SEMINARSKI RAD

BUDVA

Predmet
Informatika i računarstvo

„Elektronsko poslovanje“
„Mobilno plaćanje
(M-pay)“
(seminarski rad)

Predmetni nastavnik
Prof.dr Zoran Avramović

Student
Ksenija Boljević
Broj indeksa: 01 /18

Budva, septembar 2018.

 SADRŽAJ
UVOD................................................................................................................................................2
1. Elektornsko poslovanje..............................................................................................................3
1.1. Modeli elektronskog plaćanja.............................................................................................3
2. Elektronska trgovina..................................................................................................................4
3. Mobilno bankarstvo i mobilno plaćanje....................................................................................5
4. mPAY........................................................................................................................................7
4.1. Šta je mPAY ?.....................................................................................................................7
4.2. Način aktivacije mPAY–a...................................................................................................8
4.3. Način korišćenja mPAY-a..................................................................................................8
4.4. Zašto mPAY smatramo bezbjednim?.................................................................................9
Zaključak...........................................................................................................................................9
Literatura.........................................................................................................................................10

1
UVOD

Danas, za našu zemlju, ali isti tako i svijet, veliku korist doprinose razvijene oblasti kao što su :
 Elektronsko polovanje;
 Informacione tehlologije;
 Internet;
 Globalne komunikacije.
Informatika posebno njeno glavno oruđe-Internet, postali su glavna industrija budućnosti i
temeljna infrastruktura društva, koja će postati glavni oblik i medij svih vrsta političkog,
ekonomskog, društvenog i privatnog djelovanja. Informatika kao temeljna infrastruktura poslužila
je i razvijanju elektronskog poslovanja. Elektronsko poslovanje je savremeni oblik organizacije
poslovanja koji podrazumijeva intezivnu primjenu informatičke i internetske tehnologije.
Elektronsko poslovanje je vođenje poslova na Internetu, koje podrazumijeva kupovinu, prodaju,
brigu o klijentima i poslovnim parterima, kao i organizaciju poslovanja u svojoj firmi online i
organizaciju poslova prema klijentima.1
Elektronsko poslovanje kao važan segment informacionih tehnologija, koji obuhvata sve oblike
poslovnih transakcija i razmijena informacija, zauzima vodeće mjesto u ovom seminarskom radu
čija je tema „Elektronsko plaćanje“, sa malim osvrtom na M-pay aplikaciju koju je razvila i
predstavila javnosti kompanija „M:tel“ .
Seminarski rad se sastoji iz uvoda, četri poglavlja, zaključa i spiska literature, detaljna razrada
dalje u tekstu.

1
Željko Paninan, Elektroničko trgovanje, Zagreb, 2000.god.

2
 1. Elektornsko poslovanje
Izraz elektronsko poslovanje (E-business) je prvi put upotrebljen od strane američke kompanije
IBM da bi se označilo poslovanje uz značajnu primjenu savremene, elektronske tehnologije, dok
se do tada ovaj izraz odnosio na poslovanje u sektoru elektronike. Elektronsko poslovanje
predstavlja savremeni oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva intezivnu primjenu
informatičke i internetske tehnologije. Elektronskom poslovanju teže svi preduzetnici orijntisani
osvajanjem što boljih tržišnih pozicija i intezivnom ulaganju u razvojne poslovne aktivnosti.
Takođe, elektronsko poslovanje omogućava brzinu i jednostavnost pri obavljanju poslovnih
transakcija, što rezultuje pojačanom konkurencijom na tržištu, što je jedan od glavnih razloga
primjene elektronskog poslovanja u organizacijama i velikim korporacijama-firmama. Područja u
kojima se najčešće primjenjuje elektronsko poslovanje:2
 Online prodaja vlastitih dobara i usluga;
 Elektronska trgovina;
 Online zabava i rekreacija;
 Elektronsko bankarstvo i online finansijske transakcije;
 Elektronsko izdavaštvo.
Ova nabrojana područja ne bi funkcionisala bez primjene elektronskog poslovanja, a samim tim i
informacionih tehnologija, kao i Interneta.
Elektronsko poslovanje predstavlja poslovnu transformaciju koja je zasnovana na: udruživanju
preduzeća, procesu saradnje i globalnom mrežnom povezivanju korišćenjem interneta kao medija.
Poznavanje upotrebe elektronskog poslovanja podrazumijeva poznavanje procesa elektronskog
poslovanja. Model „Točak elektronskog poslovanja“ opisuje najbitnije procese elektronskog
poslovanja.3 Točak elektronskog poslovanja sastoji se iz dva dijela:
 Strategije elektronskog poslovanja, koje definišu sve poslovne procese koji imaju za cilj
zadovoljstvo klijenata i profit firme;
 Primjene elektronskog poslovanja, koje definišu operativni procesi.

