UNIVERZITET UZENICI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK: MATEMATIKA I INFORMATIKA

DNEVNIK METODIČKE PRAKSE

IZ METODIKE NASTAVE MATEMATIKE
 UNIVERZITET U ZENICI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK: MATEMATIKA I INFORMATIKA

DNEVNIK RADA O REALIZACIJI METODIČKE PRAKSE

IZ METODIKE NASTAVE MATEMATIKE

METODIČKU PRAKSU IZVODIO JE STUDENT:

_______________________________Beganović Belmin___________________________
(IME I PREZIME)

ODSJEK ZA _________Matematika i informatika____________________________

REDOVNI VANREDNI (zaokruži)

PRAKSA JE OBAVLJENA U ŠKOLI:

________________________KŠC "Sveti Pavao" Zenica_________________________

(Naziv škole)

U vremenu od _____________________ do ________________________

Kod Bakir Pojskić Mentora:

_______________________________________________________________
(Ime i prezime nastavnika u školi)

Potpis Mentora: Direktor škole:

_______________________ M.P. ______________________

2
 UVODNE NAPOMENE

Dnevnik metodičke prakse je namijenjen studentima Filozofskog fakulteta u Zenici,

odsjek: Matematika i Informatika.

Glavni cilj metodičke prakse je da se studenti osposobe za samostalno

izvođenje nastave iz Matematike u skladu sa ciljevima i zadacima navedenim
u Nastavnim planovima i programima srednjih i osnovnih škola.

Studenti se osposobljavaju, osim na vježbama iz Metodike nastave matematike koje

se izvode na fakultetu i obavljanjem metodičke prakse u školi za samostalno
izvođenje nastave.

Za vrijeme metodičke prakse studenti se osposobljavaju za:

1. Planiranje i programiranje nastave,
2. Pripremanje nastavnika za nastavu,
3. Neposredan rad nastavnika u nastavi,
4. Organizaciju i izvođenje raznih oblika nastavnih časova,
5. Primjenu savremenih nastavnih metoda i nastavnih sredstava,
6. Valorizaciju znanja učenika,
7. Rad nastavnika u dodatnoj, dopunskoj i izbornoj nastavi,
8. Vođenju dnevnika rada i ostale školske dokumentacije,

Metodička praksa je obavezna za redovne i vanredne studente, a izvodi se u toku

završnih godina studija.

Metodička praksa se izvodi pod neposrednim rukovodstvom nastavnika metodike,

njegovih saradnika i mentora-nastavnika u školi.

Za vrijeme metodičke prakse studenti prisustvuju časovima:

 mentora u školi,
 oglednim časovima koje drži mentor za određenu grupu,
 koje drže studenti u okviru metodičke prakse,
 na kojima se vrši analiza održanih časova za određenu grupu studenata.

Za vrijeme metodičke prakse studenti vode dnevnik rada, u koji unose zabilješke o
mentorovim oglednim časovima, i pismene pripreme za časove koje su samostalno
održali u prisustvu mentora i rukovodioca metodičkih vježbi.

Mentor-nastavnik u školi treba zapažanje o radu studenata unijeti u dnevnik rada

studenata.

Student je dužan prije završnog ispita iz Metodike nastave matematike predati

potpuno završen i ovjeren dnevni rada nastavniku ili njegovom saradniku, što je
ujedno i uslov za izlazak na ispit iz Metodike nastave matematike.

3
 1. MENTOROV ČAS

IME I PREZIME (MENTORA):

ŠKOLA: KŠC "Sveti Pavao" Zenica_________________________________________

DATUM: _____19.05.2020___ RAZRED I ODJELJENJE: ____II-a_________________

PREDMET: Matematika______________________________________________________

NASTAVNA TEMA: _Trigonometrija___________________________________________

NASTAVNA JEDINICA: _Osnovni trigonometrijski identiteti_______________________

TIP ČASA: _obrada novog gradiva_____________________________________________

NASTAVNE METODE: _monološka, dijaloška, metoda demonstracije________________

___________________________________________________________________________
NASTAVNI OBLICI: _frontalni,individualni_____________________________________

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I DIDAKTIČKI MATERIJALI:

Računar,ZOOM,Microsoft Word ,www.edmodo.com_______________________________

___________________________________________________________________________

ZADACI I CILJEVI ČASA:

a) obrazovni: _upoznati učenike sa osnovnim trigonometrijskim identitetima, da učenici

samostalno rade zadatke i razmišljaju ___________________________________________

___________________________________________________________________________

b) vaspitni: _razvijanje kreativnosti, osjećaja za preciznost, strpljivost a prije svega

motivacija za rad_____________________________________________________________

___________________________________________________________________________

c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti za rješavanje zadataka i određivanja

trigonometrijskih identiteta, razvijanje sposobnosti slušanja i razvijanje kritičnog načina
razmišljanja_________________________________________________________________

LITERATURA: Udžbenik i zbirka zadataka za 2 razred gimnazije, Branimir Dakić,Neven

