Ser Cro Orders Decorations Final IX 07

Pavel Car Tomislav Muhić
Odlikovanja
Srbije
i Jugoslavije
Od 1859. do 1941.

Verlag Militaria:
Stefan Rest
Fotografije predmeta:
Tomislav Muhić
Fotografije odora:
Pavel Car’
Lektura i korektura:
Mirjana Štivičić, prof.
Recenzent:
Boris Prister, prof.
Stručni suradnik:
Marija Marić, prof.
Grafička priprema:
Gašpar Bakša
© Verlag Militaria, Edition Stefan Rest, Vienna, Austria

Homepage: www.militaria.at, E‑mail: verlag‑militaria@aon.net
ISBN

Zahvale

Sadržaj
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Povijesni razvoj odlikovanja u Srbiji i Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Povelje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Orden Takovskog križa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 .
Orden Takovskog križa iz 1865. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 .
Orden Takovskog križa iz 1876. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 .
Orden Takovskog križa u Srpsko–turskom ratu 1877.–1878. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 .
Orden Takovskog križa u razdoblju Kneževine Srbije, 1878.–1882. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 .
Orden Takovskog križa u razdoblju Kraljevine Srbije, 1882.–1903. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Orden Takovskog križa s mačevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Orden Bijelog orla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Orden Bijelog orla s mačevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
Orden Svetog Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 188
Orden Kneza Lazara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
Orden Miloša Velikog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
Orden Karađorđeve zvijezde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300
Vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322
Orden Jugoslavenske krune . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340
Medalje za hrabrost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360
Ratne i vojne medalje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 388
Ratne i vojne spomenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 420
Građanske medalje i druge spomenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 462
Medalje za usluge kraljevom domu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 496
Odlikovanja za humanitarne zasluge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 514
Križ Društva Srpskoga crvenog križa iz 1876. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 516 .
Medalja za revnosnu službu za žene 1876.–1878. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 520 .
Medalja kraljice Natalije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 526 .
Križ Društva Crvenog križa Kraljevne Srbije i Orden Društva Crvenog križa Kraljevine SHS i Jugoslavije. . . . . . . . . . 529 .
Medalja Društva crvenog križa Kraljevine Srbije i Medalja Društva crvenog križa Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije . . . . 536 .
Križ milosrđa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 540
Minijature odlikovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 546
Proizvodnja i nabava odlikovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 548
Proizvodnja odlikovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 548 .
Bečki majstori, oznake njihovih radionica i druge službene oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 550 .
Drugi majstori, oznake njihovih radionica i druge službene oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 561 .
Nabava odlikovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 572
Katalog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 578
Povijesne osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 594

Predgovor
Odlikovanje, orden, medalja… Za većinu povijesnog aspekta, uvelike zanemarujući kako su ona dodjeljivana, u kutijama s pri‑
ljudi to su samo uspomene na pretke ili njihovu umjetničku i zanatsku stranu. padajućim vrpcama, pa smo ih na taj način
asocijacija na ratne pobjede i gubitke, slavu Mišljenja smo da ta razina bavljenja bitno nastojali i prikazati. Taj se pristup odnosi
i patnju, ovisno o kutu gledanja. Malo je ograničava ispravan i potpun uvid u umjet‑ i na povelje o odlikovanju koje su također
tko svjestan njihove druge, prikrivene, ali nost te meterije. Odlikovanja, kao znaci do sada bile sasvim neopravdano zanemari‑
mnogo ljepše i zanimljivije strane. Ovom časti, nedvojbeno su važan politički i druš‑ vane što je rezultiralo nerazumijevanjem i
smo knjigom nastojali u tom svjetlu prika‑ tveni čimbenik određenog doba, no vremen‑ izostankom zanimanja sakupljača. Nadamo
zati djelić svjetske faleristike, svijet odli‑ skim bi odmakom trebala biti lišena svakoga se da će predstavljeni bolji uvid u njihov,
kovanja Kneževine i Kraljevine Srbije te ideološkog tereta, osim tipološke simbolike prvenstveno tipološki razvitak promijeniti
Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije, od njihova koja je njihov sastavni dio. Nasuprot tome, takvu praksu. Inspiraciju i temeljni mate‑
nastanka u drugoj polovici XIX. stolijeća pa nataloženo vrijeme trebalo bi istaknuti nji‑ rijal za nastanak ove knjige pronašli smo u
sve do početka Drugoga svjetskog rata 1941. hovu drugu, umjetničku komponentu, te ih vlastitim zbirkama. Ljubaznošću mnogih
kada su nestala s povijesne scene. prikazati kao vrhunski doseg primijenjene muzejskih institucija i brojnih sakupljača
Većina dosadašnjih izdanja iste ili slične umjetnosti, visokovrijedan serijski proizvod koji su nesebično otvorili vrata svojih zbirki
tematike bavila se odlikovanjima uglav‑ koji, kao i porculan, nakit, odjeća ili oružje, uspjeli smo naša saznanja znatno proširiti i
nom s aspekta vojne povijesti, zanemaru‑ ima svoj povijesno–gospodarski kontekst. sakupiti bogati fotografski materijal. Nasto‑
jući pritom njihove umjetničke i zanatske Štoviše, taj je kontekst često na odlikovanja jali smo slikom prikazati sve navedeno te
vrijednosti. Nepoznavanje porijekla izrade utjecao znatno više nego njihova osnovna potkrijepiti i dokazati iznesene tvrdnje.
te nerazumijevanje gospodarskih uvjeta u namjena. U ovoj smo se knjizi nastojali Neke od njih potpuna su novost, te su u
vrijeme nastanka odlikovanja rezultiralo prvenstveno baviti problematikom izrade i suprotnosti sa dosadašnjim saznanjima,
je kasnijim pogrešnim interpretiranjem tih objasniti tipološki razvoj odlikovanja Srbije a predstavljaju plod našega višegodišnjeg
predmeta i muzejskih djelatnika i saku‑ i Jugoslavije tijekom čitavog razdoblja nji‑ istraživanja.
pljača. Jedan od glavnih uzroka tih pogre‑ hove dodjele. Svako smo pojedino odli‑ Rad na ovoj knjizi potvrdio je naš raniji
šaka je činjenica da su odlikovanja jedini kovanje nastojali predstaviti u svim nama stav o tome da priča o odlikovanjima nema
proizvod primijenjene umjetnosti koji dostupnim varijantama, kronologijom završetka. Posebna nam je želja da ovim
ima jasno određeno povijesno i socološko radionoica i majstora koji su ih izrađivali. izdanjem potaknemo i druge na daljnje
značenje, te veliku dozu domoljubnoga, Nastojali smo što detaljnije predočiti i razja‑ istraživanje i proširivanje naših dostignuća.
emotivnog naboja. Muzejske su institucije sniti oznake radionica i plemenitih metala S takvim željama, u nadi da će one pasti na
odlikovanja iz svojih zbirki najčešće pre‑ od kojih su izrađivana te opisati specificne plodno tlo, prepuštamo Vas ovoj knjizi.
zentirale u sklopu izložbi posvećenih povi‑ značajke ordenskih znaka svakoga pojedi‑
jesnim temama, a tek su poneke izložbe i nog proizvođača.
prateći katalozi bili posvećeni faleristici kao Mišljenja smo, a sakupljačka praksa sve
posebnoj temi. Mnogi se sakupljači odliko‑ više potvrđuje takakv stav, da sva odliko‑ Pavel Car i Tomislav Muhić
vanjima također bave upravo zbog njihova vanja treba promatrati kao cjelinu, onako autori

Povijesni razvoj odlikovanja
u Srbiji i Jugoslaviji
Razdoblje od utemeljenja sustava odliko‑ razvijenijih i značajnijih europskih zema‑ kovanja europskih država bila u razvoju,
vanja Kneževine i Kraljevine Srbije 1876. lja. Većina tada utemeljenih odlikovanja, Srbija je bila u punom sastavu Otomanskog
do 1883., kada je donesen temeljni Zakon osobito kraljevski ordeni Bijelog orla i Sv. Carstva, svedena na tzv. Beogradski paša‑
o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije, Save, likovnim oblikovanjem i minucio‑ luk. Vrhovna vlast u Pašaluku bila je tur‑
možemo, u okvirima svjetske faleristike, znom izradom spadaju u sam vrh svjetske ska, a srpski je živalj u tom razdoblju bio
smatrati svojevrsnim fenomenom. Tada faleristike. Analizirajući danas srpska odli‑ obespravljen i izložen raznim pritiscima i
utemeljena odlikovanja i sustav zakonskih kovanja iz tog razdoblja teško je zamisliti da nasilju, osobito Janjičara. Takvo je stanje
odredbi i propisa kojima se određuje nji‑ su ona predstavljala malu, pretežno ruralnu rezultiralo podizanjem dva ustanka kojima
hova uporaba bili su osnova za kasniji sustav zemlju s oko dva milijuna stanovnika koja je postignut suverenitet srpskog naroda u
odlikovanja Srbije i Jugoslavije do 1941.. je velikim dijelom bila opustošena razara‑ sklopu Otomanskog Carstava i ostvarena
Iako je cjelokupna srpska povijest u razdo‑ njima u ratovima za nezavisnost. Smatramo znatna prava, a u kasnijem razdoblju i teri‑
blju od kraja XVIII. i čitavoga IX. stoljeća da takav nagli razvoj odlikovanja u mladoj torijalna autonomija. Prvi je ustanak podi‑
bila obilježena političkim otporom i vojnim srpskoj državi nije slučajan, tj. da je bio gnut 1804. pod vodstvom Đorđa Petovića
sukobima s Otomanskim Carstvom, odliko‑ uvjetovan s nekoliko čimbenika. – Karađorđa, djeda kasnijega kralja Petra
vanja su se, ako zanemarimo nekoliko zna‑ Činjenica koja je u velikoj mjeri utjecala na I. Karađorđevića. Ustanak, tijekom kojega
čajnih, ali usamljenih spomenica, u Srbiji gotovo eruptivni razvoj odlikovanja u Srbiji je područje Beogradskog pašaluka bilo u
pojavila razmjerno kasno, tek na početku nakon 1876. bila je zabrana njihova ute‑ potpunosti oslobođeno turske vlasti, trajao
srpsko–turskih ratova 1876.. Unatoč tome, meljenja koja je bila na snazi dok je Srbija je do 1813., kada je, zbog složenih prilika
u Srbiji je, u nepunih deset godina, razvijen imala status vazalne kneževine u sastavu izazvanih Napoleonovim ratovima, Srbija
sustav odlikovanja koji je u svakom smislu Otomanskog Carstva. Potkraj XVIII. sto‑ izgubila podršku Rusije, a Turska ponovo
bio ravnopravan sustavima nekih znatno ljeća, u razdoblju u kojem je institucija odli‑ vojno osvojila područje pašaluka. Repre‑
(Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu)
Prikaz podizanja Prvog srpskog ustanka.
Karađorđe Petrović, rad Vladimira Lukića Borovikovskog

Povijesni razvoj odlikovanja u Srbiji i Jugoslaviji
sija i nasilje koji su nakon toga uslijedili utemeljene su samo tri spomenice. Tijekom
rezultirali su podizanjem novoga ustanka toga razmjerno dugog razdoblja u Europi se
1915., pod vodstvom kneza Miloša Obre‑ u potpunosti razvila i uvriježila institucija
novića, koji je ugušen iste godine. Među‑ odlikovanja. Odlikovanja su, osim odraza
tim, uloga Kneza Miloša Obrenovića, koji suvereniteta i državnosti, postala i važan
je proglašen nasljednim knezom 1917., čimbenik u svakodnevnom životu, a svijest
pokazala se presudnom u sljedećim godi‑ o njihovu značenju rasla je i u Srbiji. Među‑
nama, a njegova je politika, često dvojbena sobno nadmudrivanje između Turske i
i obilježena nasiljem i političkom prevrtlji‑ Srbije oko nepostojeće odredbe kulminiralo
vošću, rezultirala postizanjem srpske auto‑ je tijekom pripema za proslavu 50. obljet‑
nimije kao vazalne kneževine pod turskim nice Drugoga srpskog ustanka, kada je knez
suverenitetom i ruskom zaštitom. Taj je Mihailo Obrenović pokušao utemeljiti prvo
status Srbiji potvrđen 1830. objavom Hati‑ srpsko državno odlikovanje – Orden Takov‑
šerifa, temeljnog zakonika kojim su bila skog križa. Taj je pokušaj osujećen, a spo‑
regulirana sva prava Srba među kojima je, menuto je odlikovanje ordenom postalo tek
primjerice, bilo i pravo na slobodu vjerois‑ 1876.. Navedene su okolosti svakako djelo‑
povijesti. Tim je aktom potvrđena i učvr‑ vale poticajno na naglu ekspanziju sustava
šćena vlast kneza Miloša Obrenovića koja srpskih odlikovanja nakon prestanka važe‑
je potrajala do 1839.. Miloševa autokratska nja odredbi Hatišerifa 1876., svojevrsnoga
vladavina izazvala je velik otpor u Srbiji ‘nadoknađivanja propuštenoga’ i ‘sustiza‑
i inozemstvu. Neuspjeli pokušaj uvođe‑ nja’ ostatka Europe.
nja ustava (Sretenjski ustav) bio je izlika Knez Miloš Obrenović, portret Moritza M. Nadalje, na razvoj institucije odlikova‑
da Porta, nezadovoljna razvojem stanja u Daffingera (Zbirka Narodnog muzeja u Beo‑ nja snažan su utjecaj imali karakteristični
Srbiji, 1838. objavi novi Hatišerif. Tim je gradu) mentalni sklop, uvjetno nazvan ‘ratničkim
aktom ponovo ograničena srpska autono‑ mentalitetom’, te činjenica da je u Srbiji,
mija, a knez je bio prisiljen dijeliti izvršnu pa ono novim ustavom nije ni spomenuto. kasnije Jugoslaviji, tjekom čitavoga XIX. i
vlast s novoutemeljenim savjetom. Upravo Nepostojanje odredbe koja bi regulirala to prve polovice XX. stoljeća postojala snažna
je Hatišerif iz 1838. bio od presudnoga pitanje Porta je u kasnijem razdoblju tuma‑ veza između državne politike i vojske. Oba
značenja za razvoj srpske institucije odli‑ čila kao nepostojanje prava utemeljenja su fenomena imala ishodište u Prvom srp‑
kovanja. U trenutku kad je donesen nitko odlikovanja. Iznimka su bila niža odlikova‑ skom ustanku kada je formalno započela
od čimbenika na političkoj sceni Srbije nja, isklučivo spomeničkoga karaktera, a u izgradnja moderne srpske države. U tom je
nije smatrao pitanje odlikovanja važnim, sljedećih nešto manje od četrdeset godina desetogodišnjem razdoblju gotovo cjeloku‑
Veduta Beograda iz 1849.. Litografija Milivoja Nenadovića (Zbirka Muzeja grada Beograda)

Povijesni razvoj odlikovanja u Srbiji i Jugoslaviji
pno stanovništvo Srbije bilo na neki način nije bilo neobično da pojedini visoki časnici novoutemeljenoga sustava srpskih ordena i
‘mobilizirano’, a obnašatelji svih oblika vla‑ obnašaju državne dužnosti, no u Srbiji je to medalja.
sti bili su istodobno i vojni zapovjednici. bilo gotovo pravilo. Generali Grujić i Cin‑ Treći, vrlo važan čimbenik koji je bitno utje‑
Projekt otpora Turskoj dominaciji potra‑ car–Marković bili su predsjednici vlada, cao na razvoj institucije srpskih odlikovanja
jao je, uz određene preobrazbe, tijekom generali Blaznavac, Belimarković i Pro‑ bio je utjecaj bečkih majstora kojima je bila
čitavoga XIX. stoljeća, sve do završetka tić kao kraljevski namjesnici dosegli su povjerena njihova izrada, a među kojima je
Prvoga balkanskog rata 1912. kada je tur‑ stupanj moći ravan vladarskoj, mnogi su najvažniju ulogu imao Christian Friedrich
ska prevlast na Balkanu zauvijek slomljena, visoki časnici obnašali ministarske dužno‑ Rothe. Taj je čuveni bečki zlatarski majstor
i postao je dijelom mentalnog sklopa žitelja sti, a udio vojnih osoba u vladama odnosio i umjetnik izradio prototipove svih srpskih
Srbije. Fenomen ratništva promoviran je se na gotovo trećinu portfelja. Primjerice, ordena utemeljenih do 1883. i na taj način
kao stil života, kao glavna društvena vrijed‑ u Vladi koja je oformljena u ožujku 1886. postavio visoke standarde izrade koji su
nost koja je bila poticana i na razne načine od sedam su ministara čak petorica bila ostali karakteristika svih kasnijih odlikova‑
uzdizana na pijedestal. Ono je postalo dio časnici. Nositelji odore redovito su bili nja Srbije i Jugoslavije. Temeljni sustav srp‑
tradicije i odgoja, svojevrsni nacionalni državni savjetnici, senatori, diplomati i skih odlikovanja u budućim je vremenima
kult u kojemu su odgajane generacije bez obnašatelji drugih državnih dužnosti. Iako nadopunjavan i mijenjan shodno državnim
obzira na ishod vojnih sukoba koji su često je Ustavom iz 1869. vojnim i državnim potrebama ili političkim promjenama, no
bili suprotni željenima. Oba su ustanka dužnosnicima zabranjeno djelovati u skup‑ osnovne su značajke svih odlikovanja bile
ugušena u krvi, a od tri rata koja su vođena štini i u političkom životu, mnogi su visoki usklađene sa standardima postavljenima u
u drugoj polovici XIX. stoljeća dva su bila časnici javno podupirali rad pojedinih poli‑ početnom razdoblju. Bez obzira na materi‑
izgubljena. Naravno da je u zemlji u kojoj je tičkih stranaka. General Grujić podupirao jalne teškoće koje su u narodu i državnoj
ratništvo bilo jedna od glavnih društvenih je radikalnu političku opciju, generali Beli‑ blagajni prouzročili srpsko–turski ratovi,
vrijednosti uloga vojske bila velika, a povi‑ marković i Alimpić podupirali su liberale, postojao je nepisani nacionalni konsenzus
jesne su okolnosti tijekom čitavog razdoblja a general Đuro Horvatović naprednjačku prema kojemu je stečeno odlikovanje, bez
otpora turskoj dominaciji ispreplitale veze stranku. U Srpsko–turski rat 1876. Srbija obzira na cijenu, svakako trebalo nabaviti
vojnih krugova i državne politike. Vojska je stupila s nešto manje od 300 školovanih i isticati. Taj je proces pospješila odredba
je u Srbiji bila ključni sudionik, pa i inici‑ časnika. Većina njih školovala se na stra‑ prema kojoj su odlikovanja nabavljali sami
jator političkih događaja. Primjerice, ‘Maj‑ nim vojnim akademijama i bila je upoznata nositelji, kojom su otvorena vrata trgovini
ski prevrat’, puč kojim je krvavo okončana sa sustavima europskih odlikovanja ili je odlikovanjima i svim pratećim materijalom.
vladavina Obrenovića, a na vlast u Srbiji bila odlikovana nekim od stranih odlikova‑ Odlikovanja su bila, gotovo preko noći,
doveden kralj Petar I. Karađorđević, u cije‑ nja, nerijetko i onima vjekovnoga neprijate‑ objeručke prihvaćena u svim slojevima srp‑
losti je osmislila i izvela grupa časnika. I u lja Turske. Ta jezgra buduće Srpske vojske skog društva i ubrzo su postala dio nacio‑
drugim europskim državama toga vremena od samog je početka bila glavni promotor nalne tradicije.
(Zbirka Istorijskog muzeja Srbije)
Knez Milan Obrenović i srpska delegacija u Carigradu 1874. Većina uglednika, članova delegacije ističe strana odlikovanja.

Povelje
…Njegovo Veličanstvo Aleksandar I., Po milosti Božjoj i volji Narodnoj Kralj Srbije…
P
rikupljajući materijal za ovu knjigu dino odlikovanje s poveljom i na taj način Razdoblje I. svjetskog rata bila je svojevrsna
odlučili smo da ćemo u nju uvrstiti odrediti nositelja. Ordenski znaci i meda‑ prekretnica u razvoju obrazaca za povelje.
i, po prvi puta, sustavno obraditi lje nikada nisu bili ni na koji način ozna‑ Sve od povlačenja Srpske vojske 1915. pa
povelje za odlikovanja. Starije generacije čavani, a svi podatci o nositelju nalazili su do početka dvadesetih godina povelje za
sakupljača bile su mahom koncentrirane se isključivo na povelji. Zbog nepoznavanja odlikovanja nisu dodjeljivane. Kancelarija
na sakupljanje ordenskih znaka, zanema‑ jezika i ćiriličnog pisma većini inozemnih ordena povukla se u ljeto 1915. zajedno s
rujući pritom povelje, kutije i vrpce, tako‑ sakupljača povelje su bile potpuno nerazu‑ Vrhovnom komandom Srpske vojske u Niš,
đer sastavnice pojedinog odlikovanja. Ipak, mljive, a samim time i nezanimljive. Kako zatim preko albanskih planina do Soluna.
povećanim opsegom istraživanja i novih povelje srpskih i jugoslavenskih odlikovanja U tom razdoblju zbog otežanih ratnih
saznanja s područja faleristike, u zadnje se do sada nisu sustavno obrađivane, pokušali uvjeta obrasci za povelje nisu tiskani, a za
vrijeme povećalo zanimanje za taj, uvjetno smo u ovoj knjizi napraviti pregled svih sva odlikovanja dodijeljena tijekom rata
rečeno, prateći materijal. Kako smo stava nama dostupnih. Zbog vrlo oskudnih poda‑ i u prvim poslijeratnim godinama odliko‑
da su sve te sastavnice neodvojive i da taka najčešće smo se morali osloniti na vla‑ vanima su izdavane potvrde. Svaka jedi‑
jedino kao cjeline mogu pružiti pravi uvid stito te iskustvo pojedinih kolega sakupljača nica vodila je registar odlikovanih osoba
u povijest nekog odlikovanja, nastojali smo i kustosa. na osnovi kojega je nakon završetka rata
u ovoj publikaciji prezentirati sav nama Po uzoru na druge europske zemlje, u Srbiji i normalizacije stanja, oko 1920., započela
dostupan materijal te vrste. Ispostavilo se su povelje dodjeljivane već uz prva uteme‑ dodjela prvih povelja. Za zasluge ostvarene
da je to ponekad teže učiniti nego prikupiti ljena odlikovanja, unatoč činjenici da su ona u I. svjetskom ratu povelje su dodjeljivane
sama odlikovanja. imala status spomenica. Hatišerifom, zako‑ sve do kraja dvadesetih godina XX. sto‑
U europskoj tradiciji odlikovanja jedino su nom iz 1838., Srbiji je bilo dozvoljeno osni‑ ljeća, ponekad i sa deset, pa i više godina
britanski ordenski znaci sustavno obilježa‑ vanje samo odlikovanja ranga spomenica, a zakašnjenja. Burni ratni događaji i stva‑
vani imenom nositelja, jedinice i brojem pitanje povelja nije bilo regulirano. Tako je ranje nove države na području Balkana
odlikovanja. Zahvaljujući takvoj praksi, za iskorištena svaka prigoda da se malom broju rezultirali su kreiranjem povelja potpuno
pojedino odlikovanje u većini je slučajeva osnovanih odlikovanja pridoda što veće novog izgleda, likovnog rješenja sukladnog
moguće utvrditi identitet nositelja i okol‑ značenje, pa su uz križ i medalju za privr‑ novonastaloj situaciji.
nosti u kojima je odlikovanje dodijeljeno. ženost, te Spomenicu Takovskog križa iz Sukladno odlikovanjima, razlikujemo tri
U drugim europskim državama nije bilo 1865. dodijeljene prve povelje na području grupe obrazaca povelja – za ordene, medalje
takve birokratske preciznosti, pa su nave‑ Srbije. Izbijanjem rata za nezavisnost 1876. i spomenice.
deni podaci upisivani isključivo na povelje. osnovana su prva odlikovanja i uz njih su
Ordenski su znaci u pojedinim slučajevima dodijeljene prateće povelje. Zbog teških
bili numerirani. Shodno tome, danas je vrlo ratnih prilika i ne postojanja standarda Literatura
lako “kompletirati“ pojednino odlikovanje proizvodnje malo je sačuvanih podataka o
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski
poveljom, što je čest slučaj u brojnim zbir‑ njihovoj izradi, a same povelje danas su pri‑
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997.
kama i ne postoji način da se takav “kom‑ lična rijetkost. Tek uspostavom Kraljevine Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog
plet“ dovede u pitanje. Ipak, povremeno se 1882. dolazi do prve tipizacije obrazaca za ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑
na tržištu pojave cjelokupne, autentične povelje odlikovanja, poglavito kraljevskih ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1.
zaostavštine odlikovanih osoba, nerijetko ordena, dok su za medalje i spomenice tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.–
1918.) Beograd 1983.
popraćene fotografijama, pismima i drugim obrasci kreirani prema prigodama. Tek
Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i
osobnim predmetima odlikovane osobe. tijekom I. svjetskog rata dolazi do konačne prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog
Takve povijesne cjeline kadkad su izvor dra‑ tipizacije obrazaca za povelje svih odlikova‑ muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd
gocjenih informacija. Nažalost, mnoge su nja koji će, uz neznatne izmjene, biti dodje‑ 1987.
takve ostavštine stradale zbog nestručnosti ljivani do propasti Kraljevine Jugoslavije. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki
XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984.
i materijalnih interesa trgovaca i pojedinih Takvom tipizacijom obrazaca, na kojima se
Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara
sakupljača. mijenjaju samo naziv i slikovni prikaz odli‑ III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
U slučaju odlikovanja Srbije i Jugoslavije kovanja, odbačena su ranija, često atraktiv‑ Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
također je gotovo nemoguće povezati poje‑ nija i likovno vrednija rješenja. muzej, Zagreb 2000.
10
11
Povelje
Obrasci povelja za ordene

Obrasci povelja za ordene bili su njatrak‑ rije ordena. Osnova teksta svake povelje dodjeljivali dva, najviša stupnja, a u razdo‑
tivnijega likovnog rješenja. Prve povelje ime je i titula vladara, poglavara ordena, blju nakon I. svjetskog rata samo I. stupanj
za ordene na području Srbije tiskane su zatim su navedeni osobni podaci odliko‑ ordena. Drugi stupnjevi dodjeljivani su u
nakon osnivanja Ordena Takovskog križa vanoga, vrsta zasluge te stupanj ordena ime vladara, a na prijedlog ministara. U
1876.. Radilo se o vrlo dekorativnim tip‑ kojim je odlikovan. Dio teksta otisnut je slučaju da je orden dodijelio vladar osobno,
skim obrascima na kojima su se izmje‑ kao sastavni dio obrasca, a podaci o odli‑ povelja je, primjerice, bila naslovljena: “Mi
njivali samo naziv i stupanj odlikovanja. kovanom upisivani su naknadno. Ponekad Petar I…“. U drugim slučajevima tekst je
Takav tip obrazaca zadržao se do proglasa je, u vrijeme rata, ispod imena i titule vla‑ glasio “Njegovo Veličanstvo Petar I…“.
Kraljevine 1882., kada je čitav sustav dara naknadno dopisivan dodatni titular Ovakav oblik obrazaca zadržao se sve do
temeljito reorganiziran. Utemeljena su dva “Vrhovni Komandant“ ili sl. Opis ostvare‑ početka II. svjetskog rata i raspada Kra‑
nova kraljevska odlikovanja – Orden Bije‑ nih zasluga bio je, uz manje izmjene, isti ljevine Jugoslavije, prateći sve promjene
log orla i Orden Sv. Save, a obrasci pove‑ za sve ordene, uz izuzetak Ordena Miloša imena i titula vladara. Osnovno likovno
lja za sve ordene tipizirani su. U gornjem Velikog koji je još dodjeljivan i “radi naro‑ rješenje vremenom je dotjerano dekorativ‑
dijelu obrasca nalazi se grb Kraljevine čitih zasluga za narodnu dinastiju Obreno‑ nim elementima i koloriranom pozadinom,
Srbije ispod kojeg se nalazi tekst povelje. vića“. Tijekom svoje vladavine kralj Milan specifičnom za svaki pojedini orden. Uobi‑
Na lijevoj strani obrasca nalazi se prikaz Obrenović ordene svih stupnjeva dodjelji‑ čajene dimenzije povelja za ordene bile
ordenskog znaka, a pri dnu se nalazi suhi vao je osobno, pa tako sve povelje nose nje‑ su između 37 cm × 40 cm i 40 cm × 52 cm,
pečat pojedinog ordena, kasnije Kancela‑ gov potpis. U kasnijem razdoblju vladari su ovisi o obrezivanju.
Povelja za Orden sv. Save II. stupnja, koji je dodijelio kralj osobno; na desnoj strani tekst ukaza.
Mi
Aleksandar I
Po milosti Božjoj i volji Narodnoj
Kralj Srbije
Na predlog Našeg vojnog ministra
odlikujemo
Gospodina Doktora Karla Gusenbauera

dvorskog savetnika i profesora bečke medicinske
škole
Kraljevskim ordenom
Svetoga Save
drugim redom
No 5. Alekasandar
3.Januara 1899 god.
u (Beogradu) Nišu
Kancelar Kraljevskih ordena:

Počasni ađutant Nj. V. Kralja
Đeneral
12
Povelje
U usporedbi sa poveljom prikazanim na prošloj stranici, povelja za orden III. stupnja dodijeljen je u ime kralja:
Njegovo Veličanstvo
Aleksandar I
Kralj Srbije
Blagovolio je podpisati sledeči Ukaz

Želeči dati dokaza Našeg Kraljevskog blagovolenja
na predlog Našeg Ministra unutrašnjih dela
odlikujemo
Gospodina Vasu Filipovića
direktora u penziji iz Užica
Kraljevskim ordenom
Svetoga Save trečim redom

Naš Ministar unutrašnjih dela
neka ovaj ukaz izvrši
Ministar Aleksandar s.r.
11. septembra 1901 god. N.Z.Stevanović
u Beogradu
Kancelar kraljevskih ordena daje ovu Povelju
KONo. 1313 gospodinu Filipoviću
11. septembra 1901 god. kao dokaz njegovog odlikovanja
u Beogradu
Sekretar Kancelar kraljevskih ordena

Kancelarije kraljevskih ordena Počasni ađutant Nj. V. Kralja
Đeneral
Obrasci povelja za medalje

Obrasci povelja za medalje razvijali su vine. Sve do početka I. svjetskog rata obrasci nom tiskani u crno–bijeloj tehnici i manjih
se slično kao i oni za ordene. U razdoblju povelja za medalje kreirani su prema pri‑ dimenzija. Tekst na obrascima povelja za
prvog Srpsko–turskog rata 1876. bili su godi, pa su za to razdoblje karakteristična medalje nešto je jednostavniji, a, za razliku
tipizirani kao i obrasci Ordena Takovskog neka vrlo atraktivna likovna rješenja, pri‑ od ordena, medalje su uvijek dodjeljivane
križa, s izmijenjenim tekstom. Nakon dono‑ mjerice za povelje za Medalju za građanske u ime kralja. U slučaju da je medalja imala
šenja ’Zakona o odličjima za nezavisnost i zasluge ili Medalju za hrabrost iz 1912.. dva stupnja, stupanj ili razred upisivani su
oslobođenje’ obrasci povelja za medalje i Nakon I. svjetskog rata provedena je tipiza‑ na obrazac naknadno. U slučaju medalja
spomenicu rata dobili su nešto jednostav‑ cija obrazaca povelja za medalje i usvojeno koje su dodjeljivane tijekom duljeg vre‑
niji izgled koji je zadržan sve do proglašenja je načelno likovno rješenje na kojem se u menskog razdoblja, na obrascima su se kao
Kraljevine. Novi zakon iz 1883. temeljio se vrhu dekorativnog prikaza nalazi nacrt lica i u slučaju ordena izmjenjivali ime i titula
više na problematici kraljevskih ordena, uz medalje. Obrasci povelja za medalje bili su vladara. Uobičajene dimenzije povelja za
iznimku osnivanja Medalje proglasa Kralje‑ skromnije izrade od onih za ordene, veći‑ medalje bile su 28 cm × 42 cm.
13
Povelje
Povelja za Medalju za vojničke vrline.
Njegovo Veličanstvo
Aleksandar I

Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca
Blagovolio je ukazom Svojim

od 21. oktobra 1923 god. FA No. 40595 odlikovati,
artiljerijskog kapetana I. klase
Aćima S. Slavkovića
medaljom za vojničke vrline
što mu ovim uverenjem potvrđuje
KONo 4598 Kancelar Kraljevskih Ordena
Beograd 25. jula 1924. god Diviz. general
Sekretar
Kancelarije Kraljevskih Ordena
Obrasci povelja za spomenice

Povelje za spomenice uvijek su kreirane u spomenice u razdoblju vladavine Obreno‑ povelja, ovisno o potrebama. Povelja za Spo‑
povodu nekog događaja i u tome se razlikuju vića u većini slučajeva atraktivnoga su likov‑ menicu rata 1914–1918., tiskana oko 1930.,
od onih za medalje koji su dodjeljivani u kon‑ nog riješenja i izrađene su kvalitetno, najviše dodijeljena je samo pripadnicima Francuske
tinuitetu. Prvi obrasci povelja za spomenice zahvaljujući manjem opsegu dodijele. Faktor vojske. Za istu spomenicu pripadnici Srpske
Za privrženost i Takovski križ iz 1865., zbog masovnosti, ali i političkog značenja, uvijek vojske nisu dobili povelje, već potvrde koje
relativno malog broja osoba kojima su dodi‑ je utjecao na izgled obrazaca povelja za spo‑ su izdavala lokalna zapovjedništva jedinica.
jeljene, raskošnije su izrade, te podsjećaju menice. Dok za spomenice I. i II. balkanskog Uobičajene dimenzije povelja za spomenice
na povelje za ordene. Nakon završetka srp‑ rata povelje nisu niti tiskane, za Albansku bile su slične onima za medalje. Iznimka su
sko–turskih ratova uspostavljena je Spome‑ spomenicu, također dodijeljenu u velikom potvrde koje su izdavane u komandama jedi‑
nica rata za nezavisnst, a zbog masovnosti broju, obrazac povelje tiskan je u rangu nica koje su, u pravilu, bile manjih dimen‑
dodjele izrađena su čak tri različita obrasca povelja za medalje. Postoje slučajevi da je za zija, vrlo skromne, katkad pisane strojem na
povelja za tu spomenicu. Obrasci povelja za istu spomenicu bilo izrađeno više različitih običnom listu papira.
14
Povelje
Osnova teksta svih povelja ime je i titula

vladara. U razdoblju kojim se bavi ova publi‑
kacija izmijenile su se četiri države, šest
vladara i dva namjesništva. Shodno tome,
tijekom čitavoga tog razdoblja razlikujemo
11 osnovnh inačica obrazaca ukaza. Titula
vladara na poveljama po prvi se put pojav‑
ljuje na povelji Medalje za privrženost 1858.
To je ujedno i jedina povelja iz razdoblja
vladavine kneza Miloša, pa nije uvrštena
među 11 osnovnih inačica.
MILOŠ OBRENOVIĆ
KNJAZ SRPSKI
Nakon smrti kneza Miloša vlast je, 1960.,

preuzeo knez Mihailo Obrenović, a obrasci
povelja naslovljavani su:
MIHAILO M. OBRENOVIĆ III.

