TEORIJE MENADŽMENTA za internu upotrebu

Podatci preuzeti iz: P.Sikavica, M. Novak: Poslovna organizacija,

1999. Informator:Zagreb.,
Buble, M.: Management malog poduzeća; Ekonomski fakultet
Split, Split, 2003.
 Povijesni razvoj
„ Od kraja 19. stoljeća u raznim krajevima
svijeta I na raznim stupnjevima društvenog
razvitka nastajale su I razvijale su se različite
teorije i škole koje su svojim tumačenjima
utjecale na praksu poslovanja poslovne
organizacije

„ Tri stupnja razvoja organizacijske teorije:

„ klasična teorija
„ neoklasična i
„ suvremene teorije poduzeća
Klasična organizacijska teorija

„ Proces prerastanja organizacije od prakse do

znanosti završio je, ne slučajno, krajem 19.
stoljeća u SAD-u gdje su postojale za to
najpovoljnije privredne i društvene
pretpostavke.
„ U SAD-u je razvoj industrijskih poduzeća bio
najintenzivniji, praćen snažnom
mehanizacijom i primjenom elektriciteta koji
je utjecao i na druga područja privrednog
života, u prvom redu na promet,
poljoprivredu i trgovinu.
Klasična organizacijska teorija

„ To je omogućilo da se postupno zaokruži

konzistentan teoretski pristup organizaciji
pod poznatim nazivom klasična teorija
organizacije, koja je utemeljena na detaljnom
opisu organizacije poduzeća, njezinoj
formalnoj strukturi, podjeli rada, rasponu
kontrole, hijerarhiji, itd.
 Klasična organizacijska teorija

„ Glavna preokupacija je tehnička strana

organizacije, tj. kako uz postojeće resurse
postići maksimalnu efikasnost u proizvodnji i
poslovanju
„ Odnos prema radniku jest nastojanje da se
njegovim vježbanjem postignu uštede u
vremenu I povećan radni učinak
„ Predstavnici:
„ Frederic Winslow Taylor (1856.-1915.),
USA
„ Henry Fayol (1841.-1925.), Francuska
„ Max Weber (1864.-1920.), Njemačka
 Frederic Winslow TAYLOR

„ Principi znanstvenog upravljanja,1911.

„ OTAC ZNANSTVENOG MENADŽMENTA

„ PRIMJENOM ZNANSTVENE METODE ŽELIO

JE POVEĆATI PROIZVODNOST: VEĆOM
EFIKASNOSTI U PROIZVODNJI I VEĆIM
RADNIČKIM PLAĆAMA
 Henry Fayol

„ Otac moderne teorije operacijskog

menadžmenta
„ Podjela privrednih djelatnosti u šest
skupina (poslovne funkcije)
„ Sastavio je četrnaest načela
menadžmenta
Henry Fayol

„ Fayol je imao približno isti cilj ako i Taylor-

povećati efikasnost rada putem znanstvenog
upravljanja, ali su mu ipak različito pristupili

„ Taylor se zaustavlja na upravljanju

proizvodnjom, a Fayol razmatra probleme
upravljanja u svim aktivnosti i poduzećem u
cjelini.
Šest poslovnih funkcija prema
Fayolu
„ Tehnička
„ Komercijalna
„ Financijska
„ Računovodstvena
„ Sigurnosna
„ Administrativna.
Najvažnija je administrativna funkcija koja
zauzima centralno mjesto jer povezuje i
usklađuje aktivnosti svih ostalih funkcija.
Načela organizacije po H. Fayolu

„ 1. PODJELA RADA
„ 2. AUTORITET; OVLAŠTENJA I
ODGOVORNOST
„ 3. DISCIPLINA
„ 4. JEDINSTVO ZAPOVIJEDI
„ 5. JEDINSTVO USMJERAVANJA
„ 6. POTČINJENOST INTERESA
POJEDINACA
„ ZAJEDNIČKIM INTERESIMA
„ 7. NAGRAĐIVANJE
„ 8. CENTRALIZACIJA
Načela organizacije po H. Fayolu

„ 9. HIJERARHIJA
„ 10. RED
„ 11. PRAVIČNOST
„ 12. STABILNOST NAMJEŠTENJA
„ 13. INICIJATIVA
„ 14. ESPRIT DE CORPS - U JEDINSTVU JE
SNAGA
 Nadalje…važno je istaknuti