Elezović____________________________________________________________________

DIDAKTIČKO-METODIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio _Profesor proziva učenike, a zatim ponavlja prethodno rađeno gradivo________
Glavni dio _Obrada sadržaja nastavne jedinice_____________________________________
Završni dio Navođenje da će zadaću i pređeni materijal proslijediti preko edmoda________

4
BILJEŠKE ZA PRVI MENTOROV ČAS

Uvodni dio:
Profesor pozdravlja učenike, pita da li su svi dobro, jesu li se naspavali.
Potom profesor proziva učenike kako bi zabilježio prisustvo.
Ponavljamo prethodno rađeno gradivo:
1. Na kojoj osi prikazujemo sin?
-Na y osi. (učenik)
2. Na kojoj osi prikazujemo cos?
-Na x osi. (učenik)
3. Na kojoj osi prikazujemo tg?
-Na pravoj koja je paralelna sa y osom(okomita na x osu),a siječe x osu u tački
1. (učenik)
4. Na kojoj osi prikazujemo ctg?
- Na pravoj koja je paralelna sa x osom(okomita na y osu),a siječe y osu u tački
1. (učenik)
Zatim ponavljamo znakove funkcija po kvadrantima:
Profesor koristi sliku kako bi učenicima bilo lakše da odgovore.

-Kakvi su znaci trigonometrijskih funkcija u prvom kvadrantu?

Sin +, cos +, tg+, ctg+. (učenik)

5
-Kakvi su znaci trigonometrijskih funkcija u drugom kvadrantu?
Sin +, cos-, tg -, ctg -. (učenik)
-Kakvi su znaci trigonometrijskih funkcija u trećem kvadrantu?
Sin-, cos-, tg+, ctg+. (učenik)
-Kakvi su znaci trigonometrijskih funkcija u četvrtom kvadrantu?
Sin-, cos+, tg -, ctg-. (učenik)

Glavni dio:
-Danas uvodimo nove trigonometrijske identitete, pa prvi jeste da je:
sin α
tgα=
cos α
-Na osnovu ove formule čemu bi bio jednak ctg ?
cos α
ctgα =
sin α
jer je funkcije ctg recipročna vrijednost od tg. (učenik)
-Još jedan identitet koji ćemo često koritite je:
sin2 α + cos2 α =1
-Iz formula za tg i ctg čemu je jednako tgctg?
tgα ∙ctgα =1 (učenik)

-Iz formule sin2 α + cos2 α =1 kako doći do sin?

Učenik:
sin2 α =1−cos 2 α /√
sinα=± √1−cos 2 α
-Analogno, cos bi bilo?
cosα=± √ 1−sin 2 α
-Ko će mi reći šta predstavlja ovo  ispred korijena?
U kojem kvadrantu se nalazi funkcija (znak funkcije). (učenik)

Možemo preći na zadatake:

4
Zadatak1. Ako je cosα= 5 ,  u četvrtom kvadrantu, odrediti vrijednosti ostalih
trigonometrijskih funkcija ugla .

6
 4
cosα=
5
Crtamo sliku:

-Kakav je znak cos u 4. kvadrantu?

Pozitivan. (učenik)
-Kakav je znak sin u 4. kvadrantu?
Negativan. (učenik)
-Kakav je znak tg u 4. kvadrantu?
Negativan. (učenik)
-Kakav je znak ctg u 4. kvadrantu?
Negativan. (učenik)

-Koja je formula za sin?

sinα=± √1−cos 2 α (učenik)
-Koja je formula za tg?
sin α
tgα= (učenik)
cos α
-Koja je formula za ctg?
cos α
ctgα = (učenik)
sin α

7
-Sada računamo:
4 2
√
sinα=− 1−( )
5
16
sinα=− 1−
√ 25
9
sinα=−
√ 25
−3
sinα=
5

-Kako ćemo naći tg?

−3
sinα 5 −3
tgα= = = (učenik)
cosα 4 4
5
−3
tgα=
4
-Čemu će biti jednak ctg?
−4
ctg je recipročna vrijednost od tg, tj. ctgα = 3 . (učenik)

12 π
Zadatak2. Ako je sinα= , α ∈( , π ), odrediti vrijednosti ostalih
13 2
trigonometrijskih funkacija ugla .

π
-Šta nam znači podataka α ∈( 2 , π )?

Da se ugao nalazi u 2. kvadrantu. (učenik)

-Kakvi su znaci trigonometrijskoh funkcija u 2. Kvadrantu?
Sin +, cos-, tg -, ctg -. (učenik)

-Koju formulu koristimo za računanje cos?

cosα=± √ 1−sin 2 α (učenik)
12 2
cosα=− 1−(
√ 13
)

8
 144
cosα=− 1−
√ 169
25
cosα=−
√ 169
−5
cosα=
13

-Treba nam dalje vrijednost tg, kako ćemo naći tg?

12
sinα 13 −12
tgα= = = (učenik)
cosα −5 5
13
−12
tgα=
5

-Tada će nam ctg biti?

