NN-59/96 od 17.07.1996.
(3) Radi promicanja zaštite zdravlja i sigurnosti na
NN-94/96 od 08.11.1996.
NN-114/03 od 19.07.2003.
NN-100/04 od 20.07.2004. (Zakon o gradnji)
NN-86/08 od 23.07.2008.
NN-116/08 od 11.10.2008. (Zakon o državnom
inspektoratu)
NN-75/09 od 30.06.2009.
ZAKON
O ZAŠTITI NA RADU
(Pročišćeni tekst - priredila mr.sc. Ivana Vukorepa)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Svrha ovoga Zakona je uvođenje mjera za
poticanje unapređivanja sigurnosti i zdravlja radnika
na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih
bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita
radnog okoliša.
(2) Posebno osjetljive kategorije radnika moraju biti
zaštićene od onih opasnosti koje na njih štetno utječu.
(3) Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja
nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži,
zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje
materinstva, zaštite osoba s invaliditetom i
profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja
zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi
očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama
primjerenim njihovoj životnoj dobi.
Članak 2.
(1) Ovaj Zakon utvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i
odgovornosti glede provedbe zaštite na radu, kao i sustav
pravila zaštite na radu čijom se primjenom postiže u
najvećoj mogućoj mjeri svrha ovoga Zakona utvrđena u
članku 1. ovoga Zakona.
(2) Prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu
uređuju se na izravan i neizravan način i propisima
radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja,
zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zašite, tehničkim i
drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje
osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima.
Članak 3.
(1) Vlada Republike Hrvatske sustavno prati stanje u
zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima
poslodavaca i radnika, u okvirima svoje nadležnosti,
utvrđuje, predlaže, provodi i povremeno preispituje
politiku i potiče rad na usklađivanju zakonodavstva, u
svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu.
(2) U tu svrhu Vlada Republike Hrvatske osniva
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, koje čine
predstavnici države, poslodavaca, radnika i istaknutih
stručnjaka zaštite na radu.
radu, pravnim i fizičkim osobama mogu se dodijeliti
priznanja i nagrade.
(4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom
urediti vrste priznanja i nagrada iz stavka 3. ovoga
članka te postupak, način i uvjete za njihovu dodjelu.
Članak 4.
(1) U smislu ovoga Zakona poslodavac je svaka fizička
ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više
radnika i koji je u skladu s općim propisima radnog
zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad
radnika na siguran način, uključujući tijela državne
uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave i
javne ustanove.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje
obavljaju djelatnost osobnim radom i na pravne osobe
kada koriste rad drugih osoba.
Članak 5.
(1) U smislu ovoga Zakona, osobe koje obavljaju
posao za poslodavca su:
– radnici,
– volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad
obavljaju na temelju posebnog propisa,
– osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja
kazne zatvora ili odgojne mjere,
– osobe koje poslove obavljaju osobnim radom.
(2) Drugim osobama u smislu ovoga Zakona smatraju se
osobe koje se po bilo kojem osnovu rada nalaze u
prostorijama i prostorima poslodavca (na pr. poslovni
suradnici, djelatnici tijela državne uprave, korisnici
usluga i druge osobe).
(3) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na
pripadnike oružanih snaga i redarstvene službe
uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti.
(4) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na kućne
pomoćnice.
Članak 6.
U smislu ovoga Zakona pojmovima mjesto rada i radni
okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod
neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na
kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju
dolaziti u tijeku rada.
Članak 7.
(1) U smislu ovoga Zakona, preventiva obuhvaća
planirane ili poduzete mjere u svim radnim procesima
kod poslodavca, s ciljem sprječavanja ili smanjenja
rizika na radu.
(2) Radi osiguranja zdravstvenog nadzora
primjerenog rizicima za zdravlje i sigurnost na radu
kojima su izloženi radnici, radniku se jednom u tri
godine, na njegov zahtjev mora osigurati zdravstveni
pregled u skladu s posebnim propisom.
1
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se
na radnike kojima je obveza redovitoga zdravstvenog
pregleda utvrđena posebnim propisom.
(4) Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća
sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i
drugim propisima, a to su:
- pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
- pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada,
- pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te
prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te
duševnim i tjelesnim sposobnostima,
- osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca
sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na
radu i zdravstvene zaštite,
- suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika,
preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih
ustanova i tijela,
- zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za
zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od
drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na
radu.
(5) Djelatnost zaštite na radu je od javnog interesa.
Članak 8.
(1) Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i
izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem
poslova zaštite na radu i primjenom propisanih,
ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te
naređenih mjera i uputa poslodavca.
(2) Preventivne mjere te radni i proizvodni postupci
koje poslodavac primjenjuje na temelju procjene ili u
slučaju potrebe moraju:
– osigurati najveći mogući stupanj zaštite sigurnosti i
zdravlja radnika,
– biti uključene u sve radne procese poslodavca i na
svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja.
(3) Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i
povjeravanju poslova radniku dužan voditi računa o
svim sposobnostima radnika koje mogu utjecati na
zaštitu njegova zdravlja i sigurnost na radu.
Članak 9.
(1) Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju
pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje
opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zaštite na
radu).
(2) Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve
kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u
uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada
zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne
struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije,
osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statička i
dinamička opterećenja , osiguranja potrebne radne
površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva
za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja
čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka,
ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne
rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenja buke i
vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih
atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od
djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od
elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja
prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
(3) Sredstvima rada, prema ovom Zakonu, smatraju se:
- građevine namijenjene za rad s pripadajućim
prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i
površinama za kretanje radnika te pomoćnim
prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima
(sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje
obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika),
- prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga,
pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa,
- strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu
spadaju postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i
alati),
- skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se
kreću radnici izvan objekata navedenih u točki 1. ovoga
stavka, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom
obavljanja poslova.
Članak 10.
(1) Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne
mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na
radu, primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose
na radnike i na način obavljanja radnog postupka
(posebna pravila zaštite na radu).
(2) Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede
dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti,
zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti,
koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s
posebnim uvjetima rada.
(3) Posebna pravila zaštite na radu sadrže i:
- obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih
zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava,
- posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,
- obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih
opasnosti i štetnosti,
- obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih
poslova,
- način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili
radni postupci, a posebno glede trajanja posla,
jednoličnog rada i rada po učinku,
- postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do
upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.
Članak 11.
(1) Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih
propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se
opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se
sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili
drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a
primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila
zaštite na radu.
(2) Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu
utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su
povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih
osoba.
(3) Popis stranih propisa koji će se kao pravna pravila u
2
području zaštite na radu primjenjivati u Republici
Hrvatskoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 12.
(1) Ministar nadležan za rad uz prethodno pribavljeno
mišljenje predstavnika poslodavaca i sindikata propisuje
podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila
zaštite na radu.
(2) Izradu stručnih podloga podzakonskih propisa
ministar može povjeriti odgovarajućoj znanstvenoj ili
stručnoj ustanovi, trgovačkom društvu, odnosno
stručnom udruženju.
(3) Pravila zaštite na radu iz stavka 1. ovoga članka za
pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi donose
nadležni ministri.
Članak 13.
(1) Poslodavac je odgovoran za organiziranje i
provedbu zaštite na radu u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim procesima.
(2) Za organiziranje i provedbu zaštite na radu
odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu
svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite
na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i
štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu,
odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je
ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom
ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.
(3) Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu
prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika (u daljnjem
tekstu: ovlaštenik).
(4) Ovlaštenik u smislu stavka 3. ovoga članka je svaka
osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na
kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku.
(5) Ovlaštenje iz prethodnog članka poslodavac daje
ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se
utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu.
Članak 14.
Poslodavci koji istodobno obavljaju poslove na
jednom radilištu odnosno poslodavci koji obavljaju
posao na istom mjestu rada, dužni su surađivati u
primjeni zdravstvenih i sigurnosnih odredbi ovoga
Zakona.
Članak 15.
(1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu
ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću
u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na
koju ne utječu propisane obveze radnika u području
sigurnosti i zdravlja na radu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se
može osloboditi odgovornosti ili se njegova
odgovornost može ograničiti prema općim propisima
obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim
zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno
više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj
pažnji nije mogao utjecati.
Članak 16.
Primjena pravila zaštite na radu i s njima povezanih
mjera zdravstvene zaštite ne smije povlačiti nikakve
troškove za radnike.
II. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH
OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA
RADU
1. OPĆA NAČELA ZAŠTITE NA RADU KOD
POSLODAVCA
Članak 17.
Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu
na temelju općih načela zaštite:
- izbjegavanja opasnosti i štetnosti,
- procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti
primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,
- sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,
- zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
- davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred
pojedinačnim,
- odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja
radnika,
- planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog
povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih
odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,
- prilagođavanja tehničkom napretku,
- prilagodbe rada radnicima, naročito u svezi s
oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te načina rada i
proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog
rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan
učinak na zdravlje.
2. UREĐIVANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU
Članak 18.
(1) Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za
život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili
smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu
opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva.
(2) Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi
organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te
prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i
radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena ovim
Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te
kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
(3) Podloga za izradu akta iz stavka 2. ovoga članka je
prethodna procjena opasnosti na mjestima rada i u
radnom okolišu .
(4) Obveza donošenja akta iz stavka 2. ovoga članka ne
odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika.
3
(5) Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati
provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na
radu.
(6) Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada
radi njihovog korištenja.
(7) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete koje
moraju ispunjavati poslodavci pri izradi procjene
opasnosti, način njezine izrade, sadržaje obuhvaćene
procjenom te podatke na kojima se mora temeljiti.
Članak 18.a
(1) Svaki poslodavac je dužan odrediti jednog ili više
radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu
vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti,
određivanjem ovlaštenika ili zapošljavanjem
stručnjaka zaštite na radu.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka mora posjedovati
potrebna znanja i sposobnosti za provedbu aktivnosti
zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od
opasnosti i štetnosti.
(3) Radniku iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je
dužan osigurati uvjete za rad te ga ne smije staviti u
nepovoljniji položaj zbog obavljanja aktivnosti
propisanih ovim Zakonom, drugim propisima o zaštiti
na radu, kolektivnim ugovorom i prema pravilima
struke.
Članak 19.
(1) Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika i koji
posjeduje potrebna znanja i sposobnosti iz članka 18.a
stavka 2. ovoga Zakona, može poslove zaštite na radu
obavljati sam, pod uvjetom da nema zaposlenog
radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za
provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu
i prevenciju od opasnosti i štetnosti.
(2) Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavka
1. ovoga članka, obavljanje poslova zaštite na radu
može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom
ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.
(3) Radnik iz članka 18.a ovoga Zakona, odnosno
poslodavac iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti
osposobljeni za obavljanje tih poslova.
