Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Povijest JavaScript

    Uploaded by

    Antonija
    8 views15 pages
    Seminarski rad- povijest JavaScripta

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    DOC, PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Seminarski rad- povijest JavaScripta

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    8 views15 pages

    Povijest JavaScript

    Uploaded by

    Antonija
    Seminarski rad- povijest JavaScripta

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 15

    FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH ZNANOSTI I KINEZIOLOGIJE

    POVIJEST JAVASCRIPT-A
    SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA Računalni Praktikum 2

    SPLIT, 2009.
    Sadržaj

    SADRŽAJ...................................................................................................................................1

    1. UVOD.................................................................................................................................2

    2. UKRATKO O HTML I DOM............................................................................................3

    2.1. HTML...........................................................................................................................3

    2.2. DOM (DOCUMENT OBJECT MODEL)...................................................................4

    3. ŠTO JE JAVASCRIPT?.....................................................................................................6

    3.1. KRAJ RATA INTERNET PREGLEDNIKA..............................................................8

    3.2. NOVI POČETAK........................................................................................................8

    3.3. NAČINI KORIŠTENJA...............................................................................................9

    3.4. PROBLEMI................................................................................................................10

    3.5. PRVI JAVASCRIPT PRIMJER.................................................................................11

    4. ZAKLJUČAK...................................................................................................................13

    5. LITERATURA.................................................................................................................14

    1
    1. UVOD

    Tema ovoga seminarskog rada je kao što je napisano na naslovnoj strani „Povijest
    JavaScripta“. Jezik koji omogućava dinamičnost internet stranica naziva se JavaScript. Osim
    JavaScript-a za istu namjeru može se koristiti i VBScript, ali on se u praksi iznimno rijetko
    koristi.

    U radu najprije ukratko objašnjavam što su to HTML i DOM. Taj dio je bitan za
    razumijevanje cijeloga rada, a pogotovo jer se kod JavaScript-a stavlja u oznake HTML.
    Ukratko ću opisati kako se JavaScript razvijala kroz godine, probleme kroz koje je naišao
    razvoj, te kakvo je današnje stanje. Spomenit ću i prvi primjer koji je napravljen u skriptnom
    jeziku JavaScript.

    2
    2. UKRATKO O HTML I DOM

    2.1. HTML (HyperText Markup Language)

    Povijest HTML-a započinje već krajem prve polovice 20-og stoljeća kada se razmišljalo na
    koji način skladištiti tekstualne i grafičke informacije te na koji način iste logički povezati. Ta
    i slične ideje (a i rješenja) su se desetljećima pojavljivali kao odgovor na razne probleme.
    Jedan od češćih problema koji je dosta povezan sa idejom HTML-a bio je: na koji način
    označiti tj. formatirati tekst i slike - rješenje tog problema primjenu je najčešće našlo za
    članke u novinama i knjige.

    S proširenjem interneta početkom 90-ih i pojavom prvih interpretera internet stranica (među
    prvima Cello, Viola, MidasWWW) pojavio se i HTML. Od tada do danas HTML je doživio
    dosta promjena i verzija.

    Glavna namjena HTML-a je određivanje (označavanje) koje informacije i na koji način će se


    one prikazati na internet stranicama. Treba napomenuti da HTML nije programski jezik već
    jednostavan jezik za označavanje. Sastoji se od jednostavnih označnih elemenata koji se
    nazivaju tag-ovi (oznake) i unutar kojih se smještaju informacije. Način na koji će se
    pojedina infomacija, bilo tekstualna ili grafička, prikazati ovisi o tag-u unutar kojega je
    smještena. Sama sintaksa HTML-a je dosta jednostavna. Također važno je napomenuti da je
    jedna od iznimno bitnih karakteristika HTML dokumenata mogućnost definiranja veze među
    stranicama.

    Izgled pojednostavljenog HTML dokumenta dan je sljedećim primjerom:

    <HTML>

    3
    <HEAD>
    <TITLE>Naslov dokumenta</TITLE>
    </HEAD>
    <BODY>
    <H1>Naslov</H1>
    <H2>Podnaslov</H2>
    <P>Text, text, text...</P>
    <a href="neka_stranica.html">slijedeca</a>
    </BODY>
    </HTML>

    U počecima razvoja internet stranica HTML je služio sa ciljem, da se unutar njega smještaju
    informacije a ujedno i određuje na koji način će se te informacije prikazati. Danas se zbog
    razvoja ostalih (specifičnih) jezika teži da HTML ima malo drugačiju ulogu. Ideja je da
    HTML sadrži informacije no da pomoću raznih tag-ova pojedine elemente tih informacija
    (samo) označi, bez da se definira kako će se ti elementi prikazati. Način na koji će se ti
    elementi onda prikazati ili mijenjati pri interakciji sa posjetiteljem vrše se u drugim jezicima:
    CSS (Cascading Style Sheets) i JavaScript-u. Ova ideja se pojavila kao rezultat težnji
    raslojavanja samih podataka i načina njihovog prikaza, i to ne samo za područje internet
    stranica već i klasičnih tekstualnih dokumenta, dokumenata namijenjenih za pregled
    mobilnim telefonima itd.