−5
ctgα = (učenik)
12

Jel uredu, ima li pitanja?

π
Zadatak3. Ako je tg=3, 0< α < 2 odrediti vrijednosti ostalih trigonometrijskih
funkcija ugla α.

π
-Kako čitamo 0< α < 2 ?
π
Ugao  se nalazi između 0 i 2 . (učenik)
sinα
-Ako bi uvrstili vrijednost tg u formulu tgα= cosα imali bi:
3 sinα sinα
= = ¿2
1 cosα √ 1−sin α
2

9 sin 2 α
=
1 1−sin 2 α
-Za zadaću vi završite zadatak.

9
Završni dio:
Zadaću i materijal sa današnjeg časa ću vam postaviti na Edmodo.
Jel imate nekih pitanja?
Ako nema pitanja to je to. Doviđenja.

2. MENTOROV ČAS

IME I PREZIME (MENTORA): _Bakir Pojskić_________________________________

ŠKOLA: KŠC "Sveti Pavao" Zenica_________________________________________

10
DATUM: __20.05.2020_______ RAZRED I ODJELJENJE: __________II-a__________

PREDMET: Matematika______________________________________________________

NASTAVNA TEMA: Trigonometrija____________________________________________

NASTAVNA JEDINICA: Osnovni trigonometrijski identiteti________________________

TIP ČASA: _utvrđivanje gradiva_______________________________________________

NASTAVNE METODE: _monološka, dijaloška, metoda demonstracije________________

NASTAVNI OBLICI: _frontalni,individualni_____________________________________

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I DIDAKTIČKI MATERIJALI:

Računar,ZOOM,Microsoft Word ,www.edmodo.com_______________________________

___________________________________________________________________________

ZADACI I CILJEVI ČASA:

a) obrazovni: _upoznati učenike sa osnovnim trigonometrijskim identitetima, da učenici

samostalno rade zadatke i razmišljaju ___________________________________________

___________________________________________________________________________

b) vaspitni: _razvijanje kreativnosti, osjećaja za preciznost, strpljivost a prije svega

motivacija za rad_____________________________________________________________

___________________________________________________________________________

c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti za rješavanje zadataka i određivanja

trigonometrijskih identiteta, razvijanje sposobnosti slušanja i razvijanje kritičnog načina
razmišljanja_________________________________________________________________

LITERATURA: Udžbenik i zbirka zadataka za 2 razred gimnazije, Branimir Dakić,Neven

Elezović____________________________________________________________________

DIDAKTIČKO-METODIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio Ponavljanje osnovnih formula i profesor pita da li su učenici imali problema sa
zadaćom___________________________________________________________________
Glavni dio _Utvrđivanje nastavne jedinice kroz određene zadatke_____________________
Završni dio _Ponavljanje rađenog kroz određena pitanja i davanje zadaće_______________

BILJEŠKE ZA DRUGI MENTOROV ČAS

Uvodni dio:
Profesor proziva učenike kako bi se zabilježili odsutni učenici.

11
-Jeste li imali problema sa zadaćom?
-Prvo da ponovimo formule koje smo naučili na prethodnom času.
-Čemu je jednak tg?
Učenik:
sinα
tgα=
cosα
-A ctg?
Učenik:
cosα
ctgα =
sinα
-Koja je formula za osnovni trigonometrijski identitet?
sin2 α + cos2 α =1 (učenik)
-Iz ove formule, čemu je jednako sin?
2
sinα=± √1−cos α (učenik)
-A čemu je jednako cos?
cosα=± √ 1−sin 2 α (učenik)
-Koja je veza između tg i ctg?
tgα ∙ctgα =1 (učenik)
-Šta nam znači  u formuli?
To se odnosi na znak funkcije, ovisno u kojem je kvadrantu funkcija odredimo da li treba +
ili- . (učenik)

Glavni dio:

−3 3π
Zadatak 1. Ako je cosα= , α ∈( π , ), odredite vrijednosti ostalih trigonometrijskih
5 2
funkcija ugla .

3π
-U kojem kvadrantu je naš ugao, ako znamo da α ∈( π , )?
2
U 3. Kvadrantu. (učenik)
-Sada da vidimo koji nam je znak trigonometrijskih funkcija u ovom kvadrantu?

12
Sin-, cos-, tg+, ctg+. (učenik)
-Koju formulu koristimo da izračunamo vrijednost sinusa?
sinα=± √1−cos 2 α (učenik)
2
3
sinα=− 1−
√ ()
5
9
sinα=− 1−
√ 25
16
sinα=−
√ 25
−4
sinα=
5

-Sada računamo tg, imamo sin i cos:

Učenik:
−4
sinα 5 4
tgα= = =
cosα −3 3
5
4
tgα=
3

-Koja je sada vrijednost ctg?

Učenik:
3
ctgα =
4

3π
Zadatak 2. Ako je ctg=-2, <α < 2 π , odrediti vrijednosti ostalih trigonometrijskih funkcija
2
ugla α.

