Kako se odre�uje mirovina?

Svota mirovine ra�una se tako da se osobni bodovi pomno�e s mirovinskim faktorom i

aktualnom vrijedno��u mirovine. U svotu mirovine ura�unava se, odnosno sastavni je
dio mirovine dodatak na mirovinu. Dodatak se utvr�uje na na�in i pod uvjetima
propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom
osiguranju i odre�uje se na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine
u rasponu od 4% do 27%, a od 1. sije�nja 2010. u iznosu od 27%. Od 1. sije�nja
2012. dodatak je sastavni dio mirovine.
Osobni bodovi
Osobni bodovi ovise o mirovinskom sta�u i pla�ama koje je osiguranik ostvario za
vrijeme radnog vijeka, a utvr�uju se tako da se prosje�ni vrijednosni bodovi
pomno�e s ukupnim mirovinskim sta�em i polaznim faktorom i jednako se ra�unaju za
sve vrste mirovina.
Vrijednosni bodovi
Vrijednosni bodovi ra�unaju se tako da se pla�a, odnosno osnovica osiguranja
podijeli s prosje�nom godi�njom pla�om svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za
istu kalendarsku godinu, a za izra�un uzimaju se u obzir pla�e od 1970. do godine
koja prethodi godini ostvarivanja prava.
Pla�a ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za
utvr�ivanje vrijednosnih bodova. Stoga, ako je dan priznanja prava na mirovinu 31.
prosinca ili neki raniji datum u toj godini, pla�a ostvarena za tu godinu kao i
otpremnina ne�e se uzeti za izra�un visine mirovine.
Prosje�ni vrijednosni bodovi
Prosje�ni vrijednosni bodovi ra�unaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u
obra�unskom razdoblju.
Polazni faktor

Vrijednost polaznog faktora za invalidsku mirovinu, privremenu invalidsku

mirovinu, starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu zbog ste�aja i starosnu
mirovinu za dugogodi�njeg osiguranika iznosi 1,0.
Polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovinu odre�uje se tako da se polazni
faktor 1,0 smanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navr�enih
godina �ivota osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za
0,2%. Polazni faktor ovisi o broju mjeseci ranijeg stjecanja prava na mirovinu u
odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu. Smanjenje polaznog faktora je trajno
i ne ovisi o duljini mirovinskog sta�a.
Polazni faktor za odre�ivanje starosne mirovine pove�ava se osiguraniku koji
prvi puta stje�e pravo na mirovinu nakon navr�ene starosne dobi propisane za
stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog sta�a za 0,34% za
svaki mjesec nakon navr�enih godina �ivota propisanih za stjecanje prava na
starosnu mirovinu, a najvi�e za 5 godina.
Za odre�ivanje obiteljske mirovine iza osiguranika koji je umro nakon navr�ene
65. godine �ivota i nije stekao pravo na mirovinu vrijednost polaznog faktora
utvr�uje se na jednak na�in.

Osiguraniku � �eni u razdoblju od 1. sije�nja 2020. do 31. prosinca 2029., koja

prvi put stje�e pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog sta�a,
mirovina se pove�ava 0,34% za svaki mjesec koji je protekao od navr�ene starosne
dobi za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja (�lanak 180. ZOMO-a), npr. u
2020. godini ra�una se od 62 godine i 6 mjeseci �ivota, u 2021. godini ra�una se od
navr�ene 62 godine i 9 mjeseci �ivota, u 2022. godini ra�una se od navr�enih 63
godine do dana ostvarivanja prava, a najvi�e za pet godina.

Starosna mirovina za dugogodi�njeg osiguranika ne pove�ava se za svaki mjesec nakon

navr�ene 60. godine �ivota do dana ostvarivanja prava. Polazni faktor iznosi 1,0.
Isti je polazni faktor i za odre�ivanje obiteljske mirovine iza osiguranika koji
je u trenutku smrti ispunjavao uvjete za starosnu mirovinu za dugogodi�njeg
osiguranika.
Mirovinski faktor
Mirovinskim faktorom odre�uje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri
izra�unu mirovine.

a) Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku

mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

b) Mirovinski faktor za privremenu invalidsku mirovinu koja se ispla�uje za vrijeme

nezaposlenosti iznosi 0,8.

c) Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomi�nog gubitka radne

sposobnosti:

koja se ispla�uje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8

koja se ispla�uje za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne
djelatnosti iznosi 0,5
uzrokovanu ozljedom na radu ili profesionalnom bole��u koja se ispla�uje
osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi
0,6667.

d) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju �lanova obitelji i iznosi

0,7 (za jednog �lana) do 1,0 (za �etiri ili vi�e �lanova obitelji).

e) Mirovinski faktor za prijevremenu starosnu mirovinu, koja se ispla�uje za

vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena, iznosi 1,0.

f) Mirovinski faktor za odre�ivanje starosne mirovine ste�ene prema posebnim

propisima o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih slu�benika i ovla�tenih
slu�benih osoba ili propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na
poslovima razminiranja, koja se ispla�uje za vrijeme zaposlenja do polovice punog
radnog vremena, iznosi 1,0, a za odre�ivanje mirovine koja se ispla�uje za vrijeme
zaposlenja s punim radnim vremenom iznosi 0,5.
Najni�a mirovina
Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema ZOMO-u, a mirovina odre�ena na
osnovi navr�enog mirovinskog sta�a i ostvarenih pla�a je manja od najni�e mirovine,
odre�uje se po slu�benoj du�nosti najni�a mirovina.
Najni�a mirovina odre�uje se za svaku godinu mirovinskog sta�a u visini 100%
aktualne vrijednosti mirovine na dan odre�ivanja mirovine. Najni�a mirovina
odre�uje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora.