(4) Ministar nadležan za poslove rada će pravilnikom
urediti program i način osposobljenosti iz stavka 3.
ovoga članka.
(5) Odredbe članka 22. do 24. ovoga Zakona
primjenjuju se i na radnike iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 20.
(1) Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan
je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova
stručnjaka zaštite na radu, sukladno broju zaposlenih,
stanju zaštite na radu, te stupnju opasnosti.
(2) U smislu ovoga Zakona, stručnjak zaštite na radu
je radnik koji ispunjava uvjete iz članka 18.a stavka 2.
ovoga Zakona, i s kojim poslodavac ima sklopljen
ugovor o radu za obavljanje poslova zaštite na radu.
(3) Smatrat će se da je poslodavac ispunio obvezu iz
stavka 1. ovoga članka ako je s drugim poslodavcima
osnovao zajedničku službu, odnosno ugovorio s drugim
poslodavcem pružanje usluga službe.
(4) Na zahtjev poslodavca na temelju stanja zaštite na
radu i procjene opasnosti ministar nadležan za rad može
dozvoliti poslodavcu da poslove zaštite na radu obavlja
prema odredbama članka 19. ovoga Zakona.
Članak 21.
(1) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan
je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu
čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj
osobi, te koja u tu svrhu objedinjava i usklađuje rad na
poslovima provedbe zaštite na radu.
(2) Broj zaposlenih unutar službe treba ovisiti o veličini
poduzeća, organizaciji posla, stanju zaštite na radu te
stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom i ne može
biti manji od tri stručnjaka zaštite na radu..
(3) Stručnu službu za pružanje stručne pomoći, praćenje
stanja, unutarnji nadzor i ostale poslove zaštite na radu
može osnovati više poslodavaca na jednoj lokaciji,
odnosno jedan poslodavac, a usluge službe ugovoriti
ostali poslodavci na lokaciji.
(4) Poslodavcu koji zapošljava više od 250 radnika na
njegov zahtjev ministar rada može dozvoliti da ne ustroji
službu zaštite na radu ako na temelju stanja zaštite i
procjene proizlazi da ne postoje veće opasnosti i štetnosti
po sigurnost i zdravlje radnika. U tom slučaju poslodavac
poslove zaštite na radu organizira po odredbama članka
20. stavka 1. do 3. ovoga Zakona.
Članak 22.
(1) Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu
kao i službi za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad i
pomoć drugog stručnog osoblja, kao i potrebnu opremu, a
vanjskoj službi ili stručnoj osobi osigurati sve potrebne
podatke.
(2) Poslodavac je dužan imenovanog ovlaštenika,
zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, odnosno službu
za zaštitu na radu, obavijestiti o svim činjenicama i
okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na
sigurnost i zdravlje radnika, te o svim preventivnim
mjerama i mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti
radnika, kao i o podacima o radnicima zaduženima za
pružanje prve pomoći, gašenje požara i spašavanje
radnika.
(3) Stručnjaci za zaštitu na radu imaju potpunu stručnu
neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove ovlaštenike
te radnike i njihove povjerenike i ne smiju biti dovedeni u
nepovoljniji položaj dok postupaju prema odredbama
ovoga Zakona, drugih propisa zaštite na radu, kolektivnih
ugovora i prema pravilima struke.
Članak 23.
(1) Obveze stručnjaka zaštite na radu, odnosno službi
zaštite na radu su naročito:
- stručna pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te
radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i
unapređivanju zaštite na radu,
- unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu,
4
- poticanje poslodavca i njegovih ovlaštenika da nadležne
službe poslodavca otklanjaju utvrđene nedostatke glede
zaštite na radu,
- praćenje i rasčlamba podataka u svezi s ozljedama na
radu i profesionalnim bolestima te izrada godišnjeg
izvješća za potrebe poslodavca,
- suradnja s tijelima nadležnim za poslove inspekcije
rada, sa zavodom nadležnim za zaštitu zdravlja i
sigurnost na radu te ovlaštenim ustanovama i trgovačkim
društvima koji se bave poslovima zaštite na radu,
- osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i
pomaganje u njihovom radu,
- rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca,
- suradnja sa stručnim službama polodavca prilikom
građenja i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad,
nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava,
- suradnja sa specijalistima medicine rada.
(2) Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na
temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu,
njegovim ovlaštenicima, odnosno odboru zaštite na radu
mjere za poboljšanje stanja.
Članak 24.
Obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama
članka 19. do 22. ovoga Zakona ne smanjuje odgovornost
poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje
zaštite na radu.
Članak 25.
Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju
ispunjavati glede stručne spreme i radnog iskustva
stručnjaci za zaštitu na radu, kao i programe, sadržaje i
načine polaganja stručnog ispita te oblike stalnoga
stručnog usavršavanja kao i načine njegovog
vrednovanja.
3. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN
NAČIN
Članak 26.
(1) Poslodavci ili njihovi ovlaštenici moraju biti
osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o
tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na
radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom
procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika.
(2) Ministar nadležan za rad propisuje program, sadržaj i
način provjere znanja.
Članak 27.
(1) Poslodavac je dužan radnika prije početka rada
obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje
utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje
radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga
za rad na siguran način.
(2) Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje
poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni.
(3) Radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran
način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom
radnika osposobljenih za rad na siguran način ali ne duže
od 30 dana.
Članak 28.
(1) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na
siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz
njegovo mjesto rada i poslove:
– prije početka rada,
– kod promjena u procesu rada,
– kod uvođenja nove radne opreme ili njezine
promjene,
– kod uvođenja nove tehnologije,
– kod upućivanja radnika na novi posao.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka,
osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir
osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti
kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po
potrebi dužan i periodički ponavljati.
(3) Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na
mjestu rada.
(4) Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za
rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju
i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog
radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za
osposobljavanje.
(5) Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere
znanja iz zaštite na radu za radnika koji su raspoređeni na
poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na
kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu.
(6) Obvezu iz prethodnog stavka može narediti inspektor
rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako
opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna
povremena provjera.
(7) Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika iz
stavka 1. ovoga članka, provesti tijekom radnog
vremena na svoj trošak.
Članak 29.
(1) Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na
siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim
ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za
obavljanje te djelatnosti.
(2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju
ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovačka društva iz
stavka 1. ovoga članka i način nadzora nad njihovim
radom.
Članak 30.
Poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje
povjerenika radnika za zaštitu na radu za vrijeme radnog
vremena i na trošak poslodavca.
4. OBAVJEŠĆIVANJE O ZAŠTITI ZDRAVLJA I
SIGURNOSTI NA RADU
5

Članak 31.
(1) Poslodavac je dužan radnike i njihove
predstavnike obavijestiti te po potrebi dati pisane
upute o svim opasnostima i štetnostima koje utječu ili
bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a
vezano uz obavljanje poslova, a osobito o:
– opasnostima i štetnostima posla, odnosno radnog
mjesta i zaštitnim i preventivnim mjerama i
aktivnostima vezanim uz djelatnost i uz svaki pojedini
radni proces i posao,
– mjerama i ovlaštenim radnicima koji provode mjere
pružanja prve pomoći, gašenja požara i spašavanja
radnika.
(2) Poslodavac je dužan obavijesti, odnosno pisane
upute iz stavka 1. ovoga članka dati i svim drugim
osobama koje po bilo kojoj osnovi obavljaju posao za
poslodavca i nalaze se u prostorijama i prostorima
poslodavca.
(3) Poslodavac je dužan radniku iz članka 18.a ovoga
Zakona i povjereniku zaštite na radu predočiti
odgovarajuću dokumentaciju, a osobito o:
– procjeni opasnosti i o mjerama koje se provode u
cilju uklanjanja ili smanjenja procijenjenih opasnosti,
– svim evidencijama i ispravama koje je dužan voditi i
čuvati u skladu s odredbama članka 71., 72., 74. i 75.
Zakona,
– svim informacijama koje se odnose na preventivne i
zaštitne mjere, određenih od strane tijela ovlaštenih
za provođenje nadzora.
(4) Poslodavac je dužan radniku, što je moguće prije,
dati upute o postupanju u slučaju nastanka
neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje,
kojoj je izložen ili bi mogao biti izložen, kao i
mogućim mjerama, koje je u tom slučaju potrebno
poduzeti kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po
život i zdravlje.
Članak 32.
(1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima
rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove
sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s
odgovarajućim propisima.
(2) Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno
obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti
pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora,
prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme.
Članak 33.
(1) Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca
izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i
radničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i
zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti
radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja.
(2) Obvezu iz prethodnog stavka poslodavac ima posebno
nakon smrtne, skupne i teške ozljede na radu, utvrđenog
slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadležnog
tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila
zaštite na radu.
(3) Za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu
poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika
radnika za zaštitu na radu.
5. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA
Članak 34.
(1) Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama
ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo
radnici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog
odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života,
spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili
psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te
psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljenjem
tekstu: psihička sposobnost).
(2) Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s
posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način
nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete.
(3) Na izdvojenim mjestima rada u smislu odredaba
Zakona o radu ne mogu se obavljati poslovi s posebnim
uvjetima rada.
(4) Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom
zdravstva propisati će poslove s posebnim uvjetima rada,
način, sadržaj i rokove provjere sposobnosti radnika za
rad na tim poslovima.
Članak 35.
(1) Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da
radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti,
zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.
(2) Radnika raspoređenog na poslove s posebnim
uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj
ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj
praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i
drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove
sposobnosti za obavljanje ovih poslova.
Članak 36.
(1) Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s
posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled
nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu ili
kada to ocijeni specijalist medicine rada.
(2) Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja
poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava
uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne
uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema
odredbi stavka 1. ovoga članka to bio dužan učiniti.
6. ZAŠTITA POSEBNIH KATEGORIJA RADNIKA
Članak 37.
(1) Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu
radnicima malodobnicima, ženama i radnicima smanjenih
radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno
kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje
ne mogu obavljati te skupine radnika.
(2) Radnici smanjenih radnih sposobnosti, u smislu ovoga
Zakona, su radnici čija je radna sposobnost smanjena
zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu,
6
profesionalnih ili ostalih bolesti te drugih razloga koji se
utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom
poslodavca.
Članak 38. (brisan)
Članak 39.
(1) Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito
poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini,
poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i
vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku,
poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i
mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih
anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini
živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva,
uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim
spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima
ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i
amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u
proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa,
pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim
agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo,
varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria,
toxoplazma.
(2) Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati
osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i
parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima
ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih
ugljikovodika.
Članak 40.
Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim
uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom
radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu.
Članak 41.
Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema
posebnom zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima
postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne
sposobnosti.
7. KORIŠTENJE SREDSTAVA RADA I OSOBNIH
ZAŠTITNIH SREDSTAVA TE RADNI POSTUPCI
Članak 42.
