HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.
A1-09

Dario Kraljević, dipl. ing. Petra Jagunić, dipl. ing.

Končar Generatori i motori d.d. Končar Generatori i motori d.d.
dkraljevic@koncar-gim.hr pjagunic@koncar-gim.hr

mr. sc. Zoran Milojković, dipl. ing. Silvio Petranović

Končar Generatori i motori d.d. Končar Generatori i motori d.d.
z.milojkovic@koncar-gim.hr s.petranovic@koncar-gim.hr

SUSTAVI ZA STEZANJE STATORSKOG PAKETA

SAŽETAK

U ovom članku su opisani sustavi za stezanje statorskog paketa, kao i važnost kontrole stezanja.
Svaki proizvođač velikih hidrogeneratora koristi slične sustave za tlačenje statorskog paketa i svi sustavi
za tlačenje bez obzira na proizvođača imaju isti osnovni sklop i zadaću, odnosno tlačnu ploču s tlačnim
prstima preko koje se prenosi sila tlačenja na statorski paket. U većini sustava sila za tlačenje statorskog
paketa se prenosi pomoću vijčanog spoja preko tlačnih elemenata na paket.
Kontrolu stezanja statorskog paketa moguće je napraviti pomoću više metoda, a u ovom članku
su opisane metode kontrole stezanja koje se koriste u tvornici Končar GiM-a. Svaki od sustava stezanja
je predstavljen pomoću izvedenih projekata (HE Boštanj, HE Patajaskoski, HE Haapaskoski i HE
Vernon). Na kraju su predstavljena kontrolna mjerenja stezanja statorskog paketa HE Boštanj i HE
Haapaskoski.

Ključne riječi: paket statora, sustav za stezanje statorskog paketa, kontrola stezanja statorskog paketa.

CLAMPING SYSTEMS OF STATOR CORE

SUMMARY

In this article, the clamping systems of stator core and the significance of control of clamping
process are laid out. Every manufacturer of large hydrogenerators uses a similar system of clamping for
the stator core and they all have the same basic function and elements, e.g. the clamping plate and
clamping fingers that transfer the force of clamping to the stator core. In most of the cases the clamping
force is induced thru the core studs.
Control of clamping of stator core is possible thru several methods, but in this article only the
methods used in Končar Generators and Motors d.d. for control of clamping process are presented. Each
of the clamping system is presented with a project (HE Boštanj, HE Patajaskoski, HE Haapaskoski and
HE Vernon). At the control measurements of camping of stator core HE Boštanj and HE Haapaskoski are
presented.

Key words: stator core, clamping system of stator core, control of clamping of stator core.

1. UVOD

Statorski paket čini vrlo važan dio aktivnog dijela stroja. Kod velikih strojeva paket se slaže iz
segmenata u prsten. Slaganje segmenata može biti s preklopom nakon svakog sloja ili nakon svakog

1
drugog ili trećeg sloja. U Končar GiM-u se statorski lim slaže s preklopom u svakom sloju, izuzetak je
lijepljeni sloj na krajevima. Segmenti se na taj način slažu u diobene pakete između kojih se nalaze
odstojni ulošci koji omogućuju strujanje zraka i ravnomjerno hlađenje paketa. Paket se, ovisno o izvedbi
sustava tlačenja, pomoću letvi ili svornjaka, učvršćuje u kućište te se tlači u kućištu s tlakom od 0,6 do 1,5
MPa i na krajevima se učvršćuje s tlačnim pločama na kojima su zavareni tlačni prsti. Statorski paket
mora biti kompaktan kako bi se spriječile vibracije, trošenje materijala i izvijanje lima. Iskustvene i
dokazane vrijednosti tlakova prešanja od 0,6 do 1,5 MPa u praksi koriste se za dimenzioniranje tlačnih
elemenata statorskog paketa.
Funkcija sustava tlačnih elemenata je zadržati što veći dio tlaka u paketu nakon prešanja i na taj
način osigurati dovoljan ostatni tlak u paketu neovisno o termičkim utjecajima ili dugotrajnom slijeganju
paketa. Također je važna uloga tlačnih elemenata osigurati i ravnomjernu raspodjela tlaka po obodu
statorskog paketa, odnosno ravnomjerno opterećenje svih dijelova u sklopu. U ovom članku razmatraju
se samo tlačni sustavi statorskih paketa velikih vertikalnih i horizontalnih hidrogeneratora koji se koriste u
tvornici Končar Generatori i motori d.d. Statorski paketi velikih hidrogeneratora izloženi su značajnim
vibracijama i toplinskim utjecajima, pa je zadatak tlačnih elemenata kompenzirati deformacije uslijed tih
utjecaja i osigurati dovoljan ostatni tlak paketa.