PO MILOSTI BOŽJOJ I VOLJI NARODA
KNJAZ SRPSKI
Nakon ubojstva kneza Mihaila 1868. vlast u

Srbiji preuzeo je njegov 14 godišnji nećak
Milan Obrenović. U razdoblju do uspostave
Kraljevine, obrasci povelja naslovljavani su:
NJEGOVA SVETLOST
GOSPODAR I KNJAZ SRPSKI
MILAN M. OBRENOVIĆ IV.
Uspostavom Kraljevine 1882., Milan Obre‑

nović je postao prvi srpski kralj. Vladao je
točno sedam godina kada je, zbog brojnih
afera, bio prisiljen abdicirati. U razdoblju
između 1882. i 1889. obrasci povelja su
naslovljavani:
MI
MILAN I
PO MILOSTI BOŽIJOJ I VOLJI NARODNOJ
KRALJ SRBIJE
15
Povelje
Nakon abdikacije Milana Obrenovića za kra‑

lja je postavljen njegov sin Aleksandar. Kako
je Aleksandar bio maloljetan, određeno je
tročlano namjesništvo koje je, do njegove
punoljetnosti trebalo upravljati zemljom.
Namjesništvo je upravljalo Srbijom između
1889. i 1893., a u tom razdoblju obrasci
povelja su naslovljavani:
U IME
NJEGOVOG VELIČANSTVA
ALEKSANDRA I
PO MILOSTI BOŽJOJ I VOLJI NARODNOJ
KRALJA SRBIJE
MI KRALJEVSKI NAMJESNICI
Kralj Aleksandar Obrenović stupio je na

prijestolje 1893. državnim udarom, godinu
dana prije svoje punoljetnosti. Vladao je do
’majskog prevrata’, puča u kojem je ubi‑
jen 1903.. U razdoblju od 1893. do 1903.
obrasci ukaza su naslovljavani:
ALEKSANDAR I
KRALJ SRBIJE
Majskim prevratom svrgnuta je dinastija

Obrenovića, a vlast u Srbiji preuzela je
dinastija Karađorđevića. Petar Karađorđević
krunisan je u rujnu 1904. za kralja Srbije,
pa su, sve do proljeća 1914., obrasci povelja
naslovljavani:
PETAR I
KRALJ SRBIJE
U proljeće 1914. kralj Petar je imenovao

prestolonasljednika Aleksandra regentom
Srpskog kraljevstva, pa su, shodno tome,
obrasci povelja naslovljavani:
U IME
PETRA I
KRALJA SRBIJE
MI ALEKSANDAR I NASLEDNIK PRESTOLA
16
Povelje
Nakon završetka I. svjetskog rata, uspostav‑

ljena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
pod vlašću dinastije Karađorđevića. U raz‑
doblju do smrti kralja Petra I. 1921. obrasci
povelja su naslovljavani:
U IME
PETRA I
KRALJA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
MI ALEKSANDAR I NASLEDNIK PRESTOLA
Kralja Petra naslijedio je njegov sin Aleksan‑

dar. U razdoblju do proglašenja Kraljevine
Jugoslavije 1929. obrasci povelja su naslov‑
ljavani:
NJEGOVO VELIČANSTVO
ALEKSANDAR I
KRALJA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
Godine 1929. proglašena je u novom ruhu

stara kraljevina, preimenovana u Jugosla‑
viju, a kralj Aleksandar time je dobio novu
titulu. U razdoblju do 1934., kada je Alek‑
sandar ubijen u atentatu u Marseillesu,
obrasci ukaza su naslovljavani:
NJEGOVO VELIČANSTVO
ALEKSANDAR I
KRALJA JUGOSLAVIJE
Nakon ubojstva kralja Aleksandra vlast u

državi preuzelo je namjesništvo pod vod‑
stvom princa Pavla. Prestolonasljednik Petar
II. imao je samo 11 godina te kao malolje‑
tan nije mogao preuzeti krunu. U razdoblju
od 1934. do raspada Jugoslavije u svibnju
1941. obrasci povelja su naslovljavani:
U IME
PETRA II
KRALJA JUGOSLAVIJE
KRALJEVSKI NAMJESNICI
17
Orden Takovskog križa
…Krst imao bi se dati svima onima, koji su učastvovali u pomenutim ratovima, a jošte su u životu…
Spomenica Takovskog križa iz 1865.

Institucija ordena Takovskog križa, prvoga niti približno značenje kao u vrijeme vla‑ nici Ministarskog savjeta 24. ožujka. Ako
srpskog kneževskog, kasnije i kraljevskog davine kneza Mihaila. Za krhku kneževinu uzmemo u obzir navedene datume, jasno
ordena, svojevrsno je ishodište cjelokupne na putu do vlastitog osamostaljenja posto‑ je da je proslava morala biti odgođena. U
srpske faleristike. Uz njegovo utemeljenje i jala su mnogo važnija pitanja koja je trebalo odluci Ministarskog savjeta spominju se, po
prvu seriju iz 1865. vezane su brojne neja‑ riješiti i slobode za koje se trebalo izboriti, prvi puta, spomen križevi i medalje kojima
snoće, pa smo na osnovi arhivske građe, pa pravo osnivanja državnih odlikovanja su trebali biti odlikovani živući i umrli sudi‑
dostupnih podataka i tipološke analize nije ostvareno. onici ustanka, ali vrlo općenito, bez preci‑
postojećih primjeraka nastojali što cjelo‑ Knez Mihailo, aristokrat obrazovan u kul‑ znog opisa i ustroja budućeg odlikovanja.
vitije rekonstruirati nastanak toga važnog turnim centrima Europe u kojima je proveo Takav dokument, zakonski tekst, potpisan
odlikovanja. dvadesetak godina, bio je svjestan rastućeg je i obznanjen znatno kasnije – samo dan
Proslava pedesetogodišnjice Drugoga srp‑ značenja institucije odlikovanja kao izraza uoči proslave. Smatramo da to nije slučajno.
skog ustanka bila je za većinu protagonista nacionalne suverenosti toga doba, ali i važ‑ Nameće se pitanje zbog čega bi se s objavom
toga događaja savršen povod za pokušaj ute‑ nog oruđa u diplomaciji i svakodnevnom značajnog dokumenta kao što je zakonski
meljenja prvoga srpskog ordena. Da bismo upravljanju državom. Obljetnica pedesete tekst čekalo praktično do zadnjega mogućeg
shvatili pravo značenje ovog događaja važno obljetnice Drugoga srpskog ustanka bila trena. Razlog tome mogla bi biti namjera da
je ukazati na neke detalje iz tadašnjega je prava prigoda da se pokuša napraviti se zakonom postigne znatno više – ustanovi
povjesnog konteksta. Šezdesetih godina IX. iznimka u važećim zakonima te da se, na prvi srpski državni orden.
stoljeća institucija državnih odlikovanja mala vrata, utemelji prvo srpsko državno Sasvim je sigurno da je i turska strana bila
doživljavala je procvat u čitavom civilizira‑ odlikovanje. svjesna važnosti tog pitanja, pa je izgledno
nom svijetu i postala je oblik njcijenjenije Nešto drugačiji pogled na već poznate doku‑ da su pregovori o tome trajali gotovo do
nagrade većine tadašnjih država, priželjki‑ mente i nacrte iz fonda Ljube Kovačevića, same proslave. Da je srpska strana na svoju
vana u to doba češće nego neka, u materi‑ koji se čuvaju u Arhivu Srbije, omogućuje ruku donijela zakon o utemeljenju ordena,
jalnom smislu, znatno vrednija uzdarja. To precizniju rekonstrukciju mogućeg tijeka Turci bi ga mogli lako osporiti i na taj način
je razdoblje pojave prvih ‘Ordensjuweliera’, događaja vezanih uz utemeljenje i izradu dovesti u pitanje cijelu proslavu. O tenzi‑
majstora i zanatskih radionica specijalizi‑ Takovskog križa iz 1865.. Dokumentacija jama i napetostima izazvanim opsežnim i
ranih isključivo za proizvodnju odlikovanja nije potpuna, a brojne manjkavosti i nelo‑ dugotrajnim pripremama proslave sazna‑
i raznog znakovlja. Odlikovanja, do tada gičnosti upućuju na to da su istodobno jemo iz pera suvremenika Jovana Ristića.
privilegija uskog kruga plemstva, postaju vođeni i usporedni diplomatski pregovori o On u svojem djelu ’Spoljašnji odnošaji
sve masovniji vid nagrade, šire se u druge statusu tog odlikovanja, tijek kojih možemo Srbije’, objavljenom 1887., navodi:“I na
slojeve društva, osobito među mlado gra‑ samo naslućivati. Porti i u diplomatiji živo se strahovalo,
đanstvo i vojne krugove. U svakodnevnom, Obljetnica Drugoga srpskog ustanka padala da se ovaj događaj ne izmetne u kakvu
primijenjenom smislu, odlikovanje postaje je na blagdan Cvijetne nedjelje (Cveti), eksploziju, ili u sami napad na beograd‑
neizbježan ukras na uniformama i svečanim te godine na dan 28. ožujka. Zahvaljujući sku tvrđavu. Dugi razmak vremena, koji
odijelima, svojevrsni obvezni modni detalj. opsežnim i složenim pripremama za uvođe‑ se protegao između dana naredbe i dana
U to je vrijeme Srbiji, vazalnoj kneževini u nje novog odlikovanja pripreme za proslavu proslave, ostavljao je maha u živome
sastavu Otomanskog Carstva, bilo uskra‑ su se oduljile, pa je datum pomaknut na uobraženju Istoka, i političkim kombi‑
ćeno pravo osnivanja vlastitih državnih blagdan Sv, Trojice 23. svibnja. Nije poznato nacijama Zapada da uvećaju očekivani
odlikovanja koja bi prelazila rang spome‑ kada je donijeta odluka o konačnom danu događaj. Oni su držali upravne krugove
nica. Hatišerifom, sporazumom koji su Tur‑ održavanja proslave. Knez Mihailo je izdao turske pod utiskom uznemirljivih glasova,
ska i Srbija sklopile 1830. i potvrdile 1838. naredbu o izradi popisa svih živućih usta‑ držali su ih u zabuni i trzavici toliko, da je
definirana su sva prava i ustroj Srbije kao nika i obitelji poginulih ili preminulih nakon posada turska koja se u to doba menjala,
vazalne kneževine. U doba sklapanja tog ustanka tek 23. veljače, a formalna odluka ostala u gradu zajedno sa onom koja beše
ugovora institucija odlikovanja nije imala o proslavi obljetnice donesena je na sjed‑ došla da je zameni, a paša je imao biti na
18
19
oprezu, i javljati svakoga časa telegrafom Shulze je u toj publikaciji, koja je svojevrsni razdoblju proizvodnje radionice Rothe &
u Carigrad, šta biva u Beogradu na dan pregled u to vrijeme aktualnih odlikovanja Neffe.
svečanosti.” svijeta, ukratko opisao okolnosti nastanka Schulze navodi da za “upoznavanje sa izgle‑
Uporedo s donošenjem spomenutih odluka, spomenica Takovskog križa i spomen‑me‑ dom odlikovanja“ zahvaljuje izvjesnom dr.
vodila se opsežna prepiska o izradi novog dalja iz 1865., te je objavio njihove nacrte. Lauberau koji je obnašao dužnost tajnika
odlikovanja. Za realizaciju toga vrlo važnog Crteži su izrađeni sukladno svima drugima Konzulata Kraljevine Prusije u Beogradu.
projekta izabrana su dva vrhunska maj‑ objavljenima u toj publikaciji i nedvojbeno Takva formulacija ukazuje na mogućnost
stora – Anastas Jovanović i draguljar Chri‑ nisu djelo Anastasa Jovanovića. Spome‑ da su Shulzeu bili predočeni originalni pri‑
stian Friedrich Rothe. Anastas Jovanović nica je prikazana šablonski, ali su vjerno mjeraci spomen‑križa i medalje. Činjenica
(1817.–1899.) bio je svestrani umjetnik, prikazane proporcije i detalji ordenskog da je publikacija objavljena 1870., samo pet
u to vrijeme ponajbolji litograf i promotor znaka koji se u velikoj mjeri podudaraju s godina nakon utemeljenja spomenice, čini
primijenjenih umjetnosti u Srbiji. Jovano‑ detaljima primjeraka nastalima u kasnijem tu mogućnost izglednijom.
vić je imao ranijih iskustava s kreiranjem
odlikovanja kao autor likovnih rješenja za
Križ i Medalju za privrženost. Christian
Friedrich Rothe također je bio uključen u
izradu odlikovanja za privrženost, a izradio
je seriju zlatnih križeva za svećenstvo. U to
je doba, kao već etablirani majstor, postajao
svjetska draguljarska zvijezda, te se primi‑
cao naslovu dvorskog i komorničkog dragu‑
ljara kojega je stekao 1868.. Za posrednika
i financijskog jamca bio je ovlašten Teodor
Tirka, vlasnik tvrtke Tirka i sinovi. Obitelj
Tirka, podrijetlom iz Makedonije, u Beču
se bavila trgovinom i bankarstvom i niz je
godina obavljala financijske transakcije za
dinastiju Obrenović.
Od nedvojbeno većeg broja nacrta sačuvan
je mali, ali dragocjeni dio. Najvažniji dio
građe svakako predstavlja nacrt ordenskog
znaka I.–III. stupnja. U odnosu na realizi‑
ranu spomenicu, ali i ordene iz kasnijih raz‑
doblja, uočljive su neke tipološke izmjene
izvršene tijekom samih priprema za izradu
odlikovanja. U krake Andrijina križa pred‑
ložena su četiri latinična inicijala: S.A.P.S.
(Sanctus Andreas Patronus Serbiae), po
uzoru na ruski orden Sv. Andrije Prvozva‑
noga. U plavoj traci koja okružuje središnji
medaljon trebao je stajati natpis ’Blago‑
darna Srbija’. U svemu ostalom crtež se u
potpunosti podudarao s detaljima kasnije
Rotheove proizvodnje. Na prijedlog savjet‑
nika Filipa Hristića izostavljeni su inicijali,
a natpis u prstenu medaljona zamijenjen
je geslom ’Za vjeru, knjaza i otečestvo’.
Izmjene navedenih detalja dojavljene su u
Beč istoga dana kada je i donijeta odluka o
njegovu utemeljenju, što ukazuje na to da
su razgovori o realizaciji ordena započeli
znatno ranije. Nacrt za realizirani ordenski
znak nije sačuvan u originalu. Podatak da
je taj nacrt objavljen u djelu heraldičara H.
Shulzea ’Chronik sammtlicher bekannten
Ritterorden und Ehrenzeichen’, Supplement Nacrt za ordenski znak I.–III. stupnja. Autor crteža je Anastas Jovanović. (Arhiv Srbije, Fond
1, objavljenom u Berlinu 1870., pogrešan je. Ljube Kovačevića. Objavljeno u časopisu SND “Orden“ br. 5, ustupio Ljubomir Stevović)
20
Draguljar Rothe poslao je već 30. ožujka iz s turskih odlikovanja, pokušavala prido‑ za Takovski križ, nije više bilo potrebe za
Beča predračun sa cijenama koje bi pokrile biti turska strana da pristine na osnivanje takvim kompromisima, pa je usvojena vrpca
izradu ordena. Poslane su cijene za dva prvoga srpskog ordena. Nakon propasti tih u bojama srpske trobojnice, prema Sretenj‑
stupnja ordena – Veliki i Viteški križ. Preci‑ pregovora i određivanja ranga spomenice skom ustavu – crvena, bijela i plava.
zno navođenje stupnjeva ordena njemačkim
nazivima ne dopušta dvojbu o predloženom
stupnjevanju. ’Grosskreuz’ označava prvi
stupanj na lenti sa zvijezdom, a ’Ritter’ je
naziv najnižeg stupnja za sve kraljevske
ordene u to vrijeme. Da se predračun odno‑
sio samo na ordenski znak s nacrta, bio
bi upotrijebljen naziv Komander. Nije bilo
nikakvog razloga da Rothe koristi pogrešan
termin. I sam knez Mihailo bio je nositelj
većeg broja visokih ordena i vrlo je dobro
poznavao sustav tadašnjih europskih odliko‑
vanja, pa je također malo vjerojatno da bi u
pregovorima s proizvođačem koristio pogre‑
šan naziv stupnja. Zbog neuspjeha u prego‑
varanju s turskom stranom, projekt Velikog
križa očito je, nedugo zatim, napušten,
jer se više ne spominje u daljnjoj prepisci.
Također nam nije poznato jesu li postojali i
nacrti za ordensku zvijezdu i lentu. Gledano
tipološki, sačuvani nacrt ordenskog znaka
najvažniji je detalj i osnova čitavog stupnja
Velikog križa. Ordenska se zvijezda u pra‑
vilu izvodi apliciranjem ordenskog znaka na
neku od tipskih osnova zvijezde. Faksimil zakona o osnivanju spomenice Takovskog križa i Spomen Medalje za obitelji premi‑
U dosadašnjoj literaturi navodi se da je nulih ustanika. (Arhiv Srbije, Fond Ljube Kovačevića. Objavljeno u časopisu SND “Orden“ br. 5,
Rothe predložio izvedbu ordena u dva stup‑ ustupio Ljubomir Stevović)
nja, što je malo vjerojatno. Pitanje namjene,
(Ustupila Nacionalna biblioteka Austrije)

statusa i stupnjevanja odlikovanja bilo je u
potpunosti izvan Rotheova interesa i ovlasti
kao proizvođača. Takav bi prijedlog zapravo
predstavljao nečuveno uplitanje jednog dra‑
guljara (makar i vrlo cijenjenog) u pitanja
unutarnjih stvari Srbije, a takvu su odluku
mogli donijeti isključivo knez Mihailo i
Ministarski savjet. Čini se da je Mihailova
namjera bila utemeljiti orden, ponijeti, kao
knez i poglavar, lentu I. stupnja, a preži‑
vjele sudionike Ustanka odlikovati ordenom
V. stupnja i tako ispuniti cilj proslave. Ako
bi takav scenario prihvatila turska strana,
utemeljeni orden naknadnim bi odredbama
bilo jednostavno proširiti na tri ili pet stup‑
njeva, već prema prigodama i potrebi.
U pismu Filipa Hristića nalazimo podatke
o rješenju ordenskih vrpci. Hristić navodi:
“Pantljika da se uzme jedna od onih zeleno
žutih“, a među sačuvanim nacrtima nalaze
se nacrti prijedloga za izradu vrpci u crve‑
noj boji sa zelenim rubnim prugama, slič‑
nima vrpci na kakvoj je dodjeljivan turski
Orden Medžidije. Očito se i na taj način, Prikaz spomenice Takovskog križa iz 1865. objavljen u knjizi H. Shulzea ’Chronik sammtlicher
odabirom vrpci u bojama sličnima onima bekannten Ritterorden und Ehrenzeichen’, Supplement 1, Berlin 1870.
21
(Zbirka Nebojše Mitrovića)

Detalj spomenice Takovskog križa 1865. prikazane u knjizi H. Shulzea.
Crteži neusvojenih prijedloga za izradu vrpci u crvenoj boji sa zelenim rub‑

nim prugama. Prikazane vrpce slične su onima s turskih odlikovanja. (Iz
Arhiva Srbije, Fond Ljube Kovačevića. Objavljeno u časopisu SND “Orden“ br.
5, ustupio Ljubomir Stevović)
Fotografija Kneza Mihaila na kojoj je vidljiva spomenica Takov‑

skog križa bez emajla. Fotografiju je snimio Anastas Jovanović.
Pretpostavljeni izgled spomenice Takovskog križa iz 1865. Izrada i

detalji sukladni su proizvodnji radionice Rothe & Neffe iz razdoblja
Kneževine Srbije.
22
Daljnja prepiska s Rotheom, sačuvana u kovanja. Spomenuto je 10 zlatnih i 400 sre‑ U pogledu materijala upotrebljenog za izradu
fondu Ljubomira Kovačevića, nažalost nije brnih križeva te 50 srebrnih i 2000 medalja križeva također postoje nedoumice. Prema
potpuna, pa možemo samo predpostaviti izrađenih od nikla. Medalje od nikla nikada prepisci, posljednje se spominje srebro, no
daljnji razvoj događaja. Iz prepiske je vid‑ nisu realizirane, poznata je serija izrađena mi smatramo da je na kraju upotrijebljena
ljivo da je savjetnik Filip Hristić zatražio od posrebrenog cinka. Rothe je 25. travnja jeftinija bronca. Takav je detalj mogao biti
revidiranu ponudu i to za cijenu ordena od potvrdio Hristiću narudžbu za 400 križeva, definiran telegrafom netom prije početka
18‑karatnog zlata, emajliranog i neemajlira‑ te dodao “da će učiniti sve da ih do dana otkivanja dijelova ordenskih znaka jer su
nog. Stupnjevi se više ne spominju što uka‑ proslave, unatoč izuzetno kratkom roku radionice ionako uvijek imale pripremljene
zuje na to da se radi o istom tipu ordenskog isporuči“. Također navodi cijenu za srebrni limove od srebra, tombaka ili bronce. Činje‑
znaka, rang kojeg je eventualno trebao biti križ s kutijom. Ne zna se na što je potrošeno nica je da su se, ako analiziramo prepisku,
naznačen uporabom emajla. Cijena je očito vrijeme između 30. ožujka i 25. travnja, ako planovi i želje u pogledu ranga i materijala
bila previsoka, pa je 14. travnja u Beč poslan uzmemo u obzir da su nacrti za orden bili za izradu spomenice smanjivale što je vri‑
novi zahtjev, ovaj puta za 400 ordena u sre‑ pripremljeni, te da su posljednje primjedbe, jeme više odmicalo.
bru i 10 u zlatu i emajlu. Ponovo se ne spomi‑ koje su se odnosile na inicijale i natpis u Postoji još jedan detalj koji ukazuje na to da
nju različiti stupnjevi odlikovanja. U dopisu prstenu medaljona, u Beč dojavljene 30. je za izradu križeva ipak korištena bronca.
upućenom Tirki nalazi se obračun troškova ožujka. I to bi moglo upućivati na odvijanje Iz tadašnjih novina izdvajamo zanimljivu
u kojem su vidljive količine naručenih odli‑ uporednih pregovora o statusu odlikovanja. obavjest u kojoj stoji da s križevi “saliveni
Spomenica Takovskog križa iz 1865. ukrašena emajlom. Osim po emajlu, od standarnih, neemajliranih primjeraka razlikuje se po ’nazupča‑
nim’ rubovima krakova križa, karakterističnima za odlikovanja ukrašena emajlom. (Zbirka dr. Marka Popovića)
23
od prvog topa knjaza Miloša, pa pozla‑ vima sačuvano barem desetak diploma za poklopcu kutije bio je otisnut grb dinastije
ćeni“. Takva romansirana vijest, smišljena takovske križeve iz 1865.. Kad bi predpo‑ Obrenovića koji je, umjesto državnoga,
kako bi pojačala patriotske osjećaje čitate‑ stavka da su križevi bili izrađeni od srebra upotrijebljen u nastojanju Mihaila i Mini‑
lja, sasvim sigurno nema nikakve veze sa bila točna, tada bi to bilo vjerojatno jedino starskog savjeta da ublaži protest Turske.
stvarnim tijekom izrade spomenica, ali uka‑ odlikovanje za koje je sačuvano više diploma Na poklopcima kutija za Orden Takovskog
zuje na to je da je tom događaju pridavano nego ordenskih znaka. Na temelju svega križa svih stupnjeva, proizvedenih kod Rot‑
veliko medijsko značenje, što smatramo navedenog možemo s priličnom sigurnošću hea u razdoblju Kneževine, nalazi se identi‑
da nije slučajno. Doprema topa u Beč i pri‑ tvrditi da su spomenice Takovskog križa iz čan grb, što znači da je za utiskivanje grba
prema materijala (topljenje, legiranje, ’val‑ 1865. bile identične ordenima V. stupnja iz na kutije korišten alat iz 1865.. Na kuti‑
canje’ limova) stajalo bi vjerojatno više od razdoblja Kneževine Srbije. jama iz istog razdoblja radionice V. Mayer’s
same izrade odlikovanja, a na prvi je pogled Odlikovanja su bila isporučena u tipskim Söhne, koja je ordene Takovskog križa
jasno da za takvo što ne bi bilo dovoljno kutijicama crvene boje, karakterističnima počela proizvoditi 1877., nalazi se službeni
vremena. Također se nameće pitanje zbog za austrougarske medalje u to vrijeme. Na grb Kneževine.
kojeg bi razloga netko, makar i za potrebe
promidžbe, u tisku naveo da su odlikovanja
izrađena od bronce (bilo koje, pa i topa), a
da su ona u stvarnosti izrađena od skupljeg
srebra.
Da su križevi bili izrađeni od srebra, kako
je to u posijednjoj nama dostupnoj Rotheo‑
voj poruci navedeno, bili bi lako prepoznat‑
ljivi među onima proizvedenima kasnije
koji su, u pravilu, izrađeni od pozlaćene
bronce. Ako za usporedbu uzmemo Meda‑
lju za privrženost izrađenu sedam godina
ranije i u samo 30 primjeraka više, a saču‑
vana je u priličnom broju muzejskih i pri‑
vatnih zbirki, tada se čini nemoguće da od
te prve serije ne bi ostao sačuvan niti jedan
primjerak. Neka znatno rjeđa odlikovanja,
izrađena u znatno manjem broju (Medalja
kraljice Drage, Križ za privrženost, Medalja
za hrabrost 1885.), sačuvana su do danas.
Možemo pretpostaviti da se većina saču‑
vanih križeva iz 1865. nalazi ’utopljena’ u
zbirke kao ordeni V. stupnja. Na to ukazuje
i činjenica da je u raznim muzejima i arhi‑
Obračun troškova koji je upućen Teodoru Tirki

u Beč. (Iz Arhiva Srbije, Fond Ljube Kovače‑
vića. Objavljeno u časopisu SND “Orden“ br. 5,
ustupio Ljubomir Stevović)
Portret Kneza Mihaila, rad Steve Todorovića. Na portretu je vidljiva Spomenica Takovskog
križa ukrašena emajlom. Portret se nalazi u riznici manastira Krušedol. (Iz monografije Ste‑
van Todorović Narodnog muzeja iz Beograda)
24
Prema sačuvanim popisima odlikovanih, I taj je ordenski znak izrađen od bronce, njeva, ipak se nastojalo proizvesti posebni
nedvojbeno je izrađeno 400 spomenica identičnim kalupima kakvima su kasnije razred istog odlikovanja, uporabom emajla
Takovskog križa. Dopisom od 10. lipnja izrađivani ordeni Takovskog križa V. stup‑ kao naznakom višeg ranga. Bilo je presudno
1865. poslano je, preko Ministarstva unutar‑ nja u radionici Rothe. Emajlom su ukra‑ utemeljiti odlikovanje koje bi se moglo i
njih poslova, okružnim načelnicima 285 kri‑ šeni krakovi križa na licu i naličju te samo kasnije dodjeljivati, a ne samo spomenicu,
ževa i 312 povelja da ih uruče odlikovanima. pojedini dijelovi medaljona na licu orden‑ i na taj se način pridružiti sustavu europ‑
Preostali broj povelja bio je namijenjen oso‑ skog znaka. Medaljon je izrađen sklapanjem skih odlikovanja. Čini se izglednijim da je
bama kojima su spomenice uručene na sve‑ više dijelova, izrađenih osnovnim kalupom potpunim neuspjehom pregovora i tvrdim
čanosti u Beogradu. Zbog grešaka u popisu, i ručno dorađenim. Odlikovanje je pozla‑ inzistiranjem turske strane na rangu spome‑
loše organizirane distribucije te činjenice ćeno, a emajl je izveden korektno, pomalo nice, tih deset odlikovanja u posljednji tren
da su neki odlikovani u međuvremenu neuredno, što je i razumljivo s obzirom na ostalo bez namjene. Da je bilo drugačije i da
preminuli, dio odlikovanja nije podijeljen. rekordno kratke rokove izrade. Detalj koji su ta odlikovanja službeno dodijeljena, to bi
Četiri primjerka nedodijeljenih spomenica nedvojbeno ukazuje na to da je odlikovanje svakako bilo navedeno zakonskim tekstom.
Takovskog križa predana su Ministarstvu autentično i da je rad majstorske radionice, Teško da bi srpska strana propustila da se
financija koje je izdalo potvrdu o primitku jest nazupčani rub križa uz bijeli emajl. izvan zakonskog teksta ostavi bilo što kori‑
“malih, pozlaćenih Takovskih krstova, koji Takva se dorada izvodi ručno i uobičajeni sno za naknadni razvitak institucije držav‑
su ostali neupotrebljeni od 1865. godine“. je detalj na emajliranim odlikovanjima, pa i nih odlikovanja. Također je malo vjerojatno
U Arhivu Srbije čuvaju se povelje odlikova‑ kod svih stupnjeva Ordena Takovskog križa da bi onovremeni srpski tisak koji je, sudeći
nja koja nisu bila dodijeljena. ukrašenih emajlom iz kasnijih razdoblja. prema brojnim člancima, te događaje budno
Preostaje nam razjasniti status deset poseb‑ U dosadašnjoj literaturi emajlirani se kri‑ pratio, zanemario takav detalj kao što je
nih primjeraka, ukrašenih emajlom. Jedini ževi navode kao odlikovanja za posebne dodjela posebnih stupnjeva spomenice.
primjerak koji bi tipološki odgovarao Rothe‑ uzvanike i kneza, no ta bi tvrdnja mogla biti Proslava je bila organizirana vrlo svečano,
ovoj proizvodnji i šturim opisima nalazi se u i drugačije tumačena. Nakon odustajanja od a održavala se u Topčideru. Uz kneza i nje‑
vlasništvu dr. Marka Popovića iz Beograda. izrade ordena u dva ili više ordenskih stup‑ govu obitelj bili su nazočni ministri, državni
Spomenica Takovskog križa iz 1865. ukrašena emajlom i standardni primjerak ordenskog znaka spomenice ili ordena V. stupnja iz razdoblja
Kneževine, proizvod radionice Rothe & Neffe. Uočljiva je podudarnost u svim dijelovima i detaljima iz čega se može zaključiti da su oba orde‑
naska znaka izradena istim kalupom.
25
savjetnici, crkveni dostojanstvenici i velik ceremonije vidljivo je da ceremonije takvog uporište u zakonskom tekstu prema kojem
broj uglednih građana. Također je bilo karaktera u svojem odvijanju nisu trpjele bi knez Mihailo bio odlikovan i upravo je
nazočno i nekoliko živih ratnika iz doba nikakvih improvizacija. Svi detalji tog doga‑ zato bilo potrebno da ga Matija Simić javno
ustanka, a ostalima su odlikvanja poslana đaja bili su precizno isplanirani, a brojni ’odlikuje’. Gledajući formalno – pravno isti‑
naknadno. Knez je održao prigodni govor u ’scenski’ elementi – arhitektonske kulise, canje Takovskog kneza Mihaila, spomenice
kojemu je zahvalio umrlim i živim ’čestitim alegorijske slike i razne druge dekoracije događaja koji se zbio prije njegova rođenja,
rodoljupcima’ iz godine 1815.. Zatim su pro‑ izrađivane su danima uoči svečanosti. bilo je potpuno besmisleno. No, sa ljudske
čitana imena živih ustanika a knez im je, u Shodno tome, potpuno je nevjerojatno da strane, takav je čin bio potpuno razumljiv.
ime naroda, predao spomenice. Prva osoba tijek dodjele odlikovanja, kao kruna cere‑ Sasvim legitimna pobuda i kneževa namjera
kojoj je uručeno odlikovanje bio je Matija monije, ne bi bio unaprijed u potpunosti da utemelji odlikovanje zemlje koju je pred‑
Simić, u odnosu na druge odlikovane rela‑ pripremljen i dogovoren. vodio bila je silom davno potpisanog ugo‑
tivno mladi član Državnog savjeta. No on je U dosadašnjoj se literaturi knez Mihailo vora osujećena. Opsežne pripreme, pa i
najprije zamolio kneza Mihaila da on prije spominje kao “poglavar ordena“, što je utrošena značajna sredstva, pali su u vodu,
svih ponese odlikovanje riječima: “Njego‑ također terminološki potpuno pogrešno jer što bi revoltiralo svakoga, pa tako Mihailov
voj Svetlosti pristoji najpre nositi taj znak je zakonskim tekstom precizno navedeno Takovski križ možemo tumačiti kao tihi
kao dostojan sinu velikoga Miloša, koji je utemeljenje spomenice, a ne ordena. Potpi‑ diplomatski protest. Isticao ga je gotovo u
prvi njih na borbu za slobodu poveo“, što savši zakon o Takovskom križu kao spome‑ svakoj prilici sve do svoje smrti 1868., što
je knez Mihailo sa zahvalnošću prihvatio. nici, knez Mihailo je potpuno diskvalificirao je vidljivo na brojnim fotografijama i por‑
Povijesna činjenica ili iskonstruirana aneg‑ sebe kao odlikovanoga. Spomenice su, iako tretima.
dota? Taj događaj krije jedan dublji smisao, često masovne, jedina vrsta odlikovanja za Knez Mihailo isticao je emajliranu i neemaj‑
jer o slučaju i spontanosti u ovakvim situa‑ koju je kriterij za dodjelu jasan i prilično liranu verziju odlikovanja, prema prigodi i
cijama svakako ne može biti govora. Na to ga je teško dvosmisleno tumačiti – ili je vlastitom nahođenju, a u tome ga nije spre‑
ukazuje i nekoliko činjenica. osoba nekom događaju nazočila ili nije, čavala niti jedna odredba zakonskog teksta.
Tijek proslave precizno je opisan u stu‑ treća solucija teško je moguća. Knez Miha‑ Stevan Todorović, čuveni slikar i suvreme‑
diji prof. Miroslava Timotijevića ’Efemerni ilo ne samo da nije sudjelovao u Drugom nik kneza Mihaila, koji je i sam sudjelovao
spektakl za vreme vladavine kneza Miloša srpskom ustanku, već se u doba ustanka u pripremama za proslavu, zabilježio je
i Mihaila Obrenovića’. Iz iscrpnog opisa nije niti rodio. Samim time nije postojalo oba ordenska znaka na kneževim portre‑
Panoramska fotografija proslave pedesete obljetnice Drugoga srpskog ustanka (Zbirka Muzeja grada Beograda)
u Topčideru, rad Anastasa Jovanovića.
Portret kneza Mihaila, rad Steve Todorovića. Na portretu je vidljiva spomenica

Takovskog križa koju je knez primio iz ruku Matije Simića na proslavi u Top‑
čideru. Spomenica nije ukrašena emajlom. (Fotografija Nenada Mladenovića,
zbirka Narodnog muzeja u Nišu)
26
tima. U riznici manastira Krušedol čuva Pittnera u Beču o čemu svjedoči signatura izrađen od zlata koji se čuva u Narodnom
se reprezentativni portret koji prikazuje W.P. koja se nalazi ispod kneževih portreta. muzeju u Beogradu. Nije poznato za koga
kneza Mihaila u paradnoj uniformi s odliko‑ 50 medalja koje su uručene obiteljima pre‑ je medalja izrađena i koja je bila njena
vanjima između kojih se ističe spomenica minulih ustanika izrađeno je od srebra. Uz namjena. U muzejsku zbirku preuzeta je iz
Takovskog križa ukrašena emajlom. Na kne‑ tu osnovnu seriju iskovane su i medalje od ostavštine ’Srpskog učenog društva’ posre‑
ževom je liku prikazan i Orden Osmanije s cinka i bronce koje su podijeljene uzvani‑ dovanjem Kraljevske srpske akademije
briljantima, što govori da je portret nastao cima na proslavi. Postoji primjerak medalje 1894.
u razdoblju nakon 21. ožujka 1867. kada
je Mihailo odlikovan ovim visokim odliko‑
vanjem. Na drugom kneževu portretu istog
autora, koji je izrađen nakon njegove smrti,
prikazana je standardna spomenica, bez
emajla. Portret se čuva u Narodnom muzeju
u Nišu (inv. br. 45). Spomenica bez emajla
vidljiva je i na kneževim fotografijama koje
su nakon proslave izradili Anastas Jovano‑
vić i njegov pomoćnik Stojanović.
Na sjednici Ministarskog savjeta 24. ožujka
donijeta je odluka, potvrđena Zakonom od
22. svibnja, o osnivanju spomen medalje
za obitelji poginulih ili preminulih nakon
ustanka. Medalja je promjera 44 mm. Na
licu medalje prikazana su poprsja kneževa
Miloša i Mihaila u odori s odlikovanjima,
u lijevom profilu. Polje na kojem se nalaze
poprsja okruženo je prstenom na kojem
se nalazi natpis ’Knjaz Miloš Obrenović I.
Knjaz Mihailo Obrenović III.’ Na naličju
medalje prikazan je alegorijski lik žene kao
personifikacija Kneževine Srbije. Odjevena
u dugu haljinu i jelek, oko bedara obavi‑ Crtež na kojem je prikazano rješenje lica i naličja medalje koje nije usvojeno. Crtež nosi pot‑
jena drapiranim plaštom, alegorijska figura pis slikara i litografa Vinzenza Katzlera. (Arhiv Srbije, Fond Ljube Kovačevića, ustupio Ljubomir
stoji okrenuta licem, desnom rukom drži Stevović)
palminu granu, a lijevom štap s istaknu‑
tom frigijskom kapom slobode. U poza‑
dini lijevo nalazi se lav, dijelom zaklonjen
ženskim likom, desno se nalazi žrtvenik
na kojem je apliciran medaljon s prika‑
zom Sv. Jurja koji ubija zmaja. Prikaz je
okružen natpisom ’U slavu ustanka knjaza
Miloša 1815. Blagodarna Srbia’. U odsječku
se nalazi godina 1865. U Arhivu Srbije, u
fondu Ljube Kovačevića, nalaze se crteži
neusvojenih rješenja za spomen‑medalju.
Crtež pod brojem 4. prikazuje lice i naličje
medalje i nosi potpis “Katzler“, što ukazuje
na to da je autor rješenja medalje poznati
bečki slikar i litograf Vinzenz Katzler
(1823–1882.). Tome u prilog govori i citat
iz pisma koje je Anastas Jovanović uputio
Kosti Cukiću 24. ožujka 1865. Jovanović
piše: ”…za medalju e najnužnije portreta
za to ništa ne javljaju, šteta, i prežaliti ne Crtež neusvojenog rješenja naličja meda‑ Kutijica za Medalju za obitelji poginulih ili pre‑
mogu da se portreti bez mene rade a naj‑ lje. Prikaz ženskog lika na crtežu sličan je minulih sudionika Drugoga srpskog ustanka.
više mi e, da se posle ne rekne da sam ja prikazu s naličja spomenice srpsko–turskih (Zbirka Homen)
kriv…“. ratova 1876.–1878. (Arhiv Srbije, Fond Ljube
Medalje su izrađene u radionici Wilhelma Kovačevića, ustupio Ljubomir Stevović)
27
(Ustupio Ljubomir Stevović)

Trijumfalni portal podignut u Topčideru prigodom proslave pedesete obljetnice Drugoga srpskog ustanka 1815. (slika lijevo). Efemerni
paviljon u kojem je knez Mihailo spomenicama Takovskog križa 1865. odlikovao preživjele ustanike (slika desno). Obje su fotografije rad
Anastasa Jovanovića.
Lice i naličje zlatne i lice srebrne Spomen‑medalje za obitelji poginulih ili preminulih sudionika Drugoga srpskog ustanka. Medalje su promje‑
rom 44 mm, a kovane su istim kalupom. Zlatna medalja je iz fundusa Narodnog muzeja u Beogradu, a Srebrna je medalja vlasništvo Zvonka
Markovića. Prikazane medalje uvećane su u odnosu na stvarne dimenzije.
28
Povelje za spomenice izrađene su u Beo‑ men‑medalja. Zbog neizvjesnosti u pogledu Tekst povelje uokviren je baroknim vegeta‑
gradu, u “Tipografiji Beogradskoj“, tehni‑ statusa odlikovanja povelje su naručene bilnim okvirom na kojem se nalazi grb Kne‑
kom litografije. Naručeno je “400 dekreta nakon proslave, 4. lipnja, a isporučene na ževine Srbije. Sve povelje datirane su 23.
po enoj, a 50 po drugoj formi“. 50 posebnih početku srpnja. Obrazac povelje sličan je svibnja 1865. i nose faksimile potpisa kneza
obrazaca, od kojih nije sačuvan niti jedan, obrascima onovremeskih diploma i povelja Mihaila i ministra unutarnjih poslova Nikole
bilo je namijenjeno za povelje srebrnih spo‑ kojima su imenovani državni službenici. Hristića.
Povelja Spomenice Takovskog križa iz 1865..