    2.2. DOM (DOCUMENT OBJECT MODEL)

    DOM predstavlja iznimno bitan faktor u DHTML(Dynamic HyperText Markup Language).


    Na hrvatskom bi se DOM preveo kao objektni model dokumenta. Upravo se iz imena može
    vidjeti čemu on služi. Kao prvo riječ je o modelu tj. definiranju strukture HTML dokumenta.
    Prilikom definiranja strukture HTML dokumenta postavljaju se sljedeća pitanja:

     Koji sve tag-ovi postoje na stranici?


     Koliko ih ima?

     Na koji način su poredani?

     Koja su svojstva tih tag-ova ?

    4
     Na koji se način elementi tih tag-ova prikazuju na stranici ?

    DOM daje odgovor na ova pitanja. On izražava strukturu HTML dokumenta na univerzalan,
    sadržajno neovisan način.

    Postoji više razina (level-a) DOM-a koji se međusobno razlikuju po objektima koje sadrže,
    kao i mogućnostima mijenjanja svojstava i prikaza tih objekata. Primjer pojednostavljene
    sheme elemenata DOM-a dan je sljedećom slikom:

    Zahvaljujući standardiziranom DOM-u, različiti preglednici rade iste stvari na gotovo isti
    način.

    5
    3. ŠTO JE JAVASCRIPT?

    JavaScript je skriptni jezik na strani klijenta (jer kod jezika izvršava web browser), koji služi
    za upravljanje ili izmjenu HTML dokumenta za vrijeme pregledavanja tog dokumenta.
    Izvorno je razvijen od strane kompanije Netscape u suradnji s Sun Microsystems. Autor
    jezika, koji je namijenjen upotrebi na web stranicama, je Brendan Eich. Prvo je bila poznata
    pod imenom Mocha pa LiveWire te LiveScript (kako bi naglasio dinamičku prirodu jezika).
    Kako je kod jezika blizak kodu Java-e i jezik je preimenovan u JavaScript. JavaScript je
    razvijen za Netscape-ov Navigator 2.0 1996. godine. Razvoj ovoga standarda u prošlosti je
    prošao kroz nekoliko faza. U vrijeme kad se JavaScript 1.0 pojavila Netscape Navigator je
    dominirao tržištem preglednika. Microsoft se trudio da sa svojim preglednikom, Internet
    Explorer-om što brže prati vodstvo Netscape-a a tako da je napravio svoj vlastiti jezik
    VBScript usporedno s verzijom JavaScript, nazvanom Jscript koja je predstavljena s Internet
    Explorer 3. Rezultat nestandardiziranosti bio je taj da je organizacija ECMA International
    (European Computer Manufacturers Association) preuzela standardizaciju JavaScript-a te je
    odgovorna za njen daljni razvoj. Rezultat toga je bila ECMAScript, još jedno ime za isti jezik.
    Standard ECMA-262, odnosno prva inačica standarda za taj jezik, donešen je 1997., a ISO ga
    je prihvatio 1998. godine.

    Jedan od bitnijih dijelova JavaScript-a je podrška događajima (eng. events). Događaji na


    stranici se događaju kao rezultat neke akcije posjetitelja- klik mišem, prelazak mišem preko
    nekog objekta, učitavanja dokumenata, izvršavanje validacije podataka (npr. ako korisnik
    šalje podatke serveru, korisno je validirati podatke na klijentovoj strani prije nego ih
    pošaljemo serveru, jer na taj način rasterećujemo server), detektirati koji browser korisnik
    koristi (na taj način možemo korisniku prezentirati stranicu prilagođenu njegovom browseru),
    kreirati „kolačiće“ (eng. cookies)(mehanizam zapisivanja i čitanja podataka na korisnikovom
    računalu) i slično. Iznimno su korisni jer se onda može definirati što će s dogoditi ukoliko

    6
    posjetitelj vrši određene radnje. Na taj način posjetitelj dobiva osjećaj interakcije tj. osjećaj da
    su stranice „žive“.

    Može se istaknuti da JavaScript nema ništa s Java-om, programskim jezikom koji je razvijen
    od strane Sun Microsystems. JavaScript se orginalno trebala zvati LiveScript. „JavaScript“ je
    najvjerovatnije izabrano ime jer dobro zvuči, ali odabir tog imena je samo stvorio zabunu dva
    programska jezika kod ljudi. Zabuna je veća jer sama činjenica da internet preglednici
    podržavaju i oblik Java jezika. Dok „snaga“ Java-e leži u činjenici da može biti korištena u
    gotovo svakoj sredini, JavaScript je uvijek planirana da bude u granicama internet
    preglednika.

