• Osnovne karakteristike vrsta koje se najčešće gajenih vrsta riba

• Šaran (Cyprinus carpio Linn.)

• Nastanjuje sve kontinente, a domovina mu je Azija.
• Živi u sporotekućim rijekama i jezerima sa mekim dnom obraslim vodenim biljkama.
• Može nastanjivati i vode povećanog saliniteta.
• Tijelo mu je izduženo, snažno i zbijeno, pokriveno tamnožuto-zelenim krljuštima ili su krljušti
manje ili više redukovane.
• Raste do dužine veće od metra i težine preko 30 kg.
• U usnoj duplji nema zube, u ždrijelu posjeduje ždrijelne zube koji mu služe za mljevenje
zrnaste hrane.
• Nema želudac, tj. nema kiselu reakciju varenja.
• Po tipu ishrane je omnivor (svaštojed).

• Hrani se zooplanktonom, faunom dna, ali i zrnastom hranom.

• U našim uslovima ženke šarana postižu polnu zrelost u navršenoj trećoj, a mužjaci drugoj
godini života.
• Ikru polažu na vodene biljke.
• Plodnost ženki varira od 25.000 do preko 1.000.000 komada ikre.
• Šaran predstavlja osnovnu vrstu koja se gaji u toplovodnim ribnjacima.
• U Evropi se gajio još u doba starih Rimljana.

• Tokom viševjekovne selekcije gajenih šarana u ribnjacima težilo se dobijanju riba sa:
• brzim tempom rasta,
• kasnijim polnim sazrijevanjem,
• otpornošću na nepovoljne uslove sredine i bolesti i
• sa boljim kvalitetom mesa

• U odnosu na pokrivenost tijela krljuštima razlikujemo četiri tipa gajenih šarana:

• šupner (šaran sa krljuštima), tijelo prekriveno krupnim krljuštima;
• špigler (maloljuskavi), krljušti duž leđne linije, u osnovi repa i ponekad u osnovi ostalih
peraja;
• cajler (veleljuskavi), krljušti duž bočne linije, a često i uz liniju leđa i u osnovi peraja;
• lederer (goli šaran), po nekoliko krljušti pojedinačno na pojedinim delovima tijela.

• Lederer i cajler imaju slabije proizvodne osobine, zaostaju u rastu za šupnerom i špiglerom,
pa se ne prijeporučuju za gajenje.
• U toplovodnim ribnjacima šaran se gaji do treće godine starosti, u zavisnosti od načina
gajenja putem dvogodišnjeg i trogodišnjeg pogona.
• U dvogodišnjem pogonu u prvoj godini dostiže kao mlađ masu 60-120 g/kom, u drugoj godini
života kao konzumni šaran masu 800-1200 g/kom, kada odlazi na tržište.
• Ukupni period gajenja traje oko 18 mjeseci.
• U trogodišnjem pogonu u prvoj godini života šaran dostiže kao mlađ masu 20-100 g/kom, u
drugoj godini masu 200-800 g/kom, i u trećoj masu od 1.200 do preko 3.000 g/kom, kada se
kao konzum plasira na tržište

• Dvogodišnji način gajenja je znatno rentabilniji, zahtijeva manje površine za gajenje mlađi, ali
i veće površine za gajenje konzumnog šarana (rjeđi nasad), rast je znatno brži, a utrošak
dodatne hrane manji.
• Pored mlađi i konzumnog šarana u posebnim objektima (matičnjacima) toplovodnih ribnjaka
gaje se i šaranske matice (težine 3-8 kg, starosti 4-8 godina) radi reprodukcije.
• Učešće šarana u prinosu ribnjaka gde se gaji u polikulturi (zajedno sa ostalim toplovodnim
vrstama) kreće se 75-90%.
• Bijeli amur
(Ctenopharyngodon idella Val.).
• Tijelo amura je torpedasto, valjkasto, veoma snažno, sa šiljatim ustima prilagođenim ishrani
makrofitama (višim vodenim biljkama).
• Odličan je plivač.
• Može preskočiti preprijeke u vodi više od metra.
• Polno sazreva u petoj i šestoj godini života. Mrijesti se u vještačkim mrijestilištima.
• Raste brzo, tako da u prvoj godini postiže masu 80-150 g, u drugoj do 1 kg, da bi u trećoj
porastao preko 2,5 kg.
• U ribnjake se nasađuje radi regulacije obraslosti makrofitama (rogoz, trska, sočivica, drezga i
sl.).

• Ukoliko se hrani žitaricama, koeficijent konverzije (količina utrošene hrane za kilogram

prirasta) mu je jako visok (7-10), tako da se ne nasađuje u ribnjake koji nisu obrasli višim
vodenim biljkama.
• U zavisnosti od nivoa obraslosti, bijeli amur se nasađuje u količini 30-200 primjeraka po
hektaru.
• Veličina amura za nasad zavisi od vrste biljaka kojom je obrastao ribnjak.
• Ukoliko su krupnije biljke (rogoz, trska) onda se poribljava krupnijim oblicima, a ako je ribnjak
obrastao mekom vodenom florom i sočivicom nasađuju se sitniji primjerci

• Bijeli tolstolobik
(Hypophthalmichthys molitrix Val.).
• Tijelo bijelog tolstolobika je visoko, bočno spljošteno sa grebenom na trbušnoj strani od
glave do analnog otvora.
• Dobar je skakač i plivač.
• Bijeli tolstolobik je kao i bijeli amur biljojed, ali se za razliku od amura hrani fitoplanktonom
(sitnim, golim okom nevidljivim vodenim biljkama koje „lebde” u vodi).
• Nasađuje se u produktivne ribnjake (ribnjake sa dosta fitoplanktona).
• Može da naraste do 20 kg, ali se odlikuje sporijim rastom od bijelog amura i sivog
tolstolobika.
• U prvoj godini poraste 30-40 g/kom, drugoj do 300 g/kom, a u trećoj do 900-1.000 g/kom što
se smatra konzumnom veličinom.
• U zavisnosti od komadne mase nasađuje se u ribnjake u količini 30-200 kom/ha.