Spomenicom je odlikovan Stevan Jevtović.
Tekst Povelje glasi: “Mihailo M. Obrenović
III / po milosti božijoj i volji naroda / knjaz
srpski. Stevanu Jevtoviću iz sela Gostinja u
okružju užičkom. Uvažavajući zasluge, koe ste
Vi učinili Srbiji godine 1815. učestvovavši u
ratu, Za oslobođenje otečestva pod predvodi‑
telstvom Moga otca, blaženopočivšeg Knjaza
Miloša, podarili smo vam za znak odlikovanja
Krst takovski, koi ćete o trobojnoj pantljici
na prsima s leve strane nositi. U Beogradu
dvadeset trečeg Mar. 18 šesdesetpete god
P. N. 38…“ Povelja nosi faksimile potpisa
kneza Mihaila Obrenovića i ministra unutraš‑
njih dela Nikole Hristića. (Zbirka Narodnog
muzeja u Užicu)
Povelja spomenice Takovskog križa iz 1865.

kojom je odlikovan Pavel Pantelić. Povelja je
identična ranije prikazanoj. Pečat kojim je
povelja ovjerena izrađen je crvenim voskom
umjesto od papira kao što je to slučaj na
ranije prikazanoj povelji. (Arhiv Srbije, Fond
Ljube Kovačevića. Objavljeno u časopisu SND
“Orden“ br. 5, ustupio Ljubomir Stevović)
29
Orden Takovskog križa iz 1876. vinu, od samog početka popraćenu skan‑ vanje odnosa sa Turskom i njezinim glavnim
dalima i novčanim neprilikama. Međutim, saveznikom Velikom Britanijom. Austro‑
Osim formalnih odluka i odredbi zakona, odjek ustanka u srpskoj javnosti bio je izni‑ ugarska se, pak, pripremala za okupaciju
presudan utjecaj na nastanak pojedinog mno velik, pa je politika neutralnosti široj Bosne i Hercegovine, a jačanje Srbije u
odlikovanja mogu imati, na prvi pogled, javnosti ubrzo postala neprihvatljiva. Tome bilo kojem pogledu nije pogodovalo takvim
sasvim nevažne, povijesne okolnosti ili je uvelike pogodovala sveslavenska roman‑ namjerama. Štoviše, povezivanje Srbije i
ozračje. Specifični gospodarski i politički sirana propaganda koja se ubrzano širila Crne Gore, te rastuće sveslavenske ideje
uvjeti u konačnici mogu postati ključni u Rusijom i dijelovima Austrougarske Monar‑ bile su pogubne, koliko za planove u Bosni
procesu kreiranja i izrade pojedinog ordena hije u kojima je bilo nastanjeno slavensko i Hercegovini toliko i za unutarnje uređenje
ili medalje. Čini se da je upravo takav splet življe. U Srbiji je glavni promotor nacionalne Austrougarske Monarhije. Austrougarska je
povijesnih okolnosti znatno odredio sve ekspanzionističke politike, koja je zago‑ i dodatno nastojala na sve načine otežati
značajke Ordena Takovskog križa iz 1876.. varala neposredno uključivnje u rat, bila

Usredotočivši se na događaje vezane uz Srp‑ Liberalna stranka koju je predvodio Jovan
sko–turski rat 1876., nastojali smo pojasniti Ristić, ministar vanjskih poslova. Smatralo
okolnosti i cjelokupno ozračje u kojem je to se da će samoinicijativno započinjanje rata
odlikovanje nastalo. Bez razumijevanja tih s Turskom u sukob uvući i druge slavenske
okolnosti nije moguće ispravno objasniti zemlje, poglavito Rusiju kao veliku silu, te
sve proizvodne i tipološke značajke Ordena da Turska nije kadra izdržati velike ratne
Takovskog križa iz 1876.. napore zbog svojih unutarnjih problema.
Hercegovački ustanak protiv turske vlasti Zahvaljujući takvim stavovima liberali su
koji je izbio u srpnju 1875. poremetio je 1875. premoćno pobijedili na izborima, i
privid mira na Balkanu i prouzročio europ‑ osvojili većinu u Skupštini. Takve su okol‑
sku diplomatsku krizu. Austrija, Njemačka nosti natjerale kneza Milana da pristane
i Rusija zaključile su 1872. takozvani ’Dre‑ na ratnu opciju te da započne pripreme za
ikaiserbund’, savez tri cara, kojim su se predstojeći rat. Međutim, za takav sukob
obvezale da će očuvati postojeće granice Srbija tada ni u kojem pogledu nije bila
na Balkanu i suzdržati se od uplitanja u spremna.
moguće sukobe. Knezu Milanu odgovarala je Na diplomatskom planu Srbija nije mogla
takva politika velikih sila, a svoju je podršku računati na pomoć, upravo suprotno. Rusija
koristio za ostvarivanje raznih pogodnosti i se zalagala za ideju autonomne Bosne i Her‑
ustupaka kojima je olakšavao svoju vlada‑ cegovine i u tom trenu nije željela zaoštra‑
(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
Predstraže srpske vojske.Fotografiju je izradio ruski fotograf Ivan V. Groman, jedan od drago‑ Pješak narodne vojske, fotografija Petra Jova‑
voljaca pristiglih s generalom Černjajevim koji je kamerom zabilježio čitav tijek Srpsko–tur‑ novića.
skog rata.
30
položaj Srbije, pa je preko bečke banke Cre‑ 1876., u Veneciji sporazum o savezu, te 18. oko 4000 ruskih dragovoljaca predvođenih
dit–Anstalt vršila pritisak na većinu europ‑ (31.) lipnja zajednički objavile rat Turskoj. grupom časnika i generalom Mihailom Gli‑
skih financijskh institucija koje su mahom Iako službeno neutralna, Rusija je pružila gorijevičem Černjajevim. Pod utjecajem
odbijale molbe Srbije za prijeko potrebnim znatnu pomoć. Sveslavenski komitet sa sje‑ goleme propagande koju je pokrenula Srp‑
zajmovima. U želji da onemogući ratne pri‑ dištem u Odessi organizirao je veliku akciju ska vlada, u Srbiju su također pristizali i
preme, Austrougarska je inicirala uvođenje prikupljanja materijalne pomoći za Srpsku dragovoljci iz mnogih drugih zemalja. Knez
embarga na nabavu svih vrsta ratnog mate‑ vojsku na zborovima koji su organizirani u Milan proglasio je ratno stanje u Deligradu,
rijala, što je dodatno pogodilo Srbiju. svim većim gradovima. U Srbiju je pristiglo glavnom uporištu Srpske vojske. Usprkos
U vojnom pogledu turska je vojska bila

mnogo bolje uvježbana i opremljena od srp‑
ske. Prema popisu iz 1874. u Srbiji je dje‑
lovalo jedva nešto više od 300 školovanih
časnika. Oružje koje je bilo na raspolaganju
Srpskoj vojsci bilo je uglavnom zastarjelo, a
turska je strana raspolagala najmodernijim
arsenalom. Vojna oprema također je bila
manjkava jer Srbija nije bila kadra stvarati
i čuvati velike zalihe. Ipak, najveći je pro‑
blem bio financijski. Srbija, tada pretežno
ruralna zemlja sa 1,4 milijuna stanovnika,
nije imala sredstava dostatnih za vođe‑
nje rata. Robne rezerve bile su neznatne,
a državna gotovina, stvarana od vremena
kneza Miloša, bila je dostatna tek za pokriće
najosnovnijih priprema. Rješenje je nađeno
podizanjem svih dostupnih vrsta zajmova
,koji su isplaćivani čak tri desetljeća nakon
završetka ratova. Manjak novca i drugih
sredstava obilježio je i presudno utjecao na
sveukupan razvoj srpsko–turskih ratova.
Srbija i Crna Gora sklopile su, 3. (17.) lipnja. Vojni položaji na Đunisu, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana.
Štab Srpskog artiljerisjkog puka, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana.
31
turskoj nadmoći, ishod prvih ratnih opera‑ duži“. Rat je morao biti prekinut jer bi dalj‑ vanje koje se daje “za osobite zasluge za
cija bio je obećavajući. Tijekom ljeta 1876. nje vojne operacije značile potpuni poraz knjaza i otačastvo u vreme rata“. Zako‑
ostvareni su znatni vojni uspjesi od kojih Srbije, što nije odgovaralo Rusiji, a pogotovo nom nije izričito navedeno stupnjevanje
je najznačajnija bitka za Aleksinac, pozna‑ Austrougarskoj u njenom planu proširivanja ordena, ali je propisano da se orden ističe
tija kao Šumatovačka bitka, izvojevana pod na područje Bosne i Hercegovine. Na inter‑ na dva načina i to “…o vratu, o troboj‑
zapovjedništvom generala Černjajeva 11. venciju Rusije neprijateljstva su prekinuta noj pantljici u vidu okovratnika, ili na
kolovoza 1876.. Ipak, početni elan Srpske povlačenjem demarkacijske linije između prsima, na trobojnoj pantljici, i to s leve
vojske nije bio realan, čak je bio i kontra‑ zaraćenih strana. Mirovni sporazum potpi‑ strane“. Iz toga proizlazi da je Takovski križ
produktivan. Opće oduševljenje početnim san je 28. veljače (14. ožujka) 1877.. iz 1876. bio “ratno odličje“ u dva razreda.
ratnim uspjesima rezultirao je i pokušajem Na prijedlog Ministarskog savjeta, knez Čitav zakonski tekst štur je i nedorečen, te,
proglašenja kraljevine koji je iniciran u Milan je, 12. (24.) srpnja 1876., u Paraćinu osim navedenih odluka, ne sadrži nikakvih
časničkim krugovima. Nakon brojnih nego‑ donio prvi zakon o odlikovanjima u Kneže‑ opisa ordenskih znaka. Za to postoji neko‑
dovanja i upozorenja koja je primio preko vini Srbiji. ’Opredelenjima o odličjama za liko razloga.
stranih veleposlanstava, svjestan negativnih vreme rata’ utemeljeni su Orden Takovskog Odluka o osnivanju ratnih odlikovanja
posljedica koje bi takav potez izazvao, knez križa i Srebrna medalja za hrabrost. Orden donesena je neobično kasno, tik nakon
Milan odbacio je tu ideju. Takovskog križa utemeljen je kao odliko‑ objave rata. Pripreme za rat nisu bile nika‑
Jesen je donijela preokret ratne sreće. Loša

opskrba jedinica i njihova loša uvježbanost
te nedostatak školovanog časničkog kadra
pokazali su svoj razorni utjecaj. Zalihe stre‑
ljiva potrošene su, pa je već tijekom rujna
korištena municija koja je toga dana dopre‑
mana iz kragujevačke Tvornice oružja.
Velike probleme u opskrbi pričinjala je
principijelna neutralnost Rumunjske koja
je otežavala dopremu ratnog materijala iz
Rusije preko svojeg teritorija. Većina je
postrojbi bila opskrbljena ljetnom opre‑
mom, pa je dolazak jesenskih hladnoća
stvorio dodatne teškoće. Lošom organiza‑
cijom trasporta postala je otežana opskrba
hranom koja je Vladi ionako predstavljala
poseban problem. U prvim danima rata
zalihe hrane plaćane su iz ratnih zajmova,
a nakon što su ta sredstava potrošena pri‑
bjeglo se nepopularnom ’zakonu o rekvizi‑ Trijumfalni portal izrađen od krošnje hrastovog drveta, podignut na prilazu Deligradu u povodu
ciji’. Većina srpskih vojnika bila je seljačkog neuspjelog pokušaja proglašenja ’narodne kraljevine’, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V.
podrijetla, pa su takve mjere uveliko utje‑ Gromana.
cale na pad morala.

Bitka kod Bobovišta (11. rujna.) i bitka na
Krevetu (28. rujna – 2. listopada. 1876.)
imale su neriješen ishod, ali su znatno iscr‑
pile Srpsku vojsku. Turska je strana isko‑
ristila kratko zatišje za oporavak i popunu
jedinica te je u petodnevnoj bici kod Velikog
Šiljegovca preuzela inicijativu. Uslijedila je,
29. listopada. 1876., bitka na Đunisu u kojoj
su srpske snage pretrpjele težak poraz pa je
bio ugrožen i sam Deligrad, glavno uporište
i sjedište zapovjedništva cjelokupne Srp‑
ske vojske, pad kojega bi otvorio put prema
Beogradu. Osim s vojnim porazom, Srbija se
suočila s potpunim slomom opskrbe. U svo‑
jim memoarima Jovan Ristić navodi: “Iscr‑
pene su bile spreme u hrani i municiji, na
finansijske domaće izvore nije se moglo Kantina Srpske vojske u blizini položaja u jesen 1876., fotografija ruskog dragovoljca Ivana
također računati sa smerom da se rat pro‑ V. Gromana.
32

Zamjena ratnih zarobljenika, fotografija rus
kog dragovoljca Ivana V. Gromana.
Potpukovnik Đoka Vlajković s dragovoljcima

na Drini. Vlajković je jedan od nekolicine srp‑
skih časnika – veterana koji su sudjelovali u
Krimskom ratu, U tom ratu izgubio je nogu
u bitci kod Sevastopolja. Crtež je objavljen u
ilustriranom kalendaru za 1877. ’Orao’ i pred‑
stavlja tipičan primjer romansirane propa‑
gande koja je obilježila srpsko–turske ratove.
Gravura S. Polaka, tisak Viktor Hornayski iz
Budimpešte. (Za podatak zahvaljujemo Mariji
Marić)
33
kva tajna. Srpska je vlada raspisala prve Dragocjeni opis i slikovni prikaz ordenskih ordena iz 1876.. Zahvaljujući upravo tom
zajmove na početku godine, a oprema je znaka nalazi se u nadopuni djela H. Shul‑ opisu i prikazu ordenskih znaka, moguće
nabavljana na sve dostupne načine tijekom zea ’Chronik sammtlicher Ritter – Orden je precizno analizitrati tipološke značajke
čitavog proljeća. Međutim, osnivanje odli‑ und Ehrenzeichen’, drugom ’supplementu’ usporedbom s nekoliko sačuvanih ordena.
kovanja je odlagano, čak i priprema zakona izdanom 1878.. Iako je u vrijeme kada Ordeni Takovskog križa iz 1876. izrađeni
koji je obznanjen tek kada su prestali vrije‑ je to djelo objavljeno, Orden Takovskog po uzoru na spomenice Takovskog križa
diti svi međusobni obziri. Možemo naslutiti križa već bio reorganiziran kao orden u pet iz 1865.. Ordenski znaci izrađeni su od
da je takvo odugovlačenje izazvano stavom stupnjeva, Shulze je objavio ustroj i izgled pozlaćenog srebra, bez uporabe emajla. Za
Rusije, te osobito Austrougarske, koje su se

protivile srpskoj objavi rata. Osnivanje rat‑
nog ordena u takvim uvjetima bilo bi teško
izvedivo i dodatno bi zakompliciralo ionako
otežane odnose Srbije i Zapada.
Drugi problem, sasvim praktične naravi, s
kojim se Srpska vlada susrela bila je nabava
i distribucija odlikovanja, jer u Srbiji u to
vrijeme nije postojala niti jedna državna
institucija koja se bavila takvim poslovima.
Svi standardi za nabavu i dodjeljivanje odli‑
kovanja tek su trebali biti postavljeni. U
Beogradu, glavnom gradu i gospodarskom
centru, nije postojala radionica koja bi bila
u mogućnosti u cijelosti izvesti takvu vrstu
posla.
Treći je problem bio financijske naravi.
Izrada odlikovanja nikada nije bila jeftina,
a u razdoblju priprema za rat, kada je Srp‑
ska vlada bila pritisnuta golemim izdacima,
svaki dodatni trošak predstavljao je veliki
teret. Zakonom su propisane osnovne
odredbe, a svi praktični problemi izrade
odlikovanja rješavani su u hodu, kako su
prilike dopuštale.
Prvi ordeni Takovskog križa dodijeljeni su
Ukazom već 2. (16.) kolovoza 1876. Tim
su ukazom odlikovani ordenom ’na prsima’
general Ranko Alimpić, zapovjednik Drin‑
ske vojske te pukovnik Milojko Lešjanin,
zapovjednik Timočke vojske. Nakon zavr‑
šetka Šumatovačke bitke poslao je knez
Milan Orden Takovskog križa ’o vratu’ gene‑
ralu Černjajevu, čestitajući mu na ostvare‑
noj pobjedi. Ukazom od 10. (26.) kolovoza
odlikovani su ordenom ’o vratu’ pripadnici
savezničke Crnogorske vojske, predsjed‑
nik Senata Boža Petrović, te vojvode Petar
Vukotić, Ilija Plamenac i Stanko Radonjić.
Potpukovnik Đuro Horvatović odlikovan je
za zasluge u ovom ratu ordenom ’na prsima’
16. (30.) rujna 1876., a ordenom ’o vratu’
30. prosinca iste godine (13. siječnja 1977.).
Nepoznat broj Ordena Takovskog križa ’na
prsima’ dodijeljen je nekolicini nižih časnika Prikaz Ordena Takovskog križa iz 1876. objavljen u drugoj nadopuni djela H. Shulzea ’Chro‑
Srpske vojske, ruskim i stranim dragovolj‑ nik sammtlicher Ritter – Orden und Ehrenzeichen’ iz 1878., naslovna stranica i stranica s
cima, te liječnicima i sanitetskom osoblju. prikazanim ordenima Takovskog križa. Na donjoj slici nalazi se detalj prikaza Ordena Takov‑
Također su odlikovane zastave pojedinih skog križa. Jasno je vidljivo da se radi o istom tipu ordenskog znaka, isticanom na drugačiji
bataljona Srpske vojske. način.
34
oba razreda ordena korišten je identičan srpskog ratnog ordena bio angažiran naj‑ izgleda ordena, upravo zbog toga da se,
ordenski znak, visine 50 i promjera 42 mm, značajniji habzburški dvorski proizvođač tijekom pripreme izrade, s proizvođačem
koji je istican na drugačiji način. Orden I. odlikovanja. Ti su pritisci jenjavali promje‑ dogovori rješenje koje bi bilo optimalno i
razreda istican je na lentici oko vrata, a nom ratne sreće, pa je već u listopadu 1876. zahtijevalo bi najmanja ulaganja, što je i
drugi je razred istican na trokutnoj vrpci na Austrougarska vlada počela slati znatnu učinjeno. Uporaba istih kalupa za izradu
lijevoj strani grudi. Detalji ordenskog znaka pomoć, prvenstveno u sanitetskom materi‑ oba razreda ordena te korištenje identične
tipološki su lako prepoznatljivi, te sa sigur‑ jalu. vrpce, složene na drugačiji način, ukazuju
nošću možemo utvrditi da su proizvod iste Tipološkom usporedbom ordena iz 1876. i na to da je kriterij štednje bio važan čim‑
radionice. Opisani izgled i način isticanja drugih ordenskih znaka Ordena Takovskog benik u realizaciji odlikovanja iz razdoblja
potvrđuju sačuvani portreti nositelja iz raz‑ križa kakve je izrađivala radionica Rothe, rata 1876..
doblja srpsko–turskih ratova. vidljivo je da se oni u potpunosti razlikuju Dodatnu zabunu unio je oglas radionice
Podrijetlo proizvodnje Ordena Takovskog gotovo u svim detaljima. Takva je razlika Rothe objavljen 23. listopada (6. stude‑
križa iz 1876. također je pogrešno tuma‑ uočljiva i usporedbom crteža Spomenice iz nog) 1876. u časopisu “Istok“. Ta obavijest
čeno. Do sada se smatralo da su ti orden‑ 1865. te Ordena iz 1876. prikazanih u oba koja odstupa od uobičajene forme tadaš‑
ski znaci proizvod bečke radionice Rothe & izdanja djela H. Shulzea. Teško je zami‑ njih poslovnih novinskih oglasa, uvelike je
Neffe koja je izradila spomenice Takovskog sliti razlog zbog kojega bi jedna radionica nedorečena i nejasnog značenja. U šturom
križa iz 1865. i prva se uključila u proizvod‑ napustila svoj dotadašnji stil izrade (Spo‑ tekstu obavještava se javnost da se u radi‑
nju Ordena Takovskg križa nakon reorga‑ menica iz 1865.), zatim izradila potpuno onici Rothe & Neffe iz Beča mogu nabaviti
nizacije, u siječnju 1877.. Međutim, to nije različite modele novih ordenskih znaka, “Takovski ordeni u oriđinalu, u malom i
točno. Na početku rata, kada su izrađivani te, nakon nepunih šest mjeseci proizvod‑ velikom formatu“ i “svi ostali postojeći
prvi ordeni, upravo je Austrija najsnažnije nje, ponovno počela izrađivati ordene za ordeni“. Tekst obavijesti terminološki je
poticala provođenje robnog i financijskog koje su već postojali kalupi i pripremljeni prilično nejasan. Izraz ’format’ vjerojatno
embarga prema Srbiji, pa je malo vjerojatno idejni nacrti. Odredbe zakonskog teksta je trebao značiti razred (Takovski križevi
da bi u takvoj situaciji za izradu prvoga bile su potpuno nedorečene u pogledu iz 1876. bili su istih dimenzija), a pod
(Ustupio Istorijski muzej Srbije)
Portret generala Černjajeva, detalj plakata ’Srpske vojsko‑ Orden Takovskog križa iz 1876., prvi stupanj ’o vratu’. Orden je izrađen od
vođe u Srbsko–turskom ratu’, prikazanog na sljedećoj stra‑ pozlaćenog srebra. Fotografija objavljena u djelu Mile Piletić “Odlikovanja
nici. Na crtežu je jasno vidljivo istaknut Orden Takovskog jugoslovenskih naroda iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu“. (Zbirka Rado‑
križa ‘o vratu’. mira Stolice, ustupio Vojni muzej u Beogradu) – TC Type 76 – 1
35

Plakat ’Srbske vojskovođe u Srbsko–turskom ratu’ na kojem su prikazani portreti istaknutih srpskih i crnogorskih časnika iz rata 1876. Među
ostalma, na plakatu se nalazi portret generala Černjajeva, prvog časnika odlikovanog Ordenom Takovskog križa ’o vratu’ iz 1876..
’ostalim ordenima’ mislilo se vjerojatno na načinom oglašavanja u tisku strane zemlje. F No. 13 728. Zbornik zakona i uredaba
Srebrnu medalju za hrabrost ili pojedina Da je Austrougarska vlada u tome trenutku 1876). Ministarstvo vojno izdavalo je pove‑
strana odlikovanja. U vrijeme uoči sloma i opskrbljivala Srbiju odlikovanjima, to bi lje o odlikovanju, a u iznimnim slučajevima
kod Đunisa, kada je obavijest objavljena, činila direktno preko Ministarstva vojnog i ordenske znake. Odmah nakon donošenja
Srpska je vojska bila u defenzivi, a opskrbi ili nekog od liferanata koji su nabavljali te uredbe, ordene Takovskog križa počele
ratnim i sanitetskim materijalom prijetio ratni materijal. 18. studenog (2. prosinca) su nuditi domaće zlatarske radionice koje
je potpuni kolaps. Po svemu sudeći obavi‑ donesena je Uredba kojom se sve osobe zasigurno nisu same proizvodile orden‑
jest je sastavila treća osoba, ali se postavlja odlikovane Ordenom Takovskog križa ili ske znake, već su ih nabavljale od stranih
pitanje s kojim razlogom i u čije ime? Teško Srebrnom medaljom za hrabrost upućuju proizvođača. Navedenu obavijest mogao je
je vjerovati da bi jedna u toj mjeri renomi‑ da znake odlikovanja nabave od proizvo‑ plasirati upravo netko od tih zlatara ili trgo‑
rana radionica imala potrebe za ovakvim đača o svojem trošku (Ministarstvo vojno, vaca koji se obratio Rotheu, majstoru koji
36
Orden Takovskog križa iz 1876., razred ’na prsima’, lice i naličje. Ordenski je znak izrađen istim kalupom kao i prethodno opisani, a razlikuje
se samo prema načinu isticanja. Na donjoj slici prikazan je pogled sa strane. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – TC Type 76 – 2
Portret Đorđa Đorđevića, rad Steve Todoro‑

vića. Prikazani Orden Takovskog križa pripada
prvom modelu iz 1876. (Zbirka Narodnog
muzeja u Beogradu)
Orden Takovskog križa iz 1876., razred ’na prsima’, lice i naličje. Ordenski je
znak izrađen istim kalupom kao i do sada opisani. Prema odredbi zakona
iz 1882. na ordenski su znak dodani mačevi. Prigodom prepravke ordena
zamijenjeni su medaljoni lica i naličja pa se vijenac koji okružuje medaljon
na licu, greškom, nalazi na naličju. (Zbirka Homen)
37
Orden Takovskog križa iz 1876., razred ’na

prsima’, lice i naličje. Ordenski je znak izra‑
đen drugačijim kalupom nego što su do sada
opisani ordeni. Ipak, orden nosi sve karak‑
teristike proizvodnje razdoblja 1876. kao
što su dimenzije, ušica i karika za provlače‑
nje vrpce, itd.. U medaljonu se na licu nalazi
monogram kneza Mihaila Obrenovića MOIII.
(Zbirka Homen) – TC Type 76 – 2
Portret pukovnika Gruje Miškovića, rad Steve Todorovića. Tijekom rata 1876. pukovnik Gruja
Mišković predvodio je dragovoljce na Javoru. Mišković je prikazan u odori s istaknutim Orde‑
nom Takovskog križa ’o vratu’ i Zlatnom medaljom za hrabrost prema Zakonu iz 1877., te
Ordenom Takovskog križa ’na prsima’. Istaknuti Orden Takovskog križa ’na prsima’ većih
je dimenzija te nedvojbeno pripada prvom modelu iz 1876., što je vidljivo usporedbom s
drugim odlikovanjima. Pukovnik Mišković ističe i austrougarsku Zlatnu medalju za hrabrost
koja je bila namijenjena prvenstveno dočasnicima i redovima. (Zbirka Narodnog muzeja u
Beogradu)
38
je izradio spomenice iz 1865., s namjerom također govori u prilog sumnji da nisu pro‑ kutu. Pripremajući materijal za ovo poglav‑
da dogovori proizvodnju aktualnih ordena izvod radionice s područja Austrougarske. lje konzultirali smo svu dostupnu litera‑
Takovskog križa. Kako se takva obavijest u Analizom cjelokupne situacije možemo turu i mnoge kolege, no navedenu oznaku
tisku više nije pojavljivala, a svi sačuvani pretpostaviti da su ti ordeni proizvod neke nitko od njih nije uspio prepoznati. Ned‑
ordeni bitno odstupaju od standarda izrade od brojnih ruskih radionica. Tome u prilog vojbeno je da oznaka ne pripada krugu
te radionice, možemo zaključiti da Rothe govori i činjenica da su Srebrne medalje austrougarskih, talijanskih, njemačkih i
u tom razdoblju nije prihvatio ponuđene za hrabrost, dodjeljivane u istom rado‑ francuskih radionica. Latinično slovo ’L’
poslove. blju, također ruski proizvod. Na orden‑ ne isključuje mogućnost da je navedena
Tko je zaista izrađivao ordene Takovskog skom znaku iz zbirke Milana Stojanovića radionica s područja Rusije. Mnoge europ‑
križa tijekom rata 1876. možemo samo nalazi se oznaka nepoznate radionice koja ske radionice imale su svoje podružnice na
pretpostaviti. Gledano tipološki, orden‑ se bavila izradom tih ordena. Oznaka je području Carske Rusije, a njihove oznake
ski znaci iz 1876. potpuno su drugačiji od oblika romba, a sadrži lik koji je teško često sadrže imena ili inicijale ispisane
bilo kojih iz kasnijeg razdoblja izrade, što razaznati i latinično slovo ’L’ u donjem latiničnim pismom.
Orden Takovskog križa iz 1876., razred ’na prsima’ i Orden Takovskog Križa V. stupnja iz kasnijeg razdoblja izrade, lice i naličje. Usporedbom
je jasno vidljiva velika razlika u detaljima izrade. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
Orden Takovskog križa, IV. stupanj, lice i naličje. Ordenski je

znak izrađen istim kalupom kao ordeni iz 1876., ali prema
odredbama Zakona iz 1878.. Sve tipološke karakteristike
ordenskog znaka upućuju na zaključak da se radi o proizvodu
radionice koja je proizvodila ordene Takovskog križa tijekom
ljeta 1876.. Na karičici za provlačenje vrpce nalazi se oznaka,
do sada neidentificirane radionice. Uvećani detalj prikazan je
na gornjoj slici. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
39
Povelje
Povelje Ordena Takovskog križa iz 1876.
bile su kreirane sukladno suvremenim
diplomama i poveljama kojima su imeno‑
vani časnici i državni službenici, veliči‑
nom i likovnim rješenjem slične poveljama
Spomenice Takovskog križa iz 1865. Tekst
povelje također je uokviren dekorativnim
vegetabilnim okvirom na kojem se nalazi
grb Kneževine Srbije.
Postoje dva različita obrasca povelja koji
se razlikuju u neznatnim detaljima. Na
poveljama iz 1876. razred odlikovanja ‘na
prsima‘, odnosno ‘o vratu‘ i godina 1876.
otisnuti su na obrascu. Na obrascima izra‑
đenima u kasnijem razdoblju otisnuta je
samo oznaka stoljeća, a datum i godina upi‑
sivani su ručno. Razred odlikovanja također
nije otiskivan kao sastavni dio obrasca, već
je upisivan naknadno. Na obrascima je, kao
dio teksta, bilo otisnuto: “…darovati vam
Takovski krst na prsima (ili o vratu)“
ustanovljen 1865. u ime…“ Takav navod
nije točan, jer je Zakonom iz 1865. uteme‑
ljena samo Spomenica koja, nakon proslave Povelja za Orden Takovskog križa ‘na prsima’ kojom je 2. kolovoza 1876. odlikovan Milojko
obljetnice Drugog srpskog ustanka, više nije Lešjanin. Tekst povelje glasi: “Njegova Svetlost / premilosni gospodar i knjaz naš / Milan M.
dodjeljivana. Čini se da se ovakvom inter‑ Obrenović IV. / vrhovni zapovednik vojske / Na predlog Ministra Vojnog blagovoleo je previso‑
pretacijom željelo isaknuti važnost i konti‑ kim ukazom svojim od 2. avgusta 1876, darovati Vam ’Takovski krst na prsima’ ustanovljen
nuitet novoutemeljenog odlikovanja. 1865. u ime priznanja i odlikovanja za osobite zasluge koje ste Knjazu i otečestvu učinili za
Odlikovanja su dodjeljivana u ime vladara vreme rata sa Turcima u 1876. god. / No. 8417 u Avgustu 1876 god. Beograd / Ministar vojni
Milana M. Obrenovića IV., a povelje je pot‑ počasni ađutant Njegove Svetlosti pukovnik Tih. Nikolić / Gospodinu Milojku Lešjaninu pukov‑
pisivao ministar vojni. niku“. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
Povelja za Orden Takovskog križa ‘na prsima‘

kojim je, 6. studenog 1876., odlikovan gene‑
ralštabni potpukovnik Jovan Mišković. Pove‑
lja o odlikovanju izdana je tek 17. ožujka
1877.. Povelja je gotovo identična prethodno
prikazanoj, a razlikuje se po tome što stupanj
odlikovanja nije otisnut na obrazac već je,
kao i tekuća godina, upisan rukom. Povelju
je također potpisao, tada aktualni ministar
vojni pukovnik Sava Grujić. (Zbirka Narodnog
muzeja u Beogradu)
40
Orden Takovskog križa u Srpsko–turskom ratu 1877.–1878.