    JavaScript je skriptni jezik. To znači da za razliku od programa koji sve rade sami, JavaScript
    jezik jednostavno kaže internet pregledniku što da radi. Internet preglednik pokreće skriptu i
    odradi cijeli posao, zato je JavaScript često uspoređivana s kompajlerskim programima kao
    što su Java i C++. JavaScript često daje programerima šansu da mijenjaju izgled internet
    preglednika.

    Ukratko:

     Interpretira se (ne kompajlira) na strani korisnika


     Kod se integrira unutar HTML koda (oznaka)

     Podržava mali broj tipova podataka: numeričke,boolean, null i string vrijednosti, bez
    posebnih zahtjeva za deklariranjem tipa podatka

     Objektno orijentiran, koristi postojeće objekte bez klasa i naslijeđivanja

     Podržava i funkcije ali bez posebnih zahtjeva za deklariranjem

     Dinamička povezanost – objektne reference provjeravaju se u tijeku izvođenja (run-


    time)

    7
     Podržava gotovo sve operatore (aritmetičke, relacijske, uvjetne te operatore
    pridruživanja)

     Podržava kontrolu toka i različite vrste iskaza (if...else, for, for...in, while,do...while,
    with, break_continue, function_return)

    3.1. KRAJ RATA INTERNET PREGLEDNIKA

    Microsoft je dobio bitku preglednika. Internet Exploreru je predoderđeno da pobijedi zbog


    činjenice da dolazi na računalima na kojima je instaliran Windows operacijski sustav. Ljudi
    koji su najjače udareni od rata preglednika su internet dizajneri. Razvoj preglednika je postao
    noćna mora. Uspostavljena je grupa WaSP(Web Standards Project). Prvi korak koji je WaSP
    poduzeo je bio poticanje pregledničkih proizvođača da prihvate preporuke od W3C (World
    Wide Web Consortium)- iste preporuke koje su proizvođači preglednika predložili.

    3.2. NOVI POČETAK

    Internet Explorer 5 koji je bio ukrcan s ugrađenom podrškom za W3C standardiziranim


    DOM, očuvao je podršku za stari, čiji je vlasnik bio Microsoft. Netscape je odlučio da napravi
    prekid i puštanjem preglednika da nema ništa zajedničko s NN4. NN6 čak je prskočio jednu
    verziju broja, i koristio je potpuno drugačiji prikaz pokretača s daleko boljom CSS podrškom.
    Također je podupirao standardni DOM, ali bez ikakve spojivosti s starim Netscape DOM-om.

    U međuvremenu ostali su se preglednici pojavili na sceni. Kada se Apple prvi put pojavio sa
    svojim internet preglednikom nazvanim Safari 2003. godine. Firefox, Mozilla i Camino,
    bazirani na istom pokretaču kao Netscape 6 i 7 imali su odličnu podršku za DOM. Opera i
    Konquerer su također imali jaku DOM podršku.

    Preko 95% preglednika koristi ugrađenu podrđšku za DOM. Rat preglednika kasnih
    devedesetih je iza nas. Iako nijedan preglednik nema potpuni W3C DOM, svi oni koriste oko
    95% tih specifikacija. To sve znači da nešto možemo napisati samo jednom i to objaviti

    8
    svugdje. Dok se pridržavamo DOM standarda možemo biti sigurni da će naša skripta gotovo
    uvijek raditi.

    3.3. NAČINI KORIŠTENJA

    JavaScript kod izvršava browser. Zato kod treba ubaciti unutar HTML dokumenta. To se
    može izvesti na dva načina. Prvi način je da kod ubacimo unutar oznaka <script
    language=“javascript“> i </script>. Pogodan je za kratke kodove. Veće kodove možemo
    snimiti unutar posebne .js datoteke, i onda ga unutat HTML dokumenta uključiti pomoću
    <script src=“naziv_skripte.js“/>. Ako se JavaScript kod nalazi unutar body elementa, onda će
    se izvršiti odmah prilikom učitavanja stranice, ukoliko to ne želimo, nego se taj kod treba
    izvršavati nakon nekog specijalnog događaja, onda ga treba staviti unutar head elementa i
    pozvati ga kada zelimo da se izvrši.

    JavaScript razlikuje velika i mala slova. Naredbe (eng. statements) se razdvajaju prelaskom u
    novi red ili točka-zarezom (;). Stavljati toćku- zarez na kraju linije nije obavezno ali je
    uobičajno. Blokovi naredbi se odvajaju vitičastim zagradama ({i}). Komentari se pišu
    unutar /* i */ ili nakon //. Varijable nemaju tipove tj. u svaku varijablu možemo spremiti
    vrijednost bilo kojeg tipa. Za razliku od varijabla vrijednosti imaju tipove. Varijable se mogu
    deklarirati na bilo kojem mjestu u kodu. Varijable nije obavezno deklarirati. U slučaju da
    varijabla nije deklarirana, njeno prvo korištenje smatra se deklaracijom.

