Povijest grada
Branko Šenoa, Trg pred katedralom i
vijećnica, iz knjige "Stari Zagreb"
Zagrebački crkveni
grad posjeduje
autentično neveliko
mjerilo, hijerarhijsko
prostorno i simboličko
stupnjevanje od
visoke, dominantne
vertikale katedrale do
sve nižih volumena
kurija, rahlost te
prozelenjenost
4
Napisala: dr. sc. Snješka Knežević
Foto: dokumentacija autorice
i Saša Novković
K
aptol je povijesni crkveni grad
Zagreba i njegovo najstarije na-
selje, nastalo neposredno nakon
osnutka biskupije (1094.). Od početka
nastavali su ga biskup i zbor kanonika, a
kasnije redovničke zajednice: templari,
dominikanci, franjevci i cisterciti. Prvo-
bitnu jezgru tvorili su biskupsko sjedište
s katedralom i podgrađem (vicus Latino-
rum), starijim od biskupije, te kanonička
ves (vicus canonicorum ili canonicus),
sjeverno od katedrale. No, s vremenom
su nastala civilna naselja pod jurisdikci-
jom ili Biskupije ili Stolnoga kaptola. Po-
tonjem će pripadati dva planirana naselja,
Nova ves (1344.) i Opatovina (1477.) koja
će uključiti stariji vicus sancti Francisci,
nastao u 13. stoljeću uza samostan i crkvu
sv. Franje. Biskupiji je, uz navedeni drevni
vicus Latinorum (Vlašku ves), nakon
odlaska cistercita i proglašenja njihove
crkve sv. Marije katedralnom župnom
crkvom 1510. pripao vicus monasterii,
nastao u 14. stoljeću uz tu crkvu. Kas-
nije će dobiti naziv Dolac. S tim naselji-
ma Kaptol će do 1850., ujedinjenja auto-
nomnih naselja i povijesnih jurisdikcija,
građanskoga Gradeca i biskupsko-kano-
ničkoga Kaptola, obuhvaćati prostrani te-
ritorij istočno od bivšeg potoka Medveš-
čaka (premještenog iz urbanog područja
1896.-98.): od današnje Gupčeve zvijezde
do Trga bana Jelačića s Dolcem i Vlaškom
ulicom gotovo do Kvaternikova trga, ne
spominjući velika biskupska i kanonička
imanja na istoku i jugu grada.
 Katastarski zemljovid s prikazom Kaptola,
1862./64.
Naziv Kaptol (káptalan, Kapitel, ca-
pitolo) izveden je iz capitulum, kako se
zove zbor kanonika – katedralno vijeće
ili kolegij koji pomaže biskupu u vođenju
biskupije i savjetuje ga, ali i mjesto gdje se
nalazi. No, glavna mu je zadaća redovito
održavanje službe božje u katedrali, zbor-
ne molitve i liturgije. Temeljni dokument,
Institutio canonicorum Aquisgranensis,
koji je sadržavao jedinstvene norme za
liturgiju i život neredovničkog klera za
čitavo Karolinško carstvo, donesen je na
temelju zaključaka sinoda u Aachenu
816., a u sklopu reformi Ljudevita Pobož-
nog/Louis le Pieux (778. - 840.), kralja
Akvitanije, a od 814. i franačkog cara.
Kanonički zborovi nastaju od 9. stoljeća
prigodom osnivanja biskupija, u doba
kristijanizacije Europe. Organizirani su
poput benediktinskih redovničkih zajed-
Kaptolski trg, pogled iz katedrale, 1885.
nica, a sastoje se od sinova i potomaka
plemićkih i viteških obitelji. Sredinom 11.
stoljeća nastaje regulirano kanoništvo:
dolazi do loma s aachenskim propisima
iz 816., odustajanja od vlasništva u znaku
vita apostolica i podjele pravila na ordo
antiqus, umjerenijih opservacija i strožih,
ordo novus ili ordo monasterii. Katedralni
ili metropolitanski kaptol ne podliježe
svjetovnoj vlasti nad mjestom ili područ-
jem gdje se nalazi, pripada katedralnom
imunitetu i posjeduje autonomnu pravnu
osobnost. Često je mjesto vjerodostojnosti
(locus credibilis), to jest, ustanova javne
vjere, a taj je status imao i zagrebački
kaptol koji se bavio bilježničkim poslovi-
ma, kao što su ugovori, razvodi i javne
prisege, vodio gruntovnicu, štedionicu i
zalagaonicu i imao vlastiti pečat – sve do
1867. godine.