13
 3π
-Kako čitamo <α < 2 π ?
2
3π
Da je ugao  između i 2. (učenik)
2
-U kojem je onda kvadrantu naš ugao?
U 4. kvadrantu. (učenik)

-Koja je formula za ctg?

Učenik:
cosα
ctgα =
sinα
-Dakle, imamo da je:
cosα
−2=
sinα
Učenik:
1−sin 2 α 2
−2= √ ¿
sinα

4 1−sin 2 α
=
1 sin 2 α
4 ∙sin 2 α =1−sin2 α
4 sin 2 α +sin 2 α =1
5 sin2 α =1/:5
1
sin2 α = / √
5
1
sinα=±
√5
−1
sinα=
√5

14
 −1 √ 5
sinα= ∙
√5 √ 5
−√ 5
sinα=
5

-Kako sada da nađemo cos?

Učenik:
cos 2 α =1−sin 2 α
2
− 5
cos α =1−( √ )
2
5
1
cos 2 α =1−
5
4
cos 2 α = /√
5
2 √5
cosα=
5

Završni dio:
-Još jednom da ponovimo koja je formula za osnovni trigonometrijski identitet?
sin2 α + cos2 α =1 (učenik)
-A koja je veza između tg i ctg?
tgα ∙ctgα =1 (učenik)
Zadaća će vam biti postavljena na Edmodo.

15
 3. MENTOROV ČAS

IME I PREZIME (MENTORA): _Bakir Pojskić_________________________________

ŠKOLA: KŠC "Sveti Pavao" Zenica_________________________________________

DATUM: ___20.05.2020______ RAZRED I ODJELJENJE: _VI-a i VI-b_____________

PREDMET: Matematika______________________________________________________

NASTAVNA TEMA: _Nejednačine____________________________________________

NASTAVNA JEDINICA: _Nejednačine sa sabiranjem i oduzimanjem________________

TIP ČASA:_obrada novog gradiva_____________________________________________

NASTAVNE METODE: _monološka, dijaloška, metoda demonstracije________________

NASTAVNI OBLICI: _frontalni______________________________________________

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I DIDAKTIČKI MATERIJALI:

Računar,ZOOM,Microsoft Word ,www.edmodo.com_______________________________

ZADACI I CILJEVI ČASA:

a) obrazovni: _upoznati učenike sa osnovnim i jednostavnim nejednačinama sabiranja i

oduzimanja, da učenici samostalno rade zadatke i razmišljaju__________________________

___________________________________________________________________________

b) vaspitni: _razvijanje kreativnosti, osjećaja za preciznost, strpljivost a prije svega

motivacija za rad_____________________________________________________________

___________________________________________________________________________

c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti za rješavanje zadataka i određivanja rješenja

nejednačina sabiranja i oduzimanja, razvijanje sposobnosti slušanja i razvijanje kritičnog
načina razmišljanja__________________________________________________________

LITERATURA: _Matematički izazovi 6, Gordana Paić-Željko Bošnjak, Boris Čulina-Vinko

Zorić______________________________________________________________________

DIDAKTIČKO-METODIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio Profesor proziva učenike i navodi da sve što će se raditi bit će postavljeno na
Edmodo____________________________________________________________________
Glavni dio _Obrada sadržaja nastavne jedinice_____________________________________

16
Završni dio _Zaključak nastavne jedinice,te profesor ponavlja da će sve biti postavljeno na
edmodo kao i zadaća__________________________________________________________

BILJEŠKE ZA TREĆI MENTOROV ČAS

Uvodni dio:
Nastavnik pozdravlja učenike, pita da li su svi dobro, kako im napreduje ova online nastava.
Potom nastavnik proziva učenike, kako bi zabilježio prisustvo.
Nastavnik napominje učenike da će sve sa današnjeg časa biti objavljeno na Edmodo, pa
ukoliko nešto ne stignu da će moći kasnije to pogledati.

Glavni dio:
Nastavni piše naslov na tabli:
NEJEDNAČINE SA SABIRANJEM I ODUZIMANJEM

Primjer 1:
x +3>5
-Šta treba ovdje da uradimo?
Učenik: Treba da oduzmemo 5-3, tj.:
x >5−3
x >2

Primjer 2:
x−6< 9
-Šta ovdje treba da uradimo?
Učenik: Treba da saberemo 9+6, tj.:
x <9+6
x <15

Primjer 3:
9+ x <17
x <17−9
x <8

Primjer 4:
15−x>6

17
U ovom slučaju dobro pazite, ovdje se mijenja znak nejednačine:
x <15−6
x <9

Sada ćemo riješiti nekoliko zadataka:

Zadatak 1.
1 1
−x ≤
2 8
-Koji je ovo slučaj od primjera koje smo sada radili?
Učenik: 4. slučaj, znak se mijenja:
1 1
x≥ −
2 8
-Kako ćemo oduzeti ova dva razlomka?
Učenik:
4−1
x≥
8
3
x≥
8

-Je li svima jasno?

