KLIMATSKE PROMJENE

Erupcija vulkana Etna

Etna je aktivni stratovulkan koji se nalazi u Italiji na istočnoj obali Sicilije, u blizini
pokrajine Catania. Visina vulkana iznosi 3357m, a površina 1900 km². Osim što je najviši
vulkan u Europi, Etna je i najaktivniji vulkan na svijetu. Zbog svoje gotovo stalne
aktivnosti, vulkan Etna uvršten je među 16 najopasnijih vulkana na svijetu, a zbog
mogućnosti za proučavanje ekoloških i bioloških procesa, 2013. godine uvršten je i na
UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Sami vulkan nastao je prije oko
milijun godina na mjestu gdje je bila uvala, a danas se nalazi iznad mjesta gdje se susreću
Afrička i Euroazijska ploča. Oko vulkana Etne razvijena je poljoprivreda zato što se na
njenim padinama nalazi vulkansko plodno tlo koje stanovnici iskorištavaju za vinograde i
voćnjake.

Najveća erupcija Etne zabilježena je 1669. Godine, kada je više od 20 000 osoba izgubilo život. Erupcija
je započela 11. ožujka, nakon nekoliko tjedana povećane seizmičke aktivnosti koja je
oštetila grad Nicolosi i ostala okolna naselja. Lava koja je iskočila iz erupcijskih pukotina
tekla je prema jugu i prekrila mnogobrojne gradove, a pokušaj preusmjeravanja lave bio je
neuspješan. Erupcija je završila tek u srpnju, a iza sebe je ostavila mnogo štete.
Vulkan Etna aktivan je i danas. Na njegovu aktivnost utječu klimatske promjene i
seizmičke aktivnosti. U 2021. godini zabilježene su čak 53 erupcije.

Kako smanjiti učinak stakleničkih plinova u svijetu?

Učinak stakleničkih plinova danas je sve veći problem, a ljudske aktivnosti dodatno ga
pojačavaju i povećavaju temperaturu Zemlje. Dakle, postavlja se pitanje kako možemo smanjiti
učinak stakleničkih plinova?
Primjerice, umjesto automobila možemo koristiti javni prijevoz, pješačiti ili voziti bicikl. Osim
uštede benzina, hodanje i vožnja biciklom su izvrsne aktivnosti i kao vježba. Tijekom vožnje
važno se pobrinuti da automobil funkcionira efikasno. Na primjer, održavanjem propisnog tlaka
u gumama možemo smanjiti potrošnju goriva za više od 3 %. Svake 4 litre benzina koju
uštedimo, ne samo da pomažu našem budžetu, već i ne ispuštaju 9 kg ugljičnog dioksida u
atmosferu.
Male stvari, kao na primjer mijenjanje žarulja, također mogu doprinijeti smanjenju efekta
staklenika. LED žarulje traju mnogo dulje od običnih, koriste dvije trećine manje energije i
emitiraju 70% manje topline. Kad bi svaka sjevernoamerička obitelj zamijenila regularnu žarulju
LED žaruljom, to bi eliminiralo 4 milijuna tona stakleničkih plinova što je identično uklanjanju
7.5 milijuna automobila iz prometa. Kad god smo u prilici trebamo reciklirati papir, plastiku,
aluminijske konzerve i staklo. Recikliranjem polovice otpada iz kućanstva možemo smanjiti
emisiju 1100kg ugljičnog dioksida godišnje.

Klimatske promjene koje očekuju Hrvatsku u 21. stoljeću

Klimatske promjene utječu na intenzitet i učestalost vremenskih nepogoda (poplave, ekstremne

padaline, bujice, erozije, oluje, suše, požari) te na postepene klimatske promjene (porast
temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, širenje sušnih područja).
Sve je više dokaza da je Republika Hrvatska pod utjecajem klimatskih promjena, a s obzirom
na to da spada u Sredozemnu regiju, osjetljivost na klimatske promjene ocjenjuje se kao velika.
Klimatske promjene snažno utječu na okoliš te potenciraju postojeće okolišne probleme poput
slabljenja usluga koje ekosustavi pružaju i pada bioraznolikosti. Ranjivost nekih gospodarskih
sektora jest gotovo akutna naročito poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma zato
što uspješnost svih tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima.

Iva Vagan, 3.a