Prvom zagrebačkom biskupu Duhu
(† oko 1110.) dodijelio je pomoćnike (offi-
cinarii), svećenike iz dviju županija, šo-
mođske (Somogy) i zalske (Zala) kraljevski
kapelan Fancica/Fancika koji će i sam
poslije sjesti na zagrebački biskupski tron,
a potom od 1113. do 1181. biti nadbiskup
Kalocse-Kecskeméta, najstarije mađarske
nadbiskupije, osnovane još 1001. U po-
četku ti su službenici živjeli zajedno s bis-
kupom (vita communis) u jednostavnoj
zgradi koja se spominje kao monasterium
sancti Stephani, samostan sv. Stjepana.
Ante Gulin u studiji "Srednjovjekovni Za-
grebački Kaptol" (1995.) objašnjava što
znači srednjovjekovni izraz "monaste-
rium": najčešće kuću u kojoj su kanonici
živjeli – u zajedničkom dvorištu i zajed-
ničkoj spavaonici, blagovali u zajedničkoj
blagovaonici, a biskup je vladao njihovim
5
 životom. Tako je i zajednica samostana
sv. Stjepana živjela u skladu s pravilima,
čitala pri objedu pojedina poglavlja svojih
statuta, zvana capitula, odakle naziv capi-
tulum za cijeli zbor, a capitular za poje-
dinog člana. Prvi se put kao zagrebački
kanonici, zagrabienses canonici, spominju
1175. u ispravi kralja Bele III., potom u
njegovoj darovnici iz 1118. U vrijeme
biskupa Stjepana II. (biskup od 1225. do
1247.) postupno nestaje zajednički život.
Kanonička zajednica samostalno nastu-
pa 1228. kao locus credibilis i izdaje prvi
javni dokument u kojem se naziva capi-
tulum Zagrabiensis ecclesie. Dok pojam
capitulum (poglavlje) označava udruženje
kanonika, još stariji canonicus povezuje
se s obvezom klerika da se drže kanona ili
propisa. No, kao sjedište zagrebačke Crk-
ve, kojim se naslovljuju isprave, monaste-
rium sancti Stephani regis de Zagrabia
ipak se spominje još do 1276. godine.
U Statutima Zagrebačkog kaptola,
koje je 1334. sastavio arhiđakon Ivan Go-
rički/ iz Gore, navodi se da kanonici žive
u kurijama (dvorima) koje se nalaze "u
kanoničkom naselju kod stolne crkve",
a dodjeljuje ih biskup. U tom temeljnom
dokumentu Zagrebačkog kaptola detaljno
je prikazan njegov ustroj: sastojao se od
kanonika dostojanstvenika (dignitates) i
običnih kanonika, arhiđakona i magistara.
6
Dostojanstvenici su bili prepozit (prepošt),
lektor, kantor i kustos, a postojao je i zbor
prebendara. Veliki prepozit bio je na čelu
zbora i imao najvažniju riječ u svemu.
Lektor ili štioc bio je zadužen za admini-
straciju, imao funkciju notara i bio pred-
stojnik kaptolske škole. Kantor ili pojac
bio je zadužen za bogoslužje, svečane i
pjevane mise te za zvonjenje, podučavao
je glazbu i vodio katedralni zbor. Kustos ili
čuvar vodio je brigu o cijelom crkvenom
blagu, bio rizničar i arhivar, brinuo se za
tamjan, hostije, misno vino, svijeće, ali
i isprave i pečat, osobito za skupocjene
crkvene knjige. Te su dužnosti bile doži-
votne, dok se kanonik dekan birao. On je
bio upravitelj imovine i sudac, skupljao
je i dijelio kaptolske prihode među kano-
nicima. Kaptol je imao i suca-špana koji
je sudio u civilnim parnicama, kad su bili
posrijedi kaptolski kmetovi. Prebendari ili
nadarbenici bili su svećenici koji su po-
magali kanonicima i za određene službe
dobivali na uživanje crkvene posjede,
prebende. Vlastiti zbor imali su od 1296.
godine. Predijali su bili vazali kojima je
Kaptol davao zemljišta u zakup. Kaptolski
podložnici na posjedima i u naseljima di-
jelili su se na kmetove i varošane; potonji
su bili organizirani u općinama s vlastitim
sucem i priličnom razinom autonomije,
poput Nove vesi ili Opatovine. Kanonici,
arhiđakon zagrebački i najodličniji pre-
bendari imali su svoja mjesta u koru ka-
tedrale, dostojanstvenici najvažnija i naj-
bolja.