1.1. Modeli elektronskog plaćanja

Modeli elektronskog poslovanja definisani su na osnovu strana koje učestvuju u poslovnom

procesu i prirode njihovog poslovnog odnosa. Međutim važno je napomenuti da se u engleskoj
terminologiji pod biznis modelima podrazumijevaju modeli elektronske trgovine ili modeli
zarade. Neki od osnovnih modala elektronskog poslovanja:
 B2B4, podrazumijeva poslovnu saradnju zmeđu preduzeća koja razmjenjuju resurse u obliku
gotovih proizvoda, usluga ili informacija. B2B model znatno olakšava transakcije između
organizacija, omogućava integraciju lanaca nabavke i online pribavljanje robe jedne firme za
drugu.
 B2C5, predstavlja direktnu poslovnu saradnju koja se odvija između preduzeća i klijenta, gdje
preduzeće klijentu prodaje proizvode, usluge ili informacije. Ovaj model je znatno jeftinija
investicija jer je sajt za razliku od jedne prodavnice dostupan globalno. Primjer B2C modela je
sajt maloprodaje proizvoda ili usluga.
 B2E6, predstavlja sistem koji definiše procedure unutar preduzeća koje se odnose na odnos
preduzeća i zaposlenog. Obično preduzeće ima internet, bazirani informacioni sistem koji
osim što upućuje zaposlenog o njegovim pravima i oabvezama, pruža mu informacije o
važećim procedurama na nivou preduzeća.
2
Željko Paninan, Elektroničko trgovanje, Zagreb, 2000.god.
3
sr.wikipedia.org
4
(Business to Business-Elektronsko poslovanje između preduzeća)
5
(Business to Consumer- Elektronsko poslovanje između preduzeća i klijenta)
6
(Business to Employee- Elektronsko poslovanje između preduzeća i zaposlenog)

3
 B2B2C, noviji model koji predstavlja kombinaciju korišćenja modela B2B i zadovoljava
potencijalnu tražnju B2C. Primjer ovog modela jeste udruženje/ujedinjenje više preduzeća
kako bi ponudili kompletan CMR7 . upotreba ovog modela preduzeća pruža kompletnu uslugu.
 C2B2C, model koji sprovodi transakcije između potrošača, koristeći online preduzeća kao
prestavnike.
Primarni cilj elektronskog poslovanja jeste da iskoristi sve pogodnosti savremenih računarskih
i informaciono-komunikacionih tehnologija, radi postavljanja pojedinca u centar pažnje.

2. Elektronska trgovina
Elektronska trgovina se smatra podrazumijevanim dijelom elektronskog poslovanja, tako da
elektronsku trgovinu možemo definisati kao oblast koja se brzo mijenja, a samim tim kao novo
tržište koje nudi nove tipove roba i usluga, na primjer, digitalni proizvodi, kroz digitalne procese.
Elektronsku trgovinu u mnogim udžbenicima poistovjećuju sa trgovinom, što i nije greška, jer se
ove dva pojma razlikuju samo po sredstvima rada, dok je princip same trgovine, isti. Elektronska
trgovina predstavlja poslovnu komunikaciju i prenod dobara i usluga, preko mreže i kompjutera,
kao i prenos kapitala, korišćenjemdigitalne komunikacije.8 Neki od elemenata elektronske
trgovine:
 Proizvod;
 Mjesto prodaje (tradicionalna on-line prodavnica, virtuelna prodavnica, partnerska
prodavnica, diskontna prodavnica, klupska prodavnica, trgovina u korisničkim grupama,
dispičerska prodavnica, intranetska prodavnica, model el-distributivnog centra, aukcijska
kuća);
 Marketing;
 Način za prijem narudžbine;
 Način za prijem novca;
 Isporuka:
 Mogućnost vraćanja proizvoda;
 Garancija;
 Mogućnost vraćanja proizvoda;
 Tehnička podrška.

Možemo reći, da se u najširem smislu elektronska trgovina odnosi na korišćenje elektronskih

sredstava i tehnologije u vođenju trgovine, uključujući interakcije unuar preduzeća, između
preduzeća, ali isto tako i između preduzeća i potrošača. Takođe možemo reći da elektronska
trgovina obuhvata kupovinu i prodaju robe, usluga i informacija putem mreže. Prednosti
elektronske trgovine su:9
 Brz pristup informacijama;
 Brz i jednostavan transfer prateće dokumentacije između zainteresovanih strana;
 Odgovornost tržišnog prostora zahvaljujući informacijama;
 Veća mogućnost analize proizvoda zahvaljujući informacijama;
 Mogućnost istraživanja tržišta i plasmana proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta;
 Razvijanje novih poslovnih aktivnosti.