(1) Poslodavac je dužan građevine namijenjene za rad
održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje
radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima
utvrđenim tehničkim propisima.
(2) Poslodavac je dužan prestati s radom u građevinama
namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog
kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.
Članak 42.a
Obveza je poslodavca da se kod planiranja i
uvođenja novih tehnologija i opreme, o njihovom utjecaju
na sigurnost i zdravlje radnika posavjetuje s radnicima,
odnosno s njihovim predstavnicima.
Članak 43.
(1) Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima
rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj
mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika,
poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva
i skrbiti da ih radnici koriste pri obavljanju poslova.
(2) Poslodavac je dužan osigurati da sredstva rada i
osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u
ispravnom stanju.
(3) Poslodavac ne smije staviti u uporabu sredstva rada i
osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s
propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.
(4) Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe sredstva
rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu
promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i
zdravlje radnika.
(5) Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako
bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim
opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su
dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva.
Članak 44.
(1) Poslodavac je dužan provesti potrebne mjere za
zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, uključujući
planiranje, pripremu i provedbu radnog procesa,
uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite radnika i
okoliša i uključujući zaštitu od profesionalnih
opasnosti, osiguravajući potrebnu zaštitu i tehnološke
uvjete, a tamo gdje je potrebno, dužan je izraditi
odgovarajuće upute na hrvatskom jeziku.
(2) Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako
pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se
njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika.
(3) U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez
opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika,
poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih
postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene
napretke u području tehnike, medicine rada,
ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja.
(4) Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da
se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano
opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na
vrijeme.
8. OPASNE RADNE TVARI
Članak 45.
(1) Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i
štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno
unapređivati stanje zaštite na radu.
(2) Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne
tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila
zaštite na radu u skladu s propisima i uputama
proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku
označene na propisani način.
Članak 46.
7
(1) Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li
su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje,
eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila
zaštite na radu te zaštite životnog okoliša.
(2) Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije
moguće iste radne rezultate postići primjenom
bezopasnih tvari.
(3) Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari
bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je
dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog
postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari.
Članak 47.
(1) Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je
dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim
redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće
koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih
plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta
nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje
životni okoliš,
3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i
aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograničiti na
najmanju moguću mjeru:
- količinu opasne tvari,
- broj radnika koji su izloženi djelovanju opasne tvari,
- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se pravilima navedenim u točkama od 1. do 3.
ovoga članka ne može postići zadovoljavajuća zaštita,
poslodavci moraju skrbiti da radnici pri obavljanju
radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana
osobna zaštitna sredstva.
Članak 48.
(1) Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih
radnih tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku
plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod
maksimalno dozvoljenih koncentracija.
(2) Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po
zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih
poslodavac mora neodložno:
- utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti,
- na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila
zaštite,
- nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek
nakon što je mjerenjem utvrđeno da je koncentracija
ispod maksimalno dopustivih, smije dozvoliti rad
radnicima na tim poslovima.
Članak 49.
(1) Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne
tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove
primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje
radnika.
(2) Poslodavac je dužan osigurati da su za opasne radne
tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog
korištenja kao i o pravilima zaštite.
(3) Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan
osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na
svojstva tih tvari.
9. ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA TE STROJEVA
I UREĐAJA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA
Članak 50.
(1) Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim
prostorijama:
- u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na
temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,
- u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracija,
- u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari,
- u kojima pri radu nastaju opasna zračenja,
- u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću
rasvjetu.
(2) Poslodavac je dužan glede okolnosti iz stavka 1.
podstavka 2. do 5. ovoga članka obavljati ispitivanja
radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih
prostorija.
(3) Ako posebnim propisima nije drukčije određeno
ispitivanja navedena u stavku 1. ovoga članka poslodavac
je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od
dvije godine.
(4) Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah
nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje
obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu
koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim
ispitivanjem.
Članak 51.
Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih
strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi
radi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi
zaštite na radu i da li zbog nastalih promjena tijekom
uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika.
Članak 52.
(1) Poslodavac je dužan na propisani način obavljati
ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u
sljedećim slučajevima:
- prije njihovog stavljanja u uporabu,
- najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
- poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka
korištenja,
- prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako
su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo
pa su zbog toga rastavljena i ponovo sastavljena.
(2) Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima
prema odredbi stavka 1. ovoga članka smatraju se
naročito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala,
industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na
8
mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta,
metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličkek
preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge,
predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno
grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji
sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa
sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika.
(3) Ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i
uređaja s povećanim opasnostima iz prethodnog stavka.
Članak 53.
(1) O obavljenim ispitivanjima iz članka 50. i 52. ovoga
Zakona sastavlja se zapisnik i izdaju odgovarajuće
isprave.
(2) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete pod kojima
ova ispitivanja može obavljati sam poslodavac, odnosno
ovlaštena ustanova ili trgovačko društvo te postupak
ispitivanja, sadržaj, oblik i način izdavanja isprava.
Članak 54.
(1) Inspektor rada ovlašten je narediti ispitivanje
pojedinih instalacija u građevinama namijenjenim za rad
kada opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u
svrhu zaštite radnika.
(2) Inspektor rada ovlašten je narediti da se obavi
ispitivanje radnog okoliša i strojeva i uređaja s
povećanim opasnostima i izvan utvrđenih rokova ako
opravdano pretpostavi da je ispitivanje potrebno u svrhu
sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, posebno u slučaju
pojave profesionalne bolesti.
(3) Inspektor rada može narediti ispitivanje i u radnim
prostorijama i radnom prostoru izvan radnih prostorija u
kojima proces rada ne utječe na stanje u radnom okolištu
na temelju zahtjeva radnika, odnosno njegovog
povjerenika ili ako sam opravdano pretpostavi da
postojeće stanje nije u skladu s pravilima zaštite na radu.
10. PRIVREMENA I ZAJEDNIČKA PRIVREMENA
RADILIŠTA
Članak 55.
(1) Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne
radove, radove na iskorištavanju šuma ili radove u
brodogradilištima, dužni su prije početka radova na
privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se
radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu.
(2) Plan izvođenja radova je sastavni dio projektne
dokumentacije određene posebnim propisom.
(3) Ministar nadležan za rad propisuje sadržaj plana
izvođenja radilišta.
Članak 56.
(1) Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno
poslodavac u djelatnostima brodogradnje i šumarstva je
dužan prijaviti radilište na kojima je predviđen opseg
radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja
posebno opasnih radova prema posebnim propisima bez
obzira na trajanje radova.
(2) Investitor odnosno poslodavac je dužan najmanje 8
dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu
dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove
inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz
dostavu plana izvođenja radova.
(3) Prijavu radilišta dužan je investitor, odnosno
poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na
rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja
novoga izvođača radova ili privremene obustave rada.
(4) Investitor ne može svoje obveze propisane ovim
Zakonom prenijeti na izvođača/izvođače radova.
(5) Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju
dužem od pet dana isti je dužan u roku od najmanje 8
dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu
radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada
odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana
izvođenja radova.
(6) Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti
plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom
radilištu traju kraće od 5 dana, niti je dužan izraditi plan
izvođenja radova.
(7) Preslika prijave gradilišta mora biti vidno izložena na
gradilištu.
Članak 57.
(1) Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu
odnosno obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od
njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih
radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova
tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne
ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih
poslodavaca.
(2) Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne
može organizirati na način određen u stavku 1. ovoga
članka, poslodavci su dužni radove obavljati
naizmjenično prema postignutom sporazumu.
(3) Investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je
glavni izvođač u djelatnosti brodogradnje i šumarstva je
prema posebnom propisu obvezan imenovati
koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu
osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova.
(4) Koordinator zaštite na radu na radilištu po posebnom
propisu, odnosno odgovorna osoba u drugim
djelatnostima dužna je voditi dnevnu evidenciju
poslodavaca i radnika nazočnih na privremenom
zajedničkom radilištu.
(5) Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati
upute koordinatora zaštite na radu.
(6) Imenovanje koordinatora ne oslobađa izvođače i
druge osobe na radilištu od njihove odgovornosti za
provedbu zaštite na radu.
Članak 57.a
(1) Za koordinatore za zaštitu na radu se mogu imenovati
osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim
propisima.
(2) Koordinator za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova
je dužan:
– koordinirati primjenu načela zaštite na radu kod
donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom
planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode
istodobno i u slijedu,
9
– koordinirati izvođenje odgovarajućih postupaka kako bi
se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno
primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u
skladu s planom izvođenja radova,
– izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklađenja plana
izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama
na gradilištu,
– osigurati suradnju i uzajamno izvješćivanje svih
izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika,
– provjeravati provode li se radni postupci na siguran
način i usklađivati propisane aktivnosti,
– organizirati da na gradilište imaju pristup samo osobe
koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu
ulaska na gradilište.
(3) Uvjete i stručna znanja iz stavka 1. ovoga članka za
imenovanje koordinatora propisat će ministar nadležan za
rad.
Članak 58.
Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o
osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za
obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o
ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i
ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova.
11. ZAŠTITA OD POŽARA, EVAKUACIJA I
SPAŠAVANJE
Članak 59.
Poslodavac je dužan u svakoj građevini uzimajući u obzir
tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada,
uskladištene tvari kao i veličinu građevine, poduzeti
mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da
se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na
najmanju moguću mjeru.
Članak 60.
(1) Poslodavac je dužan poduzeti potrebne mjere za
zaštitu od požara i spašavanje radnika, odrediti
radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati
pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za
zaštitu od požara i spašavanje.
(2) Poslodavac je dužan broj radnika iz stavka 1.
ovoga članka, njihovu osposobljenost i potrebnu
opremu, utvrditi u skladu s posebnim propisom,
ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te
ukupnog broja radnika.
(3) Poslodavac je dužan osobama iz stavka 1. ovoga
članka osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu.
(4) Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i
ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan:
– što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o
nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi,
kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene,
kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i
zdravlje,
– poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog
mjesta i upućivanju na sigurno mjesto,
– organizirati nastavak rada tek nakon isteka
opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i
objektivno opravdanih razloga.
(5) Poslodavac je dužan osposobiti sve radnike da u
slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po
život i zdravlje, kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi,
mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa
svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima,
kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju
kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu.
(6) Radnici koji postupaju u skladu s odredbom
stavka 5. ovoga članka, zbog tog postupanja ne smiju
biti dovedeni u nepovoljniji položaj, osim u slučaju
ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz
dužnu pažnju.
Članak 61.
(1) Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i
spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim
upoznati sve radnike.
(2) Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične
vježbe najmanje jedanput u dvije godine.
(3) Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu
utvrđivanja plana evakuacije i spašavanja ako je izradio
takav plan na temelju drugih propisa a obuhvaćeni su
slučajevi iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona.
12. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA
POMOĆ
Članak 62.
(1) Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje
prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu ili
iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje
zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje
javnih službi nadležnih za pružanje medicinske
pomoći.