Utvrđivanje kaptolskog naselja
U Statutima se navode trideset dvojica
kanonika, ali nije izvjesno je li svaki imao
svoj dvor, kuriju. No, navedeno je da je
kanonička ves, vicus canonicorum, blizu
stolne crkve, vjerojatno sjeverno i zapad-
no od nje, na području koje je kanonicima
bilo namijenjeno od osnutka biskupije.
Bilo je to otvoreno naselje, a rane kurije
bile su drvene. Stradavale su u požarima,
vjerojatno i 1345., kad je gorio samostan,
a posvjedočeno je da su ih 1396. spalili
Grečani. Ništa iz tog doba nije sačuvano,
a od 25 do danas očuvanih kurija, koje su
u mnogo kasnijem popisu iz 1788. opisa-
ne kao "dvori plementi", samo su dvije,
prepoštija i lektorija, iz 16. stoljeća i imaju
stilska obilježja renesanse, dok druge, ba-
rokne, potječu iz 17., odnosno 18. stoljeća.
Velika se promjena zbila na Kaptolu
kad se nakon pada Bosne (1463.) nad Sla-
voniju i Hrvatsku nadvila turska opasnost.
Kralj Matija Korvin/Hunyadi Máyás
(1443. - 1490., mađarsko-hrvatski kralj
od 1458.) dopustio je 1469. kanonicima
da svoje naselje, area capitularis, okruže
ogradama, utvrde jarcima i podupru kula-
ma, a cistercitskom samostanu naredio da
sruši kolibe svojih kmetova ispod crkve sv.
Marije, da ne bi bile zapaljene i ugrozile
naselje. Utvrđivanje kaptolskog naselja
bilo je okončano 1476., a potom je ispod
zapadnog zida iskopan jarak i u njega puš-
tena voda iz Medveščaka. Utvrda je ima-
la oblik izduženoga četverokuta i dvoja
vrata: Gornja, sjeverna, prema Novoj
vesi i Donja, južna, prema potoku Med-
vednici/Medveščaku (kasnijoj Bakačevoj
ulici i Harmici). Budući da su Turci na-
pali i oštetili dominikanski samostan i
crkvu sv. Nikole u podgrađu, vicusu Lati-
Sjeverozapadna kaptolska
"Prišlinova" kula
Sjeveroistočna kula biskupske
tvrđe, spoj istočnog kaptolskog
zida i sjevernog zida tvrđe; u
drugom planu gotičko
svetište katedrale
norumu, biskup Osvald Thuz (oko 1438.-
1499., biskup od 1466.) gotovo u isto
doba, od 1473. do 1476., izvodi niski zid,
jarak i nasip oko katedrale i svojeg sje-
dišta. U jednom i drugom slučaju posri-
jedi su palisadne utvrde. Obrana je bila i
glavni razlog za osnivanje novog naselja,
Opatovine: kanonici su ga naselili svjetov-
njacima, da brane Kaptol u slučaju vojnog
napada ili rata. O motivima, parcelaciji,
upravi, sudovanju i obvezama prema Stol-
nom kaptolu opširno i živopisno govori
isprava izdana 2. siječnja 1478., koju na
latinskom i u kajkavskoj verziji iz 1573.
Sjeveroistočna kaptolska kula i
zapadno pročelje kurije Kaptol 18
u cjelini donosi Lelja Dobronić u knjizi
"Biskupski i kaptolski Zagreb" (1991., 174-
179). Svoju utvrdu kanonici su još ojačali
oko 1609., kako svjedoče mjerodavni
očevici: izgradili su zidove od kamena.
Najjači je bio južni zid s najizloženije i
najugroženije strane, na kojega danas
podsjeća samo naziv ulice Pod zidom, na
rubu bivšega Dolca.