• Hypophthalmichthys molitrix
• Sivi tolstolobik
(Arystichthys nobilis, Rich.).
• Sivi tolstolobik je najkrupnija riba iz grupe pratećih vrsta.
• Narasta do 50 kg.
• Oblik tijela mu je sličan kao kod bijelog tolstolobika, mada se lako može razlikovati po
tamnijoj boji od bijelog tolstolobika, kao i po grebenu koji se prostire samo od trbušnih do
repnog peraja.
• Raste najbrže od svih pratećih vrsta, tako da u prvoj godini života dostiže masu od 150 g (i
više), u drugoj 1.200 g, a u trećoj i preko 3,5 kg.

• Polno sazrijeva u 6–7. godini života, a mrijest mu je u junu mjesecu.

• Iako spada u vrste koje se kod nas razmnožavaju u kontrolisanim uslovima (vještačkim
mrijestilištima) posljednjih godina je konstatovan i prirodan mrijest ove ribe.
• Hrani se organizmima zooplanktona.
• Kao prateća vrsta u toplovodnim ribnjacima može povećati prinos za 20%, ali sa nasadom
sivog tolstolobika ne treba pretjerivati jer je konkurent šaranu u ishrani.
• Nasađuje se u količini 30-200 primjeraka po hektaru
• Linjak (Tinca tinca, Linn.)
• Linjak se gaji u toplovodnim ribnjacima kao prateća vrsta, mada je posljednjih godina
zanemarljivo malo zastupljen u našim ribnjacima.
• Tijelo mu je izduženo, masivno, sa snažnim i zaobljenim perajama.
• Rast mu je spor, tako da u prvoj godini dostiže masu od svega 20-30 g, u drugoj 40-120, a u
trećoj konzumnu težinu 200-250 grama.
• Mlađ linjaka se hrani zooplanktonom, a kasnije prelazi na ishranu faunom dna, tako da je
konkurent šaranu u ishrani.
• Zbog toga njegova zastupljenost u ribnjaku ne treba da bude veća od 5% ukupnog broja
nasađenih riba

• Smuđ (Sander lucioperca, Linn.)

• Tijelo smuđa je izduženo, vretenasto, hrapavo (zbog karakterističnih krljušti), s leđnim
perajem iz dva dijela.
• Usta su mu velika sa snažnim zubima.
• Polno sazrijeva u trećoj i četvrtoj godini.
• Mrijesti se u aprilu mjesecu.
• U ribnjacima se za mrijest formiraju gnezda od mahovine ili drugih biljaka na koje matice
polažu ikru.
• Jedna je od najplemenitijih slatkovodnih vrsta riba–grabljivica.
• U ribnjake se nasađuje kao regulator prisustva divlje korovske ribe (babuške, idr.).
• Nasađuju se sitniji primjerci smuđa sa krupnijim šaranom u količini 10-50 jedinki po hektaru i
to prosečne mase 40-70 g/kom.
• Naredne godine prirasta do konzumne veličine 400500 g/kom.

• Štuka (Esox lucius, Linn.)

• Tijelo štuke je snažno.
• Izduženih je usta u obliku pačjeg kljuna, sa vilicama i jezikom punim oštrih zuba.
• Ima velika usta, tako da može pojesti ribu svoje veličine.
• Polno je zrela sa dve i tri godine starosti.
• Ljepljivu ikru odlaže na vodene biljke u februaru i martu mjesecu.
• Kao i smuđ štuka se u ribnjake nasađuje kao regulator prisustva divlje korovske ribe.

• Nasađuje se mladuncima starim 15-20 dana, dužine 1,5-2 cm u ribnjake gde se gaje starije
uzrasne kategorije šarana (dvogodišnja mlađ i konzumni šaran), tako da na kraju godine
dostiže veličinu 150-300 grama

• Som (Silurus glanis, Linn.)

• Glava soma je široka i pljosnata sa ustima punim sitnih oštrih zuba.
• Tijelo je bez krljušti.
• Boja tijela je zavisna od staništa koje naseljava.
• Mrijesti se 3. i 4. godine starosti u junu mjesecu, na korenju vrbe ili vještački napravljenim
gnezdima u ribnjacima.
• Gaji se u manjim količinama u toplovodnim ribnjacima gde uništava korovsku ribu.

• U prve dve godine života se hrani zooplanktonom i faunom dna, u trećoj prelazi na grabljivi
način života, korišćenjem riba, žaba, vodenih ptica i manjih vodenih sisara u ishrani.
• Zajedno sa štukom, spada u najizraženije grabljivice naših slatkih voda.
• Nasađuje se u ribnjacima gde se gaji krupnija mlađ ili konzumna riba.
• Najčešće se nasađuju primjerci od 150 g, koji do kraja sezone budu 700-1.000 grama.
• Som se nasađuje samo u onim ribnjacima koji se poslije izlova mogu potpuno isušiti