(2) Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima
istovremeno radi do 20 radnika najmanje jedan od njih
mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći
te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
(3) Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se
staviti na raspolaganje potrebna oprema.
(4) Ministar nadležan za rad u suglasnosti s ministrom
zdravstva propisuje vrstu i količinu sanitetskog
materijala.
13. ZAŠTITA NEPUŠAČA, ZABRANA UZIMANJA
ALKOHOLA I DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI
Članak 63.
(1) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi
zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima.
(2) Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima.
(3) Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i
prostorima osim onih u kojima poslodavac iznimno
utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj
prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje.
10

Članak 64.
(1) Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih
sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje
u radne prostorije i prostore.
(2) Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi
zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati
zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu.
(3) Prikladne mjere iz stavka 2. ovoga članka su mjere
primjerene utvrđenim potrebama zaštite na radu, a u
pravilu sadržavaju aktivnosti:
– sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih
sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane
njihovog unošenja u radne prostorije i prostore,
– obavješćivanja i osposobljavanja radnika o štetnosti
sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu
sposobnost,
– izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na
radnom mjestu, sukladno utvrđenim potrebama,
– uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca
ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu,
djelatnika službe medicine rada, povjerenika radnika za
zaštitu na radu, u provođenju mjera sprječavanja
zlouporabe sredstava ovisnosti,
– uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li
radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika,
način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i
konfirmacije rezultata).
(4) Poslodavac ne može provesti postupak provjere radi
utvrđivanja je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti
kod radnika koji ima potvrdu da se nalazi u programu
liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u
izvanbolničkom tretmanu liječenje od ovisnosti i/ili na
supstitucijskoj terapiji, ali može zatražiti ocjenu
zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika za
obavljanje poslova za koje je zaključen ugovor o radu.
(5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka može se provesti
samo od strane ustanove kod koje se radnik nalazi u
programu.
(6) Potvrdu da se radnik nalazi u programu liječenja,
odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, odnosno u
izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na
supstitucijskoj terapiji, izdaje zavod nadležan za zaštitu
zdravlja i sigurnost na radu.
(7) Poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika dužan je
u aktu propisanom člankom 18. stavkom 2. ovoga
Zakona, urediti postupke iz stavka 3. podstavka 5. ovoga
članka.
Članak 65.
(1) Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada
radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti.
(2) Utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili
drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili
drugim pogodnim aparatom ili postupkom.
(3) Ako radnik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
(4) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada udaljenje će
po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena
služba.
14. SAVJETOVANJE I SUODLUČIVANJE
RADNIKA
Članak 66.
(1) Poslodavac je dužan provoditi postupke
obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja s
radnicima ili njihovim predstavnicima o svim
pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na
radu, što obuhvaća:
– savjetovanje s radnicima,
– pravo radnika ili njihovih predstavnika da utječu na
sve odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i
sigurnost na radu, uključujući i davanje prijedloga,
– pravo radnika ili njihovih predstavnika na
razmjerno suodlučivanje pri donošenju odluka na
području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
sukladno posebnom propisu.«
(2) Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika,
dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje
savjetodavno tijelo, s ciljem provođenja postupaka iz
stavka 1. ovoga članka.
(3) Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika i koji
ima više pogona, odnosno pogone na više mjesta izvan
sjedišta, osniva središnji odbor za zaštitu na radu čija je
zadaća unapređenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi.
(4) Postupak izbora članova odbora poslodavac uređuje
općim aktom.
(5) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na
poslodavce iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 67.
(1) Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik,
rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu
na radu, specijalist medicine rada te povjerenici radnika
ili njihov koordinator.
(2) Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov
ovlaštenik.
Članak 68.
(1) Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.
(2) Predsjednik odbora o sjednicama odbora obavještava
inspektora rada, a inspektor će ocijeniti je li nužna
njegova nazočnost na sjednici.
(3) U slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu pred-
sjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati
od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti
odgovarajuće mjere zaštite.
(4) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu
Odbora za zaštitu na radu u roku predviđenom u stavku 3.
ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator ima
pravo sazvati sjednicu odbora.
(5) Ukoliko predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu
dva puta zaredom u rokovima utvrđenim stavkom 1.
11
ovoga članka, povjerenik radnika ili koordinator
povjerenika ima pravo sazvati sjednicu odbora.
(6) Povjerenik radnika i član radničkog vijeća dužni su
poticati rad Odbora.
(7) Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na
radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi
politiku sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih
bolesti i potiče stalno unapređivanje zaštite na radu.
15. POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Članak 69.
(1) Kod poslodavca radnici između sebe biraju ili
imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Broj
povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov
mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu
kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći
računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.
(2) Bez obzira na broj radnika povjerenik će biti izabran
ili imenovan svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada
(povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na
izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika zaštite na radu
može biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u
takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.
(3) Sindikat ili sindikati mogu pod uvjetima iz stavka 2.
ovoga članka imenovati povjerenika za zaštitu na radu
ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom.
(4) Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u
pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s
izabranim povjerenikom.
(5) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca
izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe
biraju ili imenuju svog koordinatora..
Članak 70.
(1) Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika
na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i
naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je
izabran.
(2) Povjerenik ima i sljedeća prava i dužnosti:
– podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz
područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće
mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora
opasnosti,
– podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na
radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i
osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za
sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,
- sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada,
uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i
proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove
ovlaštenike na provedbu zaštite na radu,
- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na
sigurnost i zdravlje radnika,
- imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za
sigurnost i zdravlje radnika,
- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i
provedbu mjera zaštite na radu,
- izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i
zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati
inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično
stanje koje utvrdi inspektor,
- pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi
život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili
odbija učiniti,
- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno
proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati
obavijesti od značaja za njegov rad,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
- svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na
siguran način,
- obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac
poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu
zaštitu.
(3) O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri
mjeseca izvještavati radničko vijeće.
(4) Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za
nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne
obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi
sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja
dužnosti, bez pristanka radničkog vijeća i sindikata
rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom
poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću
ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti
protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko
je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.
(5) Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika
radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora
osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu
kojima se uređuju uvjeti za rad članova radničkih vijeća s
tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju
pravo na naknadu plaće za najmanje 4 sata tjedno bez
mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim
ako se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi.
(6) Poslodavac, radničko vijeće i sindikat, odnosno
sindikati mogu posebnim sporazumima regulirati i druga
specifična pitanja vezana za broj povjerenika u
izdvojenim mjestima rada, koordinatora za zaštitu na
radu, plaće, primanja i ostala materijalna prava kao i
izostanak s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari,
sastanci i sl.).
16. DUŽNOSTI PREMA TIJELIMA NADZORA
Članak 71.
(1) Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov
zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u
obavljanju nadzora.
(2) Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme
obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje
su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima
zaštite na radu.
(3) Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlaštenika koji
će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica,
dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i
predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza.
12
(4) Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka
roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti tijelo
nadležno za poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja
ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno.
Članak 72.
(1) Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za
poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva
ili više radnika ) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u
daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti
tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada propisano
pisano izvješće.
(2) Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o
ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak
radnika s rada tri ili više dana.
(3) Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu iz
stavka 2. ovoga članka ako je u roku od 8 dana od dana
nastanka ozljede izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje.
(4) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu dužan je u roku od 8 dana izvijestiti
tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o svakom
utvrđenom slučaju profesionalne bolesti odnosno ozljede
na radu.
(5) Ministar nadležan za rad propisat će sadržaj izvješća
iz ovoga članka.
17. OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH
OVLAŠTENIKA U PROVEDBI MJERA ZAŠTITE NA
RADU
Članak 73.
Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na
radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za
poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima
se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz
zaštite na radu, a naročito za to:
- da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije
osposobljen za rad na siguran način,
- da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi
radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da
ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji
tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s
posebnim uvjetima za rad,
- da se malodobnicima, ženama i radnicima sa
smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na
poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati,
- da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna
zaštitna sredstva koja nisu ispravna,
- da radnici rade sukladno odredbama ovoga Zakona,
propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite
na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva
i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da
koriste propisana osobna zaštitna sredstva,
- da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi
iz prethodnog podstavka,
- da osigura potreban broj radnika osposobljenih za
evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te
da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu,
- da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića
te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani
rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i
drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.
18. ISPRAVA I EVIDENCIJE
Članak 74.
(1) Poslodavac je dužan čuvati:
- glavni projekt izrađen prema posebnom propisu iz kojeg
je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za
građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,.
- upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi,
- planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta
koristi,
- isprave o obavljenim ispitivanjima iz članka 53. ovoga
Zakona,
- dokaze o ispravnosti instalacija.
(2) Poslodavac je dužan voditi evidencije o:
- radnicima osposobljenim za rad na siguran način,
- radnicima raspoređenim na poslove s posebnim
uvjetima rada,
- strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje
koristi,
- opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,
- ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i
poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili
su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje
radnika.
Članak 75.
(1) Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju
upisuje svoje odluke:
- ovlaštenici poslodavca,
- stručnjak za zaštitu na radu iz članka 20. i 21 ovoga
Zakona,
- ovlaštena fizička ili pravna osoba iz članka 91. i 92.
ovoga Zakona,
- inspektor rada.
(2) Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o
ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti tijelu
nadležnom za poslove inspekcije rada, ako je takvih
ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo.
(3) Ministar nadležan za rad propisuje način čuvanja
isprava i vođenja evidencija iz prethodnog članka, sadržaj
i način vođenja knjige nadzora kao i sadržaj godišnjeg
izvješća o ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih
bolesti i rok do kojeg ga poslodavac treba podnijeti.
Članak 75.a
13
(1) Obveze poslodavaca iz ovog poglavlja na
odgovarajući način se odnose na rad na izdvojenom
mjestu rada.
(2) Ministar nadležan za rad propisat će minimalne
obveze poslodavca vezano za rad na izdvojenim mjestima
iz stavka 1. ovoga članka, a naročito glede nabave,
ispitivanja i održavanja strojeva, osiguranja potrebnih
zaštitnih sredstava te osposobljavanja radnika za rad na
siguran način.
III. OBVEZE I PRAVA RADNIKA
Članak 76.
(1) Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način
kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
(2) Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i
tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan
pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac.
(3) Prije rasporeda na poslove iz stavka 2. ovoga članka
kao i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan
obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga
onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o
radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika.
Članak 77.
(1) Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom
pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj
sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih
osoba na radu.