I utvrda oko katedrale nije, čini se,
bila dovoljna ili je bila preslaba jer se
već za biskupa Luke Baratina (? - 1510.,
biskup od 1500.), nasljednika Osvalda
Thuza, gradi posve nova, moćna tvrđa.
Foto: Saša Novković
Foto: Saša Novković
7
 Pripreme su počele 1512., a tvrđava je
dovršena 1520. Dok se gradila, na platou,
Kaptolskom trgu srušene su stara župna
crkva sv. Emerika (1513.) i hospital sv. Eli-
zabete (1515.) – crkva ispred katedrale,
ubožnica na južnom dijelu trga, na po-
četku današnje Bakačeve ulice. Također
je srušen i stari kameni biskupski dvor
južno od katedrale. Tvrđa ima oblik ne-
pravilnoga četverokuta, dimenzija 136
x 101,4 metra te 69 x 62,25 metara, iz-
vorno je imala šest kružnih i dvije četve-
rokutne kule, a između njih bedeme s
obrambenim hodnicima. U velikoj četve-
rokutnoj kuli na istočnoj strani bila su
Velika, kolna vrata, a na zapadnoj stra-
ni Mala vrata. Polukružna kula u kojoj
su bila ta vrata kasnije je nazvana Baka-
čevom kulom, a srušena je 1906. nakon
dovršetka restauracije katedrale, da oslo-
bodi pogled na njezino pročelje i zbog
nauma preuređenja trga. U četverokutnoj
kuli na južnoj stani stanovao je biskup.
Lelja Dobronić rekonstruirala je tijek
gradnje i identificirala arhitekte koji su
vodili gradnju – ugledne talijanske gra-
ditelje, ali i domaće majstore. Za tvrđu,
arx episcopalis ili castrum circa ecclesiam,
kaže da prethodi protuturskim tvrđavama
8
Nicoló Angielini, Kaptol, 1570-ih.
Utvrde: biskupska tvrda i kaptolski zid,
unutar njih katedrala, vijećnica (?) i
franjevački samostan.
u Hrvatskoj i Štajerskoj, koje će se kasnije
graditi u 16. stoljeću, da među njima ima
najveće dimenzije i da je vrhunsko do-
stignuće ranorenesansne fortifikacijske
arhitekture. Tvrđa je najvećim dijelom
očuvana i danas bitno obilježava sliku
Kaptola. Održavali su se i dijelovi forti-
fikacijskog pojasa kanoničkog naselja –
dvije velike kule, sjeverozapadna tzv. Priš-
linova i sjeveroistočna, iznajmljena 1668.
i pretvorena u kanoničku rezidenciju
(Kaptol 18) te bedemi s istočne strane
prema parku Ribnjaku i sa zapadne stra-
ne prema Tkalčićevoj ulici. No, i to što je
očuvano pruža dojam obuhvata i veličine
dvaju utvrdnih sustava, a nadasve monu-
mentalnosti biskupske tvrđe. Prvi prikaz,
koji se danas datira u 1570-e godine, po-
tječe od vojnog inženjera Nicolóa Angie-
linija. Gjuro Szabo tumači ga 1914., mno-
go prije nego što je nacrt atribuiran i
datiran ("Slike Zagreba iz četiri stoljeća",
Savremenik) ovako: "... postoje vrata: Ba-
kačeva, Novoveška vrata i jedna u Ska-
linskoj ulici. Vidimo i samostan Franje-
vaca sa tornjem crkve, crkvu sv. Marije i
viećnicu. Nije to dakako kasnija građevina
XVII. vieka, već prijašnja, koja je sjela
nekako sjevernije od one kasnije, na blizu
današnjoj viećnici. To je ona viećnica,
koja se je imala sazidati do Martinja g.
1478., a kasnije je od požara nastradala.
O narisanim tornjevima nemam mnogo
reći, tek upozorujem na to, da su svi
Kaptol poslije potresa 1880.