-Idemo na sljedeći zadatak:

Zadatak 2.
1 3
k+ >
2 4
-Koji bi bio ovo primjer od primjera koje smo uradili?
Učenik: primjer 1:
3 1
k> −
4 2
3−2
k>
4
1
k>
4

Zadatak 3.

18
(2 51 +3 23 )+ x <7 23 − 53
-Šta sada prvo da radimo?
Učenik: Pretvaramo mješovite brojeve u razlomke:

( 115 + 113 )+ x< 233 − 53

-Šta ćemo sada raditi?
Učenik: Sabrati i oduzeti razlomke:
33+55 23−5
+x<
15 3
88 18
+x<
15 3
88
+ x <6
15

-Koji je sada ovo oblik nejednačine, koji primjer?

Učenik: Primjer 3:
6 88
x< −
1 15
90−88
x<
15
2
x<
15

Zadatak 4.
1
2 +(4,3+m)≥ 9,4
3
-Šta prvo radimo?
Učenik: Mješovite i decimalne brojeve pretvaramo u razlomke:
7 43 94
+( +m) ≥
3 10 10
43 94 7
+m≥ −
10 10 3
43 282−70
+m≥
10 30
43 212
+m≥
10 30
-Koji je ovo sada tip nejednačine?

19
Učenik: Primjer 3:
212 43
m≥ −
30 10
212−129
m≥
30
83
m≥
30

Završni dio:
Dakle, kao što ste primjetili i neke komplikovanije nejednačine se svedu na jedan od ona
četiri primjera i na kraju se riješe jako jednostavno.
Na Edmodo ću vam postaviti sve sa današnjeg časa kao i zadaću.

20
 4. MENTOROV ČAS

IME I PREZIME (MENTORA): ______________________________________________

ŠKOLA: KŠC "Sveti Pavao" Zenica_________________________________________

DATUM: ___20.05.2020______ RAZRED I ODJELJENJE: ___Ia i Ib_______________

PREDMET: Matematika______________________________________________________

NASTAVNA TEMA: __Linearna algebra_______________________________________

NASTAVNA JEDINICA: __Rješavanje sistema metodom determinanti_______________

TIP ČASA: _obrada novog gradiva_____________________________________________

NASTAVNE METODE: _monološka, dijaloška, metoda demonstracije________________

NASTAVNI OBLICI: _frontalni_______________________________________________

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I DIDAKTIČKI MATERIJALI:

Računar,ZOOM,Microsoft Word ,www.edmodo.com_______________________________

___________________________________________________________________________
ZADACI I CILJEVI ČASA:

a) obrazovni: _upoznati učenike sa rješavanjem sistema metodom determinanti, da učenici

samostalno rade zadatke i razmišljaju ____________________________________________

___________________________________________________________________________

b) vaspitni: _razvijanje kreativnosti, osjećaja za preciznost, strpljivost a prije svega

motivacija za rad_____________________________________________________________

___________________________________________________________________________

c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti za rješavanje zadataka i određivanja sistema

metodom determinanti, razvijanje sposobnosti slušanja i razvijanje kritičnog načina
razmišljanja_________________________________________________________________

LITERATURA: Udžbenik i zbirka zadataka za 1 razred gimnazije, Branimir Dakić,Neven

Elezović____________________________________________________________________

21
DIDAKTIČKO-METODIČKA STRUKTURA ČASA:
Uvodni dio _Prozivka učenika i upućivanje u novu nastavnu jedinicu___________________
Glavni dio _Obrada sadržaja nove nastavne jedinice________________________________
Završni dio _Ponavljanje rađenog i profesor naglašava da će biti objavljena zadaća na
Edmodo__

BILJEŠKE ZA ČETVRTI MENTOROV ČAS

Uvodni dio:
Profesor pozdravlja učenike, pita da li je bilo problema sa zadaćom.
Proziva učenike kako bi se zabilježilo prisustvo.
Danas radimo novu lekciju (nastavnik piše naslov na tabli):
RJEŠAVANJE SISTEMA METODOM DETERMINANTI

-Dakle,ovo je determinanta:
a11 a12
|a 21 a22 |
-Ko će mi reći šta je red?
Učenik: Niz horizontalno postavljenih ćelija.
-A šta je kolona?
Učenik: Niz vertikalno postavljenih ćelija.

-Mi ćemo se bazirati na determinantu 2x2.

-Glavna dijagonala je: a 11 a22
-Sporedna dijagonala je: a 12 a21
-Determinantu 2x2 računamo kao: Glavna dijagonala – sporedna dijagonala, tj.
a 11 a22−a12 a21.

Primjer: Izračunati determinantu:

|21 34|
-Koji su nam brojevi na glavnoj dijagonali?
Učenik: Brojevi 2 i 4.
-A koji su brojevi na sporednoj dijagonali?
Učenik: Brojevi 1 i 3.