Od 1. srpnja 2020. vrijednost najni�e mirovine za jednu godinu mirovinskog sta�a

iznosi 69,42 kn.
Najvi�a mirovina
Prema Zakonu o najvi�oj mirovini, najvi�a mirovina izra�unava se tako da se ukupni
mirovinski sta� osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomno�i s 3,8
vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izra�unati osobni bodovi pomno�e
s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijedno��u mirovine. U slu�aju kada svota
mirovine, izra�unata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu odre�enu prema
spomenutom Zakonu, odre�uje se svota najvi�e mirovine.

Najvi�a mirovina za branitelje iz Domovinskog rada i zastupnike u Hrvatskom saboru

odre�uje se u visini dvije svote najvi�e mirovine za 40 godina mirovinskog sta�a.
Zastupnicima koji su obna�ali zastupni�ku du�nost u VI. ili nekom ranijem sazivu
Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvi�oj
mirovini. Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora, koji obna�aju zastupni�ku
du�nost u prvom mandatu, u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, a limit je 3,8
vrijednosnih bodova.
Uskla�ivanje mirovina
Aktualna vrijednost mirovine (AVM) je utvr�ena svota mirovine za jedan osobni bod.
AVM koja se primjenjuje od 1. sije�nja i 1. srpnja svake kalendarske godine
odre�uje se tako da se zbroji stopa promjene prosje�nog indeksa potro�a�kih cijena
u prethodnom polugodi�tu u odnosu na polugodi�te koje mu prethodi i stopa promjene
prosje�ne bruto pla�e svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom
polugodi�tu u odnosu na polugodi�te koje mu prethodi.

AVM utvr�uje Upravno vije�e HZMO-a na temelju podataka Dr�avnog zavoda za

statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodi�ta.
Dodani sta�
Roditelju � majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu u ukupni
mirovinski sta� za odre�ivanje mirovine, stvarno navr�enom mirovinskom sta�u dodaje
se i razdoblje od �est mjeseci za svako ro�eno ili posvojeno dijete (ne za uvjet za
stjecanje prava nego za odre�ivanje visine mirovine).

Roditelju - majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju

generacijske solidarnosti mirovina odre�uje kao osnovna mirovina razdoblje od �est
mjeseci za svako ro�eno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada
za mirovinski sta� ostvaren prije odnosno nakon uvo�enja obveznog mirovinskog
osiguranja individualne kapitalizirane �tednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju
navr�en prete�iti sta�.
Iznimno, ako je umjesto roditelja � majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni
dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj �
otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani sta� u
trajanju od �est mjeseci dodat �e se roditelju ocu djeteta ako je koristio prete�ni
dio dodatnog rodiljnog dopusta.
Pravo na dodani sta� roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
Odredbe o dodanom sta�u odgovaraju�e se primjenjuju i na �lana obitelji osiguranika
koji nakon stupanja na snagu ZOMO-a ostvari pravo na obiteljsku mirovinu nakon
smrti osiguranika.
Dodatak na mirovinu

Pravo na dodatak imaju:

korisnici mirovine kojima je mirovina priznata i odre�ena prema ZOMO-u (�lanak

74. do 81. i 184. ZOMO-a)
korisnici mirovine ostvarene primjenom me�unarodnih sporazuma o socijalnom
osiguranju kojima je mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja priznata i
odre�ena isklju�ivo prema ZOMO-u
redoviti �lanovi HAZU koji su mirovinu ostvarili nakon 26. prosinca 2002. i
kojima je mirovina priznata i odre�ena prema ZOMO-u i ako iznosi manje od najvi�e
mirovine.

Po�ev�i od 1. sije�nja 2019. pravo na dodatak imaju i:

korisnici starosne, prijevremene starosne mirovine kojima je u obveznom

mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti odre�ena osnovna mirovina
korisnici invalidske osnovne mirovine
�lanovi obitelji osiguranika koji je osiguran i u obveznom mirovinskom
osiguranju individualne kapitalizirane �tednje koji ostvari obiteljsku mirovinu u
visini osnovne mirovine
zate�eni korisnici mirovine kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju
generacijske solidarnosti odre�ena osnovna mirovina u razdoblju od 1. sije�nja
2014. do 31. prosinca 2018.

Korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili od 1. sije�nja 2014. do 31.

prosinca 2018. HZMO �e odrediti dodatak po slu�benoj du�nosti, bez dono�enja
rje�enja.
Korisnicima mirovine iz �lanka 91. stavka 1. i 2. ZOMO-a dodatak na dio mirovine
koji korisniku pripada za mirovinski sta� ostvaren od dana osiguranja na temelju
individualne kapitalizirane �tednje, tj. od 1. sije�nja 2002. do dana ostvarivanja
prava na mirovinu odre�uje se u postotku od 27% pomno�enom s faktorom osnovne
mirovine odre�ene za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stje�e pravo na
mirovinu.

Pravo na dodatak nemaju:

korisnici obiteljske mirovine, odre�ene nakon 1. sije�nja 1999. od mirovine

ostvarene prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su va�ili do
31. prosinca 1998.
korisnici najvi�e mirovine
korisnici najni�e mirovine
korisnici mirovina ostvarenih i/ili odre�enih na temelju posebnih propisa pod
povoljnijim uvjetima od uvjeta odre�enih prema ZOMO-u.