Foto: Gjuro Varga
pokriti gotskim kapama... One polukule
oko Kaptola nisu sigurno kamene građe-
vine. Od kamena je jamačno tek zid oko
Marijine crkve do Bakačevih vrata, zatim
Novoveška vrata i sjeverozapadna kula,
koja još i danas postoji u vrtu kurije ka-
nonika Radičevića (Kaptol 18). Sve ostalo
nije od kamena, a dapače između Baka-
čevih vrata i prve kule biskupskog gra-
da vidimo palisadu... Kasnije je svakako
barem na zapadnoj i sjevernoj strani iz-
građen zid, koji k zapadu i sad postoji...
Stolna crkva utvrđena je gotovo sasvim:
fali samo još četverouglasta kula između
dviju okruglih na istočnoj strani, pred ko-
jima je bio plot, a do vrata u tom plotu
vodi most preko Ribnjaka, koji su doista
bili ribnjaci... Ciela ova utvrda bila bi luk-
suz, da je u ono doba Kaptol bio zidom
utvrđen. Ovako su biskupi morali svoju
crkvu napose utvrditi."
Ove utvrde nisu opsjedali Turci, ali su
stradale, kao i cijelo naselje, u građanskom
ratu koji su od 1527. do 1538. uz prekide
vodili pristaše austrijskog nadvojvode
Ferdinanda I. Habsburga (1503.-1564.) i
erdeljskog vojvode i kneza Ivana Zapolje/
János Szapolyai (1487.-1540.) za mađar-
sko-hrvatsko prijestolje. Kaptol je 1539.
pretrpio teška razaranja od razularene
ugarske i španjolske kavalerije, od čega se
dugo oporavljao.
Čvrstim okvirom fortifikacija Kaptol
je u 16. stoljeću potpuno definiran. Nekad
otvoreno i dijelom rasuto naselje s pod-
građima omeđeno je sa svih strana zido-
vima koji su otada definirali smjer, gustoću
Od 25 očuvanih kurija,
najstarija je lektorija (u
dvorištu, Kaptol 27), koja
se upravo obnavlja
i karakter izgradnje. Sam kaptolski plato
dugo se popunjavao i tek od 17. stoljeća
poprima urbanističke značajke koje se
razabiru u dva katastarska zemljovida u
19. stoljeću, iz 1855. i 1862./64.
Jedinstvena urbanistička
cjelina: zatvoreni trg-ulica
Nakon što je na početku moderniza-
cije 1850. ukinuta kaptolska općina – ko-
ja se dotad zvala Obćina slavni Kaptolom
Zagrebački, naselje će dobiti naziv Kaptol
1878., kad je preimenovana ili imenova-
na većina dotadašnjih zagrebačkih uli-
ca i trgova. Kaptol je posve jedinstvena
urbanistička cjelina – zatvoreni trg-ulica,
platea, koja seže od katedrale do Gornjih
(sjevernih) vrata, o čemu svjedoče i bro-
Kurija Kaptol, 7, Prepoštija
jevi kuća, koji se redaju kao kod trgova.
Katedrala je odvajkada bila jezgra naselja,
ispred nje se formirao ljevkasti trg, a duž
njegova produženja do crkvice sv. Dizme/
Dizmuša nižu se kurije unutar vrtova. Tek
nekoliko kurija, duž južne i zapadne strane
trga tvore niz s pročeljima na ulici. Velik
vrt, često s dvorištem i gospodarskim
sklopom, slobodan smještaj kurije-dvora
i arhitektonski tip ljetnikovca te izvorno
rahla izgradnja opravdavaju definiciju
te urbanističke strukture kao ladanjsko-
urbani hibrid. Teško je naći paralele ili
sličnosti u srednjoj Europi, a kad se i na-
đu, razlike nadvladaju i osporavaju. Zagre-
bački crkveni grad posjeduje autentično
neveliko mjerilo, hijerarhijsko prostorno i
simboličko stupnjevanje od visoke, domi-
nantne vertikale katedrale do sve nižih
volumena kurija, rahlost, koja se s vreme-
nom i sustavnim zapunjavanjem parcela
doduše gotovo izgubila, te prozelenjenost.
Nažalost, narušene su i stilska i estetska
homogenost, stečena u doba baroka. O
kurijama i njihovim gospodarima svjedoče
vizitacije 17. stoljeća, koje pružaju obilje
podataka o kulturi stanovanja i življenja
specifične socijalne grupacije, klera, na
Kaptolu. U već navedenoj knjizi Lelja Do-
bronić, oslanjajući se na te i druge izvore,
donosi detaljne opise očuvanih 25 kurija.
