Brzina- kvocjent prijeđenog puta i vremena ,veća što je kraće vrijeme da tijelo prjeđe određeni put

-v= s:t , m/s=m:s , 1m/s=1/1000 km : 1/3600h= 3600km: 1000h tj. 1m/s= 3.6 km/h

Srednja brzina-kvocjent ukupne duljine prijeđenog puta i ukupnog vremena

-v= uk.put(s):uk.vrijeme(t)

-srednja brzina (v)= interval puta(s1-s2) :vremenski interval(t1-t2) ,tj v= ∆s:∆t

Trenutačna brzina-brzina tijela u nekom trenutku , očitavamo je na mjeraču brzine

-jednaka srednjoj brzini tijela tijekom vrlo kratkog vremenskog intervala

Jednoliko gibanje tijela- je gibanje stalnom brzinoom( v=konst.)

-Iz cisterne kapa ulje u jednakim vremenskim razmacima od 5 sekunda

-cisterna vozi ravnom cestom i svakih 5 s iz cisterne kapne jedna kap na

cestu.kapi su međusobno udaljene 100 m

s-t graf -je grafički prikaz ovisnosti puta (s) prema vremenu (t)

-J.P.G. a(jednoliko pravocrtno gibanje)je kosi pravac čiji nagib određuje brzinu(v)

-veći nagib pravca u grafu predstavlja veću brzinu

v-t graf- prikazuje brzinu(v) u ovisnosti o vremenu (t)

-jednoliko pravocrtnog gibanja je pravac paralelan sa vremenskom osi

Put koji pri jednolikom gibanju tijelo prijeđe tijekom vremna (t) jednak je umnošku stalne brzine (v) i
vremena (t)

Nejednako gibanje –cisterna se za cjelokupnog putovanja gibala jednoliko po autocesti .no zamislimo

da se gibala kroz grad ,stajala na semaforima , u naseljenim s emjestima gibala

sporije nego na autocesti,odnosno da joj se brzina mijenjala.

U promidžbenom katalogu o jednom tipu automobila piše:,,U prvih 6 sekunda ovaj automobil ,
krenuvši iz mirovanja , postigne brzinu 108 km/h .

To znači da pri polasku , uz maksimalan gas , u prvih 6 sekunda njegova brzina poraste za 108 km/h ,
odnosno 30 m/s. Podjelimo porast brzine s vremenom tijekom kojega dođe do tog porasta brzina:
∆v:∆t= 30 m/s :6 s = 5 m/s² → taj kvocjent nazivamo akceleracijom ( a)

AKCELERACIJA (a) -kvocjent promjene brzine i vremena

- promjena brzine u vremenu

- a =v₂-v₁ : t₂-t₁ , tj. a=∆v:∆t ,mj. jed. je m/s²

Kako je ∆v= v (konačna) – v (početna), to znači da ako se brzina tjela povećava ,tj. v(konačna) je veća
od v(početna) promjena brzine ∆v bit će pozitivna. Tada je i akceleracija(a) pozitivna.

Ako se brzina tijela smanjuje , promjena brzine ∆v je negativna .Tada je i akceleracija negativna.

U svakodnevnom govoru pozitivnu akceleraciju nazivamo ubrzanje , a negativnu akceleraciju

usporenje .

JEDNOLIKO UBRZANO PRAVOCRTNO GIBANJE(J.U.P.G.) je gibanje pri kojem akceleracija ima stalno
jednaku pozitivnu vrijednost

J.U.P.G. je gibanje sa stalnom akceleracijom (ubrzanjem)

Kad kuglicu pustimo da se kotrlja niz glatku kosinu, kao što je to učinio Galilei , kuglica se giba
jednakom vrijednošću akceleracije.

SLOBODNI PAD- kada kamen pustimo iz ruke, on slobodnokoja na zemlji iznosi a=9.81 m/s² .

Tijelo u slobodnom padu ubrzava se stalnom akceleracijom .

A= v/t , v = at →formula za brzinu pri j.u.p.g. koje počinje iz mirovanja

V= √ 2a s (korijen iz 2a puta s) s= at² / 2

DRUGI NEWTONOV ZAKON ( temeljni zakon gibanja u mehanici jer povezuje gibanje i silu)

Što je sila na tijelo veća to je akceleracija veća →tj. akceleracija je proporcionalna sili

Što je masa tijela veća to je akceleracija manja→akceleracija je obrnuto proporcionalna masi tijela

Ako na tijelo mase m djeluje sila F , tijelo ima akceleraciju a koja je jednaka kvocjentu sile i mase .
Smjer akceleracijejednak je smjeru sile . a= F/m , F=ma (N=kg  m/s²)

Ako jednakom silom djelujemo na dva tijela različitih masa veću će akceleraciju imati tijelo manje
mase .

PRVI NEWTONOV ZAKON (ZAKON INERCIJE)

Kada je ukupna sila na tijelo jednaka nuli , gibanje tijela se ne mijenja . Ako se tijelo giba ,ono se
nastavlja gibati pravocrtno nepromijenjenom brzinom.Ako tijelo miruje ,ono i dalje ostaje mirovati.
Tijelo se nalazi u stanju mirovanja ili j.p.g. dok na njega ne djeluje sila.