Nakon prekida neprijateljstava i povlačenja osim razaranja, ostavio i velik broj izbje‑ je također vješto iskoristila srpske poratne
Turske vojske na prijeratne granice, zapo‑ glica, te posebice ranjenika i invalida koje teškoće, uključivši se aktivno u pružanje
čela je konsolidacija stanja u Srbiji, ponaj‑ je trebalo zbrinuti. Većina stranih zema‑ svih vidova pomoći, utirući put budućem
više uz pomoć stranih sila. Težak poraz lja slala je razne oblike pomoći, ponajviše novom velikom tržištu.
donio je otrežnjenje, a ratni gubici nove pro‑ u sanitetskom materijalu i osoblju. Zbog U takvom ozračju izvršena je, Ukazom
bleme, u pravilu, financijske prirode. Vlada izravnog uplitanja u rat sa Srbijom ozbiljno kneza Milana od 19. (31.) siječnja 1877.,
je provodila racionalizaciju na svim poljima, su bili pogoršani odnosi Rusije i Turske, što reorganizacija ’Zakona o odličjima za
smanjujući drastično sve rashode koji nisu je te dvije zemlje dovelo na sam rub rata. vreme rata’. Ovim dopunama Orden Takov‑
bili od presudnog značenja za funkcinira‑ Ta kriza i opća slabost Srbije najviše su skog križa organiziran je u tri razreda, a
nje države. Veći dio vojske demobiliziran je pogodovali interesima Austrougarske kojoj utemeljena je i Zlatna kolajna za hrabrost.
odmah nakon sklapanja primirja, otpušteni je tajnim pregovorima, vođenima u siječ‑ Ordenski razredi Takovskog križa zadržali
su svi strani časnici, a domaći su prebačeni nju i ožujku 1877., priznato pravo da oku‑ su svoje dosadašnje nazive, a pridodan im je
u pričuvu s umanjenim dohotkom. Rat je, pira Bosnu i Hercegovinu. Austrougarska najviši razred, pa je konačno stupnjevanje
Zvijezda Ordena Takovskog križa ’na lenti’,

proizvod radionice Rothe & Neffe, lice i
naličje. Na zvijezdu je apliciran ordenski
znak umedaljonu kojega se nalazi mono‑
gram kneza Mihaila MOIII. Na naličju zvijezde
nalaze se oznake za čistoću srebra te oznaka
FR koja, u ovom slučaju, znači ’frei’, tj. oslo‑
bođeno carine. Većina sačuvanih ordena, pro‑
izvedenih u razdoblju 1977., označena je tom
puncom ili uopće nije označena, što ukazuje
na to da su, kao izvozni proizvod, bili oslo‑
bođeni plaćanja poreza i carinske pristojbe.
Čini se da je takvim olakšicama Austrougar‑
ska vlada pogodovala Srbiji, utirući put budu‑
ćem plodnom tržištu. (Zbirka Siniše Simića)
– TC77 02 R
41
glasilo: “Takovski krst na trobojnoj lenti ponovo nas navodi na zaključak da su sva đivala je, u prvom razdoblju isporuke, sve
preko desnog ramena sa zvezdom, Takov‑ pitanja u vezi s detaljima ordenskih znaka ordenske znake isključivo s monogramon
ski krst sa krunom na trobojnoj pantljici o i ovoga puta rješavana u dogovoru s proi‑ MOIII. Pitanje uporabe oba monograma
vratu i Takovski krst na trougloj trobojnoj zvođačem. Ordene Takovskog križa s mono‑ regulirano je tek ’Pravilnikom o obliku i
pantljici na prsima“ (Ministarstvo vojno, F. gramom kneza Mihaila izrađivale su gotovo nošenju kraljevskih ordena’ od 16. veljače
No 2978, Zbornik zakona i uredaba 1877). sve radionice u većem ili manjem opsegu. 1883. (Zbornik zakona i uredaba, XXX‑
Stupnjevanje i nazivi stupnjeva prema fran‑ Primjerice, radionica Antona Fürsta izra‑ VIII, 462–464). Tada je propisano da ordeni
cuskoj ordenskoj terminologiji uvedeni

su tek donošenjem ’Zakona o odličjima za
nezavisnost i oslobođenje’.
Iako se zakonom ne spominju, temeljite
tipološke izmjene Ordena Takovskog križa
najznačjniji su dio ove reorganizacije.
Projekt Ordena Takovskog križa iz 1865.,
ponovo je aktualiziran, ne samo kao inspi‑
racija. Ordenski znaci ordena ’na lenti’ i
’o vratu’ izrađeni su u potpunosti prema
nactu ordenskog znaka koji je izradio Ana‑
stas Jovanović, a koji tada nije realiziran.
Spomenica iz 1865. postala je orden ’na
prsima’. Uz blagoslov Austrougarske vlade,
izrada ordena povjerena je najboljem beč‑
kom proizvođaču odlikovanja ’Hofjuweli‑
eru’ Christianu Friedrichu Rotheu koji je,
1865., zajedno sa Anastasom Jovanovićem,
pripremao izradu ovog ordena i isporučio
spomenice Takovskog križa. Nedugo zatim
u proizvodnju se uključila, isto tako čuvena,
bečka radionica Vincent Mayer’s Söhne.
Jedna tipološka nelogičnost koja je obilje‑
žila čitavo razdoblje dodjeljivanja Ordena
Takovskog križa sve do njegova ukinuća
navodi nas na mišljenje da je Rothe, već
1865., u velikoj mjeri pripremio izradu
ordenskog znaka ’Velikog križa’ koja je
tada, zbog protesta Turske, obustavljena.
U medaljonima ordena svih razreda izrađe‑
nih nakon reorganizacije u radionici Rothe
& Neffe, nalazi se kneževski monogram
kneza Mihaila Obrenovića MOIII, ubijenog
u atentatu 1868.. Uporaba tog monograma
potpuno je nelogična, to više što ordeni
dodijeljeni 1876. mahom nose monogram
MOIV aktualnog vladara kneza Milana Obre‑
novića. Smatramo da je do takve pogreške,
koja je zakonski regulirana znatno kasnije,
došlo upravo zbog toga što je Rothe imao
pripremljen dio alata ili detaljne radioničke
nacrte, usuglašene sa stanjem iz 1865.. Da
su tome majstoru bili upućeni novi nacrti,
oni bi sasvim sigurno bili usklađeni s aktu‑
alnim stanjem i nosili bi monogram kneza
Milana Obrenovića. Da je pak postojala
namjera da se izrade ordeni sa monogra‑
mom kneza Mihaila, to bi svakako bilo spo‑ Mitropolit Mihailo, u odeždi s odlikovanjima. Za života je primio niz visokih odlikovanja, među
menuto u dopuni zakonskog teksta. kojima se, uz spomenuti Orden Takovskog križa ’na lenti’, ističu svi drugi srpski kraljevski
Štoviše, nedorečenost čitave dopune Zakona ordeni i brojna strana odlikovanja.
42
Orden Takovskog križa ’o vratu’, proizvod radionice Rothe & Neffe, lice i naličje. Ordenski znak sličan je znaku s prethodno prikazane zvijezde,
no bez emajla na kruni, palminim grančicama i medaljonu na naličju. Kruna u nadvišenju oblikom odstupa od uobičajene proizvodnje ove
radionice. Čini se da je na samom početku izrade Rothe koristio kalup za izradu vrlo slične krune sa crnogorskog Ordena Danila I.. Ovaj
ordenski znak u medaljonu na licu također ima apliciran monogram MOIII. Na karičici za provlačenje vrpce nalazi se oznaka za čistoću sre‑
bra i oznaka ’FR’, oslobađanje od carine. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju na poklopcu koje se nalazi grb kuće Obrenovića. Na
unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. – TC Type 77 – 3 R
Detalji kruna s prethodno opisanog Ordena Takovskog križa

’o vratu’ i Ordena Danila I. proizvedenih u radionici Rothe &
Neffe. Usporedbom je vidljivo da su obje krune izrađene istim
alatom, uz određene razlike u završnoj doradi.
43
tadašnjeg V. i III. stupnja nose monogram isporučivala sve ordenske znake sa oba Istim je pravilnikom nositeljima do tada
MOIII, kao uspomenu na kneza Mihaila, a monograma, ne pridržavajući se navedenog dodijeljenih ordena Takovskog križa pri‑
ostali stupnjevi monogram MOIV, kneževski pravila. Uredbom od 16. veljače također je znato pravo da svoja stara odlikovanja
monogram utemeljitelja ordena tadašnjeg propisano da se riječ ’otačastvo’ zamijeni zamijene novima, istog razreda. Time je, na
kralja Milana Obrenovića. Ta odredba bila riječju ’otečestvo’. Međutim, uvidom u razne neki način, degradiran rang i status njiho‑
je samo formalno pokriće za ovu tipološku varijante ordena Takovskog križa uočljive vih dosadašnjih ordena jer je razred Velikog
nelogičnost, jer njena primjena u praksi su mnoge greške u ordenskom geslu, kao križa na lenti smatran novoutemeljenim
nije zaživjela. Analizom sačuvanih primje‑ što je pogrešno ispisivanje riječi, uporaba odlikovanjem, a da nikome nije priznato
raka možemo uočiti da je većina majstora latiničnih slova, itd.. pravo na njegovo nošenje. Mitropolit srpski

Orden Takovskog križa ’o vratu’, proizvod radionice Vincent Mayer’s Söhne, General Đuro Horvatović, fotografija iz 1877.. General Hor‑
lice i naličje. Ordenski znak pripada početnom razdoblju izrade ove radionice. vatović ističe sva ratna odlikovanja prema odredbama
Karika za provlačenje vrpce neobičnog je oblika, okrugla poput prstena, što je dopune Zakona iz siječnja 1877.. Uz orden Takovskog križa
karakteristično za prvu seriju ordena ’o vratu’ iz ove radionice. U medaljonu ’o vratu’ i ’na prsima’, Horvatović ističe i tada utemeljenu
na licu ordenskog znaka nalazi se monogram MOIII. Ordenski znak nema Zlatnu medalju za hrabrost.
nikakvih oznaka. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – TC Type 77 – 3 M
Detalj alke za provlačenje vrpce. Alka je naglašeno prstenastog oblika, što

je karakteristično za prvu seriju ordena Takovskog križa ’o vratu’ izrađenih u
radionici Vincent Mayer’s Söhne.’
44
Orden Takovskog križa ’o vratu’, lice i naličje. ’Veliki’ model, proizvod nepoznate radionice koja je izradila prvi model Medalje za revnosnu
službu u ratu za žene 1877.–1878.. Odlikovanje nema nikakvih oznaka, a usporedbom detalja odstupa od standarda proizvodnje svih pozna‑
tih radionica. Ovi su ordeni izrađivani tijekom i netom nakon završetka Srpsko–turskog rata 1877.–1878., isključivo u stupnju komandera
(ordeni ’o vratu’ ili III. stupnja). Znatan dio ovih ordena dorađen je dodavanjem mačeva nakon donošenja Zakona o Ordenu Takovskog križa s
mačevima. Orden je smješten u autentičnu smeđu kutiju na poklopcu koje je otisnut grb Kneževine Srbije. U vrlo sličnoj kutiji, sa identičnim
otiskom grba, nalazi se Medalja za revnosnu službu u ratu za žene 1877.–1878. iz zbirke Narodnog muzeja u Užicu, prikazana na str… (Zbirka
Narodnog muzeja u Beogradu) – TC Type 77 – 3
Detalj krune s prethodno prikazanog Ordena Takovskog križa i Medalje za revnosnu službu za žene 1877.–1878.. Usporedbom je vidljivo da
se radi o istom stilu izrade. Karakterističan detalj srebrom obrubljenog ’hermelinskog repića’ nedvojbeno ukazuje na to da su oba odlikovanja
proizvod iste radionice.
45
Mihailo prva je osoba odlikovana Ordenom Takov‑

skog križa na lenti. Odlukom kneza Milana, Mitro‑
politu su 17. (31.) svibnja 1877. uz povelju uručeni
i ordenski znaci odlikovanja. Knez Milan popratio
je odlikovanje osobnim pismom u kojem zahvaljuje
Mitopolitu na zaslugama koje je ostvario kao pred‑
sjednik Društva srpskog Crvenog križa, organizira‑
jući pomoć za ranjene i izbjegle tijekom rata 1876..
Za zasluge u Srpsko–turskom ratu 1876. odlikovana
je grupa ruskih časnika, političara i svećenika koji su
sudjelovali u radu Sveslavenskog komiteta, o čemu
svjedoči sačuvani “Spisak lic polučivših ot Ser‑
bskago Praviteljstva Knjažeskij orden “Takovo“ I,
II i III. stepenej 1876/7 god.“. Iz tog spiska vidljivo je
da je ordenom ’na lenti’ odlikovana 21 osoba, orde‑
nom ’o vratu’ 53, a ordenom ’na prsima’ 59 osoba
(Arhiv SRS. PO – 29 / 78). Također su retrogradno
odlikovani pripadnici dragovoljačkih jedinica i stra‑
noga sanitetskog osoblja. Određeni broj ordena dodi‑
jeljen je pripadnicima Crnogorske vojske.
Orden Takovskog križa ’o vratu’. I u ovom se slučaju radi o ’Velikom’ modelu. Orde‑
nom je 5. siječnja 1878. odlikovan major Mihailo Srećković (Srpske novine, br 24.
1. II 1878). Na ordenski znak naknadno su dodani mačevi. (Zbirka vojnog muzeja
u Beogradu)
Ađutant Jevrem Velimirović u odori s odlikovanjima.

Velimirović ističe odlikovanja stečena tijekom srp‑
sko–turskih ratova među kojima je Orden Takovskog
križa ‘O vratu’ ili III. stupnja, tzv. ‘Veliki’ model. (Zbirka Orden Takovskog križa ’na prsima’ ili V. stupnja, lice i naličje proizvod radionice
Nebojše Mitrovića) Rothe & Neffe iz najranijeg razdoblja izrade. – TC Type 77 – 4 R
46
Nakon razdoblja zategnutih odnosa Rusija oslabljena, tim je mjerama svedena ispod koća. 12. (24.) prosinca oslobođena je Bela
je, 12. (26.) travnja 1877., objavila rat Tur‑ realnih mogućnosti. Ruska procjena turske Palanka, a nedugo zatim, 16. (28.) prosinca,
skoj. Rusiji se odmah priključila Rumunj‑ vojne moći također se pokazala pogrešnom, zauzet je Pirot. Pravci prema Nišu, najvaž‑
ska, a Crna je Gora, 17. travnja (1. svibnja), što je rezultiralo znatno sporijim napredo‑ nijem uporištu Turske vojske, time su bili
nastavila rat koji službeno nije niti preki‑ vanjem Ruske vojske i slamanjem turskog otvoreni, a sam Niš našao se u okruženju
dala. Rusko je zapovjedništvo s pravom oče‑ otpora. Stav Srbije razbjesnio je Ruse, pa je Srpske vojske. Nakon višednevne opsade
kivalo da će se savezu priključiti i Srbija. car, na početku srpnja, srpskoj Vladi poslao Turci su, 27. prosinca 1877. (10. siječnja
Međutim, Srpska je vlada uvjetovala stu‑ sljedeću poruku: “ako Srbija ne pređe 1878.), predali grad. U međuvremenu je
panje u rat, poslavši zahtjev za pomoć od granicu u roku od dvanaest dana, ona Turska vojska pretrpila teške poraze na
nekoliko milijuna rubalja, te dodatnih mili‑ je izgubljena i njena narodna budućnost bugarskom bojištu te nije mogla više zadr‑
jun rubalja za svaki mjesec rata. Takav je je kompromitovana. Da, ako ona ostane žati prodor ruskih i rumunjskih jedinica
stav Srbije protumačen kao čista špekula‑ i dalje u neradnji, ja ću joj oduzeti svoju na područje Balkana. Time je njena vojna
cija, no to nije bilo sasvim točno. Razaranja protekciju za svagda“. Unatoč takvom moć u potpunosti slomljena pa je, nakon
i gubici nanijeti Srbiji tijekom prvog rata stavu Rusije natezanje oko ulaska Srbije oslobođenja Vranja, 17. (30.) siječnja, sklo‑
ostavili su dubok trag. Romantičarske naci‑ u rat nastavilo se i dalje, sve do studenoga pljeno primirje u Jedrenama. Rat je završen
onalne ideje zamijenio je oprez, a odušev‑ 1877.. Tim pregovorima, koji su više naliko‑ 21. veljače (3. ožujka) 1878. potpisivanjem
ljenje i ratni zanos, brižljivo odmjeravanje vali ružnom cjenjkanju, Vlada Srbije uspjela mira u San Stefanu.
i procjene svakoga mogućeg vojnog anga‑ je osigurati znatna sredstva, pa je, nakon Sanstefanskim ugovorom Rusija se osvetila
žmana. Nerealnim financijskim zahtjevima ruskih pobjeda u Šipki i kod Plevne, 1. (14.) Srbiji zbog njene kolebljive politike i oklije‑
Srbija je odgađala ulazak u rat, čekajući prosinca, objavila rat Turskoj. vanja oko ulaska u rat. Ruska diplomacija
značajnije ruske vojne uspjehe i strahujući Vojne operacije počele su 2. (15) prosinca svim je svojim snagama potpomagala konso‑
od novog poraza. Još jedan ratni neuspjeh u prodorom Moravskog korpusa prema Kur‑ lidaciju Bugarske na štetu srpskih interesa.
tome bi trenutku doveo u pitanje opstojnost šumliji. Srpska vojska započela je pokrete Razloga takvom djelovanju bilo je više, ne
same srpske države. Racionalizacije prove‑ jedinica prema Nišu, Vranju i Pirotu. Tur‑ samo zbog ljutnje na srpsko odgađanje ula‑
dene tijekom zime odrazile su se na stanje u ska vojna moć bila je znatno oslabljena, pa ska u rat. Glavni uzrok ruskom okretanju
vojsci, a borbena spremnost koja je, ionako je napredovanje izvedeno bez većih poteš‑ leđa Srbiji bila je činjenica da je ona sve više
General Mihail Gligorijevič Černjajev, foto‑

grafija iz 1877.. Ordenski znak Ordena
Takovskog križa ’o vratu’ kojim je Černja‑
jev odlikovan u kolovozu 1876. zamijenjen
je novim, prema odredbi Zakona iz siječnja
1877.. Uz ovo odlikovanje Černjajev ističe
Transport srpskih ranjenika, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana. (Zbirka Vojnog Orden Takovskog križa ’na prsima’ i Zlatnu
muzeja u Beogradu) medalju za hrabrost.
47
potpadala pod utjecaj Austrougarske koja se

munjevito uvlačila u sve pore njenoga poli‑
tičkog i gospodarskog života. Štiteći interese
Bugarske, Rusija je štitila rezultate svojih
ratnih pobjeda. Kako je stav Rusije bio da je
potvrda nezavisnosti dovoljno postignuće za
srpski vojni angažman, a od Srbije je zatra‑
ženo da Bugarskoj preda Pirot i Vranje, pa
čak i Niš. Ruske ideje o autonomiji Bosne i
Hercegovine ponovo su aktualizirane. San‑
stefanski ugovor izazvao je mnoge proteste,
poglavito Britanije i Austrougarske, pa su
njegove odredbe revidirane na Berlinskom
kongresu iste godine.
Tijekom i nakon Srpsko–turskog rata 1877.–
1878, dodijeljeno je oko 300 ordena Takov‑
skog križa. Orden Takovskog križa ’na lenti’
dodijeljen je dva puta, za vojne uspjehe pri‑
godom oslobađanja Niša. Najvišim stupnjem
ovog ordena odlikovani su, 1. (13) siječnja
1878., generali Kosta Protić, načelnik Štaba
Vrhovne komnade i Jovan Belimarković,
zapovjednik Šumadijskog korpusa.
General Franjo Zah, u odori s odlikovanjima. Povelja za Orden Takovskog križa ’o vratu’ kojim je, 1. siječnja 1878., odlikovan
Franjo Zah bio je po nacionalnosti čeh, podri‑ generalštabni pukovnik Milojko Lešjanin. Povelja je drugačijeg, nešto manje deko‑
jetlom iz Moravske, a u prvom Srpsko–tur‑ rativnog izgleda od povelja iz rata 1876.–1877.. Titula kneza Milana ostala je
skom ratu obnašao je dužnost zapovjednika nepromijenjena, a tekst povelje glasi: “Previsokim ukazom Svojim od 1. januara
Ibarske vojske. Pored drugih odlikovanja, 1878 blagovoleo je gosp. Milojka Lašjanina đeneralštabskog pukovnika odlikovati
Zah ističe Orden Takovskog križa ‘o vratu’ Takovskim krstom o vratu Za osobite zasluge stečene u ratu za narodno oslo‑
iz 1877.. Tipološkom usporedbom može bođenje i nezavisnost Srpske države 1877/8. godine što mu se ovim dekretom
se sa priličnom sigurnošću zaključiti da se potrvđuje. 1. januara 1878. god.“ Na ovom se tipu obrasca Takovski križ iz 1865.
radi o primjerku iz radionice Vincent Mayer’s više ne spominje. Povelju je potpisao pukovnik Sava Grujić (Zbirka Nebojše Mitro‑
Söhne. vića).
48
(Zbirka Ljubomira Stevovića)

General Jovan Belimarković u odori s odlikovanjima, među
kojim ističe lentu i zvijezdu Ordena Takovskog križa.
Povelja za Orden Takovskog križa I. stupnja kojim je odlikovan general Belimar‑ Minijatura ordenske zvijezde I. stupnja, lice i naličje.
ković. Povelja je identična onoj kojom je odlikovan Milojko Lešjanin, a tekst pove‑ Minijaturna ordenska zvijezda na koju je apliciran zlatni
lje glasi: ‘Previsokim ukazom Svojim od 1. januara 1878 blagovoleo je gosp. ordenski znak. Minijatura je oštećena, nedostaje Andrijin
Jovana Beli‑Markovića đenerala odlikovati Takovskim krstom s lentom Za oso‑ križ na ordenskom znaku. Iz ostavštine generala Jovana
bite zasluge stečene u ratu za narodno oslobođenje i nezavisnost Srpske države Belimarkovića. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
1877/8 godine što mu se ovim dekretom potrvđuje. 1. januara 1878. god.‘. Pove‑
lju je potpisao ministar vojni pukovnik Sava Grujić. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
49
Naličje ordenske zvijezde I. stupnja iz prikazanog kompleta.

Prikaz nije u mjerilu. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
– TC Type 77 – 2 M
Orden Takovskog križa na lenti kojim je, 1. (13.) siječnja

1878., odlikovan general Jovan Belimarković, komplet. Iako
nema nikakvih oznaka, Orden je nedvojbeno proizvod radi‑
onice Vincent Mayer’s Söhne. Ordenska zvijezda odstupa
od uobičajenog stila proizvodnje bečkih majstora te više
nalikuje na zvijezde talijanskih ordena. Radionica Vincent
Mayer’s Söhne jedina je izrađivala ovakav model ordenske
zvijezde, koji je odstupao od cijelokupne proizvodnje svih
drugih radionica. Na ordenske znake apliciran je monogram
MOIV kneza Milana Obrenovića. (Zbirka Vojnog muzeja u
Beogradu) – TC Type 77 – 1 M, TC Type 77 – 2 M
50
Orden Takovskog križa u razdoblju Kneževine Srbije, 1878.–1882.

Nakon završetka ratnih operacija i potpisi‑ Francuski nazivi stupnjeva u praksi nisu skog križa prema osobnom mišljenju ili na
vanja Jedrenskog mira, Orden Takovskog korišteni, već su oznake stupnjeva iskazi‑ prijedlog ministara i viših vojnih zapovjed‑
križa ponovo je reorganiziran. U Nišu je, vane brojkama, što je vidljivo na poveljama nika. Ako je predlagatelj bio ministar vojni,
15. (27) veljače 1878., obznanjen ’Zakon i pojedinim kutijama u kojima su dodijelji‑ orden je dodjeljivan “za zasluge stečene na
o odličjima za nezavisnost i oslobođenje’ vani ordenski znaci. bojnom polju i u vojsci“, a ako je predlaga‑
(Zbornik zakona i uredaba, XXXII, Beograd, Knez Milan Obrenović postao je poglavar telj bio koji drugi nadležni ministar, orden je
1878). Osim reorganizacije Ordena Takov‑ ordena i kao takav isticao Orden Takovskog dodijeljivan “za zasluge stečene za nezavi‑
skog križa, ovim su Zakonom potvrđene križa I. stupnja. Odredbama zakona pro‑ snost i oslobođenje“. Građanskim osobama
Zlatna i Srebrna medalja za hrabrost i osno‑ pisano je da knez dodjeljuje Orden Takov‑ koje su stekle Orden Takovskog križa iskazi‑
vane Zlatna i Srebrna medalja za revnosnu
(Zbirka Muzeja grada Beograda)

službu u ratu te Spomenica rata za oslobo‑
đenje i nezavisnost.
Orden Takovskog križa temeljito je reorga‑
niziran i proširen za još dva stupnja. Odli‑
kovanje, do tada zvano Takovski križ, prvi je
puta službeno nazvano ordenom. Uvedena
je i francuska terminologija pa su stupnjevi
ordena nakon reorganizacije nazvani slije‑
dećim nazivima:
1. stupanj – Veliki križ (Grand Croix) u
potpunosti je istovjetan ranijem razredu
Ordena Takovskog križa ’na lenti’, a sastoji
se od ordenskog znaka na lenti i ordenske
zvijezde promjera 90 mm. Lenta je širine
105 mm, crvene boje sa 6 mm plavim i bije‑
lim rubnim prugama, a završava mašnom sa
apliciranom rozetom promjera 65 mm.
2. stupanj – Veliki oficir (Grand Officier)
sastoji se od ordenskog znaka kao kod Veli‑
kog križa koji se nosi oko vrata na lentici
širine 40 mm i ordenske zvijezde promjera
80 mm. Širina lentice u praksi je bila 53
mm, što je potvrđeno ’Pravilnikom o obliku
i nošenju kraljevskih ordena’ iz 1883.
godine.
3. stupanj – Komanderski križ (commandeur)
istovjetan je ranijem razredu Ordena Takov‑
skog križa “o vratu“, a sastoji se od ordenskog
znaka kao kod prva dva stupnja koji se nosi
oko vrata na lentici širine 40 mm.
4. stupanj – Oficirski križ (Officier) manjih
je dimenzija od ordenskih znaka I.–III. stup‑
nja i nešto drugačijeg izgleda. Za razliku od
ordenskih znaka viših stupnjeva na kojima
palmine grančice obujmljuju čitav križ, na
ordenu IV. stupnja palmin je vijenac polo‑
žen na križ i obujmljuje središnji medaljon.
Orden je istican na vrpci širine 40 mm, slo‑
ženoj u trokut.
5. stupanj – Viteški križ (Chevalier) u
potpunosti je istovjetan ranijem razredu General Milojko Lešjanin (1830.–1896.), u paradnoj odori s odlikovanjima. General Lešjanin
ordena ’na prsima’. Ordenski znak promjera na slici ističe zvijezdu Ordena Takovskog križa II. stupnja kojim je odlikovan 10. (23) svibnja
je 35 mm, bez krune u nadvišenju i emajla. 1878., nakon reorganizacije ordena. Na generalovim grudima istaknuta je ordenska niska
Istican je na vrpci širine 40 mm, složenoj u na kojoj su vidljive Zlatna medalja za hrabrost, Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu, te
trokut. spomenice rata za nezavisnost i rata sa Bugarskom.
51
vane su, prema odredbi Zakona, vojne poča‑ ta odredba danas su dragocjeni, jer pomoću slučajevima knez je “za shodno našao da
sti, ovisno o tome kojim su stupnjem ordena njih možemo odrediti cijenu izrade pojedi‑ odličje sprovede visočajnim pismom“ i
bili odlikovani. nog stupnja ordena. Za I. stupanj propisana tim je činom mogao odlikovanu osobu oslo‑
Zbog stanja u državnim finacijama sve su je pristojba od 15 dukata, za II. stupanj boditi plaćanja pristojbe, tj. uručiti znake
odlikovane osobe plaćale ordenske znake – 10, za III. stupanj – 6, za IV. stupanj 4, te ordena o trošku države.
same. Građanima Srbije propisane su za V stupanj – 1 dukat. Strancima su uru‑ U razdoblju Kneževine Srbije ordene Takov‑
ordenske pristojbe koje su naplaćivane pri‑ čivane povelje odlikovanja uz naputak da skog križa nastavile su proizvoditi bečke
godom dodjele povelja. Podaci koje sadrži ordenske znake nabave sami. U iznimnim radionice Rothe & Neffe i Vincent Mayer’s
Povelja za Orden Takovskog križa II. stupnja kojim je, 10. svibnja. Povelja za Orden Takovskog križa II. stupnja kojim je, 20. studenoga.
1878., odlikovan general Milojko Lešjanin. Povelja je identična povelji 1878., odlikovan ‘generalštabni potpukovnik Jovan Mišković, bivši
za orden generala Belimarkovića, osim što je stupanj ordena označen načelnik operativnog odelenja vrhovne komande’. Stupanj odlikova‑
brojkom. (Zbirka Nebojše Mitrovića) nja nije označen brojem, kao na prethodnoj povelji, već je pisan rije‑
čima. Ukaz je potpisao ministar vojni potpukovnik Jovan Mišković (!).
52
Söhne, a od 1880. u proizvodnju se uključila novoo‑

snovana radionica Antona Fürsta, također iz Beča. I
tijekom ovog razdoblja pojavljuju se primjerci ordena
III. stupnja, ranije opisanog ’Velikog’ modela, te ordeni
IV. i V. stupnja izrađeni u zasad nepoznatoj radionici.
Velik dio ordena dodijeljenih u ovom razdoblju bio je
kompletiran vrpcama koje su bile osnovne nijanse lju‑
bičaste boje, umjesto crvene, s plavim i bijelim rubnim
prugama. Čini se da se većina majstora, osim radionice
Rothe & Neffe, opskrbljivala vrpcama kod istog proi‑
zvođača koji je isporučivao vrpce specifičnih boja, a
koje odstupaju od uobičajene prakse.
Povelja za Orden Takovskog križa I. stupnja kojim je, 1. (13) srpnja 1881., za
zasluge u Srpsko–turskom ratu 1877.–1878., odlikovan ruski general Petar Seme‑
novič Vanovski. Likovno rješenje obrasca povelje drugačije je od ranije prikazanih,
a tekst povelje glasi: ‘…želeči dati dokaz Svog visokog blagovolenja Đeneral‑Ađu‑
tantu, Đeneral‑Lajtnantu Petru Semeonoviču Vanovskomu blagovoleo je previsokim
ukazom Svojim od 20. Juna 188.1 odlikovati ga Takovskim krstom Prvog I. stepena,
što mu se ovim potvđuje…’. Odlikovanje je dodijeljeno za zasluge u srpsko–turskim
ratovima, a, prema propisu, povelju je trebao potpisati ministar vanjskih poslova,
što je i otisnuto na obrascu. Povelju je potpisao ‘zastupnik Ministra Inostranih dela
/ predsednik Ministarskog saveta / Ministar Pravde‘. (Zbirka Roberta Egerića)
General Ranko Alimpić u paradnoj odori s odlikovanjima.