Upozorit ćemo na neke od njih:
Najstarija je lektorija (u dvorištu, Kap-
tol 27), sagrađena vjerojatno kao dio zi-
da koji se gradio poslije 1474. Uz nju su
bila mala uska vrata do ribnjaka, a postoje
i danas. Kurija se upravo obnavlja. Pre-
Foto: Saša Novković
Kurija Kaptol 4, na zaglavnom kamenu
portala urezama godina 1627.
poštija (Kaptol 7), sagrađena je između
1543. i 1571., a u 17. stoljeću isticala se
veličinom i položajem. Bila je rezidencija
velikog prepozita i u njoj je znala zasjedati
Hrvatska kraljevinska konferencija. Res-
taurirana je i ima prostran, njegovan vrt-
perivoj. Obje kurije imaju stilska obilježja
renesanse. Renesansni portal i renesansno
9
 pročelje ima kurija Kaptol 4, a na ula-
zu uklesanu godinu gradnje 1627. i slova
NZ, koja upućuju na imena dvojice vlas-
nika, kanonika Napulija i njegovog ne-
ćaka Ztrezoya/Strezoja, što je otkrila L.
Dobronić. I kurija Kaptol 10 ima velik re-
nesansni portal i spomen-ploču s grbom,
inicijalima vlasnika i godinom gradnje
1712.
Od baroknih kurija navodimo kuriju
Kaptol 3, građenu 1672., kuriju Kaptol 15,
sagrađenu 1687., koja sadrži dio sjever-
nog zida, razvedenog je volumena i ima
oblik malog dvorca, te kuriju Kaptol 18,
dovršenu iste godine uza sjeveroistočnu
kulu, koja na zapadnom pročelju ima
otvorene arkade, nedavno restaurirane.
Kurija Kaptol 22, vjerojatno sagrađena
Foto: Saša Novković
1673., imala je dvoranu, palaču/palatium,
Zapadno oslikano pročelje kurije Kaptol 18 s arkadama (1687.)

Kurija Kaptol
15 (1687.)

u kojoj su se održavali objedi i večere;

imala je, dakle, reprezentativni karakter.
U kuriji Kaptol 27, u dvorištu lektorove
kurije, podignutoj 1670-ih, bio je no-
tarijat, gdje su se čuvali spisi, pa je ima-
la značaj arhiva. Kurija 28, poznata kao
Znikina, predstavlja novi tip: dvokrilnu
kuću u obliku slova L. Upravo je restau-
rirana nakon požara u kojem je izgorjela
prije nekoliko godina. Bočno dvorišno
krilo i erker s tornjićem na spoju starijeg,
uličnog i novog krila, dograđen u 19. sto-
ljeću, ima i kurija Kaptol 13. Sve se kurije
odlikuju trijemovima u prizemlju i na pr-
vom katu, koji rastvoreni arkadama po-
vezuju kuću s vrtom i pružaju pogled na
njegovane partere. Kurija Kaptol 8, Kantorija (1710.)

10
 U 18. stoljeću bočna se krila prigra-
Kaptolski trg 1906.
đuju starijim kurijama. Tako kurija Kaptol
1, sagrađena 1695. na uglu trga i Bakačeve
ulice, također ima tlocrt u obliku slova L,
a na pročelju cilindrični erker. Naočita
je kurija Kaptol 8, također istog tlocrta,
sagrađena 1710.; na pročelju ima erker i
spomen-ploču s grbom, natpisom i kro-
nogramom. Tijekom restauracije 1988.
otkrivena je freska zaštitnice glazbene
umjetnosti, sv. Cecilije s anđelima i ilu-
zionističkim oslikom. Malo prije sredine
18. stoljeća ponovno se javlja jednokrilni
tip kurije. Kurija Kaptol 20 podignuta je
po svoj prilici prije požara 1731. na istoč-
nom zidu, a duboko u vrtu. Godine 1780.
podignute su dvije posljednje barokne
kurije: kurija Kaptol 25 smještena je du-
boko u dvorištu, na istočnom zidu, dok
posljednja, Kaptol 14, ima dugačku uličnu
frontu i djeluje kao gradska palača. U to
doba barokizirana je i prepoštija (Kaptol
7); na južnom pročelju dobila je 1765.
