Professional Documents
Culture Documents
Građevinska Fizika
Građevinska Fizika
Kolegiji:
ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE
GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE
PROJEKTIRANJE ZGRADA
ZAVRŠNI RADOVI
OSNOVE
GRAĐEVINSKE FIZIKE
-Toplinsko difuzni tokovi u konstrukcijama
-Toplinske dilatacije
-Akustika i zvučne izolacije
TOPLINSKO DIFUZNI TOKOVI
• Uvod:
• Klasična izgradnja s upotrebom opeke, kamena, drva i sličnih
materijala, bazirana na dugogodišnjoj primjeni, iskustveno je
svladavala tehniku građenja objekata te je problem toplinskih izolacija
vanjskih zidova rješavan povećanom debljinom zidova od opeke,
38 - 51 cm, kamena 50 – 70 cm, raznim višeslojnim zidovima i sl.
• Upotreba se betona i armiranog betona koristila za presvođenje
prostora (stropne konstrukcije) i bila kombinirana s klasičnim
sistemima. Defekti na konstrukcijama pojavljivali su se u manjim
obimima (pucanje i izbacivanje uglova na objektima s armirano
betonskim stropovima i sl.).
• Danas je najzastupljeniji matarijal nosivih konstrukcija armirani beton
te se defekti pojavljuju u drastičnijem obliku; velike površine zidova i
stropova bez dilatacijskih reški dovode do pucanja i oštećenja
konstrukcija, nepravilno ili nedovoljno izoliranje objekata dovodi do
defekata koje je teško sanirati itd.
• To je dovelo do naučnog izučavanja fizikalnih procesa koji u
određenim uvjetima nastaju na objektima, te su danas proračuni fizike
zgrade obaveza i sastavni dio svakog glavnog i izvedbenog projekta.
TOPLINSKI TOKOVI U KONSTRUKCIJAMA
• TOPLINA je, prema kinetičko molekularnoj teoriji topline, oblik
energije vezan uz kaotično gibanje molekula.
• Subjektivni osjećaj topline čovjek dobiva u dodiru s ugrijanim tijelom,
a objektivno mjerilo dobiva se promatranjem djelovanja ugrijanih
tijela na druga tijela. To se očituje u promjeni boje, volumena,
agregatnog stanja i sl.
1. Fizikalno je najpovoljnija :
- montažna je obloga izvrstan izolator od sunčeva zagrijavanja ljeti
zbog sloja ventilirajućeg zraka između obloge i zida.
- ne treba proračunavati ljetnu stabilnost - strujajući zrak omogućuje
odzračenje difuzne vlage iz konstrukcije.
- fasadna obloga štiti konstrukciju od atmosferilija - ukoliko voda prodre
kroz fasadnu oblogu odzračiti će se u sloju ventiliranog zraka ili
oteći bez navlaženja toplinske izolacije.
2. Izvedba nije ovisna o građevinskoj sezoni u klasičnom smislu.
3. Izvedba je brza i relativno jednostavna (montaža).
4. Mogu se koristiti jeftini, veće-formatni toplinski izolatori koji inače traže
solidnu kišnu branu često ranjivu u upotrebi.
• Styrodur http://www.styrodur.com/
• Ravago http://www.ravago.com/
• Isover http://www.isover.com/
• Tervol http://www.termo.si/
• Okipor http://www.okipor.hr/
LJETNA I ZIMSKA TOPLINSKA KRIVULJA
VENTILIRANE FASADE
TOPLINSKE KRIVULJE
ZA TIPIČNE SASTAVE OBODNIH ZIDOVA
KAO TOPLINSKE IZOLACIJE KORISTE SE:
- mineralna i kamena vuna
- STYROPOR – ekspandirani polistiren
- STYRODUR – ekstrudirani polistiren
- Poliuretanska pjena – PUR-PEN
- HERAKLIT (drvena strugotina impregnirana magnezitnim cementom)
- KOMBI ploče – styropor + heraklit
- Pluto, slama, drvene prerađevine
- Izolacijski mortovi (žbuke) – DRACOTERM, PERLIT
- Lagani (plino) betoni - YTONG
KAO OBLOGE VENTILIRANE FASADE KORISTE SE:
- plemeniti ili oplemenjeni ravni, prešani ili rebrasti limovi (Al, Cu)
- azbest-cementne male, srednje ili velike, ravne ili valovite ploče
- Šindra, drvo
- plastika kao armirani poliester, fiberglas, polikarbonatne ploče
- kamene ploče, betonske ploče
- klasični materijali kao što je opeka i opekarske pločice,
- razni panoi s keramičkim pločicama
- staklo
TEMPERATURNA DILATACIJA KONSTRUKCIJA
• Uslijed temperaturnih razlika nastalih bilo klimatskim uvjetima, bilo promjenom godišnjih doba ili
sunčevim zračenjem, nastaju i deformacije unutar konstruktivnih elemenata objekata. Povišenjem
temperature materijal se rasteže, a snižavanjem temperature materijal se steže. Nedovoljna kontrola
navedenih promjena može dovesti do oštećenja objekata, pa i do rušenja konstruktivnih sistema. Česta
su oštećenja krovnih rubova, fasada, pucanja materijala na spojevima, itd.