7
Customer Relationship Management
8
Uroš T.,Elektronsko poslovanje, Beogradska poslovna škola, Beograd, 2006.god.
9
Končar J., Izazovi i mogućnosti e-trgovine, Novi Sad, 1998.god.

4
Rizici elektronske trgovine:10
 Zloupotreba i uništenje podataka;
 Narušavanje privatnosti klijenata;

3. Mobilno bankarstvo i mobilno plaćanje

Mobilno bankarstvo (M-banking), predstavlja svaku transakciju novčane vrijednosti koja je
realizovana preko mobilne telekomunikacione mreže i čini sastavni dio elekrtonske trgovne
transakcije. Mobilno bankarstvo je novi kanal za usluge koje banke nude i platforma za sve nove
personalizovane usluge bazirane na informacijama u realnom vremenu koje stvaraju veću
lojalnost i zadovoljstvo komitenta. Samim tim možemo zaključiti da postoji mnogo finansijskih
mogućnosti za banke u oblasti mobilnog poslovanja.

Slika 1: Ilustracija mobilnog bankarstva

Izvor slike: www.google.com

Prvi pokušaj mobilnog plaćanja obuhvatile su standardne bankarske kreditne kartice i debitne
kartice, u integraciji sa mobilnim telefonom. Korisnicisu pomoću telefona i interneta nručivali
proizvode, a takođe preko sopstvenog mobilnog telefona primali su SMS poruku o uspješnoj
narudžbi, zatim su kompletirali transakciju, ubacivši karticu u čitač iunoseći odgovarajuću šifru.
Nešto kasnije, mobilna telefonija je uočena kao tehnologija koja može značajno doprinijeti
popularnosti i razvoju interneta, samim ttim tehnologija mobilnog i bežičnog pristupa Interneta
izaziva sve veću pažnju, kako kod stručnjaka koji su uključeni u njen razvoj, tako i kod korisnika.
Iako se ove dvije tehnologije znatno razlikuju, mnogi u njihovoj integraciji vide velike perspective
za dalji razvoj internet, ali isto tako mobilnog poslovanja. Razlike između ove dvije tehnologije
moguće je premostiti samo preko odgovarajućih standard, a jedan od njih jeste standard WPA.
WPA, predstavlja algoritam za sigurnu komunikaciju putem bežičnih mreža, koje su veoma
ranjive na prisluškivanje, iz razloga što koriste radio signal za prenošenje podataka.
WPA je napravljen i uveden od strane Wi-Fi Alijanse nakon što je uočena ranjivos starijeg
algoritma WEP. Neki od principa za mobilne finansijske servise:
 Lojalnost korisnika predstavlja veću važnost od vraćanja investicije, jer finansijske
investicije gledaju na mobilne investicije kao na direktan trošak svog poslovanja. Na internet
postoje mnogi servisi koje pružaju finansijske institucije, ali vrijeme koje korisnik može da
10
Končar J., Izazovi i mogućnosti e-trgovine, Novi Sad, 1998.god.

5
 provede na wbu je najčešće oraničeno. Mobilni internet omogućava korisnicima da pristupe
finansijskim institucijama sa bilo kog mjesta i u bilo koje vrijeme, iztog razloga kompanije
koje se bave pružanjem finansijskih usluga treba obazrivije da gledaju na mobilne servise.
Prihvatajući ovo, finansijske institucije utiču na povećanje lojalnosti svojih korisnika,
pružanjem mogućnosti za praćenje životnog stila korisnika.
 Izbjeći sličnost sa ostalima, ponuditi različite servise, banke danas nude širok spektar
servisa, oni se nalaze u rasponu od provjere bankovnih računa do zaštite u sferi
trgovine.razvijajući neke nesvakidašnje servise, koji se ne mogu naći na našem tržištu,
privlače se korisnic i povećava njihova lojalnost. Ovaj princim govori o tome da je najvažnije
biti inovativat ukoliko planiraš da se baviš mobilnim bankarstvom.
 Personalizacija je ključ za lojalnost korisnika, personalizacija može imati više oblika, jedan
metod je skladištenje korisničkih informacija (vrijednost akcija ili kamatne stope), dok je
drugi ponuda različitih servisa u zavisnosti od interesovanja klijenata.
 Partnerstvo sa mobilnim operaterima, finansijske institucije bi trebale da ostvare neki vid
saradnje sa drugim institucijama koje nude svoje usluge na mobilnom tržištu. Primjeri
uspješne saradnje su Yahoo I AOP, kao i mnoge druge.
 Mobilno bankarstvo mora biti integrisano sa drugim korisničkim servisima, dobra
mobilna bankarska strategija ne znači da treba da bude izolovana od drugih korisničkih kanala
u organizaciji. Upravo uspjek mobilnog bankarstva zavisi od toga kako će on biti podržan od
strane drugih servisa. Mobilni servisi se mogu koristiti kao podrška tradicinalnim I Web
servisima.
 Pravilna zaštita zahtjeva pravilno planiranje, kreiranje zaštite u mobilnim aplikacijama
predstavlja složen process. Napraviti sigurnu mobilnu aplikaciju nije nemoguće, ali to je jako
kompleksan posao koji zahtjeva pažljivo planiranje, odgovarajuća sredstva i brz razvoj
finalnog proizvoda. Razvoj sigurne aplikacije mora početi intezivnim planiranjem.