Pored drugih odlikovanja general ističe Orden Takovskog
križa II. stupnja.
53
Rothe & Neffe

Ordenski znaci iz radionice Rothe & Neffe u ovom su
razdoblju zadržali iste tipološke značajke, a širenje
proizvodnje rezultiralo je daljnjim poboljšavanjem
njihove kvalitete. Na zahtjev Dvora započela je pro
izvodnja ordena s apliciranim monogramom aktualnog
kneza Milana Obrenovića, pa se u tom razdoblju pojav‑
ljuju ordenski znaci sa oba monograma. Ordeni Takov‑
skog križa iz radionice Rothe & Neffe isporučivani su u
kutijama crvene boje na poklopcu kojih je zlatotiskom
otisnut grb kuće Obrenovića, identičan grbu s kutija
za spomenice iz 1865.. Na unutarnjoj strani poklopca
nalazi se logo radionice Rothe & Neffe.
Naličje zvijezde iz prikazanog kompleta. Prikazana zvi‑

jezda nije u mjerilu. – TC Type78 – 2 R
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet iz ranog raz‑

doblja dodjele. Identični ordenski znaci dodijeljeni su,
u ožujku 1879., crnogorskom knezu Nikoli Petroviću
i danas su dio zbirke Muzeja kralja Nikole na Cetinju
(Kapičić–Vujačić, Strana odlikovanja u Crnoj Gori, str.
472) – TC Type78 – 1 R
54
Orden Takovskog križa II. stupnja, zvijezda, lice i naličje. Ordenska zvijezda izrađena je kao i zvijezda I. stupnja iz ove radionice prikazana na
prethodnoj stranici. U središnjem medaljonu na licu apliciranoga ordenskog znaka nalazi se monogram MOIII. (Zbirka dr. Milana Stojanovića).
– TC Type78 – 4 R
Orden Takovskog križa II. stupnja, zvijezda, lice i naličje. Varijanta ordenske zvijezde za koju je osnova izra‑ Kutija za Orden Takov‑
đena kalupom kojim su izrađivane ordenske zvijezde Ordena Leopolda i Ordena Željezne krune iz ranog razdo‑ skog križa II. stupnja iz
blja izrade radionice Rothe & Neffe. U medaljonu se nalazi monogram MOIV. (Zbirka dr. Milana Stojanovića). radionice Rothe & Neffe
– TC Type78 – 4 R iz razdoblja Kneževine
Srbije. (Zbirka dr. Milana
Stojanovića)
55
Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak iz prvog razdoblja izrade. Na karičici se nalaze oznake čistoće srebra i radionice
Rothe & Neffe. Dekorativna alka za provlačenje vrpce izrađena je po uzoru na alku sa crnogorskog Ordena Danila iz iste radionice. U meda‑
ljonu se nalazi Monogram MOIV. Orden je smješten u autentičnu kutiju na poklopcu koje se nalazi grb kuće Obrenovića. – TC Type78 – 5 R
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Vari‑

janta ordenskog znaka na koju je aplicirana kruna s
ordenskog znaka I.–III. stupnja, izrađena kalupom za
izradu vrlo slične krune crnogorskog Ordena Danila
istog proizvođača. Vijenac koji obujmljuje medaljon na
licu ordenskog znaka i medaljon na naličju nisu emajli‑
rani. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – TC Type78 – 6 R
56
Vincent Mayer’s Söhne postala je preskupa, pa je ta radionica preki‑ se najvišom kvalitetom izrade, prepoznat‑
nula suradnju sa Srbijom, i nije se uključila ljive za jednu od najcjenjenijih bečkih radi‑
Radionica Vincent Mayer’s Söhne izrađi‑ u proizvodnju novoutemeljenih kraljevskih onica toga vremena. Vincent Mayer’s Söhne
vala je odlikovanja u razdoblju Kneževine ordena nakon proglašenja Kraljevine. Ipak, isporučivali su ordenske znake prepoznat‑
Srbije, a većina ordena Takovskog križa tih pojedine su primjerke Ordena Takovskog ljivih detalja, a posebno su zanimljive neo‑
majstora dodijeljena je za zasluge ostvarene križa izradili ovi majstori i tijekom razdo‑ bične ordenske zvijezde, oblika atipičnog za
u srpsko–turskim ratovima. Uključivanjem blja Kraljevine, najvjerojatnije za potrebe bečku proizvodnju. Osnova zvijezdi izrađi‑
manje poznatih radionica u proizvodnju odlikovanih stranih osoba koje su svoja vana je po uzoru na talijansku školu izrade,
odlikovanja Srbije, proizvodnja ’Hof und odlikovanja nabavile direktno u toj radio‑ sa posebno obrubljenim, brilijantiniranim
Kammer’ juvelira Vincent Mayer’s Söhne nici. Ordenski znaci tih majstora odlikuju zrakama na krakovima zvijezde.
Orden Takovskog križa I. stupnja, zvijezda, lice i naličje. Ordenska

zvijezda sličnih detalja izrade kao i ona dodijeljena generalu Beli‑
markoviću. Zvijezda nema nikakvih oznaka, u središnjem se meda‑
ljonu nalazi monogram MOIV. Odlikovanje je smješteno u tipsku
kutiju, bez ikakvih oznaka, na poklopcu koje je otisnut grb kuće
Obrenovića. Čini se da je zvijezda kupljena direktno od proizvođača
za potrebe nositelja, vjerojatno kao zamjenski primjerak. Uobiča‑
jeno je bilo da proizvođači zasebno kupljene ordenske zvijezde
isporučuju u tipskim kutijama osmerokutnog oblika na koje su,
prema potrebi otiskivani nazivi odlikovanja i sl. (Zbirka Narodnog
muzeja u Beogradu) – TC Type78 – 2 M
Kutija za zvijezdu Ordena Takov‑

skog križa I. stupnja.
57
U bečkom Muzeju vojne povijesti (Heeresgeschichtliches

museum Wien) čuvaju se ordenski znaci Ordena Takovskog
križa na lenti ili I. stupnja kojim je odlikovan austriougarski
car Franjo Josip I. Datum dodjele nije poznat. Ordenske znake
izradila je radionica Vincent Mayer’s Sohne. Ordenski znak
pripada najranijem razdoblju proizvodnje i odgovara Ordenu
Takovskog križa ‘o vratu’. Ordenska zvijezda nešto je druga‑
čija od prethodne od koje se razlikuje u detaljima završne
dorade i načinu montaže dijelova. Osnova zvijezde izrađena
je drugim kalupom. Na naličju zvijezde nalaze se oznake Beč‑
koga kontrolnog ureda i čistoće srebra te dekorativni logotip
radionice Vincent Mayer’s Sohne. Materijal od kojega je izra‑
đena lenta osovne je ljubičaste boje, što je karakteristično
za početno razdoblje dodjele tog ordena. Ukrasna rozeta slo‑
žena je po uzoru na rozete s lenti crnogorskog Ordena Danila
kojeg je, u tom razdoblju, također proizvodila ta radionica.
Komplet je smješten u posebno izrađenu kutiju presvučenu
plišem tamne bordo boje. Na poklopcu kutije ispisan je naziv
ordena ‘Serbischer Takowa Orden’, što je pogrešno. Možemo
pretpostaviti da se radi o grešci jer je na kutiji istog proizvo‑
đača, prikazanoj na str.. , naziv ordena ‘Serbischer Takovo
Orden’ ispisan pravilno. Možda je najneobičniji detalj ovoga
kompleta to što ordenski znaci nose drugačiji monogram. Na
ordenski je znak apliciran monogram kneza Mihaila, a na zvi‑
jezdu kneza Milana Obrenovića.
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet u kutiji. Odlikovanje

je pripadalo austrougarskom caru Franji Josipu I. (Zbirka Muzeja
vojne povijesti u Beču)
58
Detalj i naličje ordenske zvijezde Orden Takovskog križa I. stupnja iz

prikazanog kompleta (Zbirka Muzeja vojne povijesti u Beču)
Dio stranih odlikovanja kojima je odlikovan austougarski car Franjo Josip I. Odlikovanja su Austrougarski car Franjo Josip I.
izložena u stalnom postavu Muzeja vojne povijesti u Beču, a među drugima je izložen i Orden
Takovskog križa I. stupnja.
59
Orden Takovskog križa II. stupnja, zvijezda, lice i naličje. Ordenska zvijezda s obrubljenim zracima. Aplicirani ordenski znak atipičan
je za proizvodnju radionice Vincent Mayer’s Söhne, posebice središnji medaljon u središtu kojega se nalazi monogram MOIV. Tekst na
plavoj traci ispisan je nepravilno, slovima neobičnog oblika, a aplicirani monogram također uvelike odstupa od standarda ove radio‑
nice. Unatoč navedenim odstupanjima radi se o autentičnom primjerku, o čemu svjedoče oznake i logo radionice apliciran u središtu
naličja zvijezde. (Zbirka Homen) – TC Type78 – 4 M
Minijatura ordena Takovskog križa IV. stup‑

nja, lice i naličje. Minijaturni ordenski znak
izrađen je od zlata. U središnjem medaljonu
nalazi se monogram MOIII. (Zbirka Zvonka
Markovića)
60
Orden Takovskog križa II. stupnja, komplet. Ordenski

znak pripada najranijem razdoblju proizvodnje i odgo‑
vara Ordenu Takovskog križa ’o vratu’. Kraci zvijezde
su brilijantinirani, što odstupa od proizvodnje radionice
Vincent Mayer’s Söhne u tom razdoblju. Zvijezda nema
nikakvih oznaka. U središnjem medaljonu nalazi se
monogram MOIII. Na slici gore prikazano je naličje zvi‑
jezde. (Zbirka Zvonka Markovića) – TC Type78 – 4 M
61
Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i naličje. Tipičan ordenski znak za razdoblje Kneževine. Na karičici se nalaze oznake čistoće srebra i
oznaka radionice VM. U središnjem medaljonu nalazi se monogram MOIV. Odlikovanje je smješteno u tamno smeđu kutiji na poklopcu koje
se nalazi natpis ’Serbischer / Takovo orden / Commandeur’. Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Vincent Mayer’s Söhne.
(Zbirka Zvonka Markovića) – TC Type78 – 5 M
Poklopac kutije Ordena Takovskog

križa III. stupnja što je prikazan na gor‑
njoj slici. (Zbirka Zvonka Markovića)
Orden Takovskog križa III. stupnja,

kutija iz razdoblja Kneževine Srbije.
Na poklopcu je zlatotiskom otisnut grb
Kneževine Srbije. Na unutarnjoj strani
poklopca nalazi se logo radionice Vin‑
cent Mayer’s Söhne. (Zbirka Zvonka
Markovića)
62
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Orden‑

ski znak karakterističan je za razdoblje Kneževine. Na
karičici se nalaze oznake čistoće srebra i oznaka radio‑
nice VM. U središnjem medaljonu nalazi se monogram
MOIII. – TC Type78 – 6 M
Orden Takovskog križa IV. stupnja. Ordenski znak je iz razdoblja Kraljevine, a razlikuje se, u odnosu
na ranije prikazani orden IV. stupnja, u neznatnim detaljima. U središnjem medaljonu nalazi se mono‑
gram MOIV. Odlikovanje je smješteno u crvenu kutiju na poklopcu koje se nalazi grb Kraljevine Srbije.
Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Vincent Mayer’s Söhne. (Zbirka dr. Milana Sto‑
janovića) – TC Type82 – 6 M
63
Orden Takovskog križa I. stupnja, zvijezda, lice i naličje. Luksuzno izrađena ordenska zvijezda iz razdoblja Kraljevine Srbije. Ordenski znak
apliciran na zvijezdu izrađen je od zlata. U medaljonu se nalazi monogram MOIV. Na naličju se nalaze oznake radionice i čistoće metala, te
logo radionice Vincent Mayer’s Söhne apliciran u središtu naličja zvijezde. – TC Type82 – 2 M
Neobičan detalj s prethodno prikazane zvi‑

jezde. Mašna kojom su spojene palmine
grančice ukrašena je crvenim emajlom, a
takav je detalj vidljiv samo na idejnom nacrtu
ordenskog znaka iz 1865..
64
Anton Fürst, prvi model

Radionica Antona Fürsta preuzela je
poslove izrade odlikovanja Srbije odmah
nakon utemeljenja 1880.. Među odlikova‑
njima koja su izrađivana u ovoj radionici,
ordeni Takovskog križa svakako su najza‑
stupljeniji. Gledano tipološki, izradu toga
ordena u radionici Fürst možemo podije‑
liti na dva razdoblja u kojima se proizve‑
deni ordenski znaci gotovo u potpunosti
razlikuju. Tipološkom analizom ordenskih
znaka stječe se dojam da ova radionica niti
u jednom razdoblju proizvodnje nije dje‑
lovala samostalno. Ordeni iz prvog razdo‑
blja, koje možemo odrediti od utemeljenja
radionice pa, najkasnije, do 1891., nose sve
značajke ordenskih znaka iz radionice Vin‑
cent Mayer’s Söhne. U drugom razdoblju,
koje načelno možemo odrediti od 1891. do
1904. kada je orden ukinut, ordenski znaci
nose sve značajke proizvodnje radionice
Karla Fleischhackera. Kako je dokumenta‑
cija svih navedenih radionica u potpunosti
uništena, danas možemo samo nagađati o
karakteru njihove suradnje i razlozima zbog
kojih je došlo do takve razlike u proizvod‑
nji tog majstora. Ordeni Takovskg križa iz
radionice Antona Fürsta visoke su kvalitete,
uobičajene za bečke majstore. Neobično
je da svi ordenski znaci izrađeni u prvom
razdoblju proizvodnje u medaljonu na licu
imaju apliciran monogram MOIII. Ordeni
su isporučivani u kutijama crvene boje na
poklopcu kojih je zlatotiskom otisnut grb
Kraljevine Srbije. Iako na kutijama nema
oznaka proizvođača, lako ih je razlikovati
od drugih po specifičnom detalju grba što je
otisnut na poklopcu. Ordenski znaci ozna‑
čavani su oznakom AF.
Pukovnik Jovan Mišković, ministar vojni, u odori s odlikovanjima. Mišković ističe ordenske
znake Ordena Takovskog križa na koje su aplicirani mačevi. Prikazani ordeni Takovskog križa
iz ostavštine Jovana Miškovića koji se čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu nisu dorađeni
apliciranjem mačeva, što ukazuje na to da je Mišković nabavio posebno izrađene ordenske
znake s mačevima.
65
Naličje zvijezde Ordena Takovskog križa I. stupnja iz kompleta

prikazanog na ovoj stranici. Na igli na naličju nalaze se oznake
radionice Antona Fürsta i Bečkog kontrolnog ureda. (Zbirka
Narodnog muzeja u Beogradu) – TC Type78 – 2 Fü
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet. Ordenom je odlikovan Jovan Mišković, ministar vojni u razdoblju 1878.–1880.. Odlikovanje je smje‑
šteno u kutiju bez oznaka proizvođača na poklopcu koje se nalazi otisnut grb Kraljevine Srbije. Oblik grba karakterističan je za kutije u kojima
su odlikovanja isporučivala Braća Popović. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – TC Type78 – 1 Fü, TC Type78 – 2 Fü
66
Orden Takovskog križa II. stupnja, komplet. Ordenom je odlikovan Jovan Miškovic, ministar vojni u razdoblju 1878.–1880.. Odlikovanje je
smješteno u kutiju bez oznaka proizvođača na poklopcu koje je otisnut grb Kraljevine Srbije, karakterističan za kutije u kojima su isporu‑
čivani ordeni Takovskog križa iz prvog razdoblja proizvodnje Antona Fürsta. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – TC Type78 – 3 Fü, TC
Type78 – 4 Fü
67
Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i naličje. Na kari‑

čici i poveznici između krune i vršaka palminog vijenca
nalaze se oznake čistoće srebra i radionice. Odlikova‑
nje je smješteno u kutiju karakterističnu za radionicu
Antona Fürsta. – TC Type78 – 5 Fü
Nepoznati činovnik sa Spomenicom na srpsko–tur‑ Nepoznati časnik u odori s odlikovanjima. Pored osta‑
ske ratove 1876.–1878., Spomenicom na rat s lih odlikovanja, časnik ističe Orden Takovskog križa III.
Bugarskom 1885.–1886. te Medaljom za revnosnu stupnja, proizvod radionice Antona Fürsta. Fotografija
službu u ratu 1876.–1878. (medalja visi na crve‑ datira iz razdoblja vladavine Krađorđevića, što je vidljivo
noj traci). Oko vrata nosi Orden Takovskog križa III. po rasporedu medalja na ordenskoj nisci, među kojima
stupnja. je vidljiva Medalja kralja Petra I..
68
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. – TC Type78 – 6 Fü
Orden Takovskog križa III. stupnja iz ostav‑

štine generala Belimarkovića. Orden je proi‑
zvod radionice Antona Fürsta. Radionica Fürst
započela je s proizvodnjom 1880., što ukazuje
na to da je Orden nabavljen naknadno i nije
dorađen apliciranjem mačeva. (Zbirka Vojnog
muzeja u Beogradu) – TC Type78 – 5 Fü
Detalji oznaka radionice, karakterističnih za ordenske znake iz radionice Antona Fürsta.
69
Nepoznata radionica
U Kneževini Srbiji pojavljuju se karakteristični ordeni
Takovskog križa IV. i V. stupnja, izrađeni u nepozna‑
toj radionici. Ordenski znaci izrađeni su posebnim
kalupom karakterističnih detalja, od tiješnjenog tom‑
bak‑lima. Krakovi osnove križa neobično su vitki i
šiljati, a u medaljonu svih znaka nalazi se monogram
MOIII. Krune u nadvišenju ordenskih znaka IV. stup‑
nja izrađene su ručno ili je za njihovu izradu korišten
alat kojim su izrađivane krune ordena viših stupnjeva.
Navedeni ordeni izrađeni su od materijala niže vri‑
jednosti pa, shodno tome, nisu podlijegali odredbama
zakona o označavanju plemenitih metala i nisu ozna‑
čeni. Tipološkom usporedbom također je vidljivo da ti
ordenski znaci odstupaju od ordena svih drugih pozna‑
tih radionica, pa o njihovu porijeklu izrade možemo
samo nagađati.
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak izrađen je od tiješ‑
njenog tombak‑lima, emajliran i pozlaćen. Kruna u nadvišenju proporcionalna je u
odnosu na ordenski znak, ručno gravirana i emajlirana. U drugim detaljima Orden
je identičan ranije prikazanom. (Zbirka Zvonka Markovića) – TC Type78 – 6
Potpukovnik Kosta ’Koka’ Milovanović u odori s odliko‑ Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak izrađen je od
vanjima. Među ostalim odlikovanjima vidljiv je Orden tiješnjenog tombak‑lima, emajliran i pozlaćen. Kruna u nadvišenju nesrazmjerno
Takovskog križa IV. stupnja, identičan ranije prikazanom je velika u odnosu na ordenski znak, a medaljon na naličju nije emajliran. – TC
primjerku sa velikom krunom. Type78 – 6
70

Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Uz neznatne razlike u doradi,
ordenski znak je identičan ranije prikazanom. – TC Type78 – 6
Ljubomir Lešjanin u odori s odlikovanjima. Na ordenskoj

nisci koju ističe vidljiv je Orden Takovskog križa V. stupnja
izrađen od tiješnjenog lima.
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak izrađen je od tiješ‑
njenog tombak‑lima istim kalupom kao ranije prikazani. – TC Type78 – 6
Nepoznati svećenik s odlikovanjima iz srpsko–turskih ratova. Pored ordena

Društva Crvenog križa i Spomenice rata za nezavisnost 1876.–1878., na vrpci
za neborce vidljiv je Orden Takovskog križa V. stupnja izrađen od tiješnjenog
tombak‑lima.
71
Orden Takovskog križa u razdoblju Kraljevine Srbije, 1882.–1903.

Godinu dana nakon proglašenja Srbije orden s mačevima, donijete su ranije spo‑ za nezavisnost odlikovanja su, uglavnom,
Kraljevinom objavljen je, 23. siječnja (4. menute o uporabi kneževskih monograma nabavljana pod istim uvjetima kao i drugi
veljače) 1883., ’Zakon o Ordenima i Meda‑ MOIII i MOIV, te odredba o tekstu u prstenu ratni materijal. Utemeljenjem Kancelarije
ljama’ (Zbornik zakona i uredaba XXXVIII, medaljona. Ovaj pravilnik nije imao utjecaja ordena ti su poslovi u potpunosti prešli
440. Beograd 1883.) kojim je temeljito na izgled i način isticanja Ordena Takovskog u ruke privatnih dobavljača i Kancelarije
reorganiziran cjelokupni sustav odlikova‑ križa koji je u praksi ostao nepromijenjen. same. Beč je i dalje ostao centar proizvod‑
nja Srbije. Zakonom su utemeljena dva Razlike između pojedinih ordena proizlaze nje, a tržišno određenje Kancelarije Ordena
nova kraljevska ordena, osnovana je Kan‑ iz umjetničke slobode koju su majstori uzi‑ omogućilo je da se u proizvodnju uključe i
celarija ordena, i propisana su precizna mali kreirajući modele ordenskih znaka za neke nove, cjenovno povoljnije radionice.
pravila o međusobnom rangu odlikovanja. svoje radionice. U tom se razdoblju u proizvodnju Ordena
Ovim je zakonom potvrđen, do tada kne‑ Uvođenjem novih kraljevskih ordena rang Takovskog križa, uz već navedene, uključuju
ževski, Orden Takovskog križa kao orden Ordena Takovskog križa nešto je umanjen, i radionice Karl Fleischacker, G. A. Scheid iz
Kraljevine Srbije, a člankom 1. propisano no time to odlikovanje nije izgubilo na Beča, te bavarska radionica Jacoba Lesera.
je da se ovo odlikovanje dodjeljuje “…za značenju, naprotiv. U razdoblju Ratova za Poveznica između bečkih majstora i tržišta u
zasluge prema kralju, Kraljevskom domu nezavisnost 1876.–1878. i Kneževine Srbije Srbiji bile su dvije značajne tvrtke dvorskih
ili prema državi…“. Također je utemeljen Orden Takovskog križa bio je prvenstveno liferanata Braće Popović i Maksima Anto‑
Orden Takovskog križa s mačevima a član‑ odlikovanje za ratne i vojne zasluge. Nakon nijevića. Pored ordenskih znaka u ponudi
kom 9. propisano je da će “…oni koji su proglašenja Kraljevine, Orden Takovskog tih trgovina bile su i minijature, zamjenice,
Orden Takovskog krsta dobili kao borci križa postao je sve više građansko odliko‑ vrpce i sva druga galanterija koja je u to vri‑
u nagradu za zasluge ratne, nositi ga od vanje, a time i jedno od najpopularnijih u jeme bila dio ordenske mode. Obje trgovine
sad, za razliku od ostalih, s mačevima na Srbiji. Nakon Umanjivanja ranga olakšano isporučivale su odlikovanja u vlastitim deko‑
crvenoj pantljici.“. je njegovo stjecanje, pa ’Takovski krst’ rativnim kutijama po uzoru na ostale europ‑
Detaljan opis ordenskih znaka i njihova postaje često viđana dekoracija na grudima ske proizvođače i dobavljače odlikovanja.
isticanja propisan je ’Pravilnikom o obliku diplomata, državnih službenika i istaknutih Orden Takovskog križa ukinut je nakon
i nošenju kraljevskih ordena’ od 16. veljače pojedinaca ojačanoga građanskog staleža. ’majskog prevrata’ i pada dinastije Obreno‑
(2. ožujka) 1883. (Zbornik zakona i uredaba Razvojem cjelokupnog sustava odlikovanja vića, 1903.. Nositeljima ovog odlikovanja
XXXVIII, 460–464, Beograd 1883.). Pored mijenjaju se i uvjeti proizvodnje i nabave priznato je isticanje ordena, posebice onima
drugih odredbi, koje se uglavnom odnose na ordenskih znaka. U vrijeme i nakon Ratova koji su odlikovani za ratne ili vojne zasluge.
Rothe & Neffe

Radionica Rothe & Neffe zadržala je i u
ovom razdoblju status glavnog proizvođača
Srpskih odlikovanja, preuzevši razradu pro‑
totipova i izradu novoutemeljenih Ordena
Bijelog orla i Sv. Save. Proizvodnja Ordena
Takovskog križa nastavljena je nešto sma‑
njenim opsegom zbog pojave drugih, nešto
jeftinijih, proizvođača na tržištu. Ordenski
znaci iz Rotheove radionice bili rezervirani
su za dodjeljivanje osobama najvišeg ranga
ili za odlikovane osobe veće platežne moći
koje su ih nabavljale same. Kvaliteta izra‑
đenih ordena bila je i nadalje vrhunska, a
ordenski su znaci, na zahtjev odlikovanih, Detalj etikete sa poleđine kutije. Na etiketi je krasopisom
izrađivani od zlata. Svi ordeni iz ove radio‑ ispisano: ”Srpski Kraljevski / Orden Takovo / Veliki Križ
nice isporučivani su u razdoblju Kraljevine i Zvijezda / traka se nosi preko desnog ramena i lijevog Na unutarnjoj strani poklopca
s monogramon MOIV te označavani ozna‑ boka“. nalazi se logo radionice Rothe
kom FR. Ordenski znaci isporučivani su u & Neffe.
uobičajenim crvenim kutijama, na poklopcu
kojih je grb Kneževine zamijenjen grbom
Kraljevine.
72
Naličje ordenske zvijezde iz prikazanog kompleta. Prikaz

nije u mjerilu. – TC Type82 – 2 R
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet u kutiji. Ordenom je odlikovan badenski nadvojvoda Friedrich I. (vladao od 1857.–1912). Čitav kom‑
plet izrađen je u najluksuznijoj mogućoj izvedbi. Ordenski znak izrađen je iz zlata i ovješen na svilenu moariranu lentu. Zvijezda je izrađena
od srebra s apliciranim zlatnim ordenskim znakom. Na igli na naličju nalaze se oznake radionice, čistoće metala i Bečkog kontrolnog ureda.
Čitav komplet smješten je u posebno izrađenu kutiju bez oznaka. Kutija je presvučena ljubičastim plišem, na unutarnjoj strani nalazi se logo
radionice Rothe & Neffe. (Zbirka Zvonka Markovića) – TC Type82 – 1 R, TC type82 – 2 R
73
Orden Takovskog križa II. stupnja, komplet. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju na poklopcu koje je zlatotiskom otisnut grb Kraljevine
Srbije. Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. – TC Type82 – 3 R, TC Type 82 – 4 R
74
Orden Takovskog križa I. stupnja, zvijezda, lice i naličje. Ordenska zvijezda iz razdoblja Kraljevine Srbije. Vršci krakova zvijezde ojačani su na
naličju. Na igli na naličju i na osnovi zvijezde nalaze se oznake radionice, čistoće metala i Bečkog kontrolnog ureda. – TC Type82 – 2 R
Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i naličje. Dekorativna alka za provlačenje vrpce jednostavnije je izrade, tipična za ordene bečke proi‑
zvodnje. Na karičici se nalaze oznake radionice i čistoće srebra. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju na poklopcu koje je zlatotiskom
otisnut grb Kraljevine Srbije. Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. – TC Type82 – 5 R
75
Kutije ordena Takovskog križa IV. i III. stupnja. Na poklop‑ Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Na karičici se nalaze oznake radi‑
cima kutija zlatotiskom je otisnut grb kraljevine Srbije, onice i čistoće srebra. – TC Type82 – 6 R
a s unutarnje strane nalazi se logo radionice Rothe &
Neffe.
Atipično smještena oznake radionice Rothe & Neffe na Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Varijanta ordenskog znaka na kojoj
ordenu III. stupnja medaljon na naličju nije emajliran. (Zbirka Zvonka Markovića) – TC Type82 – 6 R
76
Orden Takovskog križa IV. stupnja, u kutiji. Odlikovanje

je smješteno u dekorativnu kutiju izrađenu na zahtjev
odlikovane osobe. Na podnožje izvorne kutije montiran
je dekorativni poklopac izrađen iz mesinga i brušenog
stakla. Na poleđini kutije nalaze se etikete na kojima je
njemačkim jezikom ispisano: “Oficirski križ srpskog kra‑
ljevskog Ordena Takovskog križa. 31. kolovoza 1894.“.
(Zbirka Miljana Markovića)
Proslava 50. obljetnice utemeljenja Srpske vojne akademije, detalj slike. Orden Takovskog križa najčešće je isticano odlikovanje srpskih
časnika sa fotografije; četvorica nose lentu I. stupnja ordena, a krajnji lijevi časnik nosi crvenu lentu Ordena Takovskog križa s mačevima I.
stupnja.
77
Karl Fleischhacker
Radionica Karla Fleischhackera uključila se u proizvodnju
odlikovanja devedesetih godina XIX. stoljeća, i preuzela
izradu svih srpskih kraljevskih ordena. Štoviše, taj je maj‑
stor obilježio čitavo posljednje razdoblje izrade ordena
tijekom vladavine dinastije Obrenovića, preuzevši do
tada neprikosnovenom Rotheu izradu prototipa Ordena
Miloša Velikog. Tipološka analiza ordenskih znaka uka‑
zuje na još veće značenje ovoga majstora čiji je utjecaj na
proizvodnju Antona Fürsta i Jacoba Lesera neprijeporan.
Ordeni Takovskog križa iz radionice Karla Fleischhackera
odlikuju se visokom kvalitetom izrade, tipičnom za bečke
majstore. Ordenski znaci isporučivani su preko liferanata
Braće Popović i Makse Antonijevića koji su ih opremali
vlastitim kutijama. Ordeni iz ove radionice isporučivani
su s oba monograma i označavani oznakom KF.
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet u kutiji. U meda‑

ljonu ordenskih znaka nalazi se monogram MOIII, što je
protivno odredbi ’Pravilnika o obliku i nošenju kraljevskih
ordena’. Na karičici ordenskog znaka, na osnovi zvijezde i na
igli na naličju nalaze se oznake radionice, čistoće metala i
Bečkog kontrolnog ureda. Odlikovanje je smješteno u auten‑
tičnu kutiju dvorskog liferanta Makse Antonijevića, logo
kojega se nalazi na unutarnjoj strani poklopca. – TC Type82
– 1 F, TC Type82 – 1 F
78
Orden Takovskog križa II. stupnja, komplet u kutiji dvorskog liferanta

Makse Antonijevića. Na poklopcu kutije nalazi se, pored dekorativno
oslikanog grba Kraljevine Srbije, ispisan naziv i stupanj odlikova‑
Naličje zvijezde Ordena Takovskog križa I. stupnja iz prikazanog nja. Ordenski znaci u medaljonu na licu imaju apliciran monogram
kompleta. MOIV. (Zbirka Homen)
Orden Takovskog križa I. stupnja, zvijezda, lice i naličje. U medaljonu na licu zvijezde nalazi se monogram MOIV. Na igli na naličju i osnovi
zvijezde nalaze se oznake radionice, čistoće metala i Bečkog kontrolnog ureda. – TC Type82 – 2 F
79
Orden Takovskog križa II. stupnja, zvijezda, lice i naličje. U medaljonu na licu zvijezde nalazi se monogram MOIV. Na igli
na naličju i osnovi zvijezde nalaze se oznake radionice, čistoće metala i Bečkog kontrolnog ureda. Vršci krakova zvijezde
na naličju su ojačani. (Zbirka Zvonka Markovića) – TC Type82 – 4 F
Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i

naličje. U medaljonu na licu nalazi se mono‑
gram MOIII. Na karičici i na poveznici vršaka
palminih grančica i krune nalaze se oznake
radionice i čistoće metala. Odlikovanje je
smješteno u kutiju dvorskih liferanata Braće
Popović. Na poklopcu kutije ispisan je datum,
najvjerojatnije, dodjele odlikovanja. – TC
Type82 – 5 F
80
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. U meda‑

ljonu na licu nalazi se monogram MOIV. Na karičici i na
poveznici ordenskog znaka i krune nalaze se oznake radi‑
onice i čistoće metala. Odlikovanje je smješteno u auten‑
tičnu kutiju dvorskih liferanata Braće Popović, logo kojih se
nalazi na unutarnjoj strani poklopca. – TC Type82 – 6 F
Detalj oznaka na ordenskim znacima

iz radionice Karla Fleischhackera.
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice. U medaljonu na licu nalazi se monogram
MOIV. Ordenski znak razlikuje se od prethodno prikazanog u detaljima dorade.
Na karičici i na poveznici ordenskog znaka i krune nalaze se oznake radionice i
čistoće metala. (Zbirka Nenada Ivanovića) – TC Type82 – 6 F
81
Anton Fürst, drugi model

U drugom razdoblju izrade radionice Antona Fürsta orden‑
ski su znaci izrađivani u potpunosti po uzoru na ordene
iz radionice Karla Fleischhackera. Tipološkom analizom
ordena iz radionice Fürst vidljive su razlike u detaljima
natpisa u prstenu medaljona na licu, apliciranoga grba
Kneževine u medaljonu na naličju, te detaljima završne
dorade u odnosu na ordene iz radionice Fleischhacker.
Prva serija ordena Takovskog križa ovog proizvođača u
cjelosti je izrađena s monogramom MOIII, a u drugom
razdoblju izrade svi su ordeni izrađivani s monogramom
MOIV. Ordeni iz drugog razdoblja izrade isporučivani su
u kutijama liferanata Braće Popović i Makse Antonijevića
kao i oni iz radionice Fleischhacker. Ordenski znaci ozna‑
čavani su uobičajenom oznakom radionice AF.
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet u kutiji. Na kari‑

čici ordenskog znaka, na osnovi zvijezde i na igli na naličju
nalaze se oznake radionice, čistoće metala i Bečkog kon‑
trolnog ureda. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju
dvorskih liferanata Braće Popović, logo kojih se nalazi na
unutarnjoj strani poklopca. Na poklopcu kutije je zlatoti‑
skom otisnut grb Kraljevine Srbije, naziv i stupanj ordena.
(Zbirka Zvonka Markovica) – TC Type82 – 1 Fü, TC Type82
– 2 Fü
82
Naličje zvijezde Ordena Takovskog križa I. stupnja iz prikazanog kom‑

pleta (prikaz nije u mjerilu) i uvećani detalj oznake radionice AF i oznake
Bečkog kontrolnog ureda. – TC Type82 – 2 Fü
Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je smješteno u kutiju dvorskog
liferanta Makse Antonijevića. – TC Type82 – 5 Fü
83
Detalji oznaka na ordenskim znacima iz radionice Antona Fürsta
Kutija dvorskog liferanta Makse Antonijevića za Orden

Takovskog križa III. stupnja.
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Na karičici

se nalaze oznake radionice i čistoće metala. – TC Type82
– 6 Fü
Detalji medaljona lica i naličja ordena Takovskog križa iz radionica Fürst i Fleischhacker.
84
Jacob Leser
Bavarska radionica Jacoba Lesera bila je jedina radionica
koja je sustavno opskrbljivala beogradske trgovce i Kance‑
lariju ordena odlikovanjima, a nije bila bečkog podrijetla.
Majstori iz ove radionice izrađivali su vlastiti model Ordena
Takovskog križa prepoznatljiva izgleda, a različitih detalja od
drugih proizvođača. Kako se radilo o jednoj od najcjenjeni‑
jih radionica u Bavarskoj i službenom dobavljaču Bavarskog
dvora, kvaliteta izrade ordenskih znaka bila je vrlo visoka. I
ovaj je proizvođač isporučivao svoje ordenske znake preko
liferanata Braće Popović i Makse Antonijevića koji su ih opre‑
mali vlastitim kutijama. Ordeni iz ove radionice izrađivani
su s oba monograma i označavani oznakom JL te oznakom
čistoće srebra 800, prema odredbama njemačkih zakona.
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet u kutiji. U meda‑

ljonu ordenskih znaka nalazi se monogram “MOIV“. Na karičici
ordenskog znaka, na osnovi zvijezde i na igli na naličju nalaze
se oznake radionice i čistoće metala. Odlikovanje je smješteno
u autentičnu kutiju dvorskog liferanta Makse Antonijevića, logo
kojega se nalazi na unutarnjoj strani poklopca. (Zbirka Vojnog
muzeja u Beogradu) – TC Type82 – 1 L, TC Type82 – 2 L
85
Zvijezda Ordena Takovskog križa II. stupnja. U medaljonu na

licu zvijezde nalazi se monogram MOIV. – TC Type82 – 4 L
Naličje zvijezde Ordena Takovskog križa I. stupnja prikazanog
na prethodnoj stranici. Na igli na naličju nalaze se oznake
radionice JL i čistoće metala 800. – TC Type82 – 2 L
Orden Takovskog križa II. stupnja, komplet u kutiji dvorskih

liferanata Braća Popović. Na poklopcu kutije nalazi se, pored
grba Kraljevine Srbije, ispisan naziv i stupanj ordena. Orden‑
ski znaci u medaljonu na licu imaju apliciran monogram Orden Takovskog križa III. stupnja, lice i naličje. U medaljonu lica nalazi se
MOIV. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – TC Type82 – 3 L, TC monogram MOIII. Na karičici se nalaze oznake radionice i čistoće metala.
Type82 – 4 L – TC Type82 – 5 L
86

Orden Takovskog križa III. stupnja. U Čedomilj Mijatović u svečanoj odori s odlikova‑ Nepoznati pukovnik u odori s odlikovanjima.
medaljonu lica nalazi se monogram njima. Pored drugih odlikovanja Mijatović ističe Pored drugih odlikovanja na prvom je dugmetu
MOIV. – TC Type82 – 5 L zvijezdu ordena Takovskog križa I. stupnja. bluze istaknut Orden Takovskog križa III. stupnja,
a na ordenskoj nisci Orden Takovskog križa IV.
stupnja s mačevima.
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. U medaljonu na licu nalazi se monogram MOIV. Na karičici se nalaze oznake radionice i čistoće
metala. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju dvorskog liferanta Makse Antonijevića. – TC Type82 – 6 L
87
Georg Adam Scheid