22
-Tako da ovu determinantu računamo kao:

|21 34|=2 ∙ 4−3 ∙1=8−3=5

Sada primjenimo to na sistem jednačina:
ax +by=c
dx +ey =f
Prva stvar jeste da pravimo determinantu:

D= |ac bd|
I riješimo tu determinantu.
Sljedeći korak jeste da nađemo determinantu D x, a nju računamo kao:

D x= |cf bd|
Dakle, umjesto x kolone pišemo kolonu slobodnih članova.
Analogno, determinantu D y računamo kao:

D y= |ad cf |
Kada riješimo ove tri determinante, tada računamo:
Dx
x=
D
Dy
y=
D
I brojevi x i y nam predstavljaju rješenje sistema.

Glavni dio:

Zadatak 1.
x +5 y=−17
3 x− y=−3
-Šta treba prvo da uradimo?
Učenik: Prvo odredimo determinantu D:

D= 1 5 =1 ∙ (−1 ) −5∙ 3=−1−15=−16

| |
3 −1
-Kada odredimo determinantu D, šta dalje radimo?
Učenik: Odredimo determinantu D x:

23
D x = −17 5 =−17∙ (−1 )−5∙ (−3 ) =17+15=32
| |
−3 −1
-A nakon toga?
Učenik:Treba da odredimo determinantu D y :

D y = 1 −17 =1 ∙ (−3 )−3 ∙ (−17 )=−3+ 51=48

| |
3 −3
-Kako ćemo sada dobiti rješenje?
Učenik:
D x 32
x= = =−2
D −16
D y 48
y= = =−3
D −16
-Sada rješenje zapišemo u obliku:
( x , y ) =(−2 ,−3)

Ima li pitanja? Je li svima jasno?

Zadatak 2.
1−4 x= y
2− y=x+ y
-Sada u ovom zadatku prvo treba da „sredimo“ ove jednačine, tj. da promjenjive x i y
prebacimo na jednu stranu, a slobodne članove na drugu stranu:
−4 x+ y=−1
−x−2 y=−2
-Sada obe jednačine pomnožimo sa (-1) da dobijemo pozitivne vrijednosti:
4 x+ y=1
x +2 y =2
-Šta radimo dalje?
Učenik: Tražimo vrijednost determinante D:

D= 4 1 =4 ∙ 2−1 ∙ 1=8−1=7
| |
1 2
-Ko će nam nastaviti dalje?
Učenik: Računamo determinantu D x:

D x = 1 1 =1 ∙2−1∙ 2=2−2=0
| |
2 2
-Zatim računamo determinantu D y :

24
D y = 4 1 =4 ∙ 2−1 ∙ 1=8−1=7
| |
1 2
-Ko će nam sada naći rješenje ovog sistema?
Učenik:
Dx 0
x= = =0
D 7

Dy 7
y= = =1
D 7
-Kako ćemo zapisati rješenje?
Učenik:
(x,y)=(0,1)
Zadatak 3. Riješiti determinante:

a) |a−24 −1
a+2 |
-Ko će nam riješiti ovu determinantu?

Učenik:|a−24 a+2|
−1 =( a−2 ) ∙ ( a+2 )−4 ∙ (−1 )=a −2 +4=a −4 +4=a
2 2 2 2

7 −1
b) |
5 2|
7 −1 =7 ∙2−5∙ (−1 )=14 +5=19
Učenik:|
5 2|

x2 xy
c) |
xy y |
2

-Ostavljam vam vremena nekoliko minuta da sami uradite, pa će nam jedan učenik reći kako
je uradio.
x 2 xy
Učenik: |
xy y |
2 2 2 2 2 2
2 =x y − xy ∙ xy=x y − x y =0

Završni dio:
Da ponovimo ono što smo danas naučili.
-Kako računamo determinantu?
Učenik: Determinantu računamo kao: Glavna dijagonala-Sporedna dijagonala
-Šta prvo treba da radimo da bismo riješili sistem jednačina?
Učenik: Odrediti glavnu determinantu D, a nju formiramo tako što „ubacujemo“ brojeve koji
stoje uz x i y.
-Kada nađemo determinantu D šta dalje radimo?

25
Učenik: Računamo determinante D x i D y .
-Kada riješimo i te determinante, kako računamo konačno rješenje sistema?
Učenik:
Dx
x=
D
Dy
y=
D

Materijale vam šaljem na Edmodo za današnji čas, ako i zadaću koju treba da uradite do
sljedećeg časa.