Što se bezbjednosti tiče, sigurnost je jedan on najvažnijih zahtjeva mobilnog bankarstva, da ne

kažemo i najvažniji. Standardni način zaštite podataka na internet je primjena tehnike PKI, koji u
osnovi obuhvata privatni i javni ključ koji između sebe dijele učesnici u komunikaciji. Neke od
prednostimobilnog bankarstva:

 Mobilnost, što znači potpuna nezavisnost o lokaciji, transakcije je moguće obavljati s bilo
kog mjesta u Svijetu;
 Vrijeme, bez obzira na doba dana ili noći, 24h dnevno, 7 dana u nedelji, 365 dana u godini
bankarske usluge su dostupne;
 Ušteda, transakcije napravljene su 4 do 5 puta jeftinije nego iste u poslovnici banke,
plaćanje računa moguće je obaviti u roku od samo nekoliko minuta, pa tako nema potrebe
za odlaskom u banku;
 Sigurnost, rad je zaštićen sa vrhunskom enkripcijom, što pruža istovjetnu sigurnost;
 Kontrola, u svakom trenutku moguće je ostvariti uvid u sve trenutno učinjene uplate i
isplate po svim računima u banci;
 Jednostavnost, korišćenjem predloženih opcija moguće je platiti račun u svega tri klika.

Mobilno plaćanje je razvijeniji pojam mobilnog bankarstva, tj predstavlja realizaciju i

najinovativniji segment mobilnog bankarstva. Mobilno plaćanje predstavlja nešto novo, relativno
brzo i sigurno. Sve prethodne oblasti koje smo pomenuli, elektronsko poslovanje, zatim
elektronsko plaćanje, mobilno bankarstvo su jedni od graditelja finalnog produkta, a to je
mobilnomplaćanje koje će u bliskoj budućnosti “zavladati svijetom”. Mnoge zemlje, danas,
krenule su u razvijanje alpikacija kojima bi pokrenule mobilno plaćanje jedna od tuh zemalje jeste
i Crna Gora.

6
 4. mPAY
Kompanija m:tel, je svojim korisnicima u 2017. godini predstavila inovativnu uslugu mPAY.
Komanija smatra da je ovaj poduhvat inovativnosti bio potreban Crnoj Gori I njenom
stanivništvu. Director kompanije navodi, da nije bilo samo inovacija u njihovoj komaniji, već suse
inovacije razvijale u u njenom neposrednom okruženju, u marketima, trafikama, jer na njima do
2017. god nije postojala mogućnost bez gotovinskog plaćanja. Međutim uz pomoć date over voice
tehnologije telefon “komunicira” sa terminalima, a korisnici, bez obzira na telefon ili operativni
system koji koriste mogu da izvrše mobilno plaćanje pozivom kratkog koda 1818 i prislanjanjem
telefona na terminal.
Slika 2: Logo firme m:tel

Izvor slike: http://mtel.me

4.1. Šta je mPAY ?

Mobilno plaćanje predstavlja vrstu plaćanja/kupovine proizvoda i usluge uz pomoć mobilnog

telefona, koji služi kao sredstvo iniciranja transakcije i “prepoznavanja” korisnika. Uz opciju
mobilnog plaćanja korisnici će, nezavisno od modela telefona, imati pristup i drugim naprednim
usugama, kao što su: odabir načina plaćanja, pokloni, dopuna prepaid računa i sl.