Radionica Georga Adama Scheida uključila
se u proizvodnju odlikovanja Srbije sredi‑
nom devedesetih godina XIX. stoljeća. Maj‑
stori iz ove radionice izrađivali su ordene
Takovskog križa po uzoru na ordene iz
radionice Rothe & Neffe, nešto grublje
završne dorade, no prepoznatljive visoke
bečke kvalitete. Na ordenskim znacima iz
radionice Scheid uočljive su dvije različite
varijante natpisa u prstenu medaljona na
licu. Prva je varijanta izrađena u potpu‑
nosti prema rješenju radionice Rothe &
Neffe, a druga je znatno pojednostavljena.
Također su uočljive razlike u boji emajla u
prstenu medaljona. Na višim stupnjevima
ordena emajl je tamnije plave boje, a na
ordenima IV. stupnja korišten je emajl svi‑
jetlije plave boje, sličan emajlu s Ordena Sv.
Save. Ordenske zvijezde iz ove radionice
izrađivane su s ojačanim vršcima krakova.
Radionica Scheid isporučivala je ordenske
znake u vlastitoj ambalaži a logom tvrtke na
unutarnjoj strani poklopca. Kutije ordena
I. stupnja bile su presvučene svilom boje
trule višnje, s otisnutim grbom Kraljevine
Srbije na poklopcu. Kutije nižih stupnjeva
bile su crvene boje, s dijagonalno otisnutim
nazivom i stupnjem ordena na poklopcu.
Identično rješenje, s izmijenjenim nazivom
ordena, iskorišteno je u kasnijem razdoblju
za kutije Ordena Karađorđeve zvijezde. Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet. U medaljonu ordenskih znaka nalazi se monogram
Ordenski znaci isporučivani su s oba mono‑ “MOIV“. Varijanta s pojednostavljenim riješenjem natpisa u prstenu. Lenta ordena prekrojena
grama i označavani su oznakom radionice je za nošenje oko vrata, što govori da je Orden dodijeljen crkvenom dostojanstveniku. Odli‑
GAS. kovanje je smješteno u autentičnu kutiju s otisnutim grbom Kraljevine Srbije na poklopcu.
(Zbirka dr. Milana Stojanovića) – TC Type82 – 1 S, TC Type82 – 2 S
Detalji obe varijante medaljona s lica orden‑

skih znaka iz radionice G. A. Scheida. Meda‑
ljon slijeva izrađen je po uzoru na ordene iz
radionice Rothe & Neffe, a medaljon zde‑
sna izveden je s grublje izvedenim slovima
i pogreškama u tekstu. Slovo ’Z’ ispisano je
latinicom, a čirilićno slovo ’Č’ zamijenjeno je
latiničnim ’Y’.
88
Orden Takovskog križa I. stupnja, komplet. U medaljonu orden‑

skih znaka nalazi se monogram MOIV. Natpis u prstenu meda‑
ljona izveden je po uzoru na radionicu Rothe & Neffe. Na karičici
ordenskog znaka, na osnovi zvijezde i na igli na naličju nalaze
se oznake radionice i čistoće metala. (Zbirka Zvonka Markovića)
– TC Type82 – 1 S, TC Type82 – 2 S
89
Nepoznati građanin, u fraku s odlikovanjima. Pored

drugih odlikovanja ističe je Orden Takovskog križa
II. stupnja iz radionice G. A. Scheida.
Orden Takovskog križa II. stupnja, komplet u kutiji. Na poklopcu kutije dija‑
gonalno je ispisan naziv i stupanj Ordena. Ordenski znaci u medaljonu na
licu imaju apliciran monogram MOIV. (Zbirka Nebojše Mitrovića) – TC Type82
– 3 S, TC Type82 – 4 S
90

gram MOIII. Varijanta s pojednostavljenim
rješenjem natpisa u prstenu medaljona. Na
karičici se nalaze oznake radionice i čistoće
metala. Odlikovanje je smješteno u auten‑
tičnu kutiju s dijagonalno ispisanim nazivom
i stupnjem ordena na poklopcu. (Zbirka Voj‑
nog muzeja u Beogradu) – TC Type82 – 5 S

Diplomatski zastupnik IV. grupe Nastas gram MOIV. Natpis u prstenu medaljona
Nastasijević, generalni konzul u Skopju. izveden je po uzoru na radionicu Rothe &
Pored drugih odlikovanja Nastasijević ističe Neffe. Na karičici se nalaze oznake radionice
Orden Takovskog križa IV. stupnja. i čistoće metala. – TC Type82 – 5 S
91
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. U medaljonu lica nalazi se monogram MOIV. Varijanta s pojednostavljenim rješenjem natpisa
u prstenu. Na karičici se nalaze oznake radionice i čistoće metala. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju s dijagonalno ispisanim nazi‑
vom i stupnjem odlikovanja na poklopcu. – TC Type82 – 6 S
Orden Takovskog križa IV. stupnja. U medaljonu na licu nalazi se monogram MOIV. Natpis u Orden Takovskog križa IV. stupnja. U meda‑
prstenu medaljona izveden je po uzoru na radionicu Rothe & Neffe. Boja emajla u prstenu ljonu na licu nalazi se monogram MOIV. Natpis
medaljona je tamno plava što je karakteristično za ordenske znake viših stupnjeva. (Zbirka u prstenu medaljona izveden je po uzoru na
dr. Milana Stojanovića) – TC Type82 – 6 S radionicu Rothe & Neffe. – TC Type82 – 6 S
92
V. Stupanj
V. stupanj Ordena Takovskog križa zasebna
je tipološka i tehnološka cjelina. Izra‑
đen je po uzoru na Spomenicu Takovskog
križa iz 1865. nepromijenjenog likovnog
rješenja. Taj model ordenskog znaka izra‑
đen je u velikom broju varijanti, posebice
u razdoblju Kraljevine Srbije kada je to
odlikovanje postalo čest oblik nagrade za
vojne građanske zasluge. Za izradu ordena
V. stupnja korišten je, u pravilu, materijal
niže vrijednosti, bronca ili tombak, pa ti
ordeni nisu podlijegali odredbama zakona o
označavanju plemenitih metala i, sukladno
tome, nisu označavani. Zbog takve prakse
danas je gotovo nemoguće sa sigurnošću
utvrditi podrijetlo izrade većine tih orden‑
skih znaka i gotovo da nije moguće povezati
neku varijantu ordena s pojedinom radio‑
nicom. Većina proizvođača isporučivala
je svoje ordene preko dvorskih liferanata
Makse Antonijevića i Braće Popović koji su
ih opremali vlastitim kutijicama, a time je
unijeta dodatna zbrka u ovaj, ionako slo‑
ženi, materijal. Tipološkom analizom orden‑
skih znaka pokušali smo donekle rasvijetliti
proizvodnju ovoga popularnog odlikovanja. Detalji medaljona sa ordenskih znaka IV. i V. stupnja iz radionice Karla Fleischhackera.
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod radionice Karla Fleischackera, što je uočljivo tipološkom usporedbom
detalja medaljona ordenskih znaka IV i V. stupnja. Orden je smješten u autentičnu kutiju dvorskog liferanta Makse Antonijevića. Na poklopcu
kutije nalazi se, ispod grba Kraljevine Srbije, ispisan naziv i stupanj ordena. – TC Type82 – 7
93
Minijature Ordena Takovskog križa V. stupnja. (Zbirka Lju‑ Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod radionice
bomira Stevovića) Rothe & Neffe. Ordenski se znak u potpunosti podudara sa spomenicom Tako‑
skog križa iz 1865.. – TC Type82 – 7
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod nepoznate radionice. Ordenski znak također je izrađen po uzoru
na ordene iz radionice Rothe & Neffe, a čitav središnji medaljon izrađen je iz tiješnjenog tombak lima otkovom iz jednog komada. –
TC Type82 – 7
94
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. odlikovanje je proizvod nepoznate radionice, a ordenski znak izrađen je po uzoru na orden iz
radionice Rothe & Neffe. Orden je smješten u autentičnu kutiju dvorskih liferanata Braće Popović. Na poklopcu kutije nalazi se, ispod grba
Kraljevine Srbije, ispisan naziv i stupanj ordena. – TC Type82 – 7
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod nepoznate Orden Takovskog križa V. stupnja. Odlikovanje je pro‑
radionice. U medaljonu ordenskog znaka nalazi se monogram MOIV, što je protivno izvod radionice Karla Fleischhackera, a smješteno je
odredbi ’Pravilnika o obliku i nošenju kraljevskih ordena’. (Zbirka Dr. Marka Popo‑ u autentičnu kutiju bez vanjskih oznaka. Na unutar‑
vića) – TC Type82 – 7 njoj strani poklopca kutije nalazi se logo tvrtke Moritz
Tiller & Co. koja se bavila prodajom odlikovanja i
vojne opreme u trgovini ’Kod ratne spomenice’ u Beo‑
gradu. – TC Type82 – 7
95
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod nepoznate

radionice, a ordenski je znak izrađen po uzoru na ordene iz radionice “Rothe &
Neffe“. U medaljonu ordenskog znaka također se nalazi monogram MOIV. (Zbirka
Homen) – TC Type82 – 7
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje

je proizvod nepoznate radionice. I ovaj je ordenski znak
izrađen po uzoru na ordene iz radionice Rothe & Neffe, a
kao osnovni materijal korišteno je srebro. Ordenski znak
označen je francuskom oznakom za čistoću srebra i ozna‑
kom nepoznate radionice. (Zbirka Zvonka Markovića) – TC
Type82 – 7
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod nepo‑

znate radionice. Središnji je medaljon izrađen od tiješnjenog lima. Karika za
provlačenje vrpce zamijenjena je ušicom dekoriranom perlastim frizom. Ušica je
zavarena na poveznicu, a kroz nju je provučena okrugla karičica za provlačenje
vrpce. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – TC Type82 – 7
96
Orden Takovskog križa V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je proizvod radionice G. A. Scheida. Središnji Kutija za Orden Takovskog križa V.
medaljon izrađen je po uzoru na ordene iz radionice Rothe & Neffe. (Ustupilo Srpsko Numizmatičko stupnja u kakvima je te ordene ispo‑
društvo, objavljeno u katalogu 9. Aukcije) – TC Type82 – 7 ručivala radionica Antona Fürsta.
Minijatura zvijezde ordena Takovskog križa I. i II. Stup‑

nja. Umanjene ordenske zvijezde s apliciranim zlatnim
Minijature ordenskih znaka I.–III., IV., i V. stupnja (Zbirka dr. minijaturnim ordenskim znacima. Oba ordenska znaka
Milana Stojanovića) su identična. (Zbirke Lj. Stevovića i Z. Markovića)
97
Nepoznate radonice
Orden Takovskog križa IV. stupnja, lice i naličje. Detalji ordenskog znaka
odstupaju od standarda izrade svih poznatih radionica. U središnjem meda‑
ljonu na licu nalazi se monogram MOIII. Kruna u nadvišenju, medaljon na
naličju i vijenac koji obujmljuje medaljon na licu nisu emajlirani. (Zbirka
Homen). – TC Type82 – 6
General Nikodije Stefanović (1848.–1918.) među brojnim

visokim odlikovanjima odlikovan je i Ordenom Takovskog
križa II. , III. i IV. stupnja te Ordenom Takovskog križa sa
mačevima V. stupnja.
Orden Takovskog križa IV stupnja, lice i naličje. Ordenski

znak nosi obilježja izrade radionice Rothe & Neffe, uz
odstupanja u pojedinim detaljima. Osnova ordenskog
znaka i središnji medaljon na licu izrađeni su u Rotheo‑
vom stilu. U medaljonu se nalazi monogram MOIII. Kruna
u nadvišenju drugačija je. ’Hermelinski repići’ naslikani
na bijelom emajlu atipični su, a perlasti friz s ruba krune
nije emajliran. Polja na naličju krune nisu glatka kao
što je to kod Rothea uobičajeno, a na podnožju nedo‑
staju naznake hermelinskih ukrasa. Medaljon na naličju
također odstupa od uobičajene Rotheove proizvodnje.
Vrpca je složena u trokut, s apliciranom rozetom, karak‑
terističnom za francuska odlikovanja. (Zbirka dr. Milana
Stojanovića) – TC Type82 – 6
98
Povelje đaj za koje je odlikovanje dodijeljeno, već U razdoblju vladavine kralja Milana Obreno‑
su ti podaci naknadno upisivani rukom. U vića sve stupnjeve Ordena Takovskog križa
Nakon proglašenja Srbije Kraljevinom i donjem dijelu povelje, ispod prikaza odli‑ dodjeljivao je kralj koji je, shodno tome,
temeljite reorganizacije sustava odlikovanja kovanja, nalazio se suhi pečat pojedinog vlastoručno potpisivao sve povelje. U razdo‑
obrasci povelja svih kraljevskih ordena, pa ordena. blju vladavine kralja Aleksandra Obrenovića
i Ordena Takovskog križa, standardizirani Ovisno o razdoblju dodjele, razlikujemo tri kralj je dodjeljivao ordene I. i II. stupnja, a
su sličnim likovnim rješenjem. Na obrascu tipa obrazaca: niži stupnjevi dodjeljivani su na prijedlog
povelje nalazi se, s desne strane, prikaz – Milan I., kralj Srbije, nadležnog ministra. Shodno tome, povelje
ordena koji se dodjeljuje, a u gornjem dijelu – U ime Aleksandra I., kralja Srbije, I. i II. stupnja potpisivao je Aleksandar, a za
grb Kraljevine Srbije. Osnovnim tekstom kraljevski namjesnici, niže stupnjeve povelje su potpisivali kance‑
na povelji nisu precizirane zasluge ili doga‑ – Aleksandar I., kralj Srbije. lar i tajnik Kancelarije kraljevskih ordena.
Povelja za Orden Takovskog križa I. stupnja iz razdoblja vladavine kra‑ Povelja za Orden Takovskog križa IV. stupnja iz razdoblja vladavine
lja Milana Obrenovića kojim je, 1. siječnja 1889., odlikovan Jovan Ava‑ kralja Milana Obrenovića kojim je, 24. travnja 1886., odlikovan Alek‑
kumović. Tekst povelje glasi: “…želeći dati dokaz našeg Kraljevskog sandar Varga. Tekst povelje identičan je kao i na prethodnoj, a ime
blagovolenja odlikujemo: Gospodina Jovana Avakumovića ministra u odlikovanoga ispisano je fonetski ćirilicom i, izvorno, latinicom. Pove‑
penciji, Našim Kraljevskim ordenom Takovskog Krsta I. redom.“ Pove‑ lju su potpisali kralj Milan Obrenović i kancelar kraljevskih ordena,
lju su potpisali kralj Milan Obrenović i kancelar kraljevskih ordena. ministar vojni, Tihomilj Nikolić.
99
Povelja za Orden Takovskog križa V. stupnja kojim je, 13. rujna 1901., Povelja za Orden Takovskog križa II. stupnja kojim je, 13. veljače
odlikovan Milan Nikolić. Niže stupnjeve ordena dodjeljivao je kralj na 1889., odlikovan pukovnik Sava Petković. U tekstu otisnutom na
prijedlog nadležnog ministra, pa je tekst povelje nešto izmijenjen i obrascu izostavljen je dio: “Mi Aleksandar… Želeći dati dokaz našeg
glasi: “Njegovo veličanstvo… Blagovoleo je potpisati sledeći ukaz: Kraljevskog blagovolenja…“, pa tekst glasi “…Na predlog Našeg voj‑
Želeći dati dokaza Našeg Kraljevskog blagovolenja na predlog Našeg nog ministra odlikujemo: Gospodina Savu Petkovića, pešadijskog
ministra unutrašnjih dela odlikujemo gospodina Milana Nikoliča, pukovnika Kraljevskim Ordenom Takovskog Krsta Drugim redom…“
trgovca iz Kragujevca kraljevskim ordenom: Ordenom Takovskog Krsta Povelju su potpisali kralj Aleksandar Obrenović i kancelar kraljevskih
petim redom. Naš Ministar unutrašnjih dela neka ovaj ukaz izvrši…“ ordena, general Milan Pavlović.
Povelju su potpisali kancelar i tajnik Kancelarije kraljevskih ordena.
100
Literatura
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. muzej Beograd, Beograd 2002. the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
Egerić Robert, Srpska odlikovanja ruskog generala Va‑ Maričić Dušanka i Stevović Ljubomir, Takovski krst s sens Forlag, Copenhagen 1983.
novskog, Orden br. 3, Beograd 2003. lentom đenerala Jovana Beli–Markovića, Dinar br. Sava, Episkop šumadijski, Srpski Jerarsi od devetog do
Forrer Leonard, Bibliographical Dictionary of Medalli‑ 27, Beograd 2006. dvadesetog veka, Evro–Beograd, Unireks–Podgorica,
sts, Coin‑Gem and saelengraveurs, Mintmasters, An‑ Merička Våclav, Das Buch der Orden und Auszeich‑ Kalenić–Kragujevac 1996.
cient and Modern, with references to Their Works, nungen, Verlag Werner Dausien, Hanau/M, 1990. Schulze Heinrich, Chronik Samtlicher bekannten Ri‑
London 1923. Mijatović Boško, Srpski državni dugovi, Ekonomist tterorden und Ehrenzeichen, Supplement I, Berlin
Gritzner Maximilian, Handbuch der Ritter – und Verdi‑ magazin, Beograd 2005. 1870.
enstorden, Leipzig 1893., Reprint Graz 1962. Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ Schulze Heinrich, Chronik Samtlicher bekannten Ri‑
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner tterorden und Ehrenzeichen, Supplement II, Berlin
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Beo‑ Verlag, Wien 1897. 1878. Sofronijević Mira, Darivali su svojem oteče‑
grad 1981. Neuwirth Waltraud, Lexikon Wiener gold und Silbers‑ stvu, Biblioteka Dobrotvori, Beograd 1995.
Istorijski muzej Srbije, Službeno odelo u Srbiji u XIX. i chmiede und ihre punzen 1867–1922, Selbstverlag Stevović Ljubomir, Pedesetogodišnjica Drugog srpskog
XX. veku, katalog izložbe, Beograd 2001. Dr. Waltraud Neuwirth – Wien 1976. ustanka i Takovski krst kneza Mihaila, Orden br. 5,
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Beograd 2005.
druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece Vojni muzej Beograd, Beograd 1971. Opačić P.–Skoko Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
Kona, Beograd 1927. S., Srpsko–turski ratovi 1876.–1878., Beograd 1980. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Jovanović Slobodan, Portreti, Politika–Narodna Knjiga, Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
Beograd 2005. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
Kapičić–Vujanović, Strana odlikovanja u Crnoj Gori, muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Edicija Nasljeđe, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje 1987. Timotijević Miroslav, Efemerni spektakl za vreme vla‑
2005. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki davine kneza Miloša i Mihaila Obrenovića, Peristil
Kusovac N. / Vrbaški M. / Grujić V. / Kraut V., Stevan XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. br. 31–32, Zagreb 1988.–1889.
Todorović 1832.–1925., Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara Todorović Nada, Jugoslovenske i inostrane medalje,
Narodni muzej Beograd i Galerija Matice srpske Novi III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, Narodni muzej Beograd, Beograd 1964.
Sad, Beograd 2002. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svim izme‑
Malinar Veljko, Orden Takovskog krsta, Numizmatičke muzej, Zagreb 2000. nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
vijesti br. 39, godina XXVIII., Zagreb 1985. Ristić Jovan, Spoljašnji odnošaji Srbije, druga knjiga rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ (1860.–1868.), Beograd 1887.
101
Orden Takovskog križa s mačevima
…njegova se forma ne može menjati, samo što če oni, koji su Orden Takovskog krsta dobili kao borci u nagradu za
zasluge ratne, nositi ga odsad, za razliku od ostalih, s mačevima na crvenoj pantljici…
O
rden Takovskog križa s mačevima Standardna vrpca Ordena Takovskog križa, pedesetak osoba. Među ostalima ordenom I.
predstavlja jedno od najrjeđih odli‑ crvena s bijelim i plavim rubovima, zamije‑ stupnja odlikovani su generali Milojko Leš‑
kovanja u srpskoj faleristici. Uteme‑ njena je jednobojnom crvenom za sve stup‑ janin i Đuro Horvatović. Posljednji Ordeni
ljen je Zakonom o ordenima i medaljama, njeve ordena. Takovskog križa s mačevima dodijeljeni su
koji je donesen 1883. godine. U članku 9. U službenom vojnom listu od 3. prosinca 26. veljače (11. ožujka) 1886., nakon čega
toga zakona navedeno je: “Orden Takov‑ 1883. oglasom su bili pozvani svi nositelji više nije bilo službenih prigoda za njihovu
skoga Krsta davaće se u buduće za zasluge Takovskog križa iz vremena rata za nezavi‑ dodjelu. Da je neodređen broj ordena s
u članu 1. ovoga zakona navedene. Njegova snost “da izvole dostaviti kancelariji Kra‑ mačevima dodijeljen i nakon tog datuma
se forma ne može menjati, samo što će oni ljevskih ordena dosadanje svoje Takovske svjedoče tek rijetke povelje, u većini sluča‑
koji su Orden Takovskoga Krsta dobili kao krstove označenih stepena, pa će im se po jeva naslovljene na strane državljane. Broj
borci u nagradu za zasluge ratne, nositi ga prepravci poslati s mačevima“. Međutim, stranaca odlikovanih ovim odlikovanjem
od sad za razliku od ostalih s mačevima ta se odredba pokazala prilično neprak‑ nije utvrđen, no sa sigurnošću možemo tvr‑
na crvenoj pantljici. Oni će toga radi biti tičnom pa je, čini se, njena primjena bila diti da je odlikovan određen broj časnika
dužni da se u roku od šest meseci prijave vrlo ograničena. Primjerice, dorada ordena savezničkih vojski koje su pomagale Srbiji
kancelariji Kraljevskih ordena koja će V. stupnja bila je tehnički zahtjevnija i, po u srpsko – turskim ratovima.
im priznati pravo na nošenje Takovskog svojoj prilici, jednako skupa kao i izrada Orden Takovskog križa s mačevima ukinut
Ordena s Mačevima“. novog odlikovanja s mačevima. Mnogi nosi‑ je nakon pada dinastije Obrenovića. Uka‑
Istim su zakonom predviđene izvjesne pro‑ telji nisu željeli dati na doradu svoja stara zom od 27. srpnja (9. kolovoza) 1904. dopu‑
mjene u izgledu ordenskog znaka. Prema toj ratna odlikovanja za koja su bili sentimen‑ šteno je isticanje svih ratnih odlikovanja (i
su odredbi mačevi na ordenski znak postav‑ talno vezani, a, kako je većina bila boljega Ordena Takovskog križa sa mačevima) dodi‑
ljeni između krune i križa, na dekorativni imovinskog stanja, bilo im je jednostavnije jeljenih u razdoblju vladavine Obrenovića.
nosač u obliku pločice koji je, jednim kra‑ naručiti nove ordenske znake. Uvidom u varijante ordenskih znaka s mače‑
jem, bio pričvršćen za krunu a drugim Takva je praksa bila i razumljiva jer su vima možemo zamijetiti da su se njihovom
krajem za vrhove palminih grančica koje nositeljii plaćali sami preradu svojih starih izradom (ili doradom) bavile radionice
obujmljuju križ. Kod V. stupnja mačevi su ordena. U zbirci Vojnog muzeja u Beogradu Rothe & Neffe, Anton Fürst, te neimenovana
pričvršćeni između križa i alke za provlače‑ čuvaju se ordenski znaci Takovskog križa radionica koja je izrađivala takovske križeve
nje vrpce. Materijal od kojeg su mačevi izra‑ I. i III. stupnja koji su dodijeljeni generalu nešto većih dimenzija i grubljih detalja te
đivani bio je istovjetan onom od kojiega su Jovanu Belimarkoviću 1877. i 1878., na službenu varijantu medalje kneginje Nata‑
izrađeni ordenski znaci – od I. do IV. stupnja koje nisu aplicirani mačevi. General Beli‑ lije. Neobično je da su ordeni izrađivani
od pozlaćenog srebra, a kod V. stupnja od marković je zbog dužnosti i funkcija koje je prema nekom ključu ili dogovoru između
pozlaćenog tombaka ili bronce. Također je obavljao svakako morao nositi ordene koji radionica i liferanata, pa je ordenske znake
bilo predviđeno da se na ordenske znake s su bili usklađeni s odredbama statuta, što I. stupnja izrađivala radionica Antona Für‑
mačevima, umjesto starih kneževskih inici‑ je vidljivo na onovremenskim fotografijama. sta, II. stupnja radionica Rothe & Neffe, III.
jala, u centralni medaljon aplicira Kraljevski Najvjerojatnije je ordenske znake ordena nepoznata radionica (tzv. ‘veliki’ model).
monogram ‘MOI’. Ta je statutarna odredba s mačevima koje je svakodnevno isticao Ordeni IV. stupnja pojavljuju se s oznakama
bila u heraldičkom smislu nelogična pa do nabavio naknadn,o preko Kancelarije kra‑ radionice Antona Fürsta. Do sada se sma‑
njene primjene u praksi nikada nije došlo. ljevskih ordena ili direktno od nekog dvor‑ tralo da je sve dorade ordena s mačevima
Ipak, tvrtka Rothe & Neffe iz Beča izrađivala skog liferanta. izvela radionica Rothe & Neffe, no to nije
je ordenske znake s mačevima s kraljev‑ Orden Takovskog križa s mačevima ponovo točno. Svaka od navedenih radionica izra‑
skom monogramom, uglavnom za potrebe je dodjeljivan tijekom Srpsko–bugarskog dila je svoju specifičnu varijantu mačeva
kolekcionara. Ta odlikovanja nisu nikada rata. Zbog nepovoljnog ishoda rata za koji se međusobno razlikuju u određenim
bila dodjeljivana. Srbiju, u tom je razdoblju odlikovano samo detaljima.
102
103
Vincent Mayer’s Söhne

U zbirci obitelji Homen i u zbirci dr. Marka
Popovića sačuvani su primjerci ordena III.
i IV. stupnja iz radionice Vincent Mayer’s
Söhne. Ordenski znak III. stupnja pripada
posljednjoj fazi izrade te radionice, pa se
može predpostaviti da je u cijelosti izrađen
prema narudžbi nositelja. Ordenski znak
IV. stupnja pripada razdoblju izrade odmah
nakon Srpsko–turskog rata, pa se najvjero‑
jatnije radi o dorađenom ordenskom znaku
jer je tvrtka Vincent Mayer’s Söhne prestala
izrađivati srpska odlikovanja nedugo nakon
proglašenja kraljevine.
Orden Takovskog križa s mačevima, ordenski znak s mačevima III. stupnja, proizvod radionice
Vincent Mayer’s Söhne. (Zbirka Homen) – TCx5m
Orden Takovskog križa s mačevima, ordenski znak IV. stupnja, proi‑ Detalj pločice s mačevima. Mačevi su izrađeni od srebra, a spoj je izve‑
zvod radionice Vincent Mayer’s Söhne. Kako je ta radionica prestala den drugačije od kasnije opisanih.
proizvoditi odlikovanja za Srbiju u vrijeme proglašenja kraljevine,
možemo sa sigurnošću reći da se u ovom slučaju radi o doradi
ranije dodijeljenog ordenskog znaka. (Zbirka Dr. Marka Popovića)
– TCx6m
104
Anton Fürst
Radionica Antona Fürsta izrađivala je ordene
Takovskog križa s mačevima I. i IV. stupnja.
Iako je ta radionica izrađivala Orden takov‑
skog križa u dva različita modela, ordeni s
mačevima pojavljuju se samo kod drugog,
mlađeg modela, što nedvojbeno ukazuje da
su proizvedeni nakon proglasa kraljevine i
utemeljenja zakona o ordenu s mačevima.
Kutija za orden Takovskog kriza sa mačevima

IV. stupnja iz radionice Antona Fürsta. (Zbirka
dr. Milana Stojanovića)
Orden Takovskog križa s mačevima, orden‑

ski znak I. stupnja na lenti kojim je odliko‑
van Milutin Garašanin, predsjednik Vlade i
ministar vanjskih poslova. Orden je proizvod
radionice Antona Fürsta iz kasnijeg razdoblja
izrade u suradnji s Karlom Fleischhackerom.
Takav model ordenskog znaka radionica je
izrađivala između 1891. i 1900.. (Zbirka Voj‑
nog muzeja u Beogradu) – TCx1fü
105
Zvijezda ordena Takovskog križa s mačevima I. stupnja, proizvod radionice Antona Fürsta. I ovdje se radi o zvijezdi iz kasnijeg razdoblja proi‑
zvodnje ove radionice. Mačevi su aplicirani pomoću vijka i matice za osnovu zvijezde, a zanimljivo je da su izrađeni od dvostruko tiješnjenog
lima, najvjerojatnije da bi se, s obzirom na njihovu veličinu, izbjeglo dodatno povećanje cjelokupne mase zvijezde. (Zbirka Homen) – TCx2fü
Detalj montaže mačeva na zvijezdu. Vijak i matica kori‑

šteni za montažu mačeva identični su onim kojima je na
zvijezdu apliciran cijeli ordenski znak, samo nešto većih
dimenzija. Vršci palminih grančica na licu zvijezde pode‑
šeni su na mačeve prije emajliranja ordenskog znaka.
106
Ranije prikazani Orden Takovskog križa s mačevima, orden‑

ski znak I. stupnja kojim je odlikovan Milutin Garašanin.
(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – TCx1fü
Dva detalja nosača sa apliciranim mačevima. Mačevi i plo‑

čica su kovani od srebra kao i ordenski znak. Na slici desno
vidljiva je oznaka radionice Antona Fürsta AF.
107
Kutija za orden Takovskog križa s mačevima

IV. stupnja iz radionice Antona Fürsta. Kutija
je u svemu idnetična kutijama za ordene
bez mačeva, osim što su na poklopcu kutije, Lice i naličje Ordena Takovskog križa s mačevima IV. stupnja, proizvod radionice Antona Für‑
ispod grba Kraljevine Srbije, otisnuti mačevi. sta. – TCx6fü
(Zbirka Homen)
Detalj pločice s mačevima sa ordena IV. stup‑

nja iz radionice Antona Fürsta. Mačevi su
izrađeni od srebra kao i cijeli ordenski znak,
a uočljivi su identični detalji dorade kao kod
ordenskog znaka I. stupnja.
108
General Tihomilj Nikolić (1832.–1986.) nositelj

Ordena Takovskog križa s mačevima I. stupnja.
General Nikolić je prvi srpski visoki časnik odli‑
kovan Ordenom Takovskog križa s mačevima.
Odlikovanje mu je dodijeljeno 15. (28.) siječ‑
nja 1883. za zasluge ostvarene tijekom ugu‑
šenja Timočke bune (Službeni vojni list, br. 50,
17. prosinca 1883.). General Nikolić na slici je

odjeven u paradnu uniformu s brojnim srpskim
i stranim visokim odlikovanjima. Preko desnog
ramena prebačena mu je crvena lenta Ordena
Takovskog križa s mačevima. Pored ostalih odli‑
kovanja ističu se Orden Bijelog Orla III stupnja,
Medalja proglašenja kraljevine i Spomenica rata
1876.–78. General Nikolić bio je nositelj Ordena
Takovskog križa sa i bez mačeva, što je vidljivo iz
činjenice da na grudima ističe ordenske zvijezde
I. stupnja obje vrste ordena.
(Zbirka Ljubomira S. Stevovića)

Kralj Milan I. Obrenović bio je nositelj Ordena
Takovskog križa sa mačevima I. stupnja. Zvijezda
koju ističe na slici tipičan je proizvod radionice
Antona Fürsta. Kralj Milan nosi lentu Ordena Bije‑
log orla, najvišjeg ordena kraljevine Srbije. Između
Spomenice na srpsko–turske ratove 1876.–1878.
i Spomenice na rat sa Bugarskom 1885.–1886.,
na ordenskoj nisci kralj Milan ističe Spomenicu
60. godišnjice kraljeve garde.
109
Rothe & Neffe

Radionica Rothe & Neffe izrađivala je ordene Takovskog
križa II. stupnja. Kako je ova radionica bila službeno
zadužena za montažu mačeva na već dodijeljene ordene,
ali i izradu najluksuznijih primjeraka odlikovanja, neri‑
jetko za potrebe Dvora, nije isključeno da postoje i pri‑
mjerci drugih stupnjeva koje je izradio ili doradio taj
majstor.
Detalj igle sa naličja ordenske zvijezde II. stupnja iz gore Orden Takovskog križa sa mačevima II. stupnja, proizvod radionice Rothe &
prikazanog kompleta. Na igli se nalazi logotip radionice Neffe. Mačevi su na ordensku zvijezdu aplicirani pomoću vijka i matice, a postav‑
“C. F. ROTHE” i ”WIEN”. Nedostaju uobičajene oznake ljeni su vršcima okrenutima na gore, što nije uobičajeno. Iako se radi o ordenu
čistoće metala i kontrolnog ureda, što je protivno propi‑ iz kasnijeg razdoblja proizvodnje, moguće je da su mačevi aplicirani na već dodi‑
sima. (Zbirka Zvonka Markovića) jeljenu zvijezdu. (Zbirka Zvonka Markovića) – TCx3r, TCx4r
110
Dva detalja ordenske zvijezde II. stupnja sa prethodne stranice. Mačevi su kovani iz srebra, a spoj je izveden pomoću matice za pričvrščivanje
ordenskog znaka na zvijezdu (lijevo). Mačevi su pozicionirani nešto više u odnosu na ordenski znak, tik uz vrške palminih grančica, tako da
grančice nije bilo potrebno dodatno savijati (desno).
Naličje ordenskog znaka Takovskog križa s Detalj nosača mačeva koji je izveden potpuno drugačije od onoga na ordenima iz radionice
mačevima II. stupnja, prikazanog na prošloj Antona Fürsta. Naličje mačeva dorađeno je tehnikom graviranja.
stranici. (Zbirka Zvonka Markovića) – TCx3r
111
Orden Takovskog križa s mačevima, zvijezda II. stupnja, proizvod radionice Rothe & Neffe. Mačevi su izrađeni istim kalupom kao i kod zvi‑
jezde prikazane na prethodnoj stranici. Zvijezda datira iz kasnijeg razdoblja proizvodnje, što je vidljivo i prema montaži ordenskog znaka nad
mačeve. (Zbirka Homen) – TCx4r

Detalj zvijezde sa gornje slike; uz vijak i maticu kojima su mačevi pričvršćeni
na zvijezdu, vrhovi mačeva učvršćeni su žičanim dodacima, na isti način kao
kod kopija. To je izvedeno iz praktičnih razloga, kako bi se izbjeglo pomicanje
mačeva u lijevu ili desnu stranu, i svojevrsni je dodatak osnovnom načinu mon‑
taže. Matica je smještena ispod igle, pa na slici nije vidljiva.
General Sava Grujić (1840.–1913.) odlikovan je brojnim domaćim i stranim

odlikovanjima, među kojima su Orden Miloša Velikog II. stupnja, Orden Takov‑
skog križa I. stupnja te Orden Takovskog križa s mačevima II. stupnja. Fotogra‑
fija je iz razdoblja nakon 1904. godine.
112
Nepoznate radionice šetku rata 1876., nakon prve reorganizacije provlačila alka za pričvrščivanje na vrpcu.
ordena, moguće je da su na njih, sukladno Nakon pričvršćivanja mačeva nije više bilo
propisu, mačevi montirani naknadno. Ned‑ moguće koristiti duguljastu alku, pa je spoj
Većina ordena Takovskog križa s mačevima vojbeno je da mačevi koji su aplicirani na na vrpcu izveden kuglastom ušicom koja
III stupnja proizvod je nepoznate radionice taj model ordenskih znaka nisu proizvod je, također tvrdim varom, spojena na sjeci‑
koja je proizvodila te ordene i Medalju za radionice Rothe & Neffe. šte mačeva. Ordenski znaci V. stupnja nisu
revnosnu službu za žene u vrijeme srpsko– Ordenski znaci V. stupnja izrađivani su označavani, pa je tipološkom usporedbom
turskih ratova. Zbog nešto većih dimenzija i apliciranjem mačeva na gotove ordenske sačuvanih primjeraka moguće utvrditi da je
grublje izrade taj smo model nazvali ’Veliki’. znake. Mačevi su aplicirani tvrdim varom u njuhovu izradu bilo uključeno više radi‑
Kako su ti ordeni izrađivani netom po zavr‑ na vrh dekorativne poveznice kroz koji se onica.
Lice i naličje Ordena Takovskog križa s mačevima III. stupnja. Proizvod nepo‑
znate radionice, tzv. ’veliki’ model. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) –
TCx5
Nićifor Dučić (1832.–1900.), arhimandrit i narodni posla‑

nik. Dučić je bio odlikovan brojnim visokim odlikovanjima
između kojih i Ordenom Sv. Save I. stupnja, Ordenom Takov‑
skog križa II. stupnja, Ordenom Miloša velikog III. stupnja,
Zlatnom i Srebrnom medaljom za hrabrost te crnogorskom
Medaljom za junaštvo 1862. i Srebrnom medaljom za hra‑
brost. Orden Takovskog križa III. stupnja s mačevima, vidljiv
na slici također je ’veliki’ model.
Detalj pločice s mačevima ordena III. stupnja. Mačevi i plo‑

čica izrađeni su od srebra i potpuno drugačiji od svih do
sada opisanih. Cjelokupna izrada znatno je grublja i bez
graviranih detalja na glatkoj površini naličja mačeva.
113
(Zbirka Miljana Markovića)
Orden Takovskog križa s mačevima V. stupnja, lice i naličje. Ovaj primjerak

tipološki odgovara proizvodnji radionice Rothe & Neffe. – TCx7
General Milan Pavlović (1842.–1903.), u svečanoj uniformi

generala Kraljevine Srbije, fotografija iz 1895. General Pavlović
odlikovan je mnogim visokim odlikovanjima: Ordenom Miloša
velikog I. stupnja, Ordenom Bijelog orla III., IV. i V. stupnja,
Ordenom Takovskog križa I. II. i V. stupnja, teOrdenom Takov‑
skog križa s mačevima III. stupnja. General Pavlović bio je odli‑
kovan zlatnom i srebrnom Medaljom za hrabrost te Zlatnom
medaljom za revnosnu službu u ratu 1877.–1878. Bio je jedan
od četiri srpska časnika odlikovana ruskim carskim Ordenom
Sv. Jurja IV. stupnja. Orden Takovskog križa s mačevima III.
stupnja na slici generala Pavlovića je takozvani ’veliki’ model.
Detalj Ordena Takovskog križa s mačevima V. stupnja na kojem je vidljiv
ispravno izveden spoj između ordenskog znaka, mačeva i kuglaste ušice.
114
Minijatura ordena Takovskog križa sa mačevima V.

stupnja koja je pripadala Milutinu Garašaninu. Mini‑
jatura je izrađena od zlata. (Zbirka Vojnog muzeja u
Beogradu)
Nepoznati crkveni dostojanstvenik sa istaknutim odlikovanjima.