1. SAMOSTALNI ČAS

IME I PREZIME (STUDENTA): _Beganović Belmin_____________________________

ŠKOLA: KŠC "Sveti Pavao" Zenica_________________________________________

DATUM: __________________ RAZRED I ODJELJENJE: _____VII-b_____________

PREDMET: Matematika______________________________________________________

NASTAVNA TEMA: _Geometrija______________________________________________

NASTAVNA JEDINICA: Krug________________________________________________

TIP ČASA: _obrada novog gradiva_____________________________________________

NASTAVNE METODE_monološka, dijaloška, metoda demonstracije________________

NASTAVNI OBLICI: _frontalni,individualni_____________________________________

___________________________________________________________________________

NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I DIDAKTIČKI MATERIJALI:

__kreda,tabla,nastavni listići,geometrijske sprave,www.edmodo.com__________________

ZADACI I CILJEVI ČASA:

a) obrazovni: _usvojiti teorem o obodnom i središnjem uglu, da učenici samostalno rade

zadatke i razmišljaju, privikavanje učenike na koncizno i jasno izricanje matematičke tvrdnje

___________________________________________________________________________

26
b) vaspitni: _razvijanje kreativnosti, osjećaja za preciznost, tačnost, strpljivost a prije svega
motivacija za rad_____________________________________________________________

___________________________________________________________________________

c) funkcionalni: razvijanje sposobnosti za rješavanje zadataka i korištenja geometrijskog

pribora, razvijanje sposobnosti slušanja i razvijanje kritičnog načina razmišljanja__________

LITERATURA: _Matematički izazovi 7, Gordana Paić-Željko Bošnjak, Boris Čulina-Vinko

Zorić______________________________________________________________________

DIDAKTIČKO-METODIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio Ponavljanje pređenog gradiva i podjela nastavnih listića ___________________
Glavni dio _Obrada sadržaja nove nastavne jedinice________________________________
Završni dio _Ponavljanje teorema i navođenje da će zadaća biti postavljena na edmodo____

SADRŽAJ METODSKE JEDINICE MENTOROV KOMENTAR

I OCJENA USPJEŠNOSTI
UVODNI DIO:
Sistematiziranjem već obraeđnog gradiva o obodnom i
središnjem kutu aktualiziraju se bitna znanja na kojima se
temelji obrada novog gradiva.

Treba ponoviti da je kut čiji vrh pripada kružnici i čiji

krakovi sijeku tu kružnicu obodni kut.
Zatim profesor dijeli nastavne listiće sa datim slikama
koje učenici trebaju prepoznati.
Nastavni listić:

27
Promatrajući slike a), b) i c) učenici će razgovorom
ponoviti da je nekad središte kružnice unutrašnja točka
obodnog kuta sl. a), nekad jedan krak obodnog kuta sadrži
središte kružnice sl. b), a nekad je središte kružnice izvan
obodnog kuta sl. c).

GLAVNI DIO:

Profesor zapisuje naslov na tabli a zatim zapisuje osnovne

teorema za čas koje glase:
Teorem o obodnom i središnjem uglu (kutu)
Mjera obodnog kuta jednaka je polovini mjere njemu
odgovarajućeg središnjeg kuta.
Mjera središnjeg kuta dva je puta veća od mjere bilo kojeg
njemu odgovarajućeg obodnog kuta.
Razgovorom o tome da jednom središnjem kutu odgovara
mnogo obodnih kutova učenike se navodi da sami
zaključe, a onda i uz projekciju teksta na tabli profesor

28
zapisuje :
Mjere svih obodnih kutova koji odgovaraju istom
središnjem kutu međusobno su jednake.
Zadatak 1.
Tekst zadatka učenici zapisuju po diktatu i on glasi :
Nacrtaj kružnicu k(S,r) proizvoljnog polumjera r. Obilježi
sa A i B dvije točke koje pripadaju kružnici k. Nacrtaj nad
kružnim lukom AB obodni kut ∢AVB tako da jednom
njegovom kraku pripada središte S kružnice k i neka je ¿ ∢
AVB| = β. Nacrtaj središnji kut ∢ASB, ¿ ∢ASB| = α, koji
odgovara obodnom kutu ∢AVB. Dokaži da je α = 2β,
1
odnosno β = α.
2
(Profesor analizira zadatak i otkriva kako treba izgledati
tačan crtež i kako ga treba nacrtati . Nakon toga profesor
pomoću geometrijskog pribora crta taj crtež) sl.1

Postavlja se pitanje kako dokazati da je α = 2β, odnosno

1
da je β = α. Posmatramo trougao ASV.
2
|AS| = |SV| = r, tj. da je trokut ASV jednakokraki, a onda
je |∢VAS|= β. Čim se uoči da je ¿ ∢ASB| = α vanjski kut
trokuta ASV učenici će se prisjetiti (postojanost znanja)
da je vanjski kut trokuta suplement unutrašnjeg kuta
trokuta i da mu je mjera jednaka zbroju mjera onih dvaju
unutrašnjih kutova koji mu nisu suplementi, tj. da je α=2β.
Time smo dokazali tvrdnju.

Zadatak 2. (učenici rade)

Nacrtaj kružnicu k(S, r) proizvoljnog polumjera r. Obilježi
sa A i B dvije točke kružnice k. Nacrtaj nad kružnim
lukom AB obodni kut ∢AVB tako da središte S kružnice k
bude unutrašnja točka toga kuta i neka je |∢AVB| = β.
Nacrtaj središnji kut ∢ASB, |∢ASB| = α koji odgovara

29
obodnom kutu ∢AVB. Dokaži da je α = 2β, odnosno β =
1
α.
2
Sl.2.