(2) Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću
kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je
stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran
način te uputama poslodavca, odnosno njegovog
ovlaštenika i to na način da:
– prije početka rada pregleda mjesto rada te o
uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog
ovlaštenika,
– pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate,
opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva
rada,
– pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu
opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na
prikladno mjesto,
– pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne
vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na
uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje,
zgrada),
– odmah obavijesti poslodavca i osobu iz članka 18.a
ovoga Zakona o svakoj situaciji koju smatra
ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i
zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku
uputa koje su dane za takvu situaciju,
– posao obavlja sukladno pravilima struke te
propisanim uputama,
– prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u
takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i
sredstva rada,
– surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18.a
ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu.
Članak 78.
(1) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem ili
njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom zaduženim za
zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu.
(2) Radnik je dužan surađivati s poslodavcem, osobom
iz članka 18.a ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu
na radu, sve dok mu ne omogući da osigura radni
okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za
sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne
postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu
sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i
nadzor zaštite na radu.
(3) Radnik je dužan odmah izvjestiti poslodavca ili
njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj
činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja
neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo
kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu.
Članak 79.
(1) Poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na
radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u
radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i
zdravlje.
(2) Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno
prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu
primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog
takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji
položaj.
(3) Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i
neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i
opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji
položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od
bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica.
(4) U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, radnik
je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog
ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu.
(5) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka poslodavac ili
njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik
dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je
dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i
osnovanost navoda radnika.
(6) Prava radnika glede primjene odredbe stavka 2. ovoga
članka uređuju se Zakonom o radu.
IV. DJELATNOST U SVEZI SA ZAŠTITOM NA
RADU
1. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE IZ
ZAŠTITE NA RADU
Članak 80.
(1) Programi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju osnovne
sadržaje zaštite na radu.
(2) Programi srednjoškolskog obrazovanja, programi
prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja za
obavljanje određenih poslova obuhvaćaju i posebne
sadržaje o zaštiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi
struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija,
osposobljavanje ili usavršavanje.
14
(3) Programi višeg i visokog obrazovanja obuhvaćaju
specifične sadržaje iz zaštite na radu u opsegu koji
odgovara potrebi odgovarajućeg studija, usmjerenja,
odnosno predmetnog područja.
(4) Najmanje sadržaje programa iz stavka 1. do 3. ovoga
članka propisuje ministar prosvjete i športa u suradnji i na
prijedlog ministra nadležnog za rad.
2. SLUŽBA MEDICINE RADA
Članak 81.
(1) Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge
službe medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni
nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i
sigurnost kojima su radnici izloženi.
(2) Poslodavac može obavljanje poslova medicine rada
ugovarati sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja
djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom
medicine rada u privatnoj praksi.
(3) Poslodavac je dužan djelatnicima službe medicine
rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore.
(4) Služba medicine rada dužna je surađivati s ostalim
službama poslodavca.
(5) Djelatnici službe medicine rada imaju potpunu
profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i
njegove ovlaštenike te radnike i njihove povjerenike.
Članak 82.
(1) Zadaće službe medicine rada su osobito:
- utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na
mjestu rada,
- praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu
koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov
smještaj i prehranu,
- savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada,
uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru,
održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se
koriste pri radu,
- sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina
rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa
zdravstvenog stajališta,
- savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite
zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te
osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima,
- praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a
posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada,
mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim
sposobnostima,
- trajno unapređivanje prilagođenosti rada radnicima,
- sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije,
- suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i
obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i
ergonomije,
- sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih
bolesti,
- suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća iz
prethodnih točaka.
(2) Ministar nadležan za rad uz suglasnost ministra
nadležnog za zdravstvo propisat će ovisno o vrsti
djelatnosti najmanji broj sati koje poslodavac mora
ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja
poslove djelatnosti medicine rada, odnosno sa
specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Članak 83.
(1) Poslodavac i njegov ovlaštenik te radnici i njihovi
povjerenici dužni su izvijestiti službu medicine rada o
svim čimbenicima na mjestu rada i u radnom okolišu za
koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno
odraziti na zdravlje radnika.
(2) Služba medicine rada mora biti obaviještena o
učestalosti obolijevanja među radnicima i izostancima s
posla iz zdravstvenih razloga, kako bi bila u mogućnosti
utvrditi vezu između uzroka bolesti ili odsutnosti s posla i
štetnosti za zdravlje koje mogu biti prisutne na mjestu
rada.
(3) Služba medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o
svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o
profesionalnoj bolesti.
Članak 84.
Kada prema odredbama ovoga Zakona određene poslove
mogu obavljati radnici koji ispunjavaju posebne uvjete
glede zdravstvenog stanja, isprave kojima se dokazuje da
te uvjete ispunjavaju, izdaju ovlaštene ustanove, odnosno
specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji po
propisima o zdravstvu obavljaju djelatnost medicine rada.
Članak 85.
Psihičke sposobnosti radnika dokazuju se ispravom koju
izdaje zdravstvena ustanova koja po propisima o
zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno
specijalist medicine rada u privatnoj praksi uz prethodnu
konzultaciju psihologa.
Članak 86.
Nadležno tijelo određeno propisima o zdravstvu dužno je
na prijedlog nadležnog tijela inspekcije rada odrediti da
se izvrši nadzor nad stručnim radom djelatnika, odnosno
zdravstvene ustanove koja je izdala ispravu o sposobnosti
za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada glede
zdravstvenog stanja, odnosno psihičkih sposobnosti.
3. USTANOVE I TRGOVAČKA DRUŠTVA ZA
ZAŠTITU NA RADU
Članak 87.
Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem
zaštite na radu obavlja zavod nadležan za zaštitu zdravlja
i sigurnosti na radu te druge ustanove i trgovačka društva
koja te poslove obavljaju kao sastavni dio svoje
djelatnosti.
Članak 88.
15
Praćenje stanja i unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti
na radu provodit će zavod nadležan za zaštitu zdravlja i
sigurnosti na radu.
Članak 89.
U obavljanju djelatnosti iz članka 88. ovoga Zakona,
zavod:
– prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih
bolesti, utvrđuje kriterije i postupke u svezi s
organizacijom rada prilagođenom zaposlenicima,
– provodi statistička istraživanja iz područja zaštite
zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede broja i vrste
ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te njihovih
uzroka,
– vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika
izloženih pojedinim štetnostima, opasnostima i naporima
u slučajevima kada nalažu propisi iz područja zaštite
zdravlja i sigurnosti na radu,
– planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i
unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika,
– oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri
ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju
zdravstvenog stanja radnika ovisno o uvjetima rada,
– izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje
problema u svezi sa zaštitom na radu na temelju podataka
dobivenih praćenjem zdravlja i sigurnosti na radu,
– organizirano provodi specifičnu zdravstvenu zaštitu u
cilju prevencije oštećenja zdravlja radnika,
– sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene
zaštite i nomenklature dijagnostičkih i terapijskih
postupaka vezano uz specifičnu zdravstvenu zaštitu
radnika te rano otkrivanje i dijagnostiku profesionalnih
bolesti i bolesti vezanih uz rad,
– daje prijedloge Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu
glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i
nacionalnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i
sigurnost na radu,
– izrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu za različite subjekte,
– pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca,
sindikatima, ustanovama i trgovačkim društvima i
fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova
zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao i tijelima uprave
glede podataka iz svog djelokruga te izrađuje vještačenja
iz svog djelokruga rada,
– provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale,
– održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu,
– ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i
program mjera specifične zdravstvene zaštite radnika,
– sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju
liječnika i stručnjaka zaštite na radu,
– provodi drugostupanjski postupak po posebnim
propisima iz područja zdravstva u okviru svoje
nadležnosti,
– obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima,
– koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada
koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na
području Republike Hrvatske sukladno pravilniku koji na
prijedlog Zavoda donosi ministar nadležan za zdravstvo
uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore.«
Članak 90.
Sredstva za financiranje rada Zavoda osiguravaju se iz
državnog proračuna.
Članak 91.
(1) Ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za
obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev
poslodavca izrađivati procjene opasnosti (članak 18.),
obavljati osposobljavanje za rad na siguran način (članak
27.), ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima (članak 52.), i ispitivanja u radnom okolišu
(članak 50.) te izdavati isprave o provedenim
ispitivanjima (članak 53.).
(2) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod
kojima pravne osobe iz stavka 1. mogu dobiti ovlaštenja
za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak
izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja
evidencije izdanih ovlaštenja.
Članak 92.
(1) Određene poslove zaštite na radu kod poslodavca
mogu obavljati fizičke osobe, kao stručnjaci za zaštitu na
radu.
(2) Ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod
kojima fizičke osobe iz stavka 1. mogu dobiti ovlaštenja
za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak
izdavanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja
evidencije izdanih ovlaštenja.
V. GRAĐENJE OBJEKATA NAMIJENJENIH ZA
RAD, PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA I
OSOBNIH ZAŠTITNIH  SREDSTAVA
1. PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE OBJEKATA
NAMIJENJENIH ZA RAD
Članak 93.
(1) Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu u
svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice
kada se odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim
i/ili organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano
planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju
izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme
potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu
s planom izvođenja radova.
(2) Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad
projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti
odgovarajuće propise zaštite na radu.
(3) Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni
projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i
razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u
glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove
graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.
16
(4) Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve
pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje
građevine sadrži naročito:
– opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i
način na koji se te opasnosti otklanjaju,
– primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na
lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih otpadaka,
prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo,
– predvidiv broj radnika prema spolu,
– ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu
predviđen rad osobe s invaliditetom,
– tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s
invaliditetom građevini sukladno posebnom propisu,
– radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i
životnom okolišu, naročito vezano za sigurno održavanje
građevine,
– popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u
procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju te njihove
karakteristike,
– popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje
su primijenjene u glavnom projektu.
(5) Investitor za poslove u graditeljstvu, odnosno glavni
projektant u brodogradnji mora imenovati
koordinatora(e) zaštite na radu tijekom izrade projekta.
(6) Koordinator za zaštitu na radu tijekom izrade projekta
dužan je:
– koordinirati primjenu načela zaštite na radu,
– izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova prema
posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir pravila
primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim
aktivnostima koje se obavljaju na radilištu. Plan
izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako
poslovi na radilištu spadaju u opasne radove prema
posebnom propisu,
(7) Investitor odnosno projektant je dužan prije uspostave
radilišta osigurati izradu plana izvođenja radova prema
posebnom propisu.
(8) Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne
oslobađa investitora, odnosno glavnog projektanta od
odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu.
(9) Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju
ispunjavati koordinatori zaštite na radu tijekom izvođenja
radova.
Članak 94. (prestao važiti)1
(1) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno
njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog
postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u
projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje
potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima
zaštite na radu (izvan snage).