crni mramorni portal. Nekoliko kurija
sagrađeno je u 19. stoljeću, tijelom duž
ulice, što je promijenilo karakter naselja
dvorova-ljetnikovaca u vrtovima. Recent-
nim restauracijama, zasnovanim na teme-
ljitim konzervatorskim istraživanjima, ot-
kriveni su i prezentirani nestali ili skriveni
slojevi. Dragutin Hirc u svojem "Starom
Velike promjene Kaptol, posebice trg Tržni statut iz 1483. Zagrebu" opisuje kako je potkraj 19.
pred katedralom, doživjet će u drugoj stoljeća izgledao kaptolski trg: na južnoj
polovini 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća. sadrži prva svjedočanstva strani prodavali su žitelji Nove vesi, Vlaške
Dotad, kao odvajkada, ondje, in teatro vulice, Opatovine, Dolca i Potoka kuruzno
Capituli, održavali su se dnevni trg i ve- o trgovanju na Kaptolu, brašno, kuruzni kruh i svakovrsne pogače.
liki sajmovi, među kojima je najveći i naj- U kutu između Bakačeve kule i Neboja-
važniji bio Kraljevski sajam. koje je Gradec svim na, jugoistočne kule, lončari su od jutra
Poznato je da su upravo sajmovi, sredstvima podrivao do mraka prodavali svoju robu, a ispred
porezi i trgovina bili uzrok sporova, rat- njih su ribiči iz Trnja nudili ribu iz saviš-
nih pohoda, pljački, pa ubojstva i Greča- ća, a mogle su se naći ptice, žabe, patke
na i Kaptolomaca. Kaptol je, naime, imao i puhovi. Slaninari iz Nove vesi, Vlaške
pravo ubiranja placovine, čak i u gradeč- i meso, jaja, perad i zob. No, kad je Kaptol vulice i Gračana prodavali su suhomes-
koj jurisdikciji – na dnevnom tržištu i sagradio bolte (svodove), a ispod njih šta- nate proizvode, ne i meso, koje se moglo
tjednim sajmovima, što je na Gradecu cune (dućane), mnogi su se varošani pre- naći u mesnicama Pod zidom i na Potoku/
izazivalo trajni revolt. Zato je s tenden- selili. Gradec je na to dvoru podnio zah- Tkalčićevoj ulici. U Kaptolskoj vijećnici,
cijom slabljenog kaptolskog trga uvodio tjev da se zabrani gradnja bolta i štacuna, nasred trga, bili su dućani, zalogajnice i
vlastite daće/pristojbe za različite pro- ali su 1511. Kaptolu potvrđena prava. rakijašnice. Kraj Crne škole (Kaptol 29) bio
dukte, primjerice, sol, vino i živež. Tako je Osobito se kralj Rudolf II. (1552.-1612., je bunar, pa su se tamo do 1827. održavali
1425. donio statut o trgovini, a 1481. mit- ugarsko-hrvatski kralj 1576.-1608.) trudio godišnji sajmovi.
nički status, koje je potvrdio i Sabor. Tržni da urazumi obje strane, opominjao je Gra- No, sve je to moralo nestati zbog pla-
statut iz 1483. sadrži prva svjedočanstva dec od radikalizma i šteta od njega, ali je nova modernizacije koju je 1865. inaugu-
o trgovanju na Kaptolu, koje je Gradec Kaptolu 1605. potvrdio privilegije iz 1510. rirala prva (generalna) regulatorna osnova
svim sredstvima podrivao. Svojim je va- i 1511. i pravo na održavanje sajmova. Zagreba, a stvarno proizvela obnova/res-
rošanima priječio da kupuju na Kaptolu, Napokon su 1623. Kaptol i Gradec sklopili tauracija katedrale. Razdobljem od 1860-
pa će tako 1508. donijeti zaključak o glob- ugovor na obostranu korist, pa otad više ih do 1930-ih bavit će se nastavak ovog
ljenju onih koji ondje prodaju i kupuju. nije bilo sukoba. Kako bilo, Zagreb je s prikaza.
Varošanima je bilo dopušteno da kupuju vremenom postao važan sajamski grad i
samo drvo, letve, grede, kruh i vino, ali ne trgovačko središte. (nastavlja se)

11