2. SUSTAVI ZA STEZANJE STATORSKOG PAKETA HIDROGENERATORA

Slika 1. Shematski prikaz elemenata sustava za tlačenje i sila koje djeluju pri tlačenju paketa

Na slici 1. prikazani su sastavni dijelovi elemenata sustava za tlačenje statorskog paketa. Sile
koje djeluju pri tlačenju paketa su FP koja označava reaktivnu silu paketa uslijed tlačenja paketa a F s silu
u svornjaku (silu prednaprezanja svornjaka). FO je sila koja djeluje na odrivni vijak.

FP * b FS * a (1)

Kao što se vidi iz formule (1) odnos krakova a i b na kojima djeluju sile i iznos reaktivne sile
paketa uslijed tlačenja određuju silu u svornjaku pa se dimenzioniranje svornjaka određuje iz sustava
poluge prikazanog na slici 1. i ovisno je o potrebnom tlaku u paketu. Odrivni vijci ili odrivni elementi služe
kao protuteža sili koja se javlja u paketu. Najpovoljnija situacija za stezanje paketa je kada je odrivni vijak
na većoj udaljenosti od steznog svornjaka (ima veći krak) pa je potrebna manja sila prednaprezanja
svornjaka što uzrokuje i manji pad tlaka u samom paketu nakon tlačenja.
Svi sustavi za tlačenje statorskog paketa se dimenzioniraju na ovaj način. Sustav trapezne letve i
svornjaka prikazan je na slici 2. Taj se sustav sastoji od tlačne ploče, tlačnih prsti, trapezne letve koja
služi za prijenos momenta na kućište i svornjaka preko kojih se statorski paket tlači. Ovakva izvedba
tlačnih elemenata na prikazanom primjeru ima vrlo malu udaljenost svornjaka i odrivnog vijak pa kao što
se vidi iz formule (1) potrebna je veća sila prešanja, odnosno veća sila prednaprezanja svornjaka što traži
i bolji materijal samog svornjaka. Međutim, ova izvedba je odabrana na ovom generatoru zbog male

2
udaljenosti između vanjskog radijusa statorskog paketa i unutarnjeg radijusa kućišta pa je bila jedina
primjenjiva zbog zadanih dimenzija.

Slika 2. Sustav stezanja trapezna letva – svornjak

Izvedba sustava trapezne letve i svornjaka konstrukcijski je kompliciranija od drugih izvedbi te

kod paketiranja zahtjeva više vremena za izradu. Potrebno je paziti na dobro pozicioniranje tlačnih ploča
jer je primijećeno da kod ove konstrukcije češće dolazi do nedozvoljenih odstupanja pozicije tlačne ploče
u cirkularnom odnosno radijalnom smjeru. Razlog tome je svornjak koji služi za vođenje a u nekim
slučajevima se nalazi izvan statorskog paketa pa nema fiksnu poziciju.
Prednost ovakvog sustava je jednostavno mjerenje sile pritezanja kontrolom istegnutosti
svornjaka jer je svornjak slobodan (nije povezan s kućištem). Kontrola pritezanja svornjaka može se
izvesti i pomoću hidrauličkih istezača (greška oko 6%) ili moment ključa (ali s greškom oko 30%).
Pouzdanija metoda je s hidrauličkim istezačima koji se nakon stezanja montiraju na svornjake te se prati
pri kojoj sili će se matica odvrnuti. Ova metoda je pouzdanija od moment ključa jer je sila izravno
proporcionalna tlaku u hidrauličkom istezaču, dok kod moment ključa ovisi o trenju koje značajno varira i
ovisi o puno faktora (stanju površine, podmazanosti, kvaliteti izrade svornjaka i matica itd.). Još jedna
velika prednost ovog sustava je relativno veliko istezanje svornjaka u odnosu na sustav s navojnom
trapeznom letvom. Ako tijekom eksploatacije dođe do slijeganja statorskog paketa ovaj sustav će imati
osjetno manji pad tlaka u paketu. Npr. uobičajeno istezanje trapezne letve je 0,2-0,3 mm dok se istezanje
svornjaka kreće od 0,8-1,5 mm. Ako dođe do slijeganja statorskog paketa za 0,1 mm sustav s trapeznom
letvom će izgubiti 50% tlaka u paketu dok će sustav sa svornjakom izgubiti 12% tlaka u paketu. Ovakav
linearni prikaz pada tlaka nje potpuno točan jer dio tlaka u paketu ovisi i o elastičnom deformiranju tlačne
ploče pa situacija u stvarnosti nije tako loša kao u ovom pojednostavljenom primjeru.
Kod generatora kod kojih postoji velika temperaturna razlika između temperature kućišta i samog
paketa potrebno je također paziti na termičke ekspanzije paketa i kontrakcije kućište, te ostaviti dovoljan
zazor između trapezne letve i lastinog repa na limu kako se paket ne bi naslonio na kućište i tako
povećao unutrašnja naprezanja što dovodi do gubitka geometrije statorskog paketa. Karakteristika ovog
problema je pojava valovitosti statorskog paketa. Cirkularni zazor između segmenata lima također mora
biti dovoljan kako ne bi došlo do izvijanja lima uslijed termičke ekspanzije lima pri radnoj temperaturi
hidrogeneratora.
Na slici 3 prikazan je sustav trapezne letve s navojem koji ima samo jedan element pomoću kojeg
se primjenjuje sila stezanja i centriranje paketa, te se preko njega prenosi moment na kućište. Ovakav
sustav je tehnološki jednostavniji, omogućava lako paketiranje jer kod paketiranja ne smetaju dodatni
svornjaci. Limovi se stavljaju na dvije tri ili eventualno na četiri trapezne letve. Ovaj sustav se koristi kod
vertikalnih hidrogeneratora, dok kod cijevnih generatora nije zabilježen primjer korištenja ovog sustava.
Za primjenu ovakvog sustava stezanja potrebni su povoljni omjeri krakova sila jer trapezna letva mora biti
pozicionirana na vanjskom rubu jarma dok kod sustava sa svornjacima svornjaci mogu biti i u samom