„ …da je Fayol unio funkcionalni-štabni sustav

rukovođenja i da se bavio problemima
izgradnje organizacijske hijerarhije.
„ Bio je među prvima koji je lansirao ideju
participacije u dobiti, samo za zaposlene na
višim razinama.
„ Fayolje imao deterministički pristup prema
organizacijskim pojavama. Za njega je
centralizirana organizacija prirodna jer se u
njegovoj direkciji stječu svi osnovi koji izlaze
iz naređenja, koja stavljaju u pokret sve
dijelove organizacije.
 Max Weber

„ Utemeljitelj tzv. Birokratske organizacije, u

trenutku razdvajanja vlasništva od
upravljanja – idealan tip koji omogućuje
maksimalnu efikasnost
 Weberova Birokarcija

„ Za razliku od birokracije u pogrdnom smislu

(bezdušnost), u Weberovom značenju
birokracija je najracionalniji oblik društvene
organizacije jer ona sustavno usklađuje rad
velikog broja pojedinaca (osobno slobodnih)
koji s najvećim uspjehom ostvaruju
postavljene zadatke.
„ Birokaracija je vladavina pomoću znanja, a
predstavlja visoki stupanj podjele rada u
kojoj svaki član organizacije zauzima
odgovarajući položaj i ima točno utvrđena
prava i obveze.
Weberova Birokarcija

„ Za birokratsku organizaciju karakteristična

je, dakle, stroga hijerarhičnost i formalizacija
svih odnosa u organizaciji.
 Teorija birokratske organizacije
Maxa Webera
„ Idealtipske karakteristike:
„ Načelo nadležnosti (naknadno utvrđeno
formalnim aktima)
„ Načelo hijerarhije ( podređenosti i
nadređenosti s pravom nadzora i žalbe);
monokratska hijerarhija
„ Pisani dokumenti i akti
„ Odvajanje službene djelatnosti (sredstava,
itd.) od privatne sfere
…
„ Temeljito stručno obrazovanje
„ Angažira se čitava radna sposobnost
(zanimanje)
„ Djelovanje prema općim pravilima
„ Služba je poziv; staleški društveni ugled;
postavljenje od više instance; doživotnost;
plaća i penzija; karijera i napredovanje
…

„ Birokratska organizacija nastaje kao

posljedica novčane privrede, promjene
upravnih zadataka, itd.
„ Posljedice birokratizacije: efikasnost i
ekonomičnost birokratske
organizacije,mogućnost uspostave legalne
vlasti, dominacijski potencijal onome tko ju
nadzire, položaj činovnika, ekonomske i
društvene posljedice, itd.
 Negativna strana Weberove
birokratske organizacije
„ Negativno ocjenjena zbog ignoriranja
čovjekova ponašanja kojega je, navodno
pretvorila u oruđe koje mora izvršavati svoje
zadatke na temelju unaprijed pisanih pravila
i procedura.
„ Njezina osnovna slabost je jednostavnost, jer
zanemaruje složenost ljudskog ponašanja i
nove industrijske sredine pa time dolazi u
položaj da o njima donosi sudove samo na
osnovi pretpostavki.
Neoklasična teorija organizacije

„ Industrijski razvoj dovodi do sve veće podjele

rada i povećanja broja hijerarhijskih razina,
što otežava upravljanje
„ Tehnologija ne daje rješenje za postizanje
poslovne efikasnosti pa se sociolozi, psiholozi
i organizatori okreću ljudima kao subjektu
“harmonije”
„ Nov pristup čovjeku kao složenom biću čije
ponašanje nije uvijek predvidljivo
Neoklasična teorija
organizacije
„ Osnovna postavka neoklasičara organizacije
izražava se time što se ponašanje radnika pri
radu ne objašnjava samo ekonomskim
motivima, već i odnosima koji vladaju u
poduzeću, zatim uvjetima u kojima radnik
radi, pa čak i emocijama kojima je radnik
izložen.

„ Neoklasična teorija unosi nov pogled na

čovjekovu ulogu u organizaciji.
Neoklasična teorija organizacije

„ Treba naglasiti da neoklasična organizacija

sasvim ne odbacuje načela klasične teorije i
njezine metoda istraživanja, već ih samo
humanizirajući im prihvatljiviju formu.