(2) Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole za
građevinu namijenjen za rad ne može istu izdati prije
1
Odredbom čl. 82., st.1., podstavak 4. Zakona o gradnji (NN
100/04 od 20.07.2004.) stavljene su izvan snage odredbe čl. 94.
st. 1., 2. i 4. Zakona o zaštiti na radu. Isto tako, odredbom čl. 70.
st. 3. Zakona o državnom inspektoratu (NN 116/08) prestali su
važiti čl. 94. st. 3. i st. 5., čl. 95. i čl. 96. Zakona o zaštiti na radu
(NN br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04. i 86/08.
nego je u prethodnom postupku tijelo nadležno za
poslove inspekcije rada odnosno njen ovlašteni stručni
predstavnik utvrdio da su u glavnom projektu
primijenjeni propisi zaštite na radu (izvan snage).
(3) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno
njen ovlašteni stručni predstavnik prilikom pregleda
glavnog projekta dužni su posebnu pozornost obratiti na
radne postupke i opasne radne tvari koje se koriste,
prerađuju ili nastaju, a koje bi mogle štetno utjecati na
stanje u radnom i životnom okolišu.
(4) Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka, odnosno rješenje
kojim se odbija izdavanje potvrde, tijelo nadležno za
poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni stručni
predstavnik dužan je izdati u roku od 30 dana od dana
primitka urednog zahtjeva investitora, odnosno
projektanta (izvan snage).
(5) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može u
određenim slučajevima ovlastiti stručnu ustanovu,
odnosno trgovačko društvo da sudjeluje u postupku
utvrđivanja da su u projektu primijenjeni propisi zaštite
na radu.
Članak 95.(prestao važiti)2
(1) U povjerenstvu za tehnički pregled izgrađene
građevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja
uporabne dozvole sudjeluje tijelo nadležno za poslove
inspekcije rada, odnosno njegov ovlašteni predstavnik.
(2) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno
njegov stručni ovlašteni predstavnik neće dati pozitivno
mišljenje o uporabi građevine ako u tijeku rada
povjerenstvo za tehnički pregled utvrdi da građevina
namijenjena za rad nije glede zaštite na radu izgrađena u
skladu s glavnim projektom za kojeg je izdana potvrda
sukladno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona.
(3) Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada može u
određenim slučajevima ovlastiti stručnu ustanovu,
odnosno trgovačko društvo da sudjeluje u radu
povjerenstva za tehnički pregled.
Članak 96. (prestao važiti)3
(1) Ministar nadležan za rad propisati će vrstu objekata
namijenjenih za rad za koje tijelo nadležno za poslove
inspekcije rada sudjeluje u postupku utvrđivanja da li su
u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu i
radu povjerenstva za tehnički pregled izgrađene
građevine.
(2) Ministar nadležan za rad propisat će pod kojim
uvjetima može tijelo nadležno za poslove inspekcije rada
ovlastiti stručne ustanove, trgovačka društva, odnosno
fizičke osobe da umjesto nje sudjeluju u postupku
utvrđivanja da li su u glavnom projektu primijenjeni
propisi zaštite na radu i u radu povjerenstva za tehnički
pregled (članak 95.) te koje uvjete moraju ispunjavati
stručne ustanove, trgovačka društva ili fizičke osobe za
obavljanje poslova iz članka 94. i 95. ovoga Zakona.
5. PROJEKTIRANJE, PROIZVODNJA I UVOZ
STROJEVA, UREĐAJA TE OSOBNIH ZAŠTITNIH
SREDSTAVA I OPREME
2
Prestao važiti temeljem čl. 70. st. 3. Zakona o državnom
inspektoratu (NN 116/08).
3
Prestao važiti temeljem čl. 70. st. 3. Zakona o državnom
inspektoratu (NN 116/08).
17

Članak 97.
Projektant ili konstruktor strojeva i uređaja obvezan je
prilikom projektiranja primijeniti propise zaštite na radu
uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela.
Članak 98.
(1) Proizvođač strojeva i uređaja obvezan je ista izraditi u
skladu s propisima zaštite na radu tako da se opasnosti i
štetnosti koje postoje pri njegovom korištenju otklone ili
smanje na najmanju moguću mjeru.
(2) Brisan.
Članak 99.
(1) Proizvođač strojeva i uređaja dužan je osim obveza iz
prethodnog članka izdati i tehničke upute i upute za
uporabu u skladu s odredbama zakona.
(2) Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u
promet uvozne strojeve i uređaje dužno je osigurati upute
iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom jeziku.
(3) Isprave izdane u inozemstvu priznat će se pod
uvjetima utvrđenim zakonom.
Članak 100.
(1) Proizvođač osobnih zaštitnih sredstava i opreme
dužan je prilikom proizvodnje primjeniti propise zaštite
na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela.
(2) Brisan.
(3) Brisan.
Članak 101.
(1) Proizvođač osobnoga zaštitnog sredstva i opreme
dužan je uz osobno zaštitno sredstvo i opremu izdati
tehničke upute i upute za uporabu u skladu sa zakonom.
(2) Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u
promet osobno zaštitno sredstvo i opremu dužno je
osigurati upute iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom
jeziku.
(3) Isprave izdane u inozemstvu priznat će se pod
uvjetima utvrđenim posebnim propisom.
VI. NADZOR
Članak 102.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga
Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavljaju
inspektori rada Državnog inspektorata, ako drugim
zakonom nije drukčije određeno.
(2) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite
na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o
privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili
instalacija, odnosno o zabrani određenog načina
postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da
radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u
slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili
zdravlje radnika ili drugih osoba.
(3) Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog
nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje
upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će:
– narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi
protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne
upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za
kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod
utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,
– narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje
ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu,
– zabraniti uporabu sredstava rada (građevina
namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i
površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok
traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život,
odnosno zdravlje radnika,
– zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje
koje je protivno zakonu ili drugom propisu,
– narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
(4) Mjera iz stavka 3. podstavka 3. ovoga članka poduzet
će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima,
instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim
rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji
neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje radnika.
(5) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 3.
podstavka 3. i stavka 4. ovoga članka inspektor rada
ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore,
instalacije, odnosno strojeve i uređaje.
(6) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenog na temelju
odredbi stavka 2. i stavka 3. podstavka 1., 2., 3. i 4. ovoga
članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(7) Odredbe o nadzoru nad provedbom odredaba ovoga
Zakona odnose se i na nadzor vezan za rad kod kuće i na
izdvojenim mjestima rada.
(8) Radi obavljanja nadzora inspekciji mora biti
omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na
izdvojenim mjestima rada.
Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko:
– se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad
na izdvojenim mjestima rada,
– se ne izvrši izvršno rješenje inspektora,
– se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na
radu.
Ukoliko inspektor utvrdi da nedostaci u primjeni propisa
zaštite na radu ne utječu štetno na život i zdravlje radnika
i drugih osoba u prostoru i da se nedostaci mogu ukloniti
u roku do 30 dana, izdat će rješenje o otklanjanju
nedostataka.
(9) Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima
rada inspektor će obaviti nadzor i na okolnosti zaštite
života i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama
u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada.
VII. KAZNENE ODREDBE
Članak 103.
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj trgovačko društvo:
18
- ako izradi glavni projekt za građevine namijenjene za
rad bez da primijeni odgovarajuće propise zaštite na radu
(članak 93. stavak 2.),
- ako uz glavni projekt ne dostavi elaborat zaštite na radu
ili ako ga ne izradi na propisani način (članak 93. stavak
3. i 4.),
- ako prilikom projektiranja strojeva i uređaja ne
primijeni propis zaštite na radu uz poštivanje
ergonomskih načela (članak 97.),
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 103.a
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj investitor:
– ako ne primjenjuje načela zaštite na radu u svim fazama
projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se
odlučuje o oblikovnim, tehničkim, tehnološkim i/ili
organizacijskim aspektima kako bi se nesmetano
planirale različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju
izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme
potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu
s planom izvođenja radova (članak 93. stavak 1.),
– ako ne imenuje koordinatora(e) za zaštitu na radu
tijekom izrade projekta (članak 93. stavak 5.),
– ako prije uspostave radilišta ne osigura izradu plana
izvođenja radova prema posebnom propisu (članak 93.
stavak 7.),
– ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu za
koordinaciju tijekom izvođenja radova (članak 57. stavak
3.),
– ako u roku od 8 dana prije izvođenja radova na radilištu
ne dostavi prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove
inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova u
slučaju: predviđenog trajanja radova dužeg od 30 radnih
dana i na kojima radi više od 20 radnika ili na kojima je
predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u
slučaju izvođenja posebno opasnih radova propisanih
posebnim propisom (članak 56. stavak 1. i 2.),
– ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje
utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima
uvođenja novoga izvođača radova ili privremene
obustave rada (članak 56. stavak 3.),
– ako presliku prijave radilišta ne izloži vidno na radilištu
(članak 56. stavak 7.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 103.b
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izrade
projekta:
– ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu u fazi
izrade projekta (članak 93. stavak 6. podstavak 1.),
– ako ne izradi ili ne da izraditi plan izvođenja radova
prema posebnom propisu uzimajući pri tome u obzir
pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o
svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu (članak
93. stavak 6. podstavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se
poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom
kaznom u dvostrukom iznosu.
Članak 104.
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj proizvođač:
- ako stroj ili uređaj ne izradi u skladu s propisima zaštite
na radu (članak 98. ),
- ako uz stroj ili uređaj ne izda tehničke upute i upute za
uporabu (članak 99. stavak 1.),
- ako prilikom proizvodnje osobnih zaštitnih sredstava i
opreme ne primjeni propise zaštite na radu (članak 100.),
- ako uz osobno zaštitno sredstvo i opremu ne izda
tehničke upute i upute za uporabu (članak 101. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 105.
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj uvoznik odnosno trgovačko društvo koje
stavlja u promet:
– ako za strojeve i uređaje ne osigura upute na hrvatskom
jeziku (članak 99. stavak 2.),
– ako ne pribavi ispravu da je stroj ili uređaj s povećanim
opasnostima proizveden sukladno međunarodnim
konvencijama, propisima zaštite na radu, odnosno
odgovarajućim normama (članak 99. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 106.
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj:
- ustanova, odnosno trgovačko društvo za zaštitu na radu
ako obavlja poslove zaštite na radu na temelju ovlaštenja
suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih
na temelju njega (članak 91. stavak 2.).
(2) Za prijestupe iz stavka 1. ovoga članka počinjene
drugi put kaznit će se ustanova, odnosno trgovačko
društvo za zaštitu na radu i zabranom obavljanja
djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci, a za navedene
prijestupe počinjene treći put kaznit će se pored novčane
kazne i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje
djelatnosti iz područja zaštite na radu.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 107.
19
(1) Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit
će se za prekršaj:
- ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja
poslove zaštite na radu bez propisanog ovlaštenja,
odnosno ustanova, odnosno trgovačko društvo koje
obavlja poslove zaštite na radu, a ne ispunjava propisane
uvjete (članak 91. stavak 2.).
