konstruisanje:

Praktična nastava u radionici:

P3: Obrada metalnih sirovina i plastike

P3: Obrada metalnih sirovina i plastike

P4: Razlikovanje vrsta plastike, kaučuka i kompozitnih

Objašnjenja vezana za polje učenja P4:

Praktična nastava u radionici:

P4: Razlikovanje i klasifikacija vrsta plastike, kaučuka i kompozitnih materijala

P5: Preoblikovanje i spajanje izradaka

P5: Preoblikovanje i spajanje izradaka

Objašnjenja vezana za polje učenja P6:

P6: Osnove elektrotehnike

2. Knjiga tabela Tehničke tabele i formule 1:1

Objašnjenja vezana za pododjeljak P7.1

Uslijed automatizacije tehničkih postupaka, upravljačka i regulacijska tehnologija postaje sve

Objašnjenja vezana za pododjeljak P7.2

Učenici se bave svojstvima i parametrima hidrauličkih ulja i definiraju viskoznost,

Br.: Artikl Opis Omjer