Rješenje: α = α1+α2 i β = β1+ β2 (vidi se sa slike)

α1 = 2β1 (po 1. zadatku)
α2 = 2β2 (po 1. zadatku) odakle slijedi
α1 + α2 = 2β1 + 2β2 = 2(β1 + β2) pa je α = 2β odnosno
1
β = α jer je α = α1+α2 i β = β1+ β2.
2

Zadatak 3. (učenici rade)

Nacrtaj kružnicu k(S, r) proizvoljnog polumjera r. Obilježi
sa A i B dvije točke kružnice k. Nacrtaj nad kružnim
lukom AB obodni kut ∢AVB tako da središte S kružnice k
izvan toga kuta i neka je |∢AVB| = β. Nacrtaj središnji kut
∢ASB, |∢ASB| = α koji odgovara obodnom kutu ∢AVB.
1
Dokaži da je α = 2β, odnosno β = α.
2

Sl.3

30
Rješenje: α = α1- α2 i β = β1 - β2 (vidi se sa slike)
α1 = 2β1 (po 1. zadatku)
α2 = 2β2 (po 1. zadatku) odakle slijedi
α1 - α2 = 2β1 - 2β2 = 2(β1 - β2) pa je α = 2β odnosno
1
β = α jer je α = α1-α2 i β = β1- β2.
2

Profesor donosi zaključak na osnovu crteža sa slike 1,2 i 3

zadatka prvo se zaključuje da su njima obuhvaćene sve
(njih tri) mogućnosti međusobnog položaja središta
kružnice i obodnog kuta i da je svaki put dobiven isti
rezultat. Ističe se da je tako dobiven i dokazan teorem o
obodnom i središnjem kutu.
Obim kruga predstavlja dužinu kružne linije koja taj krug
ograničava. Označava se slovom O. Dužinu kružne linije
nije moguće precizno izmeriti (kao što je to slučaj sa
stranicama nekog mnogougla), međutim utvrđeno je da
količnik obima i prečnika kruga (bilo kog)  ima uvek
konstantnu vrednost. Ta konstanta se obeležava grčkim
slovom π. Za svaki krug poluprečnika r važi:

Ukoliko bi krug podelili na veći broj delova dobili bi

figuru koja sve više liči na pravougaonik. Jedna stranica
tog pravougoanika je jednaka poluprečniku, a druga
poluobimu kruga.

Površinu tog pravougaonika određujemo kao proizvod dve

stranice:

P = r • rπ = r2π

Sledi da je površina kruga jednaka proizvodu

kvadrata poluprečnika kruga i konstante π:
P = r2π

31
ZAVRŠNI DIO:
Profesor pita učenike da ponove zadane teoreme na
početku časa, a zatim profesor zadaje zadaću,koja će biti
postavljena na Edmodo.

Plan table(grafoskopska folija, disketa, CD i sl.)

Krug i kružnica

Teorem o obodnom i središnjem uglu (kutu)

Mjera obodnog kuta jednaka je polovini mjere njemu odgovarajućeg središnjeg kuta.
Mjera središnjeg kuta dva je puta veća od mjere bilo kojeg njemu odgovarajućeg obodnog
kuta.

Zadaci:

Obim kruga predstavlja dužinu kružne linije koja taj krug ograničava. Označava se slovom O.
Dužinu kružne linije nije moguće precizno izmeriti (kao što je to slučaj sa stranicama nekog
mnogougla), međutim utvrđeno je da količnik obima i prečnika kruga (bilo kog)  ima uvek
konstantnu vrednost. Ta konstanta se obeležava grčkim slovom π. Za svaki krug
poluprečnika r važi:

Ukoliko bi krug podelili na veći broj delova dobili bi figuru koja sve više liči na
pravougaonik. Jedna stranica tog pravougoanika je jednaka poluprečniku, a druga poluobimu

32
kruga.

Površinu tog pravougaonika određujemo kao proizvod dve stranice:

P = r • rπ = r2π
Sledi da je površina kruga jednaka proizvodu kvadrata poluprečnika kruga i konstante
π:
P = r2π

DOMAĆA ZADAĆA:

1. Polumjer jednog kruga pet puta je manji od polumjera drugog.Usporediti opsege i

površine ovih krugova.
2. Ako je površina kruga jednaka 56.25π cm2. Koliki je njegov obim?

POTPIS STUDENTA: POTPIS MENTORA:

______________________ ________________________

33
STUDENT: __________________________________________________________
(ime i prezime studenta)

FILOZOFSKI FAKULTET, ODSJEK: MATEMATIKA I INFORMATIKA

OCJENE ZA ČASOVE METODIČKE PRAKSE KOJE STUDENT ODRŽAO

PRVI ČAS: _____________________________________ ( )

ZAKLJUČNA OCJENA: _______________________________ ( )

Datum: ________________________

NASTAVNIK METODIKE

______________________________

34