Pored ostalih odlikovanja vidljiv je Orden Takovskog križa s mačevima
V. stupnja.
Orden Takovskog križa s mačevima V. stupnja, varijanta drugačija od Orden Takovskog križa s mačevima V. stupnja, varijanta drugačija
prethodno prikazane. I kod ovog je ordena spoj s mačevima i ušicom od prethodno prikazane. Spoj s mačevima i ušicom izveden je iden‑
izveden identično kao i kod prethodno prikazanog. (Zbirka Zvonka tično kao i kod prethodno prikazanih. (Zbirka Homen) – TCx7
Markovića) – TCx7
115
Krivotvorine
U proučavanju i skupljanju ovih rijetkih
odlikovanja među sakupljače najviše zabune
unose brojne krivotvorine koje su prisutne
na tržištu. Kod viših stupnjeva ordena radi
se o “doradama“ originalnih odličja krivo‑
tvorenim pločicama s apliciranim mače‑
vima koji su, u većini slučajeva, lijevani a
ponekad su korišteni mačevi sa austrougar‑
skih vrpci za vojne zasluge. Kod original‑
nih ordenskih znaka pločice i mačevi su,
u pravilu, izrađeni od pozlaćenog srebra i
dorađeni tehnikom graviranja. Na ordenske
zvijezde mačevi su, u pravilu, bili postav‑
ljeni položeni prema dolje, a pričvršćivani
su pomoću vijka i dekorativne matice. Autentična zvijezda Ordena
Kod zvijezda koje su naknadno izrađene Takovskog križa s apliciranim
za nositelje mačevi su postavljeni ispod krivotvorenim mačevima.
vršaka palminih grančica. Takvo što ne bi Mačevi su izvedeni tehnikom
bilo moguće izvesti doradom starih zvijezda lijevanja i na zvijezdu aplicirani
jer bi savijanjem vršaka grančica popucao pomoću dva žičana nastavka.
emajl, pa bi bilo potrebno ponovo emajli‑
rati cijeli ordenski znak. Takavbi zahvat bio
prilično kompliciran i skup. Stoviše, većina
starih ordenskih zvijezda iz razdoblja rata
za nezavisnost 1876.–1878., proizvodi
radionica Rothe & Neffe i Vincent Mayer’s
Söhne, sačuvana je bez apliciranih mačeva.
Ordenske su zvijezde krivotvoremne aplici‑
ranjem krivotvorenih mačeva na originale.
Kako su kod originalnih zvijezda mačevi
znatno većih dimenzija od ’standardnih’
sa austrougarskih vrpci, izrađene su nji‑
hove lijevane kopije. Spoj mačeva pomoću
matice i vijka bio je tehnološki vrlo teško
izvediv, pa su izrađeni mačevi pričvršći‑
vani na zvijezde pomoću dva komada tanke
žice kroz dvije naknadno probušene rupice. Detalji krivotvorenih mačeva
Nažalost, mnogi su kolekcionari nasjeli na sa zvijezde prikazane na ovoj
takvu “doradu“. I kod V. stupnjeva ordena stranici. U odnosu na auten‑
je spajanje mačeva na originalni ordenski tične dijelove zvijezde, mačevi
znak zahtijevalo priličnu zlatarsku vještinu su izvedeni grubo i neoštrih
pa su krivotvoritelji pribjegli jednostavnijoj detalja, a na zvijezdu su monti‑
tehnici lijevanja i cijeli su ordenski znak rani pomoću dva komada žice
izlili. Te su kopije izrađene od istog materi‑ kroz naknadno izbušene rupice.
jala i na istovjetan način kao i kopije drugih Mačevi su postavljeni iznad
medalja, pa je potrebno obratiti pažnju na vrhova palminih grančica, tako
slične detalje kojima ih možemo razotkriti da ih nije bilo potrebno dodatno
– na ’pucanje’ pozlate, obradu rubova kako savinuti.
bi se uklonili tragovi lijevanja i slično.
116
Orden Takovskog križa s mačevima IV. stupnja. Primjerci ordenske

zvijezde I. stupnja i ordena IV. stupnja izrađjeni su u radionici Rothe
& Neffe šezdesetih godina prošlog stoljeća, za potrebe kolekcionara.
Zanimljivo je da su ordeni izrađeni prema odredbama zakona iz
1883. godine koje nikada nisu stupile na snagu, očito prema neči‑
jim preciznim naputcima. Sodno tome, u ovom slučaju ne možemo
Zvijezda Ordena Takovskog križa s mačevima I. stupnja, izrađena šez‑ govoriti o kopijama, zbog činjenice da takvi autentični ordeni nikada
desetih godina XX. stoljeća u radionici Rothe & Neffe. nisu niti dodijeljivani.
Kopija Ordena Takovskog križa s mačevima V. stupnja izvedena teh‑ Detalj prikazane kopije V. stupnja.
nikom lijevanja. Cijeli ordenski znak, uključivši i posebno aplicirane
medaljone, izveden je lijevanjem, što je uočaljivo tek pažljivom ana‑
lizom detalja.
117
Naličje Ordena Takovskog križa III. stupnja s

apliciranim krivotvorenim mačevima. Pločica
i mačevi izrađeni su tehnikom lijevanja. Za
razliku od autentičnih mačeva, dimenzije kri‑
votvorenih su manje, jer su kao model kori‑
šteni mačevi sa austrougarskih vrpci za ratne
zasluge.
Povelje
Zbog razmjerno malog broja dodijeljenih ordena Takovskog križa
s mačevima nisu tiskani zasebni obrasci za povelje, već su kori‑
šteni standardni obrasci za ordene bez mačeva na koje je, ispod
naziva ordena, rukom dopisano “s mačevima“. Shodno tome, na
lijevoj je strani obrasca bio prikazan ordenski znak bez mačeva.
Većina povelja koje su dodijeljene srpskim časnicima datira iz
vremena Srpsko–bugarskog rata 1885–1886., a nam poznato jesu
li osobama kojima je za zasluge u srpsko–turskim ratovima pri‑
znato isticanje ordena sa mačevima, bile izdavane dodatne pove‑
lje. Prema razdoblju dodjele razlikujemo tri tipa povelja:
– Milan I. kralj Srbije,
– Kraljevski namjesnici u ime Aleksandra I. kralja Srbije
– Aleksandar I. kralj Srbije.
Povelja za orden Takovskog križa s mačevima iz razdoblja vlada‑

vine kralja Milana Obrenovića. Ordenom je 26. veljače 1886. (posli‑
jednja dodijela pripadnicima srpske vojske) odlikovan pješadijski
poručnik Tomo Jovičić. Iza otisnutog teksta “želeći dati dokaza
Našeg Kraljevskog blagovolenja“ rukom je dopisano: “ceneći i
uvažavajući zasluge stečene u borbi pred neprijatejem, nagrađu‑
jemo…“. Ispod naziva ordena “Takovskoga krsta / V. redom“ dopi‑
sano je “s mačevima“. Povelju je potpisao kralj Milan Obrenović.
118
Povelja za orden Takovskog križa s mačevima iz razdoblja vladavine Povelja za orden Takovskog križa I. stupnja s mačevima kojim je 25.
kralja Milana Obrenovića. Ordenom je 26. veljače 1886. (poslijed‑ ožujka 1890. godine odlikovan ruski vojni ministar, general Petar
nja dodijela pripadnicima srpske vojske) odlikovan pješadijski major Simeonović Vanovski. Kao i kod ostalih povelja, dodatak nazivu „s
Sava Petković. Tekst povelje identičan je kao na ranije prikazanoj. mačevima“ i stupanj ordena dopisani su ručno. Povelju su u ime malo‑
Ispod naziva ordena “Takovskoga krsta / IV. redom“ dopisano je “s ljetnog kralja Aleksandra Obrenovića dodijelili kraljevski namjesnici.
mačevima“. Povelju je potpisao kralj Milan Obrenović. (Zbirka Roberta Egerića)
Literatura
Malinar Veljko, Orden Takovskog krsta, Numizmatičke Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i Sofronijević Mira, Darivali su svojem otečestvu, Biblio‑
vijesti br. 39, godina XXVIII., Zagreb 1985. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog teka Dobrotvori, Beograd 1995.
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni 1987. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
muzej Beograd, Beograd 2002. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
Marković Miladin, Đeneral Kraljevine Srbije Milo‑ XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
van Pavlović (1842.–1903.), Orden br. 5, Beograd Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara istoriju umetnosti, Beograd 1983.
2005. III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
Opačić P. – Skoko S., Srpsko–turski ratovi 1876.–1878., Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Beograd 1980. muzej, Zagreb 2000. rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
119
Orden Bijelog orla
…kao znak priznanja koje Kralj daje u nameri da nagradi zasluge prema Kralju, Kraljevskom domu i državi po svima
granama državne uprave i narodnog života…
P
očetkom 1882. izbila je u Srbiji poli‑ srpske srednjovjekovne države taj je oblik
tička kriza koju je prouzročio bankrot grba prihvaćen u narodu kao nacionalno
kompanije ’L’Union Generale’. Vlasnik obilježje. Simbol križa i četiri slova S, uko‑
kompanije Eugene Bontoux godinu je dana liko nije apliciran na grbovni štit, naziva se
ranije sa Vladom potpisao ugovor o izgradnji ’Srpskim tetragramom’, a slovo S, element
željezničke infrastrukture u Srbiji, a taj je tetragama, naziva se još ocilom ili ognji‑
ugovor, od trenutka potpisivanja, napadan lom.
od strane oporbe i javnosti kao nepovoljan Godinu dana nakon proglašenja Srbije kra‑
za Srbiju. Iako za to nije bilo konkretnog ljevinom, 23. siječnja (4. veljače) 1883., u
dokaza, zbog sklapanja tog ugovora javno Skupštini je prihvaćen ’Zakon o ordenima i
se prozivalo kneza Milana i Vladu za korup‑ medaljama’ kojim je temeljito reorganiziran
ciju. Bankrot kompanije bio je u tome i unaprijeđen postojeći sustav odlikovanja.
trenutku ravan bankrotu Srbije, kojoj je Tim su Zakonom utemeljena dva nova kra‑
kompanija dugovala iznos veći od njena ljevska ordena: Orden Bijelog orla i Orden
godišnjeg proračuna. Ozbiljne financijske Sv. Save, a za Orden Takovskog križa ute‑
i gospodarske posljedice koje je taj slučaj meljen je razred sa mačevima. Pored toga
izazvao ublažene su zahvaljujući naporima donesen je niz pravila kojima je cijeloku‑
Čedomilja Mijatovića koji je u Parizu uspio Grb Kraljevine Srbije, nacrt arhitekta Drago‑ pni sustav srpskih odlikovanja izdignut na
pronaći novog ulagača, Comptoir National mira Acovića. razinu suvremenih sustava odlikovanja
D’Escompte, koji je preuzeo veći dio dugova europskih kraljevina.
propale kompanije. Nakon prvotnoga šoka, Orden dvoglavog Bijelog orla utemeljen je
knez Milan bio je prisiljen u najkraćem kao ”…znak priznanja koje Kralj daje u
roku pronaći rješenje kojim bi umanjio kraljevskog grba. U prijedlogu novoga grba nameri da nagradi zasluge prema Kralju,
nastalu štetu, pa je Vlada, nakon brzih kon‑ spojena su dva srednjovjekovna srpska sim‑ Kraljevskom domu i državi po svima gra‑
zultacija sa Austrougarskom, pred Narodnu bola: dvoglavi Bijeli (srebrni) orao u poletu nama državne uprave i narodnog života”.
skupštinu iznjela prijedlog o proglašenju na crvenom štitu, te crveni štit sa bijelim Prema članku 2. Zakona o ordenima i meda‑
Srbije Kraljevinom. Takvu opciju podržala (srebrnim) križem i četiri slova S. Grb je ljama “Orden dvoglavog Belog orla se usta‑
je Austrougarska Tajnom konvencijom još okrunjen heraldičkom kraljevskom krunom novljava u spomen obnovljenja Kraljevine
1881., a u srpskoj javnosti, potresenoj ’afe‑ općenitog oblika jer Srbija u to vrijeme nije za sve zasluge navedene u članu 1‑om
rom Bontoux’, takva je inicijatva dočekana imala krune, a vladari iz dinastije Obreno‑ ovog zakona“ (Zbornik zakona i uredaba
sa oduševljenjem. Srbija je proglašena Kra‑ vića nisu bili krunjeni. Tako uobličen grb XXXVIII, 440).
ljevinom već 22. veljače (6. ožujka), na sve‑ smješten je na okrunjeni hermelinski plašt, Orden je bio ustrojen u pet stupnjeva,
čanosti upriličenoj u Narodnom pozorištu u simbol kraljevske vlasti. Ponuđeno rješenje sukladnih stupnjevima Ordena Takovskog
Beogradu. grba prihvaćeno je, a ’Zakon o grbu Kralje‑ križa. Broj nositelja svakog stupnja bio je
Novi status Srbije, mlade Kraljevine, namet‑ vine Srbije’ usvojen je 20. lipnja (3. srpnja) ograničen. Prema odredbi zakona Ordenom
nuo je potrebu promoviranja novih državnih 1882.. Bijelog orla moglo je biti odlikovano 520
simbola. Taj je posao povjeren povjesničaru Dvoglavi Bijeli orao predstavljao je grb osoba, i to Ordenom I. stupnja 10 osoba, II.
Stojanu Novakoviću, koji je u razdoblju od Kraljevine i Carevine Srbije u razdoblju stupnja 20 osoba, III. stupnja 40 osoba, IV.
1880.–1883., obnašao dužnost ministra vladavine kralja Milutina (1309.–1319.), stupnja 150 osoba, te V. stupnja 300 osoba.
prosvjete. Nakon proučavanja povijesnih a štit sa križem i četiri slova S grb je Srp‑ U ukupan broj nositelja nisu bili ubrojeni
izvora, Novaković je predložio nacrt novoga ske Despotovine od 1402. Nakon propasti kralj, kao poglavar ordena, kraljica i kra‑
120
121
Orden Bijelog orla
ljević. Zakonom je također određeno da nih krila i otvorenih kandži. Svaka je orlova Orden Bijelog orla dodjeljivan je nepre‑
se viši stupnjevi Ordena stječu postupno, glava okrunjena. Površina orla sastoji se od kidno do kapitulacije Kraljevine Jugosla‑
počevši od V. stupnja. Osoba odlikovana razdjeljaka u obliku pera, ispunjenih bijelim vije. U tom se razdoblju njegovom izradom
pojedinim stupnjem ordena tek je nakon emajlom. Na grudi orla na licu ordena apli‑ bavio niz radionica, a tipološki gledano
dvije godine dolazila u obzir za odlikova‑ ciran je ovalni, crveno emajlirani, medaljon možemo odrediti dva osnovna razdoblja
nje višim stupnjem. Taj propis nije vrijedio u kojem se nalazi ’Srpski tetragram’, bijelo izrade, prema dinastijama koje su vladale
prvih mjesec dana od donošenja zakona, a emajlirani križ i četiri stilizirana ćirilična Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom SHS‑a,
u tom je razdoblju kralj imao pravo dodje‑ slova S. Na naličju ordena apliciran je iden‑ odnosno Jugoslavijom. Primjerak Ordena
ljivati Orden prema svojem mišljenju, bez tičan medaljon u kojemu se nalazi okrunjeni Bijelog orla s briljantima čuva se u ’Smith‑
ograničenja. monogram kralja Milana MI. Oba medaljona sonian Foundation’ u Washingtonu.
Na ljestvici odlikovanja Orden Bijelog orla uokvirena su dekorativnim perlastim poru‑

zauzeo je najvišu poziciju, pa su I. i II. stu‑ bom. U nadvišenju orla nalazi se kraljevska
panj Ordena zauzimali prva dva mjesta kruna, s orlom povezana dvijema valovitim,
ljestvice, ispred ordena Takovskog križa s plavo emajliranim trakama, na naličju kojih
mačevima I. stupnja i Takovskog križa I. je ćirilicom u dva dijela ispisano ’22. febr /
stupnja. Rang ordena Bijelog orla nešto je uara. 1882’. Ordenski znaci prva četiri stup‑
umanjen tek nakon utemeljenja Ordena nja pozlaćeni su, a Orden V. stupnja je sre‑
Miloša Velikog. U kasnijem razdoblju, nakon brn s pozlaćenim medaljonima.
dolaska Karađorđevića na vlast u Kraljevini Ordenski znaci I., II. i III. stupnja dimenzija
Srbiji i kasnije Kraljevini SHS‑a i Jugosla‑ su 80 × 40 mm, a IV. i V. stupnja 60 × 30 mm.
viji, Orden je zadržao visoku poziciju, ali Ordenske zvijezde I. i II. stupnja sastoje se
iza Ordena Karađorđeve zvijezde. od četiri ukrižena naglašena kraka između
Detaljan opis izgleda ordenskih znaka kojih su četiri manja, što osnovi zvijezde
Ordena Bijelog orla donesen je Uredbom daje oblik istostraničnog romba. Kraci zvi‑
’O obliku i nošenju kraljevskih ordena’. U jezde su briljantinirani. Zvijezde se među‑
uvodnom tekstu te Uredbe orden je nazvan sobno razlikuju po dimenzijama, pa je
’Kraljevskim Ordenom Bijelog orla’, a u dalj‑ stranica zvijezde I. stupnja duljine 62 mm,
njem tekstu korišten je naziv ’Orden Bije‑ s apliciranim je ordenskim znakom I.–III.
log orla’ ili skraćeno ’Bijeli orao’. Temeljna stupnja, a zvijezde II. stupnja 57 mm, s apli‑
inspiracija za oblikovanje ordena bio je, sva‑ ciranim ordenskim znakom IV. stupnja.
kako, novoutemeljeni grb Kraljevine Srbije, Vrpca Ordena Bijelog orla crvene je boje,
a neprijeporan je i utjecaj poljskog, kasnije sa po jednom plavo‑sivom prugom uz svaki
ruskog, Ordena Bijelog orla te austrougar‑ rub. Lenta za orden I. stupnja širine je 105
skog Ordena Željezne krune, znaci kojih su mm, sa 17 mm širokim prugama, 5 mm uda‑
također oblikovani po heraldičkom motivu ljenima od ruba lente. Za razliku od drugih
orla. Idejno rješenje ordena po nekim se kraljevskih ordena, lenta Ordena Bijelog
neprovjerenim izvorima pripisuje kralju orla nosila se prebačena sa lijevog ramena
Milanu, ali je vjerojatnije da je on zamišljen na desni bok. Ordenski znak II. stupnja isti‑
pod utjecajem tvorca novoga grba Kralje‑ can je na lentici širine 53 mm, s prugama
vine, tadašnjeg ministra prosvjete Stojana širine 9 mm. Ordeni III.–V. stupnja isticani
Novakovića. U zbirci pokojnog Radomira su na vrpci širine 40 mm, sa 7 mm širokim
Stolice sačuvan je idejni nacrt za ordenski prugama. III. stupanj istican je oko vrata, a
znak, autor kojega nije poznat. Prototip za IV. i V. na vrpci složenoj u trokut na lijevoj
Orden Bijelog Orla izradio je Christian Fri‑ strani grudi. Vrpce koje su koristili poje‑ Kralj Milan Obrenović u paradnoj odori s odli‑
edrich Rothe. dini proizvođači odstupale su od osnovnih kovanjima. Pored drugih odlikovanja kralj
Ordenski znak Ordena Bijelog orla sastoji dimenzija, a razlika je najuočljivija u boji Milan nosi lentu i zvijezdu Ordena Bijelog
se od dvoglavog orla poluotvorenih i spušte‑ pruga koja varira od svijetloplave do sive. orla.
Razdoblje vladavine Obrenovića (1883.–1903.)

U razdoblju vladavine Obrenovića Orden tome, osim radionice Rothe & Neffe, njego‑ bavarska radionica Jacoba Lesera. Orden‑
Bijelog orla dodjeljivan je rijetko, sukladno vom su se izradom u ovom razdoblju bavile ski znaci iz tih radionica izrađivani su u
odredbi o ograničenju broja nositelja, pa su i radionice Karla Fleischhackera, Antona potpunom suglasju s odredbama zakona, uz
ordeni iz tog razdoblja vrlo rijetki. Unatoč Fürsta i Georga Adama Scheida iz Beča, te određene razlike u detaljima.
122
Orden Bijelog orla
Rothe & Neffe

Radionica Rothe & Neffe izradila je prve
ordene Bijelog orla, a njihovom se izradom
bavila tijekom čitavog razdoblja vladavine
dinastije Obrenovića. Ordenski znaci iz te
radionice predstavljaju pravo remek‑djelo
zlatarskog zanata, skupocjene su izrade i
skladnih proporcija. Rothe & Neffe izrađi‑
vali su dva modela ordena Bijelog orla koji
se međusobno razlikuju po određenim deta‑
ljima. U prvom razdoblju izrade medaljoni
su na svim ordenskim znacima i zvijezdama
bili uokvireni perlastim porubom i izrađeni
od zlata. Plave vijugave trake kojima su spo‑
jeni kruna i orao također su bile izrađene od
zlata na ordenima svih stupnjeva. Osnove
ordenskih zvijezda bile su izrađene s bri‑
ljantiniranim kracima. U kasnijem razdo‑
blju izrade navedeni su detalji izmijenjeni.
Porub medaljona na svim ordenskim zna‑
cima izveden je kombinacijom glatko poli‑
ranog ovala obrubljenog frizom od sitnih
perlica. Kraci ordenskih zvijezda izrađivani
su s naizmjeničnim tankim glatko polira‑
nim i brilijantiniranim zrakama. U tom su
razdoblju svi dijelovi ordenskih znaka izra‑
đivani od pozlaćenog srebra. Nije moguće
sa sigurnošću utvrditi kada je i zašto do
navedenih promjena došlo, no vrlo je vje‑
rojatno da je drugi model ordenskih znaka
izrađivan nakon 1890.. Ordeni Bijelog orla
iz radionica Jacoba Lesera i G. A, Scheida,
koje su se u proizvodnju srpskih odlikova‑
nja uključile u tom razdoblju, izrađeni su
po uzoru na drugi model ordena iz radio‑
nice Rothe & Neffe. Ordeni Bijelog orla iz
radionice C.F. Rothe & Neffe označavani su
oznakom FR.
Postoje ordeni Bijelog orla viših stupnjeva
koje je radionica Rothe & Neffe izradila
pedesetih godina XX. stoljeća za potrebe
sakupljača. Osim što nemaju propisanih
oznaka čistoće metala i Bečkog kontrol‑
nog ureda, ti se ordeni znatno razlikuju od
autentičnih po lošijoj završnoj doradi. Iako Kralj Milan Obrenović u generalskoj odori s odlikovanjima. Pored drugih odlikovanja kralj
razmjerno rijetki, navedeni ordeni Bijelog Milan ističe ordensku zvijezdu Ordena Bijelog orla I. stupnja i Orden Bijelog orla IV. stupnja na
orla mogu lako zavarati neiskusnije saku‑ ordenskoj nisci. Oba su ordena proizvod radionice Rothe & Neffe iz kasnijeg razdoblja. (Zbirka
pljače. Nebojše Mitrovića)
Radionica C.F. Rothe & Neffe isporučivala je
ordene Bijelog orla u kutijama identičnima
onima u kojima su isporučivani i drugi srp‑
ski kraljevski ordeni. Kutije su crvene boje,
sa zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine
Srbije na poklopcu. Na unutarnjoj strani
poklopca nalazi se logo radionice.
123
Orden Bijelog orla
Prvi model
Orden Bijelog orla I. stupnja, naličje zvijezde iz prikazanog kom‑

pleta. Na igli za prikapčanje zvijezde nalaze se oznake radionice
Rothe & Neffe, čistoće srebra i Bečkog kontrolnog ureda. (Zbirka
Narodnog muzeja u Beogradu) – WE Type‑I 2R m1
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji. Prvi model ordena

iz ranijeg razdoblja izrade. Medaljoni na licu i naličju ordenskog
znaka i na licu zvijezde,te plavo emajlirane trake izrađeni su od
zlata. Orden je smješten u kutiju dvorskih liferanata Braće Popo‑
vić. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – WE Type‑I 1R m1,
WE Type‑I 2R m1
124
Orden Bijelog orla

Kraljević Aleksandar Obrenović u paradnoj odori s odlikovanjima.
Maloljetni kraljević Aleksandar nosi ogrlicu Ordena kneza Lazara
te lentu i zvijezdu I. stupnja Ordena Bijelog orla. Lentu, prebačenu
preko desnog ramena, nosi nepropisno. Istaknuta zvijezda Ordena
Bijelog orla proizvod je radionice Rothe & Neffe iz prvog razdoblja
izrade.
Orden Bijelog orla II. stupnja, komplet u kutiji. Prvi model ordena iz ranijeg razdoblja izrade. Medaljoni na licu i naličju ordenskog znaka i
licu zvijezde te plavo emajlirane trake izrađeni su od zlata. Orden je smješten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine
Srbije na poklopcu. S unutarnje strane poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑I 3R m1,
WE Type‑I 4R m1
125
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla II. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje. Prvi model zvijezde iz ranijeg razdoblja izrade. Orao koji je apliciran na
zvijezdu izrađen je kalupom kakvim su izrađivani ordeni iz radionice Karla Fleischackera. Osnova zvijezde, kruna u nadvišenju i detalji
medaljona u potpunosti odgovaraju proizvodnji radionice Rothe & Neffe oznake koje se nalaze na igli na naličju zvijezde. (Zbirka Zvonka
Markovića) – WE Type‑I 4R m1
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje. Prvi model ordena
iz ranijeg razdoblja izrade. Medaljoni na licu i naličju orden‑
skog znaka i plavo emajlirane trake izrađeni su od zlata. Na
karičici na kruni nalaze se oznake radionice i čistoće metala.
Orden je smješten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom otisnu‑
tim grbom Kraljevine Srbije na poklopcu. S unutarnje strane
poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. (Zbirka
Zvonka Markovića) – WE Type‑I 6R m1
126
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Prvi model ordena iz ranijeg razdoblja izrade. Medaljoni na licu i naličju ordenskog znaka i plavo
emajlirane trake izrađeni su od zlata. Orden je smješten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine Srbije na poklopcu. S
unutarnje strane poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑I 7R m1
Mala oznaka Ordena Bijelog orla za isticanje u zapučku građanskog odijela. Oznaka Minijatura Ordena Bijelog orla. Minijaturni ordenski
je oblika minijaturne rozete, promjera 7 mm, koja na naličju limenog dugmeta ima znak izrađen je od zlata. (Zbirka Zvonka Markovića)
ispisan logo radionice Rothe & Neffe.
127
Orden Bijelog orla
Drugi model
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet. Drugi model Ordena iz

kasnijeg razdoblja izrade. Medaljoni na licu i naličju ordenskog
znaka i licu zvijezde izrađeni su drugačijim kalupom, a osnova
zvijezde izrađena je s naizmjeničnim tankim glatko poliranim i
brilijantiniranim zrakama. Na gornjoj slici prikazano je naličje
zvijezde. Na igli za prikapčanje zvijezde nalaze se oznake radio‑
nice Rothe & Neffe, čistoće srebra i Bečkoga kontrolnog ureda.
(Zbirka Homen) – WE Type‑I 1R m2, WE Type‑I 2R m2
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji (Zbirka Roberta

Egerića)
128
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji. Drugi model Ordena iz kasnijeg razdo‑
blja izrade smješten je u posebno izrađenoj kutiji presvučenoj crvenim baršunom na
poklopcu koje je apliciran grb Kraljevine Srbije u vijencu od lovorovih (lijevo) i hrastovih
(desno) grančica, izrađen od pozlaćenog tombak‑lima. Na poleđini kutije nalazi se eti‑
keta na kojoj je njemačkim jezikom ispisano: ”Srpski kraljevski Dvorski Orden. Lenta se
nosi sa lijevog ramena, a zvijezda na lijevoj strani grudi.”. (Zbirka Roberta Egerića)
Orden Bijelog orla II. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje. Drugi model zvijezde iz kasnijeg razdoblja izrade. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
– WE Type‑I 4R m2
129
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje. Drugi model Ordena iz Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Drugi model Ordena iz
kasnijeg razdoblja izrade. Na karičici na kruni nalaze se oznake radio‑ kasnijeg razdoblja izrade. Križ i četiri ćirilična slova slova S u meda‑
nice i čistoće metala. (Zbirka Homen) – WE Type‑I 5R m1 ljonu na licu inkrustrirani su u emajl. Na karičici na kruni nalaze se
oznake radionice i čistoće metala. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE
Type‑I 6R m1
Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. Drugi model ordena iz kasni‑ Detalj medaljona s Ordena Bijelog orla IV. stupnja. Križ i četiri stili‑
jeg razdoblja izrade. Ordenski je znak izrađen znatno lošije od ordena iz zirana ćirilična slova S inkrustrirani su u emajl.
prvog razdoblja. Križ i četiri ćirilična slova S u medaljonu na licu inkru‑
strirani su u emajl. Na karičici na kruni nalaze se oznake radionice i
čistoće metala. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑I 7R m1
130
Orden Bijelog orla
Karl Fleischhacker
i Anton Fürst
Radionica Karla Fleischhackera uključila
se u izradu Ordena Bijelog orla na početku
devedesetih godina XIX. stoljeća. Orden‑
ski znaci Ordena Bijelog orla iz ove radio‑
nice bili su prepoznatljive bečke kvalitete.
Poštujući sve odredbe zakonskog teksta,
radionica Fleischhacker dala je svoje viđe‑
nje tog ordena u nekim detaljima drugačije
od ordena iz radionice Rothe & Neffe. Osim
detalja koje možemo pripisati umjetničkoj
slobodi majstora koji je izrađivao model
ordenskog znaka, najuočljivija razlika
između ordena tih radonica je u načinu
povezivanja plavih traka s orlom. Na orde‑
nima iz radionice Rothe & Neffe trake su
pomoću dva nosača zavarene za rub meda‑
ljona na naličju. Na ordenima iz radionice Detalji montaže plavih traka na ordenu iz radionice Rothe & Neffe (lijevo) i Karla Fleischhac‑
Fleischhacker trake su s orlom spojene kera (desno)
pomoću šarnira i djelomično su pomične.
Takav način povezivanja traka s orlom
jedinstven je i karakterističan isključivo za
radionice Fleischhacker i Fürst.
Radionica Antona Fürsta izrađivala je, kao
i u slučaju Ordena Takovskog križa, ordene
Bijelog orla po uzoru na one iz radionice Fle‑
ischhacker. U slučaju Ordena Bijelog orla ta
je sličnost tolika da sa sigurnošću možemo
utvrditi da su obje radionice koristile iste
kalupe. Sudeći po iznimno malom broju
sačuvanih primjeraka, možemo pretposta‑
viti da je radionica Fürst izrađivala ordene
po narudžbi, a koristila je dijelove izrađene
kod Fleischhackera. Ordene iz navedenih
radionica moguće je razlikovati isključivo
prema oznakama.
Niti jedna od navedenih radionica nije
izrađivala vlastitu ambalažu, pa su ordeni
Bijelog orla tih proizvođača isporučivani u
kutijama dvorskih liferanata Braće Popović
i Makse Antonijevića. Kutije u kojima su ti
liferanti isporučivali ordene Bijelog orla bile
su bijele boje, s grbom Kraljevine Srbije, Detalj krune s viših stupnjeva Ordena Bijelog Primjer označavanja ordena Bijelog orla iz
te nazivom i oznakom stupnja ordena na orla iz radionice Karla Fleischhackera. Na radionice Fürst koji je u svojoj studiji o tom
poklopcu kutije. jabuci krune nalazi se upisan perlasti križ, a odlikovanju iznio James W. Schaaf.
takav detalj nalazimo na svm ordenima Sv.
Save proizvedenima u toj radionici, ali ne i na
nižim stupnjevima Ordena Bijelog orla.
131
Orden Bijelog orla

pleta. Na igli za prikapčanje zvijezde nalaze se oznake radio‑
nice Karla Fleischhackera, čistoće srebra i Bečkog kontrolnog
ureda. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑I 4F
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji. Ordenski znaci

izrađeni su od pozlaćenog srebra. Orden je smješten u kutiju
dvorskog liferanta Makse Antonijevića logo kojega se nalazi na
unutarnjoj strani poklopca. Na poklopcu kutije zlatotiskom je
otisnut grb Kraljevine Srbije, sličan onom s kutija iz radionice
Rothe & Neffe. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑I 1F, WE
Type‑I 2F
132
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla II. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje.

Naličje zvijezde, osobito igla za prikapčanje, izrađeni su u stilu
radionice Antona Fürsta, što je vidljivo tipološkom usporedbom
s naličjima ordenskih zvijezda Ordena Takovskog križa iz nave‑
dene radionice. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
Orden Bijelog orla II. stupnja, komplet i autentična kutija za Orden Bijelog
orla II. stupnja sa zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine Srbije te nazivom
i stupnjem Ordena na poklopcu. S unutarnje strane poklopca nalazi se logo
dvorskih liferanata Braće Popović. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE
Type‑I 3F, WE Type‑1 4F
133
Orden Bijelog orla
Minijatura Ordena Bijelog orla. Minijaturni

ordenski znak izrađen je od srebra, s aplici‑
ranim zlatnim medaljonima na licu i naličju.
(Zbirka Zvonka Markovića)
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje.

