You are on page 1of 2

Šta je istorija?

Istorija nije apstraktna nauka, njen predmet sukonkretne stvari i događaji, ono što se dogodilo u
određenom vremenu i prostoru, zato se ona određuje kao sasvim posebna nauka.

Herodot i Tukidid se smatraju najstarijim istoričarima koji su nam dali prve podatke o tadašnjim
događajima. Herodot, koga nazivamo ocem istorije, u svom delu Istorija piše o grčko-persijskim
ratovima u kojima se ponekad prepliću legenda i stvarnost, jer on nije imao mogućnost da
proverava sve činjenice. Nasuprot njemu, Atinjanin Tukidid uveo je naučni način pisanja po
kome se istorija isključivo piše na osnovu proverenih činjenica. U svom izuzetnom delu
Peloponeski rat opisao je međusobni sukob Grka, u kome je i sam učestvovao.

Grčki istoričar Polibije ne upotrebljava reč historia u njenom izvornom i sasvim uopštenom
smislu kao oznaku za bilo koju vrstu istraživanja, nego u modernom smislu reči istorija: stvar je
sada shvaćena kao specijalan tip istraživanja kome je potrebno i specijalno ime. On je
zagovornik prava ove nauke na univerzalno proučavanje radi nje same i ističe u prvoj rečenici
svog dela da to do sada nije bilo učinjeno. On misli da je prvi čovek koji shvata istoriju kao
formu mišljenja koja ima univerzalnu vrednost. Ali on ovu vrednost izražava u nameri da se
obračuna sa antiistorijskom ili supstancijalističkom tendencijom, koja je dominirala grčkim
duhom. Istorija, prema ovoj tendenciji, ne može biti nauka, jer ne može biti nikakve nauke o
prolaznim događajima.1

Ako postavljamo pitanje o istoriji kao nauci, Herodot je smatrao da je istorija nauka, dok Tukidid
nije pokretao ovo pitanje.

Pisci koji su pripadali različitim školama mišljenja slagali su se u tome da postupci individualnih
ljudskih bića često imaju posledice kakve ni protagonisti niti ma koja druga osoba nisu mogli
očekivati ni želeti. Istorija bi kao istraživanja koje istoričar obavlja i kao činjenice iz prošlosti
koju on istražuje -bila jedan društveni proces u kojem pojedinci uzimaju učešće kao društvena
bića.

1
Robin Dž. Kolingvud, Ideja istorije, “GLOBUS” Zagreb (1986)

You might also like