3
jarmu. U pravilu vertikalni generatori nisi toliko limitirani s vanjskim promjerom generatora kao cijevni pa i
nije teško postići dobre omjere krakova sila. Ovaj sustav ima puno veću krutost sustava za tlačenje nego
prethodno opisani pa je i osjetljiviji na temperaturne promjene. Veća krutost proizlazi iz većeg poprečnog
presjeka trapezne letve u odnosu na svornjak i činjenice da je trapezna letva preko latica zavarena za
kućište.

Slika 3. Sustav stezanja trapezna letva s navojem

Zadnji od sustava opisanih u ovom članku je sustav svornjaka s obuhvatnom laticom prikazan na
slici 4. Kao što se vidi iz prikazanog, svornjak služi za stezanje paketa a obuhvatna latica zavarena za
kućište prenosi moment. Ovakav sustav stezanja se izvodi na manjim promjerima i generatorima manje
snage. Jedna od očiglednih prednosti ovakvog sustava je mogućnost mjerenja produljenja svornjaka i
preko te veličine kontroliranje sile pritezanja (ili pomoću istezača), međutim nedostatak ovakvog paketa je
obuhvatna latica. Zavarivanje obuhvatnih latica potrebno je izvesti nakon završetka paketiranja što je
tehnološki gledano izuzetno zahtjevna zadaća. U pravilu je potrebno na kućištu izrezivati dodatne
tehnološke otvore kako bi se moglo pristupiti stražnjoj strani statorskog paketa odnosno obuhvatnim
laticama.

4
 Slika 4. Sustav za stezanje svornjak – obuhvatan latica

Iz svega do sada navedenog proizlazi potreba kontrolom pritezanja svornjaka kako bi se dobila
ista naprezanja po obodu paketa jer na taj način se računski tlak u paketu i računska naprezanja
približavaju izvedenom stanju. Tlak u paketu je ograničen čvrstoćom izolacijskog laka. Ako je tlak prevelik
izolacijski lak se može oštetiti i vremenom istisnuti pa dva lima mogu doći u kontakt te se time povećavaju
gubici željeza a ako je tlak premali može doći do razlistavanja paketa u radu, povećanih vibracija i
trošenja materijala.

3. KONTROLNA MJERENJA STEGNUTOSTI STATORSKOG PAKETA

Stezanje svornjaka moguće je obaviti moment ključem ili hidrauličkim istezačem, a primijenjena
sila prednaprezanja svornjaka se kontrolira mjerenjem istezanja svornjaka. Na slici 5. prikazani su
rezultati mjerenja izvedeni na svornjacima HE Boštanj (14,5 MVA, Slovenija) s navojem M24. Izvedeno je
94 mjerenja, a svornjaci su zategnuti propisanim momentom a projektirano izduženje svornjaka je 1,513
mm.
Izmjereno je prosječno izduženje 1,708 mm a prosječno odstupanje od projektiranog izduženja je
12,9%. Kao što se vidi iz prikazanog postoji veliko rasipanje rezultata.

5
 Izduženje svornjaka statorskog paketa
2,2

2,1

1,9
Izduženje [mm]

1,8

1,7

1,6

1,5

1,4

1,3

1,2
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Redni broj svornjaka

Rezultati mjerenja Prosječno izduženje Projektirano izduženje

Slika 5. Rezultati mjerenja izduženja svornjaka nakon pritezanja moment ključem

Na slici 6 prikazani su rezultati mjerenja izduženja svornjaka nakon pritezanja pomoću

hidrauličkog istezača. Na slici 7. se vidi postavljeni istezač na svornjak. Mjerenje je izvedeno na
svornjacima s navojem M24. Izvedeno je 39 mjerenja. Svornjaci su istegnuti silom od 113kN a
projektirano izduženje svornjaka iznosi 1,513 mm.
Izmjereno je prosječno izduženje od 1,54 mm što je prosječno odstupanje od projektiranog
izduženja 1,78%. Iz priloženog se vidi da je rasipanje rezultata manje od metode pritezanja moment
ključem.

