Elektrostatičko polje i upravljanje naprezanjem

Elektrostatičko polje i upravljanje naprezanjem

U stoljeću što je iza nas stalni rast potreba za električnom energijom imao je za rezultat
rast naponskog nivoa u sistemu za prijenos te energije. Projektanti elektroopreme bili su
stoga pritisnuti stalnim zahtjevom za sniženjem njezinih dimenzija i težine.
Da bi se riješio ovaj problem bilo je prijeko potrebno imati saznanja o svojstvima
izolacijskih materijala, kao i znanja iz oblasti proračuna električnih polja i metoda za
upravljanje ovim poljima.
U ovom ćemo poglavlju razmotriti relativno jednostavne, ali važne izolacijske sisteme,
budući da nam iskustvo govori kako oni predstavljaju nužnu pretpostavku za
razumijevanje ponašanja izolacijskih materijala. Fokus će biti uperen na razumijevanje
uzajamnog utjecaja između poljâ i materijalâ prisutnih u okviru izolacijskih sistema.
Većina problema u visokonaponskom inženjerstvu odnosi se samo na elektrostatička i
ponekad na strujna polja. Bit će pokazano da je dozvoljena jačina polja u materijalima
povezana s raspodjelom elektrostatičkog polja, tako da problemi postaju izvanredno teški.

Raspodjela polja i probojna čvrstoća izolacijskih materijala

Često se smatra da napon između elektroda, U, može biti adekvatno izoliran ako se iz-
među njih postavi izolacijski materijal probojne čvrstoće, Eb, koja se uzima kao karakte-
ristična konstanta materijala. Prijeko potrebni razmak, d, može se onda jednostavno od-
rediti kao odnos
U
d= U
Eb
Mada su elektrode u općem slučaju veoma D
dobro definirane i njihove dimenzije
ograničene, iskusan dizajner je kadar voditi
računa o kompletnoj raspodjeli polja
između elektroda i vidjeti da je u mnogim
slučajevima samo mali dio materijala
naprezan maksimalnom vrijednošću polja
x Emax
Emax.
d
Mogao bi se izvući zaključak da se E(x)
optimalno rješenje problema izolacije
svodi na ispunjenje uvjeta Eb = Emax i da
se njegovo nalaženje svodi zapravo samo
na analizu polja. Slika 1 - Konfiguracija štap – ploča

1 / 13
Elektrostatičko polje i upravljanje naprezanjem

Ovo je tačno samo ako Eb ima vrijednost koja je u direktnoj relaciji sa stvarnom
raspodjelom polja.
Da bi se uvjerili u tačnost ove tvrdnje razmotrimo jednostavan primjer sa figuracijom štap–
ploča, u zraku, na atmosferskom pritisku. Pretpostavimo da su razmak između elektroda i
gustoća zraka konstantni, a da se dijametar štapa s polukružno oblikovanim krajem može
mijenjati u širokom rangu vrijednosti. Za štap bilo kojeg dijametra, D, moguće je definirati
dvije jakosti polja, Emax, na vrhu štapa i srednju vrijednost Esr = U/d. Uz pomoć ovih
veličina definirajmo «faktor iskorištenja» polja.
E sr U
η= = (1)
E max dE max
Ovaj faktor predstavlja veličinu koja je povezana samo sa analizom polja.
U složenijem aranžmanu elektroda Emax se može pojaviti na bilo kojem dijelu elektrode i
ne mora se podudariti s tačkom od koje se ima najkraće rastojanje, d, u odnosu na drugu
elektrodu. Vrijednost ovog faktora kreće se od jedinice (100%) za homogeno polje pa do
nule – elektroda s nultim radijusom.
Ako je proboj razmaka prouzročen samo s maksimalnim poljem, Emax, onda je na osnovi
jednadžbe (1) probojni napon razmaka jednak:
U b = E max ⋅ d ⋅ η = E b ⋅ d ⋅ η (2)
Ova jednadžba ilustrira koncept faktora iskorištenja. Budući da je 0 ≤ η ≤ 1, u bilo kakvoj
raspodjeli polja, jasno je da nehomogenost polja dovodi do sniženja probojnog napona.
Provjerimo valjanost izraza (1) us- 300
poređujući ga s eksperimentalno do- 266 kV
bivenim rezultatima. Na slici 2 pri-
kazana je ovisnost istosmjernog pro-
bojnog napona za aranžman sa slike
1 kod dijametra d = 10 cm u funkciji
200
faktora η. Jednadžba 2
Napon (kV)

Isprekidana linija odnosi se na Neg.

jednadžbu (2) sa Eb = 26.6 kV/cm Poz.
što odgovara mjerenim vrijednostima
probojnog napona u zraku na atmo-
100
sferskom pritisku 101,3 k Pa, tempe-
raturi 20 oC i vlažnosti 11 g/m3 u ho-
Neg. polaritet
mogenom polju (η = 1).
Poz. polaritet
Kao što vidimo sa Slike 2, izmjerene
Začetak korone –
vrijednosti probojnog napona su, izu- poz. polaritet
zev za η = 100 %, uvijek više od onih 0
20 40 60 80 100 η (%)
određenih jednadžbom (2). Prema
tome zaključujemo da Eb nema kon-
0 10 25 50 100 250 500 ∞
stantnu vrijednost na danom razma- D (mm)
ku. Ona, kako vidimo, ovisi o dija-
Slika 2 - Probojni napon i napon začetka korone za
aranžman sa Sl. 1 u atmosferi zraka kod d = 10 cm,
pri pozitivnom i negativnom istosmjernom naponu

2 2/3
Elektrostatičko polje i upravljanje naprezanjem

metru štapa ili, bolje kazano, o raspodjeli električnog polja u razmaku.

Ovaj primjer, tipičan za većinu izolacijskih medija, pokazuje da postoji interakcija između
raspodjele polja i parametara izolacijskih materijala. Za svaki drugi materijal rezultat bi
bio drukčiji i kod iste konfigurancije elektroda. Osim toga, razlike bi nastupile i pro-
mjenom vrste priključenog napona – izmjenični ili impulsni napon doveli bi do drukčijeg
ponašanja u odnosu na istosmjerni napon.
U praksi je, dakle, potrebno osim podataka o naprezanjima materijala dobivenih analizom
polja, obaviti eksperimentalna ispitivanja probojnih naprezanja u sličnim aranžmanima
elektroda.

3 /3