Treći tip starohrvatskih mamuza.

(Sa alikoin.)
V
est para mamuza iz staro-hrvatskih grobova, koje smo do sad objelo-
danili u ovom časopisu,1 izvornošću svojih oblika, ljepotom i dobrim
svojim stanjem sačuvanosti, nisu kasnile privući na sebe pozornost
učenih krugova u Njemačkoj. Skupljene na jednoj velikoj tablici i prerisane
po našim ilustracijama, gosp. Richard Zschille, koji je 1891. god. bio tiskao
naročitu monografiju ,,Ob ostrugi i njezinom razvitku kroz stoljeća", objelo-
danit će jih skorih dana u svojem novom prilogu o istom predmetu.
Naš „Prvi muzej hrvatskih spomenika" posjeduje još nekoliko para staro-
hrvatskih ostruga, od kojih hoćemo ovdje da objelodanimo dva, koja poka-
zuju tip donekle različit od onih, što smo jih do sad priobćili. Na str. 60. priložena
slika prikazuje nam ostrugu nadjenu u staro-hrvatskom grobu u Varivodam
skradinske obćine. — Taje ostruga u svim svojim čestima od kovana željeza.
Ukupna joj duljina iznosi 185 cm., od kojih samomu šiljku pripada 6
cm. Luk je ostruge istog oblika i ustroja kao u već opisanima. Izmedju njih i
ove bitna je razlika u obliku razsiienih krajeva krakovi, koji joj opredieljuje
mjesto u novu tipu mamuza. Ti su krajevi izdjelani poput okruglastih žličicel
izšupljenih s nutrnje strane, ili još bolje poput nekih vrsti primorskih čupaka
ili lupara (Patella), je jim vanjska, izbočena strana nije gladka, nego je prama
sredini urešena sa šesnaest naskočenih zrakastih rebara, od kojih osam sa-
činjavaju u četiri para bizantinski križ, a ostalih osam, takodjer u četiri para,
dijagonalne zrake koje izlaze iz kutova križa. Kroz sredinu svakog žličastog
kraja zabiven je razmjerno podeblji klinac, koji je, prošavši kroz kraj remena,
bio iznutra zavraćen na tankoj gvozdenoj pločici. Čupke imaju u premjeru
2-8 cm., a sa strane vidjene predstavljaju čunj visok 1 cm. Otvor medju
čupkama iznosi 8 cm. Kraci su visoki po 9 mm., široki iliti debeli po 7 mm.
Premjer petnjaka za temelj šiljka iznosi 1*7 cm. Temelj je šiljka visok °2
cm., a urešen je tako, da mu je sredina jajasto izpupčena, a ograničena je
pri petnjaku s jednim, pri šiljku su dva obručića. Šiljak je dug i lagano se
otanjuje prama tupom vrhu. Ostruga teži 15 dkg. Druga ostruga nije nadjena
u grobu.
Uz opisanu ostrugu nadjene su u grobu dvie gvozdene proste okružne
spone, hrdjom jedna na drugu tvrdo priliepljene, da dotičnim pločicama za
1
God. II. Br. 1. str. 5—9; God. II. Br. 2. str. 77; God. II. Br. 3. str. 144; God. III. Br. 1. str.
35; God. III. Br. 1. str. 38, i God. III. Br. 3—4 str. 103.
*
 — 60 —
pritvfdjivanje remenja sa po jednim
klincem. Premjer spona iznosi 2*3
cm. Pločice su duge po 2-6 cm.,
široke pri kopči 16 cm., pri kraju
2^cm. Uz kopče bila je i žujica
ili jezičac za kraj remena. To je
noktasto, užliebljena pločica sa kra-
jem polukružnim, izradjenim poput
polovice krajeva opisane ostruge.
Pri vratu jezičca je širok gvozden
klinac za pritvrdjivanje remena i
tanka pločica, na kojoj je bio za-
vraćen klinac. Jezičac je dug 3 cm.,
širok 1-8 cm., debeo 2 mm.
Par ostruga iz Biskupije. U
predvorju bivše bazilike Sv. Ma-
rije u Biskupiji nadjene su u grobu
dvie gvozdene ostruge slične opi-
sanoj iz Varivoda. Samo su bisku-
pinske ponešto kraće od one iz
Varivoda, te su debelom brdjom
puno više pokvarene od nje. Otvor
medju krajevima krakova je iste
širine kao na varivodskoj. Ukupna
im duljina iznosi 14*9 cm., od
kojih 4-8 cm. odpadaju na šiljak.
Žličasto šuplji krajevi krakova su
dugoljasti, dugi 2*6 cm., šir. 2 cm.,
a s dvornje strane su, kao na varivodskoj, takodjer na križ narebreni. Nad
sredinom te sdvornje strane iztiče se visoka, uzka glavica klinca za utvrdji-
vanje remena. Bez te su glavice žličice visoke 8 mm., s njom 1.4 cm. Te su
glavice klinaca sačuvane na obadva kraja jedne ostruge, a na drugoj nisu.
Temelj šiljka ostruga visok je 1-5 cm. Po sriedi mu je kratka obla grivna,
obrubljena s gornje i dolnje strane sa po dva prsteničića. Sami su šiljci, rek
bi, posve valjasti. Do ostruga je nadjena u grobu sačuvana jedna gvozdena
sponska petljica sa pačetvornim provieslom, dugim 2*1 cm., šir. 1*4 cm.
Pločica je plitko čunjasta, koso-četvorna oblika, slična donekle krajevim
ostruga, al samo ne izkopana s dolnje strane, debela 6 mm. poput njih
je i narebrena na križ s gornje strane.
F. Radić.