Priprema za čas odjeljenske zajednice

Razred: IX b
Nastavnica: Šamerić Elma
Nastavna jedinica: Ravnopravnost među spolovima i zanimanja ( Profesionalna orijentacija )
Oblici i metode rada: frontalni rad, individualni rad, razgovor, rješavanje problema, rad u
grupi
Nastavna sredstva: Radni list: Rodni stereotipi: Domaćinstvo ili karijera; Pitanja za ličnu
refleksiju.

Ishodi učenja:
- razvijaje svijesti o rodnoj ravnopravnosti u profesionalnom i privatnom životu;
- razvijanje svijesti o poštovanju drugih ljudi i njihovih izbora;
- unaprjeđivanje komunikacijskih sposobnosti;
- unaprjeđivanje veštine izražavanja sopstvenog mišljenja;
- prepoznavanje razlike između predrasuda i činjenica.

Uvodni dio:

1. Predrasude o nekom zanimanju

Nabrajanje najčešćih predrasuda o nekim zanimanjima. Mogu biti vezane i za pol, npr :
Muškarci su loši/najbolji kuhari, žene su bolje kozmetičarke ....
2. Mini predavanje o predrasudama – osvrt na rodno pitanje
Predrasuda je uvriježeno mišljenje koje se prenosi, a koje nema osnovu u realnosti. Često
postaje uzrok i izvor nesporazuma. Važno je umjeće da se predrasude prepoznaju kako bi se
prevazišle. Stereotipi su generalizacija o određenoj grupi ljudi, sa predpostavkom da svi
čalnovi/članice te grupe imaju određene karakteristike. Često prate određena zanimanja i
profesije.

Glavni dio:
3. Podela na grupe i rad na materijalu
Instrukcija za rad sa listom tvrdnji/set kartica: Domaćinstvo ili karijera: zadatak je da grupa
postigne dogovor da li su saglasni, ili su protivni datoj tvrdnji. Usaglašavanje unutar grupe
glasanjem tako da svako iznese svoj argument.
4. Podela zelenih i crvenih kartona
Svaka grupa dobija zelenu i crvenu karticu, zelenom izražava saglasnost, a crvenom
nesaglasnot u diskusiji.
5. „Tvrdnja na ispitu“- izjašnjavanje grupa „za” i „protiv”
Nastavnik izlaže na diskusiju svaku tvrdnju redom, sa radnog lista: Domaćinstvo ili karijera.
Grupa koja je saglasna sa trvrdnjom podiže zelenu karticu, a grupa koja nije saglasna- crvenu.
Riječ za argumentaciju prvo dobijaju oni koji su saglasni sa tvrdnjom i navode svoje
argumente, a zatim oni koji nisu saglasni tvrdnjom i argumentuju.

Završni dio:
6. Završnica i refleksija
Nastavnica koristi radni list: pitanja za ličnu refleksiju.
Sumiranje: važno je prepoznavati predrasuda u sopstvenom mišljenju; pronalaziti načine za
prevazilaženje predrasuda; testirati predrasudu: npr. kad se pojavi u rečenici svi/e, uvek
preispitati činjenice. Sve navedene tvrdnje na radnom listu su stereotipne. Važno je istaći da
svaka osoba bez obzira na polnu pripadnost i druge identitete, ima jednake mogućnosti;
jedinstvena je, a polna pripadnost ne određuje unaprijed njene sposobnosti i interesovanja,
razvojni put, profesionalni ili privatni život.

Radni list: Rodni stereotipi: Domaćinstvo ili karijera; Pitanja za ličnu refleksiju

Za ženu je najbitnije da se uda, vodi domaćinstvo i vaspitava decu.

Žene kuhaju bolje od muškaraca jer su za to talentovanije.
Dječaci su zanatski spretniji od devojčica.
Majka prve tri godine nakon rođenja deteta treba da ostane kod kuće.
Nije prihvatljivo da se muškarci bave kućnim poslovima.
Žena koja ima decu ne može da se u dovoljnoj mjeri posveti poslu i bude uspješna.
U porodicama gde oba roditelja rade, djeca su uglavnom problematična.
Muškarci treba da zarađuju više kako bi izdržavali porodicu.
Uspešne poslovne žene su hladne i nepristupačne.
Prirodno je da se muškarci manje posvećuju djeci, a više poslu.
Djeca zaposlenih žena jedu samo nezdravu kupljenu hranu.
Muškarci su po prirodi manje skloni brižnom ponašanju od žena.

Pitanja za ličnu refleksiju

Da li si često bio/bila u nedoumici koji stav da zauzmeš?
Kako si se osećao/la kada si morao/la da napraviš izbor?
Da li si se često drugačije opredeljivao/la od većine iz odjeljenja?
Koje odluke učenika i učenica iz odjeljenja nisi očekivao/la?
Da li su devojčice i dječaci često drugačije glasali?
Da li si neke tvrdnje mogao/la da opovrgneš na osnovu svog iskustva?
Da li bi drugačije glasao/la, da si imao/la više vremena za razmišljanje?
Da li si promenio/la mišljenje o nekoj od iznjetih tvrdnji nakon diskusije?
Da li su uz diskusiju uspele da se prevazidju predrasude?
Da li je neophodno da se plenarno detaljnije diskutuje o nekim tvrdnjama?