(2) Za prijestupe iz stavka 1. ovoga članka ustanova,
odnosno trgovačko društvo iz točke 1. kaznit će se i
trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 108.
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit
će se za prekršaj poslodavac:
- ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima
provođenja zaštite na radu (članak 16.),
- ako ne izradi pisanu procjenu opasnosti (članak 18.
stavak 1.),
- ako u pisanom obliku ne utvrdi organizaciju provedbe
zaštite na radu (članak 18. stavak 2.),
- ako ne izradi pisane upute za provedbu procesa rada
sukladno pravilima zaštite na radu i ako ih ne istakne na
vidljivo mjesto radi korištenja (članak 18. stavak 5. i 6.),
– ako on, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na
radu nisu osposobljeni za obavljanje poslova zaštite
na radu (članak 18.a. stavak 2.),
- ako ne ugovori obavljanje poslova zaštite na radu s
jednim ili više stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno
ovlaštenom pravnom osobom sukladno stanju zaštite na
radu te stupnju opasnosti utvrđenog procjenom (članak
20. stavak 1.),
- ako ne ustroji službu zaštite na radu sukladno broju
radnika te stupnju opasnosti i štetnosti (članak 21. stavak
1.),
- ako ne osigura potrebne uvjete za rad stručnjaka za
zaštitu na radu ili službe zaštite na radu (članak 22.
stavak 1.),
– ako imenovanog ovlaštenika, zaposlenog stručnjaka
zaštite na radu odnosno službu za zaštitu na radu, ne
obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje
utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje
radnika, te o svim preventivnim mjerama i mjerama
zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kao i o podacima
o radnicima zaduženima za pružanje prve pomoći,
gašenje požara i spašavanje radnika (članak 22.
stavak 2.),
- ako dovodi u nepovoljniji položaj stručnjaka za zaštitu
na radu dok postupa sukladno propisima zaštite na radu
(članak 22. stavak 3.),
- ako ne osigura osposobljavanje iz članka 26. ovoga
Zakona,
– ako radnika prije početka rada ne obavijesti o svim
činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle
utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz
obavljanje poslova ili ako ga ne osposobi za rad na
siguran način (članak 27. stavak 1.),
– ako dozvoli samostalno obavljanje poslova
radnicima koji prethodno nisu osposobljeni (članak
27. stavak 2.),
– ako radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na
siguran način, ne osigura rad pod nadzorom radnika
osposobljenog za rad na siguran način ili ako takav
rad traje duže od 30 dana (članak 27. stavak 3.),
- ako ne provode osposobljavanje sukladno odredbama
članka 28. ovoga Zakona,
- ako ne osigura osposobljavanje za povjerenike radnika
za zaštitu na radu za vrijeme radnog vremena i na trošak
poslodavca (članak 30.),
- ako radnicima ne daje odgovarajuće obavijesti i pisane
upute (članak 31. stavak 1.),
- ako ne postavi znakove sigurnosti i znakove općih
obavijesti sukladno propisima (članak 32. stavak 1.),
- ako u propisanim rokovima ne izvijesti povjerenike
radnika i radničko vijeće o mjerama koje će poduzeti radi
unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja te ako za svaku
težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu ne pozove na
uviđaj povjerenika radnika za zaštite na radu (članak 33.
stavak 1. i 3.),
- ako rasporedi radnika na poslove s posebnim uvjetima
rada, ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da
radnik ispunjava potrebne uvjete (članak 34. stavak 2.),
- ako dozvoli rad na poslovima s posebnim uvjetima rada
radniku koji više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih
poslova ili ukoliko je protekao rok u kojem je radnik
morao biti upućen na ponovni pregled (članak 36. stavak
2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se
poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom
kaznom u dvostrukom iznosu.
Članak 109.
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit
će se za prekršaj poslodavac:
- ako dozvoli da žena za vrijeme trudnoće obavlja
poslove iz članka 39. stavka 1. ili da žena za vrijeme
dojenja djeteta obavlja poslove iz članka 39. stavka 2.
ovoga Zakona,
- ako malodobniku dozvoli obavljanje poslova s
posebnim uvjetima rada, rad noću ili prekovremeni rad
osim u slučajevima utvrđenim Zakonom o radu (članak
40.),
- ako radniku s umanjenim radnim sposobnostima
dozvoli da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od
daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti (članak
41.),
- ako obavlja rad u građevinama u kojima postoji
opasnost po sigurnost i zdravlje radnika (članak 42.
stavak 2.),
- ako se kod planiranja i uvođenja novih tehnologija i
opreme ne posavjetuje s radnicima, odnosno
povjerenicima radnika o njihovom utjecaju na sigurnost i
zdravlje radnika (članak 42.a),
20
- ako radnicima ne osigura odgovarajuća osobna zaštitna
sredstva i ako ne osigura da ih radnici koriste pri radu
(članak 43. stavak 1.),
- ako ne osigura da sredstva rada i osobna zaštitna
sredstva koja se koriste budu u ispravnom stanju (članak
43. stavak 2. do 4.),
- ako ne osigura da pristup područjima s posebnim
opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su
dobili odgovarajuće upute (članak 43. stavak 5.),
– ako ne provodi potrebne mjere za zaštitu zdravlja i
sigurnost radnika, uključujući planiranje, pripremu i
provedbu radnog procesa, uvažavajući najvišu
moguću razinu zaštite radnika i okoliša i uključujući
zaštitu od profesionalnih opasnosti osiguravajući
potrebnu zaštitu i tehnološke uvjete, ili ako ne skrbi
da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani
te da se provode na način da se njima ne utječe štetno
na sigurnost i zdravlje radnika ili ako tamo gdje je
potrebno, ne izradi odgovarajuće upute na hrvatskom
jeziku (članak 44. stavak 1. i 2.),
- ako pri radu s opasnim radnim tvarima ne primijeni
pravila zaštite na radu i ako ne osigura da su u svakom
trenutku označene na propisani način (članak 45. stavak
2.),
- ako ne poduzeme propisane mjere nakon što se
mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih
tvari veća od maksimalno dopustive (članak 48. stavak
2.),
- ako na privremenom radilištu ne osigura da se radovi
obavljaju sukladno pravilima zaštite na radu (članak 55.
stavak 1.),
– ako prije početka radova na privremenom radilištu ne
dostavi tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada
prijavu radilišta sa svim propisanim podacima te ako uz
prijavu radilišta ne dostavi plan izvođenja radova,
odnosno ne izradi plan izvođenja radova u skladu s
propisima (članak 56. stavak 5.),
– ako ne ažurira prijavu radilišta u slučaju promjena koje
utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima
uvođenja novoga izvođača radova ili privremene
obustave rada (članak 56. stavak 3.),
- ako na zajedničkom privremenom radilištu ne osigura
primjenu pravila zaštite na radu radi zaštite svojih radnika
i radnika drugih poslodavaca (članak 57. stavak 1. i 2.),
- ako ugovorom ne utvrdi način ostvarivanja zaštite na
zajedničkom radilištu i ako ne vodi dnevnu evidenciju
poslodavaca izvoditelja i njihovih radnika (članak 57.
stavak 3. do 5.),
- ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu na
zajedničkom privremenom radilištu odnosno ako
koordinator ne organizira suradnju između poslodavaca
izvođača te ako ne vodi dnevnu evidenciju poslodavaca
izvođača i njihovih radnika (članak 57. stavak 3. do 6.)
- ako privremeno ne udalji s mjesta rada radnika koji je
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
(članak 65.),
- ako tijelima nadležnim za poslove inspekcije rada ne
daje obavještenja i podatke ili im onemogući obavljanje
nadzora (članak 71. stavak 1. i 2.),
- ako odmah ne izvijesti tijelo nadležno za poslove
inspekcije rada o smrtnoj, skupnoj ili težoj ozljedi
radnika ili ako u propisanom roku ne dostavi pismeno
izvješće o ozljedi (članak 72. stavak 1.).
– ako ne izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije
rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala
izostanak radnika s rada tri ili više dana (članak 72.
stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se
poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom
kaznom u dvostrukom iznosu.
Članak 109.a
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit
će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi
izvođenja radova:
– ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu kod
donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom
planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koji se izvode
istodobno i u slijedu (članak 57.a stavak 2. podstavak 1.),
– ako ne koordinira izvođenje odgovarajućih postupaka
kako bi se osiguralo da poslodavac i druge osoba
dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode
radove u skladu s planom izvođenja radova (članak 57.a
stavak 2. podstavak 2.),
– ako ne izradi ili ne potakne izradu potrebnih usklađenja
plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilištu (članak 57.a stavak 2.
podstavak 3.),
– ako ne osigura suradnju i uzajamno izvješćivanje svih
izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika (članak
57.a stavak 2. podstavak 4.),
– ako ne provjerava provode li se radni postupci na
siguran način i ne usklađuje propisane aktivnosti (članak
57.a stavak 2. podstavak 5.),
– ako ne organizira da na gradilište imaju pristup samo
osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju
dozvolu ulaska na gradilište (članak 57.a stavak 2.
podstavak 6.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se
poslodavac te odgovorna osoba u pravnoj osobi u
dvostrukom iznosu.
Članak 110.
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit
će se za prekršaj poslodavac:
- ako za opasne radne tvari ne osigura da su propisano
pakirane i označene, da su dani podaci o pravilima zaštite
na radu pri njihovom korištenju i da je osigurana
primjena pravila zaštite na radu pri njihovom skladištenju
(članak 49. stavak 1. do 3.),
- ako ne obavlja ispitivanja u radnom okolišu ili ako ih ne
obavi na propisani način ili u propisanim rokovima
(članak 50.),
- ako ne obavlja redovito preglede svih strojeva i uređaja
i osobnih zaštitnih sredstava koja koristi (članak 51.),
21
- ako ne obavlja ispitivanje strojeva i uređaja s
povećanim opasnostima ili ako ih ne obavi na propisani
način ili u propisanim rokovima (članak 52.),
– ako ne poduzme potrebne mjere za zaštitu od
požara i spašavanje radnika, ili ne odredi radnika koji
će provoditi navedene mjere ili ne osigura pozivanje i
postupanje javnih službi nadležnih za zaštitu od
požara i spašavanje, ili ne osigura potrebne zaštitne
uređaje i opremu (članak 60. stavak 1., 2. i 3.),
– ako u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne
opasnosti po život i zdravlje radnika, ne obavijestiti
sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli
biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale
biti provedene, ili ne poduzme radnje ili ne da upute o
napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno
mjesto, ili organizira nastavak rada tek nakon isteka
opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih i
objektivno opravdanih razloga, ili ako ne osposobi sve
radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne
opasnosti po život i zdravlje mogu poduzeti mjere ili
provesti postupke (članak 60. stavak 4. i 5.),
– ako radnike koji postupaju u skladu s odredbom
članka 60. stavka 5. ovoga Zakona, zbog tog
postupanja stave u nepovoljniji položaj (članak 60.
stavak 6.),
- ako ne utvrdi plan evakuacije i spašavanja radnika i ako
ne provede praktičnu vježbu u propisanom roku (članak
61. stavak 1. i 2.),
- ako na propisani način ne organizira i ne osigura
pružanje prve pomoći i medicinske pomoći (članak 62.),
- ako na propisani način ne osigura zabranu pušenja i ako
ne utvrdi i ne označi u kojim je prostorijama i prostorima
pušenje iznimno dozvoljeno (članak 63.),
- ako ne spriječi uzimanje alkoholnih pića i drugih
sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u
radne prostorije i prostore (članak 64.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
(3) U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se
poslodavac te odgovorna osoba pravne osobe u
dvostrukom iznosu.