    Objektima u HTML-u se u JavaScript-u pristupa preko ID atributa. Svim objektima u HTML-


    u se također može pristupiti preko globalnih polja koja se implicitno definiraju za svaki
    HTML dokument. Shema tih polja dana je sljedećom slikom:

    9
    3.4. PROBLEMI

    Problema u vezi korištenja JavaScript-a ima više. U praksi su najčešće vezani uz to da razni
    internet preglednici ne podržavaju sve mogućnosti JavaScript-a, ili ih ne podržavaju na
    standardom definiran način.

    No veći problem od toga je da neki internet preglednici uopće ne podržavaju JavaScript ili da
    je JavaScript onesposobljena od strane posjetitelja.

    Situacija na polju preglednika danas je takva da većina današnjih proizvoda (IE, Firefox,
    Opera,...) podržava većinu JavaScript verzija.

    10
    3.5. PRVI JAVASCRIPT PRIMJER

    Otkako je prva knjiga za programiranje u C jeziku objavljena postalo je tradicionalno da prvi


    primjer, odnosno prve riječi koje su ispisane na zaslonu budu „Hello World“, odnosno
    „Zdravo Svijetu“. S tom tradicijom na umu prvi program koji je napravljen u JavaScript
    jeziku je upravo bio taj primjer.

    Koristeći svoj omiljeni urednik napravimo HTML(HyperText Markup Language) datoteku sa


    sljedećim sadržajem:

    <html>
    <head>
    <title>My First JavaScript Example</title>
    </head>
    <body>
    <script type="text/javascript" language="JavaScript">
    document.writeln( "Hello World" );
    </script>
    </body>

    Pokrenite HTML datoteku u pregledniku koji podržava JavaScript i internetska stranica će


    pokazivati tekst „Hello World“. Sve što ova skripta radi je da definira standardne HTML
    oznake koje možemo vidjeti na HTML stranici i također definiran ugrađen JavaScript kod.

    Sljedeći primjer proširuje „Hello World“ primjer tako da na stranici bude ispisano „Hello
    World“ i postavljena jedna tipka, te da nam se pojave riječi „Goodbye cruel World“.

    <html>
    <head>
    <title>My First JavaScript Example</title>
    </head>
    <body>
    <script type="text/javascript" language="JavaScript">
    document.writeln( "Hello World" );
    </script>
    <form>
    <input type=button value="Press me" onClick="alert('Goodbye cruel world')">
    </form>
    </body>

    11
    </html>

    Kad se stranica učita u našem Web pregledniku biti će kao i prošli primjer, ali ovaj put na
    stranici će biti vidljiva jedna tipka koja kad je pritisnemo će pokazati prozorčić koji će
    sadržavati riječi "Goodbye cruel world". Da bi napravili da nam skripta pokazuje ono što smo
    opisali trebamo koristiti HTML <form> i <input> oznake, da nam tipka bude vidljiva na
    stranici i da nam se poveže s „onClick“ događajem. Napravili smo da kad „onClick“ događaj
    bude pokrenut, JavaScript prikaže izvršeni prozor.

    12
    4. ZAKLJUČAK

    JavaScript je javno raspoloživ skriptni jezik, što bi značilo da nije potrebna licenca za njegovo
    korištenje.

    JavaScript koristimo zbog vizualnog usavršavanja stranica. Omogućava jednostavno


    programiranje događaja, objekata, definiranje raznih akcija i funkcija na klijent računalu.
    Široko je rasprostranjen i lako se uči, tako da s programiranjem u JavaScriptu neće imat puno
    poteškoća onaj tko još nezna dobro programirat. JavaScript je jedan od najpopularnijih
    skriptnih jezika i podržava ga većina pretraživača.

    13
    5. LITERATURA

    Danny Goodman, Michael Morrison; JavaScrip Bible 6th Edition; Wiley Publishing,Inc.;
    Indianapolis Indiana; 2007.

    Emily Vander Veer; JavaScrip for Dummies 4th Edition; Wiley Publishing, Inc.; Indianapolis
    Indiana; 2005.

    Nicholas C. Zakas; JavaScrip for Web Developers; Wiley Publishing,Inc.; Indianapolis


    Indiana; 2005.

    David Flanagan; JavaScrip the Definitive Guide 5th Edition; O`Reilly; 2006.

    Danny Goodman; JavaScrip Bible Gold Edition; Hungry Minds, Inc; New York; 2001.

    14

    You might also like