Izduženje svornjaka statorskog paketa

2,20

2,00
Izduženje [mm]

1,80

1,60

1,40

1,20
1 6 11 16 21 26 31 36
Broj svornjaka

Rezultati mjerenja Prosječno izduženje Projektirano izduženje

Slika 6. Rezultati mjerenja izduženja svornjaka nakon pritezanja hidrauličkim istezačem

Kod sustava s navojnom trapeznom letvom gdje nije moguće kontrolirati istezanje kontrola se
izvodi hidrauličkim istezačem. Na slici 7. je prikazan hidraulički istezač postavljen na trapeznu letvu s
navojem.

6
 Slika 7. Hidraulički istezači na statorskom paketu HE Haapaskoski

Kontrola je napravljena na HE Haapaskoski (24 MVA, Finska). Matice su pritegnute hidrauličkim

moment ključem.Mjerenje je izvedeno na trapeznim letvama s navojem M48. Izvedeno je 28 mjerenja,
potrebna sila u svornjaku je 165,8 kN.
Na slici 8. su prikazani rezultati mjerenja. Izmjerena je prosječna sila u vijku 241 kN što je
prosječno odstupanje od projektirane sile u vijku od 45,3%. Zbog velikog odstupanja primijenjene sile od
projektirane sve matice su otpuštene te je napravljena korekcija momenta pritezanja na osnovu prvog
mjerenja. Iz dobivenih rezultata može se vidjeti da je prosječna sila puno bliže projektiranoj (2,95%) ali i
dalje imamo veliko rasipanje rezultata, što je posljedica različitog trenja, odnosno stanja površine između
pojedinih navoja.

Sila u trapeznoj letvi s navojem

280,0
260,0
240,0
Sila [kN]

220,0
200,0
180,0
160,0
140,0
120,0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28
Broj merenja

Rezultati mjerenja Prosječna sila

Projektirana sila Prosječna sila nakon umjeravanja
Rezultati mjerenja nakon umjeravanja

Slika 8. Rezultati mjerenja sile u svornjaku nakon pritezanja moment ključem

7
4. ZAKLJUČAK

Usporedbom sustava za stezanje statorskog paketa dolazi se do zaključka da svaki od sustava

ima svoje prednosti i nedostatke te da postoji više parametara koji moraju biti zadovoljeni kako bi se
moglo odlučiti koji odabrati. Za kontrolu izvedenog stanja najpogodniji su sustavi s trapeznom letvom i
svornjakom jer se na njima može točnije utvrditi sila pritezanja preko kontrole izduženja. Kod sustava
trapezne letve s navojem potrebna je završna kontrola pritezanja matica hidrauličkim istezačem a čak je i
preporučljiva korekcija momenta pritezanja na temelju početnih kontrola pomoću hidrauličkog istezača u
prvoj fazi pritezanja, kako bi se uklonila greška procijene koeficijenta trenja koji najviše utječe na krajnji
rezultat odnosno moment pritezanja.
Kontrolom sile pritezanja omogućuje se uvid u izvedeno stanje statorskog paketa i korekciju
izvedenog stanja ako vrijednosti mjerenja imaju prevelika odstupanja od projektirane sile. Na taj se način
osigurava ravnomjernija raspodjela tlaka po obodu statorskog paketa pa su tlačni elementi i sam statorski
lim ravnomjernije opterećeni, odnosno nema naglih porasta tlaka po obodu koji mogu oštetiti izolacijski
lak i dovesti do istiskivanja laka između dva lima te povećati gubitke željeza.

5. LITERATURA

[1] E. Wiedemann, W. Kellenberger, „Konstruktion elektrischer Maschinen“, Springer-Verlag, 1967.

[2] F.M. Detinko, G.A. Zagorodnaja, W.M. Fastovskij, „Pročnost i kolebanija električeskih mašin”,
Energija, 1969.
[3] „Analysis of Bolted Joints – Training Course Handbook“, Bolt Science Ltd., United Kingdom
[4] „Bolting Technology – Training Course Handbook”, Bolt Science Ltd., United Kingdom
[5] J. H. Walker, “Large Synchronous Machines – Design, Manufacture and Operation”, Clarendon
Press Oxford, 1981.
[6] K. N. Lehoczky, “Waved core lamination techniques on large and bulb hydroelectric machinery”,
IEEE Transactions on Energy Conversion, Vol. 3, No. 4, December 1988.