Članak 111.
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit
će se za prekršaj poslodavac:
- ako u slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu ne
sazove sjednicu odbora zaštite na radu u roku od 48 sati
od nastanka ozljede (članak 68. stavak 3.),
- ako povjerenika radnika za zaštitu na radu dovodi u
nepovoljniji položaj zbog obavljanja njegovih dužnosti
(članak 70.),
- ako u propisanom roku ne izvijesti tijelo nadležno za
poslove inspekcije rada o izvršenju rješenja ili o
razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno (članak 71.
stavak 4.),
- ako ne čuva propisanu dokumentaciju ili ne vodi
propisane evidencije (članak 74. stavak 1. i 2.),
- ako ne vodi knjigu nadzora ili ako ne podnese izvješće o
ozljedama na radu i slučajevima profesionalnih bolesti,
ako je istih bilo (članak 75. stavak 1. i 2.),
– ako radnika koji je odbio raditi u slučaju
neposredne opasnosti po život i zdravlje ili radnika
koji je napustio svoje radno mjesto i opasno podruje u
slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti
dovede u nepovoljniji položaj (članak 79. stavak 2. i
3.),
- ako u slučaju iz članka 79. stavka 5. ovoga Zakona ne
izvijesti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada ili ne
osigura radniku prava na temelju odredaba Zakona o
radu.
- ako ne ugovori obavljanje poslova sa zdravstvenom
ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada odnosno
sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi (članak
82. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se
novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna odgovorna
osoba pravne osobe.
Članak 112.
Novčanom kaznom od 100 kuna kaznit će se za prekršaj
na licu mjesta radnik:
- ako puši u prostorijama i prostorima u kojima je pušenje
zabranjeno (članak 63. stavak 2. i 3.),
- ako unosi i uživa alkohol za vrijeme rada ili ako obavlja
rad dok je pod utjecajem alkohola i drugih sredstava
ovisnosti (članak 64.),
- ako ne omogući da se utvrdi da li je pod utjecajem
alkohola (članak 65. stavak 2.),
- ako ne obavlja poslove dužnom pozornošću sukladno
pravilima zaštite na radu (članak 77. stavak 1. i 2.),
- ako odmah ne izvijesti poslodavca ili njegovog
ovlaštenika o neposrednoj opasnosti po sigurnost i
zdravlje (članak 78. stavak 3.),
– ako ne obavijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika
da odbija rad jer mu neposredno prijeti opasnost za
život i zdravlje, zbog toga što nisu primijenjena
propisana pravila zaštite na radu ili da je napustio
svoje radno mjesto i opasno područje u slučaju
ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti (članak 79.
stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavak 1. do 4. kaznit će se
i neposredno nadređena odgovorna osoba novčanom
kaznom od 500,00 kuna..
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 113.
(1) Ako ovaj Zakon ovlašćuje ministra za donošenje
propisa za provedbu ovoga Zakona, ministar će donijeti
te propise u roku od godine dana od dana njegova
stupanja na snagu.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz članka 1. ovoga
članka primjenjivat će se provedbeni propisi doneseni na
temelju Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br.
19/83., 17/86., 46/92., 26/93. i 29/94.) koji nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
22
 Članak 114.
(1) Odredbe propisa koji su doneseni na temelju članka
52. Osnovnog zakona o zaštiti na radu ("Narodne
novine", br. 52/71. i 52/73.) i odredbe propisa koji su
navedeni u članku 125. toga Zakona, a koje su do dana
stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu ("Narodne
novine", br. 54/74.) bile na snazi, primjenjivat će se kao
pravna pravila, ukoliko nisu u suprotnosti sa zakonima
Republike Hrvatske i propisima donesenima na temelju
zakona.
(2) Pravna pravila primjenjivat će se do stupanja na snagu
provedbenih propisa koje će na temelju ovlasti iz ovoga
Zakona donijeti ministar u roku iz članka 113. stavka 1.
ovoga Zakona.
Članak 115.
(1) Ministar nadležan za rad dužan je propisati način
izrade i sadržaj procjene opasnosti iz članka 18. ovoga
Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(2) Poslodavci koji ispunjavaju uvjete za procjenu
opasnosti i koji te procjene imaju izrađene prema
odredbama Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine",
br. 19/83., 17/86., 46/92., 26/93. i 29/94.) mogu ih, uz
podloge na temelju kojih su izrađene, podnijeti na
odobrenje tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada
odmah po stupanju na snagu propisa iz stavka 1. ovoga
članka, ako su u procjenama i njihovima podlogama
sadržani svi propisani podaci.
(3) Poslodavci koji nemaju izrađenu procjenu opasnosti
dužni su je izraditi i uz podloge na kojoj je izrađena
podnijeti na potvrdu tijelu nadležnom za poslove
inspekcije rada u roku od tri mjeseca od stupanja na
snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 116.
(1) Poslodavci su dužni svoje opće akte uskladiti s
odredbama ovoga Zakona i potvrđenom procjenom
opasnosti u roku od tri mjeseca od dana potvrde procjene,
a najkasnije u roku od godinu dana od stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(2) Neovisno od odredbe iz prethodnog stavka poslodavci
su dužni odredbe članka 20. i 21. ovoga Zakona početi
primjenjivati najkasnije u roku od godine dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 117.
Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona
dovršiti će se po odredbama propisa po kojima su
započeti.
Članak 118.
Vlada Republike Hrvatske osnovat će Nacionalno vijeće
za zaštitu na radu iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona u
roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 119.
Do donošenja propisa iz članka 113. stavak 2. ovoga
Zakona, smatrat će se da ustanove, odnosno trgovačka
društva koja obavljaju poslove zaštite na radu ispunjavaju
propisane uvjete za rad, ako su prije stupanja na snagu
ovoga Zakona imala rješenje ovlaštenog tijela državne
uprave o ispunjavanju tih uvjeta.
Članak 120.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti
Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 19/83.,
17/86., 46/92., 26/93. i 29/94.).
Članak 121.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave
u "Narodnim novinama" a primjenjuje se od 1. siječnja
1997.
Klasa: 115-02/96-01/01
Zagreb, 28. lipnja 1996.
ZASTUPNIČKI DOM SABORA
REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
______________________________________________
___
NN-114/03
Odredbe
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O ZAŠTITI NA RADU (NN-114/03)
preostale nakon neslužbenog pročišćavanja teksta
Članak 44.
(1) Ministar nadležan za rad donijet će propise iz članka
8., 25., 27., i 29. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od
dana njegovog stupanja na snagu.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za
rad donijet će nove propise u skladu s ovim Zakonom koji
nisu doneseni na temelju članka 113. Zakona o zaštiti na
radu (»Narodne novine«, br. 59/96.), a umjesto njih
primjenjuju se propisi doneseni na temelju ranijih zakona
kao pravna pravila.
Članak 45.
Dosadašnja stečena prava ovlaštenika u pogledu
osposobljavanja iz članka 26. koja su postojala do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona priznavat će se nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 46.
Poslodavci su dužni osnovati središnji odbor zaštite na
radu iz članka 19. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci
od dana njegovog stupanja na snagu.
Članak 47.
23
Povjerenik radnika za zaštitu na radu koji je u skladu s Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga
odredbama članka 69. Zakona o zaštiti na radu sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o zaštiti
(»Narodne novine«, br. 59/96. i 94/96.) biran ili na radu.
imenovan, ostaje povjerenik za vrijeme za koje je biran
ili imenovan i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 42.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave
u »Narodnim novinama«.
Članak 48.
Klasa: 115-01/08-01/01
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga
sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o zaštiti Zagreb, 15. srpnja 2008.
na radu.

HRVATSKI SABOR
Članak 49. Predsjednik
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim Hrvatskoga sabora
novinama«.
Luka Bebić, v. r.
Klasa: 115-01/03-01/01
Zagreb, 14. srpnja 2003.
HRVATSKI SABOR ______________________________________________
__
Predsjednik
Hrvatskoga sabora NN-75/09
Zlatko Tomčić, v. r. Odredbe
_________________________________ ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O ZAŠTITI NA RADU (NN-75/09)
NN-86/08
Preostale nakon neslužbenog pročišćavanja teksta

Odredbe
Članak 37.
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
Ministar nadležan za poslove rada će u roku od šest
O ZAŠTITI NA RADU (NN-86/08)
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
Preostale nakon neslužbenog pročišćavanja teksta donijeti pravilnik iz članka 2 (op.a. misli se na čl. 3 st..4.
Članak 36. pročišćenog teksta). i članka 12. (op.a. mili se na čl. 19
pročišćenog teksta) ovoga Zakona.
Ministar nadležan za rad donijet će propise iz članka
5.,16. i 25. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana Članak 38.
njegovog stupanja na snagu.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave
Članak 37. u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 5. stavka
2.(misli se na čl. 7. st.2.pročišćenog teksta) ovoga
Osnovani zavod preuzet će dio poslova zaštite na radu Zakona koja stupa na snagu danom pristupanja
koji su se obavljali u ministarstvu nadležnom za rad. Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Članak 38.
Isprave izdane od ovlaštenih ustanova, odnosno Klasa: 115-01/09-01/01
trgovačkih društava ovlaštenih za obavljanje poslova Zagreb, 19. lipnja 2009.
zaštite na radu u smislu članka 98. stavka 2., članka 99. HRVATSKI SABOR
stavka 3., članka 100. stavka 2. i članka 101. stavka 2. Predsjednik
Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine« br. 59/96., Hrvatskoga sabora
94/96., 114/03. i 104/04.) prestaju važiti danom isteka Luka Bebić, v. r.
njihove valjanosti, a najkasnije do dana prijama
Republike Hrvatske u Europsku uniju ili stupanja na
snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i
prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom.
Članak 39.
Obveza imenovanja koordinatora tijekom izrade projekta
i izrade plana izvođenja radova počinje teći u roku od
godine dana od stupanja ovoga Zakona na snagu.
Članak 40.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti
odredbe članka 59. u cijelosti kao i odredbe članka 63.
Zakona o državnom inspektoratu, a koje se odnose na
inspektore rada u području zaštite na radu u svezi s
člankom 59. Zakona o državnom inspektoratu.
Članak 41.

24