Professional Documents
Culture Documents
Prvi Rezultati Istraživanja Potreba I Stavova Građana o Značaju Urbanog Zelenila U Kontekstu Ublažavanja Klimatskih Promena
Prvi Rezultati Istraživanja Potreba I Stavova Građana o Značaju Urbanog Zelenila U Kontekstu Ublažavanja Klimatskih Promena
Datum: 28.09.2021.
Broj: 79/21
Saopštenje za medije
Posetioci Novosadske cvetne pijace, koja je održana 24. i 25. septembra na platou ispred SPENS-a, imali su
prilike da se priključe istraživanju o zadovoljstvu građana Novog Sada stanjem zelenila u gradu kao i
poznavanju dokumenata i politika vezanih za urbano ozelenjavanje u cilju ublažavanje klimatskih promena.
Rezultati: Prvo istraživanje sprovedeno je na uzorku od 502 građana. Rezultati istraživanja ukazuju da više od
polovine anketiranih Novosađana nije zadovoljno zelenim površina u gradu i da smatra da je njihov kvalitet
nezadovoljavajući. Kao najmanje ozelenjeni delovi grada, u anketama se navode Centar, Detelinara i Grbavica.
Ispitanici najčešće posećuju parkove (Dunavski, Limanski i Futoški) i Kej, a najviše njih posećuje zelene površine
svakodnevno ili više puta nedeljno, pre svega zbog druženja sa ljudima, bega u prirodu, odmora, rekreacije i
sporta. Na zelene prostore se najčešće odlazi zbog njihove specifičnosti ili blizine mesta stanovanja, a u njima
većina anketiranih provede sat-dva. Uprkos pozitivnom odnosu prema zelenim površinama, više od polovine
anketiranih građana misli da ne može da utiče na izgled i sadržaj zelenih površina u gradu , a njihove želje
odnose se na više parkova, dečjih igrališta, sportskih terena i parkova za pse i ozelenjavanje pojedinih delova
grada, pre svega Detelinare, Centra i Grbavice. Anketirani građani pokazuju nizak stepen poznavanja
međunarodnih i nacionalnih dokumenata koji se odnose na zaštitu životne sredine i klimatske promene,
nisu informisani da je potpisana Zelena agenda za Zapadni Balkan i generalno su neupućeni u pregovaračko
poglavlje 27 u procesu evropskih integracija. Takođe, oni ne poznaju dovoljno institucije koje su u Novom Sadu
zadužene za zaštitu životne sredine, a kada ih spominju, uglavnom navode JKP „Gradsko zelenilo“. Nasuprot
tome, ispitanici poseduju svest o klimatskim promenama, pre svega zbog ličnih iskustava sa povećanjem
temperature i globalnim zagrevanjem. Najveći deo ispitanika nije bio uključen u aktivnosti za zaštitu životne
sredine, ali je motivisan da u njima učestvuje u budućnosti. Činjenica da su ispitanici svesni klimatskih
promena, da su spremni i motivisani da se uključe u predstojeće inicijative i aktivnosti kako bi se one ublažile i da
imaju jasno definisane stavove po pitanju zelenih površina koje im nedostaju, ukazuje na potrebu podizanja
svesti i znanja građana o postojećim mehanizmima i inicijativama za borbu protiv klimatskih promena i
veće povezivanje sa gradskim i lokalnim institucijama na zajedničkom rešavanju problema kako bi se
podigao kvaliteta života svih nas.
Održana su, takođe, i dva interaktivna predavanja o važnosti zelenila u smanjivanju toplotnih ostrva u
urbanim sredinama o kojima je govorio mr Luka Bajić, pejzažni arhitekta.
Projekat „Zeleni dogovor za zeleni Novi Sad“ realizuje Pokret gorana Novog Sada, sa ciljem da informiše
građane Novog Sada o posledicama klimatskih promena, najznačajnijim međunarodnim dokumentima koje je Srbija
potpisala u toj oblasti i Poglavlju 27, odnosno da ukaže na značaj javnih politika u ublažavanju posledica klimatskih
promena kroz povećanje zelenih površina u gradu. Većina projektnih aktivnosti realizovaće se na cvetnim pijacama,
tradicionalnim manifestacijama Pokreta gorana Novog Sada, na kojima će građani, pored upoznavanja sa
Projekat „Zeleni dogovor za zeleni Novi Sad“, deo je programa „Snažno zeleno“ i projekta „Zeleni inkubator“ koji
finansira Evropska unija1, a realizuje Beogradska otvorena škola (BOŠ) u saradnji sa Mladim istraživačima (MIS) i
Inženjerima zaštite životne sredine (IZŽS).
1
Od 2000. do danas, Evropska Unija donirala je više od 3.6 milijardi evra Srbiji.
Sredstva su korišćena za podršku razvoja, kvaliteta života i reformi u sledećim sferama: civilna zaštita, zaštita od poplava i pomoć poplavljenim područjima, obrazovanje,
povezanost, zaštita okoline, zdravstvena zaštita i zaštita potrošača, kultura, vladavina prava, lokalni razvoj, poslovi i privredni rast, javna administracija, migracije, upravljanje
javnim sredstvima, civilno društvo i mediji, socijalna inkluzija, omladina i sport. EU podrška je implementirana kroz saradnju sa Vladom Republike Srbije.
Evropska Unija je donirala Srbiji više razvojnih sredstava nego svi drugi internacionalni donatori zajedno.