„ Neoklasična teorija dala je doprinos i na

drugim područjima organizacije, posebno na
području podjele rada i specijalizacije.
Neoklasična teorija organizacije

„ Predstavnici:
„ Elton Mayo (1880.-1940.), The Social
„ F. J. Rotchlisbergerom, i W. Dicksonom
zajedno sa Mayom istražuju utjecaj okružja
na radnu uspješnost (svjetlost, dužina
dnevnog odmora I radnog dana)
Neoklasična teorija organizacije

„ Eksperimenti su potvrdili važnost i ne-

novčanih stimulacija, a radnik bolje
funkcionira kao dio tima nego kao izolirani
pojedinac.

„ Istraživanja su nastavljena nakon II.

Svjetskog rata
Neoklasična teorija organizacije
„ Predstavnici:
„ Mary Parker Follett (1868–1933),
„ Douglas McGregor (1906-1964), autor Teorije x i
Teorije y,
„ Chester Irving Barnard (1886.-1961.),
Teroija x - AUTOKRATSKI STIL

Zaposleni u osnovi:
„ Ne vole raditi
„ Ne žele odgovornost
„ Nezainteresirani su za probleme poduzeća
„ Žele samo novac i materijalne pogodnosti
„ Egoistični su i nezainteresirani za druge
„ Ne može im se vjerovati
Teorija Y – DEMOKRATSKI STIL
Zaposleni u osnovi:
„ Žele raditi
„ Spremni su preuzeti odgovornost i donositi
odluke
„ Žele realizirati i razviti svoje potencijale
„ Žele poštivanje i postignuće
„ Žele autonomiju i samokontrolu
„ Može im se vjerovati
SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP
Utjecali su slijedeći čimbenici:
„ Ubrzani rast poduzeća, kako po broju
zaposlenih tako isto i po proizvodnim
kapacitetima
„ Organizacije postaju sve složenije, imaju
više tvornica razmještenih na više lokacija
„ Povećava se dubina organizacija pa
decentralizacija postaje nužna
„ Odlučivanje postaju sve složenije i teže
„ Dolazi do uvođenja automatizacije u
proizvodnju
SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP:
Kontribucije
„ Osigurao važne spoznaje o motivaciji,
grupnoj dinamici i drugim
interpersonalnim procesima
„ Fokusirao menadžersku pažnju na
takozvane kritičke procese
„ Potaknuo razmišljanje o
zaposlenicima kao značajnom
resursu, a ne sredstvu za ostvarivanje
ciljeva
SOCIO-PSIHOLOŠKI PRISTUP:
Limiti
„ Kompleksnost pojedinaca čini teškim
bilo kakvi oblike predviđanja njihovog
ponašanja
„ Mnogi koncepti nisu u upotrebi jer ih
menadžeri odbijaju prihvatiti
„ Suvremeni pronalasci i otkrića ne
komuniciraju na razumljiv način
menadžerima u praksi.
 Moderne /Suvremene teorije

„ Tijekom, i nakon II. svj. rata traže se nova

rješenja za povećane proizvodne potrebe.
„ Postupno se izgrađuje moderna teorija
organizacije koja nastavlja i produbljava
istraživanje faktora koji utječu na ponašanje
radnika i predlaže određene promjene u
organizacijskoj strukturi humanizirajući u još
većoj mjeri rukovođenje i tehnologiju
donošenja odluka te poklanjajući izuzetnu
pažnju komuniciranju i odnosima dijelova i
cjeline u organizaciji.
Moderne /Suvremene teorije

„ Poduzeća postaju u mnogome složenija,

usklađivanje rada kompliciranije, a donošenje
odluka odgovornije i teže.

„ Utjecaj tehnologije – dolazi do izražaja

činjenica da je posao pojedinaca sve više
specijaliziran i da ukupan posao cjelokupnog
poduzeća nije jednostavan zbroj pojedinačnih
poslova.
Moderne /Suvremene teorije

„ Najveća promjena: decentralizacija

organizacije, koja je sa jedne strane
obilježena stvaranjem profitnih centara i s
druge strane, prenošenjem sve većeg broja
odluka, posebno onih neprogramiranih
odnosno rutinskih na niže hijerarhijske
stupnjeve, približavajući tako ljude onima
koji utječu na njihovu sudbinu.