• Velika razlika između zimskih niskih temperatura i visokih temperatura uzrokovanih ljetnim sunčevim
zračenjem donosi dodatna naprezanja u kontrukcijama.
• Prema Cammereru, temperatura pojedinih dijelova konstrukcije kod temperature zraka
• od 30 - 35ºC iznosi:
─ na vertikalnim žbukama zidova do 65º
─ na čeličnim konstrukcijama na južnoj fasadi do 75º
─ na crnoj bitumenskoj ljepenki (na tankoj ploči) do 70º
─ isto ali na debeloj ploči koja akumulira topl. do 80º
─ isto ali na toplinskoj izolaciji do 90º
─ na aluminijskoj sjajnoj foliji (samo na sjajnoj!) do 19º
─ na bijeloj plohi do 24º
• Iz gornjih je podataka vidljivo da zagrijavanje uslijed djelovanja sunčevih zraka ovisi o boji materijala (što
je boja tamnija veće je upijanje sunčevih zraka i time veća temperatura materijala), vrsti materijala,
slojevima konstrukcije (ukoliko konstrukcija ne može odavati toplinu prijenosom na drugi materijal, ili
zračnim strujanjem, zagrijavanje je veće) te konačno o položaju prema djelovanju sunca - najtopliji je
krov pa jugozapadna strana, a najhladnija je sjeverna strana.
TOPLINSKE DILATACIJE (dilatare (latinski) = širiti)
Toplinske dilatacije (dilatacijske reške) imaju zadatak spriječiti oštećenja konstrukcija uslijed
temperaturnih promjena u samim konstrukcijama.
Dilatirati se mogu cijeli objekti ili dijelovi objekta pa dilatacije dijelimo na glavne i dopunske.
Glavne dilatacije:
Obično se izvode kod objekata visokogradnje na svakih 30 – 40 m. Reške se izvode tako da
se objekt dilatira po cijeloj visini, tako da se podijeli u samostalne konstruktivne cjeline.
Dilatacije se rade širine 3cm za zgrade do 5 m visine, a za svakih slijedećih 5 m po 2 cm više.
Reške ne smijemo ispunjati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. Ako dilataciju ispunimo
žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će pukotina. Da bi se
spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno elastičnim kitovima,
letvicama, trakama od plastične mase, aluminija i sl. Naročito pažljivo dilataciju treba
zatvoriti na ravnim krovovima, temeljima, podrumskim zidovima i sl. Temperaturne razlike
u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od 10 - 17 ºC.
Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja nastaju u
konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena.
Dopunske dilatacije
Treba proračunati kod svih konstrukcija koje su podložne velikim promjenama temperature.
Dilatiranje (širenje ili stezanje) ne smije biti veće od 1 mm.
AKUSTIKA I ZVUČNE IZOLACIJE
Uho je prijemnik zvuka koji radi na istom principu kao i mikrofon: zvučnu
energiju pretvara u električnu i te impulse predaje mozgu.
Ali uho ne čuje sve tonove jednako. Zvukove niskih frekvencija uho vrlo
slabo čuje, srednje registrira podjednako kao mjerni instrument, a
zvukove visokih frekvencija čuje slabije.
Isto tako za svaku čujnu frekvenciju postoji najniži zvučni tlak koji uho može
čuti. Objektivna jačina zvuka izmjerena instrumentom i subjektivni dojam
se razlikuju.
Na temelju ispitivanja nastale su krivulje jednake glasnoće za čujno
područje frekvencije (Fletcher – Munsonove krivulje).
Slične krivulje daju mjerači buke koji na posebnim skalama očitavaju
glasnoću i intenzitet zvuka.
Prema krivuljama npr. zvuk frekvencije od 30 Hz čovjek ne čuje do
intenziteta od 60 dB, to znači da je glasnoća 0 Phona.
Kod standardnog tona od 1000 Hz glasnoća i intenzitet zvuka su isti.
PHONSKE KRIVULJE ISTE JAČINE GLASA ZA
ČISTE TONOVE 1. GRANICA BOLA 2. PRAG BOLA
POJAVE PRILIKOM ŠIRENJA ZVUKA
U mirnoj atmosteri kod iste temperature i vlage zvuk se pravolinijski rasprostire na sve
strane. Kod točkastog izvora zvuka (govor jednog čovjeka) zvuk se širi u vidu
koncentričnih lopti, kod linijskih izvora (željeznica) u vidu valjkastih ljuski.
Interferencija zvučnih valova - je pojačavanje, oslabljenje ili poništenje zvučnih
valova koje nastaje pri sudaranju valova raznih valnih dužina (primjer sumrak).