Slika 3: izgled aplikacije mPAY

Izvor slike: http://mtel.me

Prednosti za korisnika:
 Ne mora da razmišlja da li kod sebe ima novčanik, dovoljan je mobilni telefon;
 Ne mora da razmišlja da li je ponio platnu karticu;
 Omogućeno mu je da pokloni novac korisniku drugog m:tel broja;
 Omogućeno mu je odloženo plaćanje: postpaid korisnici potrošnju plaćaju na kraju
mjeseca - putem računa za mobilnu telefoniju;

7
  Olakšan je proces plaćanja: uz pomoć data over voice tehnologije telefon “komunicira” sa
terminalima, što znači da će korisnici, bez obzira na telefon/operativni sistem koji koriste,
moći da da izvrše mobilno plaćanje pozivom kratkog koda i prislanjanjem telefona na
terminal.

4.2. Način aktivacije mPAY–a

Korisniku se pozivom *188# otvara meni mPAY, sa ponudom “1. Aktiviraj servis”. Ukucavanjem
opcije 1, pa „pošalji“, korisniku se otvara prozor sa ponudom da ukuca četvorocifreni PIN koji će
koristiti za mobilno plaćanje (za transakcije veće od 10 eura). Nakon aktivacije servisa, svakim
narednim pozivanjem mPAY menija *188# , korisnik dobija meni sa ponudama.

4.3. Način korišćenja mPAY-a

Postpaid korisnik ima dvije mogućnosti:

1. Limit na računu - postpaid korisnici koji uredno izmiruju svoje račune za mobilni telefon,
koriste mrežu duže od 6 mjeseci i nemaju dug, imaće limit za potrošnju u visini dvostrukog
prosjeka posljednja tri računa po osnovu potrošnje svog broja. Tokom mjeseca će taj iznos
koristiti za plaćanje roba i usluga, a obaveze (potrošeni iznos) će izmiriti na kraju mjeseca,
putem računa za svoj mobilni telefon.
2. Depozit - postpaid korisnik ima mogućnost da na nekom od terminala za mobilno plaćanje
uplati iznos koji će koristiti isključivo za ovu uslugu.
Prepaid korisnik ima mogućnost da na nekom od terminala za mobilno plaćanje uplati iznos koji
će koristiti isključivo za ovu uslugu, tj ima mogućnost da uplati depozit.

4.4. Zašto mPAY smatramo bezbjednim?

 Sigurnost na osnovu SIM kartice;

 Posebni mPAY PIN (koji samo korisnik zna) za odobrenje svake transakcije veće od 10
eura;
 Kada korisnik izgubi telefon može ga odmah blokirati pozivom kontakt centra na 1600;
 Nema podataka koje se čuvaju na samom telefonu (ni na kartici ni na uređaju).
 Identifikacija korisnika prilikom pozivanja kratkog koda i prislanjanja uređaja na terminal,
vrši se putem patentirane DoV (data over Voice) tehnologije.

Zaključak
Brz tembo i drugačiji načini života današnjih ljudi, kao i sve brži tehničko-tehnološki razvoj
donose sa sobom neizvjesnost i neophodnost inovacija u poslovanju svih finansijskih organizacija.
Na osnovu izrade ovog seminarskog rada, shvatamo da su informacione tehnologije platforma za

8
dalje razvijanje mobilnog bankarstva i elektronskog poslovanja. Takođe dolazimo do saznanja za
inovativne načine transakcije novca kao što su modeli elektronskog plaćanja, zatim do niza
prednosti koje nam nudi inovativan pojam elektronsko plaćanje. Dalje kroz rad, detaljno smo
obradili temu mobilno bankarstvo i definisali ga kao novi kanal za usluge koje banke nude i
platforma za sve nove personalizovane usluge bazirane na informacijama u realnom vremenu koje
stvaraju veću lojalnost i zadovoljstvo komitenta. Samim tim možemo zaključiti da postoji mnogo
finansijskih mogućnosti za banke u oblasti mobilnog poslovanja. Takođe smatramo da mobilno
plaćanje na velika vrata ulazi u našu Zemlju i da će postati jedan on osnovnih načina plaćanja, tj.
transakcije novca. M:tel je započeo inovacije u oblasti mobilnog bankarstva, stavljajući nam na
raspolaganje aplikaciju mPAY, a nadamo se da će u skorijoj budućnosti nastaviti sa dodatnim
inovativnim poduhvatima.
Kažu vrijeme je novac! A informacione tehnologij, kao dobra platforma mobilnog bankarstva I
plaćanja nas svojim inovacijama uvjeravaju u to.

Literatura
1. Končar J., Izazovi i mogućnosti e-trgovine, Novi Sad, 1998.god.
2. Uroš T. , Elektronsko poslovanje, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.god.

9
3. Veinović M. , Jevremović A. , Uvod u računarske mreže, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2007.god.
4. www.google.com
5. http://mtel.me/

10