Refleksija (odbijanje) - od jednog zvučnog udarca do drugog mora proći min 1/10 sek
da bi uho osjetilo reflektirani zvuk. U zatvorenom manjem prostoru zvuk se odbija
od stijena pa ga uho osjeća kao jedan pojačani zvuk (u protivnom čujemo odjek).
Difrakcija (skretanje) - ako zvučni val naiđe na prepreku, ovisno o istoj, može doći do
difrakcije, zvučne sjene ili, ako je mala prepreka, do refleksije.
Refrakcija (prelamanje valova) - slično zrakama svjetla i zvučne zrake lome se pri
prelazu iz jedne sredine u drugu. U atmosferi zrake se lome prema gore ako je
dolje topliji zrak a prema dolje ako je dolje hladniji zrak (čamci na moru ljeti, iznad
mora hladniji zrak - daleko se čuje).
Apsorpcija (upijanje) - Prilikom nailaska zvučnih valova na prepreku jedan dio zvučne
energije će se reflektirati a drugi će apsorbirati prepreka. Koliko će apsorbirati ovisi
o vrsti materijala i frekvenciji. Omjer apsorbiranog i reflektiranog zvuka naziva se
koeficijent apsorpcije (za mramor 0,01, za mineralnu vunu 0,78).
Rezonancija - Tijelo koje titra nagoni zvučnim udarcima druga tijela u svojoj blizini da
titraju ukoliko su podešeni na isti broj titraja u sek. (napnemo dvije žice gitare na
isti ton, jednu trznemo i utišamo, druga će zazvučati).
OBLICI DVORANA
GORE: S KORISNIM REFLEKSNIM STROPOM
DOLJE: SA STROPOM KOJI STVARA PAZVUK
Za direktno ozvučenje
preporučuje se h= 8cm
Refleksija zvučnih
valova u prostoriji
BUKA
Štetno djeluje na organizam od razdražujućeg djelovanja do oštećenja sluha i gluhoće;
izaziva patološke promjene u organizmu, opekotine kod jakog zvuka (zvučna energija
pretvara se u toplinsku), ometanje rada, smanjenje radne sposobnosti.
Kod nas za sada ne postoje propisi o dozvoljenoj jačini buke pa se služimo preporukama
lječničkih udruženja drugih zemalja prema kojima je dopušteno izlaganje buci slijedeće:
buka jačine 90 dB dopušteno izlaganje 8 h/dan
92 dB “ 6 h/dan
95 dB “ 4 h/dan
l00 dB “ 2 h/dan
105 dB “ 1 h/dan
110 dB “ 0,5 h/dan
115 dB “ 0,25 h/dan
Buka se se ne može uvijek izbjeći iako je dokazano njeno štetno djelovanje na organizam.
U građevinarstvu ima također mnogo poslova i strojeva koji stvaraju veliku buku, pa se
upotreba takvih strojeva ograničava vremenom trajanja, dobom dana, obaveznom
primjenom zaštitnih mjera.
Za svaki prostor u kojem boravi čovjek propisuju se norme dozvoljene buke, pa će u
radionici one biti veće nego jednoj bolnici.
Dobar urbanistički plan i projekt, odnosno pravilno zoniranje mirnih (stambenih) zona i zona
rada (buke) preduvijet su dobre zaštite naselja od buke.
ZAŠTITA NASELJA OD BUKE
• Za proračun režima buke u gradovima propisane su norme dozvoljene buke u
pojedinim zonama različite namjene (stambenie, poslovne, industrijske…).
• Sanitarnim normama razlikujemo nepromjenjivi, promjenjivi i isprekidani zvuk.
• nepromjenjivi - jačina se ne mijenja više od 5 dB i traje dulje vrijeme.
• Promjenjivi - jačina se mijenja za više od 5 dB.
• Isprekidani - izmjena u trajanju od 1 ili više sekundi.
Zvuk se u atmosferi drugačije širi nego uz površinu zemlje; u jednoličnoj atmosferi
pada jačina zvuka s povećanom udaljenosti od izvora, a dopunsko sniženje zvuka
može nastati apsorpcijom zvuka zbog vlažnosti, dima, magle, refrakcije zv. valova,
kod vjetra različitih temp. zraka i sl.
Kod širenja točkastog izvora zvuka u gradovima sniženje nivoa zvučnog pritiska je za
6 dB manje kod svakog udvostručenja udaljenosti od izvora zvuka, a kod linijskog
izvora 3 dB manje (Početna udaljenost obično se uzima 7 m).
Ako nam je poznata jačina zvuka na udaljenosti od 7 m, možemo izračunati za koliko
se smanji jačina zvuka npr. na 56 m.
Točkasti izvor : 14 m - 6 dB manje, 28m - 12 dB, 56 m - 18 dB manje
Linijski izvor : 14 m - 3 dB manje, 28m - 6 dB, 56 m - 9 dB manje
Uz zemljinu površinu dolazi do prigušenja zvuka zbog prelaza zvučne
energije na tlo. Najveće prigušenje je iznad tla obraslog travom, grmljem i sl.