Na karičici na kruni nalaze se oznake radio‑
nice i čistoće metala. (Zbirka Vojnog muzeja
u Beogradu) – WE Type‑I 5F
Dvije varijante kutija u kakvima je ordene Bijelog orla Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje (Zbirka Zvonka Markovića) – WE
isporučivao dvorski liferant Maksa Antonijević. Type‑I 6F
134
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Orden je smješten u autentičnu kutiju dvorskog liferanta Makse Antonijevića s ručno oslikanim
grbom Kraljevine Srbije na poklopcu. Grb na poklopcu kutije nešto je drugačiji od uobičajenih za kutije tog dobavljača. – WE Type‑I 7F
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Medaljoni na Kralj Milan Obrenović u paradnoj odori s odlikovanjima. Pored drugih odlikovanja
licu i naličju izrađeni su u stilu kasnije izrade radionice kralj Milan nosi lentu i zvijezdu I. stupnja Ordena Bijelog orla. Ordenska zvijezda
Rothe & Neffe. Na karičici na kruni nalaze se oznake proizvod je radionice Karla Fleischhackera (uvećani detalj)
radionice i čistoće metala. (Zbirka Narodnog muzeja u
Užicu) – WE Type‑I 7F
135
Orden Bijelog orla
Jacob Leser
Bavarska radionica Jacoba Lesera također
je bila uključena u proizvodnju Ordena
Bijelog orla. Ordenski znaci iz ove radio‑
nice visoke su kvalitete, a cjelokupna izrada
oslanjala se na radionicu Karla Fleischhac‑
kera. Malen broj sačuvanih primjeraka viših
stupnjeva ordena razlikuje se od primjeraka
iz radionice Fleischhacker samo po deta‑
ljima završne dorade. U drugim segmentima
sličnost je tolika da možemo pretpostaviti
da je Leserova radionica dijelove za ordene
ili kalupe za njihovu izradu naručivala u
Beču. Niži stupnjevi ordena karakteristični
su za ovu radionicu, a izrađeni su po uzoru
na drugi model ordena iz radionice Rothe
& Neffe. Ordeni Bijelog orla iz radionice
Jacoba Lesera označavani su oznakom JL
i oznakom čistoće srebra 800, prema nje‑
mačkim propisima.
Radionica Leser također nije koristila vla‑
stitu ambalažu, a proizvodi te radionice
isporučivani su preko dvorskih literanata
Braće Popović i Makse Antonijevića.
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet. Orden‑

ski znaci izrađeni su od pozlaćenog srebra.
Orden nosi sve karakteristike proizvodnje
radionice Karla Fleischhackera, a razlike su
vidljive u detaljima završne dorade. (Zbirka
dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑I 1L, WE
Type‑I 2L
136
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla I. stupnja, naličje zvijezde iz prikazanog kompleta. Orden Bijelog orla I. stupnja, ordenski znak iz prikazanog kompleta, lice
Na igli za prikapčanje zvijezde nalaze se oznake radionice Jacoba i naličje. Orden ima sve karakteristike proizvodnje radionice Karla Fle‑
Lesera i čistoće srebra. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑I ischhackera. Na karičici na kruni nalaze se oznake radionice i čistoće
2L metala. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑I 1L
Orden Bijelog orla I. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje. Ordenska zvijezda je iz kasnijeg razdoblja izrade, s promijenjenom strukturom
krakova. Aplicirani orao izrađen je u stilu radionice Fleischhacker, a medaljon na grudima orla izveden je po uzoru na drugi model ordena iz
radionice Rothe & Neffe. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑I 2L
137
Orden Bijelog orla
Dvije zvijezde ordena Bijelog orla I. stupnja, lice i naličje. Zvijezda prikazana slijeva proizvod je radionice Jacoba Lesera, a ona prikazana
sdesna Karla Fleischhackera. Obje su zvijezde izrađene istim kalupima, a razlikuju se po detaljima montaže i završne dorade. Na iglama na
naličju obiju zvijezda nalaze se oznake radionica i čistoće metala. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑I 4L, WE Type‑I aF
138
Orden Bijelog orla
Kutije za ordene Bijelog orla IV. i V. stupnja u kakvima su

te ordene isporučivali dvorski liferanti Braća Popović
Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski je znak izrađen po uzoru na
drugi model ordena iz radionice Rothe & Neffe. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE
Type‑I 6L
Inžinjerijski brigadni general Nikola Aranđelović u odori s

odlikovanjima. Pored drugih odlikovanja general Aranđe‑
lović na ordenskoj nisci ističe Orden Bijelog orla IV. ili V.
stupnja. Iako je fotografija snimljena u razdoblju Kralje‑
vine Jugoslavije, general Aranđelović ističe ordenski znak
Ordena Bijelog orla iz razdoblja vladavine Obrenovića, koji
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. – WE Type‑I 7L je izrađen u radionici Rothe & Neffe.
139
Orden Bijelog orla
Georg Adam Scheid

Radionica Georga Adama Scheida posljed‑ je i neobično, to više što se radi o proizvodu za parišku radionicu Arthusa Bertranda, što
nja je u nizu onih koje su se bavile izradom jedne od cjenjenijih bečkih radionica. U je osobito vidljivo na ordenima Karađorđeve
ordena Bijelog orla u ovom razdoblju. Orden‑ pogledu ordenskih zvijezda Ordena Bije‑ zvijezde. Ne može se objasniti razlog zbog
ski znaci iz ove radionice jedini su znatno log orla koje je proizvodila radionica G. A. kojega je Scheid pribjegao takvom zahvatu,
odstupali od odredbi zakonskoga teksta, Scheida također postoje nedoumice i nedo‑ to više što je njegova radionica bila čuvena
što je neobično jer se radilo o visokom kra‑ rečenosti. Iako je sačuvan razmjerno velik po kvaliteti izrađenih ordena. Unatoč nave‑
ljevskom ordenu. Štoviše, postoji nekoliko broj zvijezda toga proizvođača, među njima denim nedostacima i nelogičnostima u
nedoumica i nelogičnosti u sistemu izrade ne postoji niti jedna za koju bi se moglo rješenju, ordeni Bijelog orla iz radionice
ove radionice. Ordenski znaci I.–III. stupnja nedvojbeno zaključiti da pripada ordenu Scheid odlikuju se vrhunskom kvalitetom
neobičnog su oblika i manjih dimenzija od II. stupnja. Sve ordenske zvijezde koje smo izrade. Ordenski znaci označavani su uobi‑
propisanih, 76 × 36 mm, a do takvog odstu‑ razgledali konzultirajući brojne zbirke u čajenom oznakom G.A.S.. Radionica Scheid
panja došlo je zbog toga jer su na ordenske potpunosti su identične. U razdoblju nakon isporučivala je ordene Sv. Save u kutijama
znake svih stupnjeva aplicirani identični ’majskog prevrata’, od 1904. do 1913., bijele boje s dijagonalno ispisanim nazivom
medaljoni, što je jedinstven slučaj ne samo Scheid je bio jedini proizvođač srpskih i stupnjem ordena. Iznimka su bile kutije
u srpskoj faleristici. Kruna, plave trake i ordena pa, shodno tome, ne postoji moguć‑ za ordene I. stupnja koje su bile presvučene
orlove glave izrađeni su sukladno ordenima nost da nije izađivao ordene Bijelog orla II. bijelim plišem, a umjesto naziva i stupnja
iz drugih radionica, a tijelo, krila te kandže stupnja. Na osnovi toga možemo zaključiti na poklopcu su imale zlatotiskom otisnut
i rep orla smanjeni su kako bi se umanjio da su zvijezde I. i II. stupnja iz ove radio‑ grb Kraljevine Srbije. S unutarnje strane
dojam neproporcionalnosti orla i aplicira‑ nice bile identične. Takva pojednosavljenja poklopca svih kutija nalazi se logo radionice
noga medaljona. Takvo rješenje nepropisno rješenja ordenskih znaka karakteristična su Scheid.
Orden Bijelog orla I. stupnja, detalj zvijezde iz prikazanog kompleta. Orlove glave i plave trake
naglašeno su izdignute u odnosu na osnovu zvijezde.Takav način završne dorade i montaže
jedinstven je i krakterističan za radionicu G. A. Scheida. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE
Type‑I 2S
140
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji.

Ordenski znaci izrađeni su od pozlaćenog sre‑
bra. Orden je smješten u autentičnu kutiju
presvučenu bijelim plišem sa zlatotiskom oti‑
snutim grbom Kraljevine Srbije na poklopcu.
Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo
radionice G.A.Scheida. (Zbirka Zvonka Mar‑
kovića) – WE Type‑I 1S, WE Type‑I 2S
141
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje. Na karičici na kruni

nalaze se oznake radionice i čistoće metala. Orden je smješten
u autentičnu kutiju s dijagonalno ispisanim nazivom i stupnjem
ordena na poklopcu. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑I 5S
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Orden je isporučen

s greškom u proizvodnji. Trake koje spajaju krunu u nadvi‑
šenju i orla prevučene su crvenim umjesto plavim emajlom.
(Zbirka Nebojše Mitrovića) – WE Type‑I 7S
Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. – WE Type‑I 6S
142
Orden Bijelog orla
Razdoblje vladavine Karađorđevića (1903.–1941.)

Nakon ’majskog prevrata’ i preuzimanja vla‑ najoštrije proteste i najdublje zgražanje izradu srpskih odlikovanja. To se također
sti kralja Petra I. Karađorđevića u Srbiji je okrutnošću počinjenog ubojstva, a Velika odnosi na dotadašnje dobavljače Dvora i
temeljito reorganiziran sustav odlikovanja. Britanija i Nizozemska prekinule su diplo‑ Kancelarije ordena, liferante Braću Popo‑
Ordeni Miloša Velikog i Takovskog križa matske odnose i uvele gospodarske sank‑ vić i Maksu Antonijevića,koji su se, pod
kojima je veličana dinastija Obrenovića uki‑ cije Srbiji. Oštrim protestima pridružila nepoznatim okolnostima, povukli iz tih
nuti su, a njih je zamijeno novoutemeljeni se i Rusija. Posebno negodovanje izrazila poslova.
Orden Karađorđeve zvijezde. Kalj Petar je Austrougarska koja je Srbiju pod vlašću I u razdoblju nakon ’majskog prevrata’
odlučio je zadržati u uporabi ordene Bijelog Obrenovića smatrala zonom posebnoga gos‑ Orden Bijelog orla zadržao je visoku pozi‑
orla i Sv. Save, kao odlikovanja nacional‑ podarskog interesa i za koju je bila vezana ciju na ljestvici državnih odlikovanja. Ustroj
nog značenja, te instituciju Ordena kneza brojnim investicijama i poslovnim vezama odlikovanja ostao je nepromijenjen, s time
Lazara. Na temelju te odluke izdana je, na svim razinama. Takvo se stanje odrazilo da je odredba o ograničenju broja odlikova‑
24. studenoga (7. prosinca) 1904., Uredba i na odnose u proizvodnji i nabavi odliko‑ nih osoba ukinuta, to jest primjenjivala se
kojom je propisano “Da se na poleđini vanja. Do sada se općenito smatralo da su za Orden Karađorđeve zvijezde. U razdo‑
dvoglavog Belog orla sviju redova umesto svi proizvođači odlikovanja, osim radionice blju do 1913. proizvodnja svih ordena, pa i
monograma stavi godina proglasa kralje‑ G. A. Scheida, prekinuli odnose sa srpskom Ordena Bijelog orla, povjerena je radionici
vine 1882., a ova godina i dan izostavi sa Kancelarijom kraljevskih ordena, no to nije Georga Adama Scheida. Tijekom I. svjetskog
plave pantljike.“ (Zbornik zakona i ure‑ sasvim točno. Osim Scheida, odlikovanja, rata izradom tog ordena bavila se pariška
daba, LIX, 1906., 504.). U drugim detaljima prvenstveno medalje, nastavila je izrađi‑ radionica Arthusa Bertranda, a nakon
oba su ordena zadržala izvorni izgled. vati i radionica medaljera Christlbauera i 1922., tijekom razdoblja Kraljevine SHS‑a
Brutalni atentat na posljednje Obrenoviće, još neke nepoznate bečke radionice. Grupa i Jugoslavije, izradu je preuzela švicarska
kralja Aleksandra i kraljicu Dragu, imao je proizvođača koja je poslovno bila vezana radionica Braće Huguenin. U posljednjem
velik utjecaj i posljedice na gospodarstvo uz dotadašnje dvorske liferante, Karl Fleis‑ razdoblju izrade u proizvodnju Ordena Bije‑
Srbije. Većina europskih zemalja izrazila je, chacker, Anton Fürst i bavarska radionica log orla uključila se i varaždinska radionica
preko svojih diplomatskih predstavništava, Jacoba Lesera, nedvojbeno su prekinuli Frana Sorlinija.
Georg Adam Scheid

Radionica G.A. Scheida nastavila je izra‑
đivati ordene Bijelog orla koristeći iste
kalupe, uz navedene tipološke promjene.
Kvaliteta ordenskih znaka bila je i dalje
vrhunska, uz određeni pad kvalitete ordena
nižih stupnjeva. Kutije u kojima su isporu‑
čivani ordeni također su ostale nepromije‑
njene kao i način označavanja ordenskih
znaka.
Detalji naličja ordenskih znakova iz razdoblja vladavine Obrenovića i vladavine Karađorđe‑

vića
143
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet. Orden‑

ski znaci izrađeni su od pozlaćenog srebra.
Orden je u svemu identičan ordenima iz
ranijeg razdoblja, a razliku je moguće uočiti
jedino na naličju ordenskog znaka. Lenta na
kojoj je orden nošen ima nešto šire pruge od
uobičajenih. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
– WE Type‑II 1S, WE Type‑II 2S
144
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla I. ili II. stupnja, ordenska zvijezda. Radionica Scheid nastavila je i u ovom razdoblju s proizvodnjom ordenskih zvijezda koje
su bile identične za oba najviša stupnja ordena. Štoviše, ordenske zvijezde nisu doživjele nikakve promjene nakon reorganizacije ordena, pa
nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojem razdoblju pripada pojedini primjerak. Primjerice, na ordenima Sv. Save iz te radionice to je moguće
odrediti usporedbom varijante prikaza sveca. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑II 2S / WE Type‑II 4S
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje.

Na karičici na kruni nalaze se oznake radio‑
nice i čistoće metala. – WE Type‑II 5S
145
Orden Bijelog orla
Kutija za Orden Bijelog orla IV. stupnja iz radionice G. Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. – WE Type‑II 5S
A. Scheida. Kutija je potpuno identična onima iz ranijeg
razdoblja
Minijature ordena Bijelog orla kakve je proizvodila radio‑

nica Scheid u oba razdoblja proizvodnje.
Prestolonasljednik Aleksandar u paradnoj odori s odlikovanjima. Pored drugih odli‑

kovanja Aleksandar ističe zvijezdu Ordena Bijelog orla koja je proizvod radionice
G. A. Scheida.
146
Orden Bijelog orla
Rothe & Neffe

U razdoblju između 1903. i 1914. pojavili
su se ordeni Bijelog orla IV. i V. stupnja koje
je izradila radionica Rothe & Neffe. Ordeni
su izrađeni protivno odredbi zakona, a na
naličju imaju apliciranu godinu 1882 i nat‑
pis ’22. februara 1882.’ na plavim trakama.
Svi dijelovi ordena, osim godine1882 u
medaljonu na naličju, sukladni su drugom
modelu ordena Bijelog orla iz radionice
Rothe & Neffe. Kako ne postoji nikakav
podatak o ordenima te vrste, moguće je da
su majstori iz te radionice iskoristili osta‑
tak pripremljenih dijelova, izradili seriju
ordena IV. i V. stupnja te ih preko nekog
od dobavljača prodali Kancelariji ordena.
Činjenica da se takvi ordeni pojavljuju i
dorađeni mačevima ukazuje na mogućnost
da su bili isporučeni nedugo prije početka
I. svjetskog rata. Svi ordeni Bijelog orla te
vrste propisno su označeni oznakama radi‑
onice Rothe & Neffe, čistoće metala i Beč‑
kog kontrolnog ureda, pa nema dvojbe o
tome da su izrađeni u toj radionici.
Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. Na karičici na kruni nalaze se oznake radionice
Rothe & Neffe, čistoće metala i Bečkog kontrolnog ureda. – WE Type‑II 6R
Detalj Ordena Bijelog orla IV. stupnja.
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Orden je identičan ranije prikazanom, ali
bez pozlate. Na karičici na kruni nalaze se oznake radionice Rothe & Neffe, čistoće
metala i Bečkog kontrolnog ureda. – WE Type‑II 7R
147
Orden Bijelog orla
Arthus Bertrand sva tri srpska kraljevska ordena, izrađena viđenje Ordena Bijelog orla. Ordenski su
od srebra i pozlaćenog srebra, ali i zlata. Taj znaci viših stupnjeva u osnovnim elemen‑
Nakon izbijanja I. svjetskog rata izrada svih podatak pokazuje dosadašnja saznanja u tima, dimenzijama i dojmu bili slični orde‑
srpskih odlikovanja povjerena je pariškoj nešto drugačijem svjetlu i pojašnjava nedo‑ nima drugog modela radionice Rothe &
radionici Artusa Bertranda. U dosadašnjoj umicu o tome kako je bilo moguće organizi‑ Neffe, uz razlike u rješenju detalja i završnoj
literaturi općenito se navodi da je surad‑ rati proizvodnju odlikovanja odmah nakon doradi. Ordeni nižih supnjeva izrađivani su
nja s Betrandom započela 1914., no to nije dolaska Srpske vojske na Krf i u Solun. nešto većih dimenzija od bečkih primjeraka,
točno. Prva odlikovanja Bertrand je započeo Priprema kalupa, izrada potrebnih vrpci i u dvije varijante. Na prvoj varijanti orden‑
izrađivati nešto ranije, tijekom balkanskih ambalaže bili bi, u tim dramatičnim trenu‑ skog znaka aplicirani medaljon izveden je iz
ratova, usporedo s bečkim radionicama. cima, teško izvedivi. Budući da je Betrand više zasebnih dijelova, a na kasnijoj je vari‑
Tako je prva serija medalja za revnosnu imao pripremljeno sve potrebno za izradu janti izvedba medaljona pojednostavljena
službu iz 1913. izrađena upravo u radionici odlikovanja, prvi prizvedeni ordeni i meda‑ pa je križ, sa četiri stilizirana ćirilična slova
tog proizvođača. Međutim, do sada nije bilo lje mogli su biti dopremljeni na Krf i u Solun S, kovan iz jednog komada, zajedno s poru‑
poznato da je Bertrand u to vrijeme izra‑ već u proljeće 1916., zajedno sa sanitetskim bom medaljona. Do takvog pojednostavlje‑
đivao i ordene. U prodajnom katalogu te materijalom i svom drugom opremom. nja došlo je zbog masovnije dodjele ordena
radionice za 1913. objavljena je ponuda za Radionica Arthusa Bertranda dala je svoje pred kraj I. svjetskog rata.
Dvije varijante medaljona s lica Ordena Bijelog orla što su izrađeni u radionici Arthusa Ber‑
tranda. Slijeva je prikazan medaljon izveden sklapanjem više zasebnih dijelova, a sdesna
medaljon na kojemu je križ sa četiri stilizirana ćirilična slova S, kovan zajedno s porubom
medaljona.
Izvadak iz prodajnog kataloga Arthusa Bertranda za 1913. u kojem su na prodaju ponuđeni

razni stupnjevi Ordena Bijelog orla. Pored uobičajeno izrađenih ordenskih znaka na prodaju
su ponuđeni i ordeni izrađeni od zlata. Nije poznato jesu li zlatni ordeni zaista i izrađivani ili
je ta ponuda navedena samo kao mogućnost.
Cjelokupna izrada ordenskih znaka bila je Bijelog orla iz radionice Bertrand posjeduju prema francuskim propisima. Radionica
lošija od one bečkih radionica, što je pose‑ šarm majstorske dorade i ljepotu cjeloku‑ Bertrand isporučivala je ordene Bijelog orla
bice došlo do izražaja na ordenskim zna‑ pnog dojma. u kutijama bijele boje na poklopcu kojih
cima IV. i V. stupnja. Kvaliteta emajla što Ordeni Bijelog orla iz radionice Arthusa se, kao i za druge ordene, nalazi grb Kra‑
ga je koristila radionica Arthusa Bertranda Bertranda rijetko su označavani, a to se ljevine Srbije i oznaka stupnja odlikovanja.
također je bila lošija od bečke, a emajl je, u posebice odnosi na ordenske znake. Poje‑ Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo
mnogim slučajevima, sklon pucanju. Uspr‑ dini primjerci ordenskih zvijezda označeni radionice Bertrand.
kos svim tehničkim nedostacima, ordeni su oznakom radionice i čistoće srebra,
148
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla I. stupnja, naličje zvijezde iz prikazanog

kompleta (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑II 2B
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji. Orden je smje‑

šten u autentičnu kutiju s logom radionice Bertrand s unu‑
tarnje strane poklopca. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE
Type‑II 1B, WE Type‑II 2B
149
Orden Bijelog orla
Uobičajena kutija za Orden Bije‑

log orla II. stupnja iz radionice
Arthusa Bertranda.
Detalj etikete s poleđine niže prikazane kutije. Na etiketi je na

srpskom, ćirilicom i na francuskom, latinicom ispisano “Orden
dvoglavog bijelog orla: Lenta se nosi preko levog ramena ka
desnom boku. Zvezda I. reda nosi se na levoj, a zvezda II. reda
na desnoj strani prsiju“.
Orden Bijelog orla II. stupnja, komplet u kutiji. Orden je smješten u autentičnu kutiju na poklopcu koje je zlatotiskom otisnut naziv i stupanj
ordena. Na poleđini kutije nalazi se etiketa s uputstvima za isticanje najviših stupnjeva ordena. – WE Type‑II 3B, WE Type‑II 4B
150
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla II. stupnja, dva primjera ordenskih zvijezdi. Na lice gore prikazane zvijezde apliciran je ordenski znak IV. stupnja s pojedno‑
stavljenom varijantom medaljona. Kruna u nadvišenju ordenskog znaka također je nešto drugačija od uobičajenih na ordenima Bertrandove
proizvodnje. Na naličju zvijezde nalaze se, pored osnovne igle, dvije udičaste kuke za učvršćivanje zvijezde na odjeći. Na igli za prikapčanje
zvijezde nalaze se oznake radionice Bertrand i čistoće metala. Zvijezda prikazana dolje uobičajena je za proizvodnju radionice Bertrand. Na
licu zvijezde apliciran je ordenski znak IV. stupnja s medaljonom izvedenim sklapanjem više zasebnih dijelova. Zvijezda nije označena. (Zbirka
Nebojše Mitrovića) – WE Type‑II 4B
151
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje. Orden je smje‑

šten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom otisnutim grbom
Kraljevine Srbije i oznakom stupnja na poklopcu. S unutar‑
nje strane poklopca nalazi se logo radionice Arthusa Ber‑
tranda. – WE Type‑II 5B
Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak iz

ranijeg razdoblja izrade. Medaljon na licu izveden je sklapa‑
njem više zasebnih dijelova. Orden je smješten u autentičnu
kutiju sa zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine Srbije i
oznakom stupnja na poklopcu. S unutarnje strane poklopca
nalazi se logo radionice Arhusa Bertranda. – WE Type‑II 6B
152
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak iz kasnijeg razdoblja izrade. Meda‑ Minijatura Ordena Bijelog orla IV. stupnja.
ljon na licu izveden je pojednostavljeno, otkovom iz jednog komada. – WE Type‑II 7B Minijaturni ordenski znak izrađen je od pozla‑
ćenog srebra, a istaknut je na umanjenoj
vrpci na koju je aplicirana minijaturna rozeta
kao oznaka IV. stupnja. (Zbirka dr. Marka
Popovića)
Dvije minijature Ordena Bijelog orla, proizvod radionice Arthusa Bertranda. Minija‑
turni ordenski znaci izrađeni su od srebra s apliciranim zlatnim medaljonima. (Zbirka
Ljubomira Stevovića)
Brigadni general konjaništva Milan Vuković u generalskoj odori s istaknutim Ordenom

Bijelog orla III. stupnja oko vrata. Vuković je odlikovan 1917. na dužnosti zapovjednika
topničkog diviziona Kraljeve garde sa činom potpukovnika. Vukovićev Orden Bijelog
orla proizvod je radionice Arthusa Bertranda.
153
Orden Bijelog orla
Braća Huguenin Bertranda. Cijena proizvodnje bila je to Britanije, glavnoga ratnog i političkog save‑
važnija jer je u to vrijeme Francuska vlada znika.
Nakon završetka I. svjetskog rata svi prestala pokrivati troškove ratnog materi‑ Radionica Braće Huguenina nadovezala se
poslovi proizvodnje odlikovanja povjereni jala, a time i troškove izrade odlikovanja na proizvodnju radionice Bertrand i izra‑
su radionici Braće Huguenin koja je, osim koji su pali na teret Srpskoj vladi. Izdaci za dila prepoznatljiv model Ordena Bijelog
medalja i spomenica, počela izrađivati i opremanje postradale Srpske vojske nakon orla. Ordenski znaci bili su visoke kvali‑
sve kraljevske ordene. Za prekid suradnje povlačenja kroz Albaniju te otvaranje i odr‑ tete i završne dorade bliske proizvodima
s radionicom Arthusa Bertranda bilo je žavanje Solunskog fronta od svih su članica bečkih majstora. Dimenzije ordena bile su
više razloga. Osnovni razlog bila je, sva‑ Antante najviše opteretili upravo Francu‑ sukladne ordenima iz pariške radionice,
kako, niža cijena izrade odlikovanja koju sku, samu izloženu velikim ratnim razara‑ a za razliku od Bertrandove, proizvod‑
je ponudila švicarska radionica. Za razliku njima. Stoga je Francuska vlada nastojala, nja radionice Breće Huguenin bila je tije‑
od Arthusa Bertranda koji je u to doba bio nakon završetka ratnih operacija, racio‑ kom čitavog razdoblja izrade ujednačena.
jedan od glavnih proizvođača odlikovanja nalizirati sve troškove. Sve veća potreba Ordeni Bijelog orla iz radionice Huguenin,
za Francusku vladu, radionica Braće Hugu‑ Srbije za odlikovanjima nakon ostvarenoga za razliku od ordena Sv. Save i Jugosla‑
enin bila je pritisnuta teškom poratnom ratnog uspjeha predstavljala je u takvoj venske krune, nisu označavani. Kutije u
gospodarskom krizom koja je upropastila situaciji znatnu stavku. Ipak, suradnja s kojima su ordeni isporučivani bile su bijele
mnoge druge srodne proizvođače. Shodno radionicom Arthusa Bertranda protegla se boje sa zlatotiskom otisnutim nazivom i
tome, možemo pretpostaviti da je ponuda sve do 1922., najviše zahvaljujući inzisti‑ oznakom stupnja ordena. Na unutarnjoj
radionice Braće Huguenin bila znatno ranju ostarjelog kralja Petra I. koji je bio strani poklopca nalazi se logotip tvrtke
povoljnija i prihvatljivija od cijena Arthusa posebno vezan uz Francusku, pored Velike Huguenin.
General Petar Živković fotografiran prilikom ulaska u Kraljev dvor. Živković je odjeven u odoru i šinjel na kojemu su istaknuta odlikovanja.
Pored drugih odlikovanja general Živkovic preko lijevog ramena nosi lentu, a na lijevoj strani grudi zvijezdu Ordena Bijelog orla I. stupnja.
154
Orden Bijelog orla

pleta. – WE Type‑II 2H
Orden Bijelog orla I. stupnja, komplet u kutiji. Orden je smješten

u autentičnu kutiju s logom radionice Braće Huguenin s unutar‑
nje strane poklopca. – WE Type‑II 1H, WE Type‑II 2H
155
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla II. stupnja, ordenska zvijezda, naličje. – WE

Type‑II 4H
Orden Bijelog orla II. stupnja, komplet u kutiji. Orden je smješten u autentičnu kutiju na poklopcu koje je zlatotiskom otisnut naziv i stupanj
ordena. (Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑II 2H, WE Type‑II 4H
156
Orden Bijelog orla
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje. Orden je smješten u

autentičnu kutiju sa zlatotiskom otisnutim nazivom i oznakom
stupnja na poklopcu. S unutarnje strane poklopca nalazi se
logo radionice Braće Huguenin. – WE Type‑II 5H
Orden Bijelog orla III. stupnja, lice i naličje. Varijanta ordena

na kojoj su plavo emajlirane trake između krune i orla izra‑
đene drugačije od uobičajenog, prethodno prikazanog modela.
Orden je smješten u autentičnu kutiju koja na poklopcu ima
naziv i stupanj ordena izveden drugačijim slovima. S unutar‑
nje strane poklopca nalazi se logo radionice Braće Huguenin.
(Zbirka Zvonka Markovića) – WE Type‑II 5H
157
Orden Bijelog orla
Kutija za Orden Bijelog orla IV. stupnja iz radionice Huguenin, Orden Bijelog orla IV. stupnja, lice i naličje. – WE Type‑II 6H
sa zlatotiskom otisnutim nazivom ordena i oznakom stupnja
na poklopcu.
Minijatura Ordena Bijelog orla IV. stupnja. Minijaturni orden‑

ski znak izrađen je od pozlaćenog srebra, a istaknut je na
umanjenoj vrpci na koju je aplicirana minijaturna rozeta kao
oznaka IV. stupnja. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. – WE Type‑II 7H
158
Orden Bijelog orla
Fran Sorlini
Radionica Frana Sorlinija uključila se u
izradu ordena Bjelog orla ranih tridesetih
godina XX. stoljeća, poglavito za potrebe
odlikovanih osoba koje su ordene nabavljale
ili direktno u radionici ili na prodajnim mje‑
stima Oficirske zadruge. Radionica Sorlini
proizvodila je ordene Bijelog orla najnižih
stupnjeva koje je isporučivala i s mačevima.
Iako je Sorlini s izradom ordena započeo u
vrijeme kada je radionica Braće Huguenin
bila glavni proizvođač odlikovanja za Kra‑
ljevinu Jugoslaviju, ordeni iz te radionice
izrađeni su po uzoru na primjerke iz radi‑
onice G. A. Scheida. Ipak, kvaliteta emajla
i završne dorade Sorlinijevih primjeraka ne
može se mjeriti s bečkim ordenima.
Ordenski znaci iz radionice Sorlini povre‑
meno su označavani oznakom radionice
FS. Radionica Frana Sorlinija isporučivala
je ordene Bijelog orla u kutijama bijele boje
s otisnutim nazivom i stupnjem ordena na
poklopcu kutije. Natpisi na kutijama nisu
bili ujednačeni, pa je naziv ordena ispisi‑
van i latiničnim i ćiriličnim slovima, razli‑
čite veličine i oblika. Na unutarnjoj strani
poklopca nalazi se logo radionice Sorlini. Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje. – WE – Type‑II 7So
Dvije kutije za Orden Bijelog orla V. stupnja iz radionice

Sorlini sa zlatotiskom otisnutim nazivom ordena i oznakom
stupnja na poklopcu. Kutije su različite izvedbe, a obje s
unutarnje strane imaju otisnut logo radionice Sorlini.
159
Orden Bijelog orla
Nepoznate radionice
Osim svih navedenih proizvođača, tijekom
čitavoga razdoblja dodjeljivanja Ordena
Bijelog orla ordenske su znake izrađivale i
nepoznate radionice. Ordeni tih majstora,
u pravilu, nisu označavani, a tipološkom ih
usporedbom nije moguće povezati s pojedi‑
nom radionicom ili stilom izrade.
Orden Bijelog orla V. stupnja, lice i naličje, proizvod nepoznate radionice. Orao i kruna u nadvi‑
šenju izrađeni su po uzoru na radionicu Bertrand. Medaljoni na licu i naličju izvedeni su tako
da su križ sa stiliziranim ćiriličnim slovima S i godina inkrustrirani u emajl. Plavo emajlirane
trake zavarene su na orlove glave. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WE Type‑II 7
Detalj medaljona s naličja prikazanog ordena V. stupnja.
160
Orden Bijelog orla
Isticanje
Za razliku od drugih kraljevskih ordena,
lenta Ordena Bijelog orla nošena je s lije‑
vog ramena na desni bok. Zvijezda ordena
I. stupnja isticana je na lijevoj strani, a
zvijezda ordena II. stupnja na suprotnoj
– desnoj strani grudi. U prvom razdoblju
dodjele Orden Bijelog orla bio je najviše odli‑
kovanje Kraljevine Srbije, a njegov je rang
tijekom vremena umanjivan utemeljenjem
novih kraljevskih ordena. Na ordenskim je
niskama istican isključivo Orden Bijelog
orla V. stupnja, a orden IV. stupnja istican
je iz zapučka bluze ili mundira. Uredbom o
‘odeči suhozemne vojske’, objavljenoj 1932.,
takva je praksa promijenjena pa je od tada i
orden IV. stupnja istican na ordenskoj nisci,
iza Ordena Karađorđeve zvijezde IV. stup‑
nja sa i bez mačeva, te Ordena Bijelog orla s
mačevima IV. stupnja, a ispred Ordena Bije‑
log orla s mačevima V. stupnja.
Mundir divizijskog generala iz razdoblja dva‑

desetih godina XX. stoljeća. Na mundiru su
istaknuti lenta i zvijezda Ordena Bijelog orla
I. stupnja te ordeni Bijelog orla III., IV. i V.
stupnja. Odlikovanja su na odoru složena po
propisu od prije 1932., pa je orden IV. stupnja
oviješen iz zapučka, a orden V. stupnja ista‑
knut je na ordenskoj nisci.
161
Orden Bijelog orla
Ordenska niska časnika, sudionika balkanskih i I. svjetskog rata. Niska je složena u suglasju s odredbama Uredbe o odeči suhozemne vojska
iz 1932., a na prvom i drugom mjestu istaknuti su ordeni Bijelog orla IV. i V. stupnja.
Nepoznati potpukovnik u odori s odlikovanima. Potpukovnik ističe Nepoznati kapetan u odori s odlikovanjima. Kapetan ističe odlikova‑
devet odlikovanja koja, suprotno propisima i običajima, nisu složena nja pojedinačno i na desnoj strani bluze, što je u potpunosti protivno
na ordensku nisku. propisima.
162
Orden Bijelog orla
Povelje
Nakon proglašenja Srbije Kraljevinom
kreirani su standardizirani obrasci pove‑
lja za sve kraljevske ordene, pa i za novo‑
utemeljeni Orden Bijelog orla. Sukladno
poveljama za Orden Takovskog križa, na
obrascu povelje s desne se strane nalazi
prikaz Ordena Bijelog orla, a u gornjem
dijelu grb Kraljevine Srbije. Osnovnim tek‑
stom na povelji nisu precizirane zasluge ili
događaj za koji je odlikovanje dodijeljeno,
već su ti podaci naknadno upisivani rukom.
Navođenje tih podataka češće je u ranijem
razdoblju dodjele, a kasnije je takva praksa
napuštena. U donjem dijelu povelje, ispod
prikaza odlikovanja, nalazio se suhi pečat
pojedinog ordena.
Orden Bijelog orla dodjeljivan je najduže
od svih srpskih kraljevskih ordena, godinu
dana dulje od Ordena Sv. Save. U dugoj
tradiciji dodjele, sve do propasti Kraljevine
Jugoslavije, odlikovanje je opstalo unatoč
svim promjenama političkog i državnog ure‑
đenja u Srbiji, kasnije Jugoslaviji. Te su pro‑
mjene najizraženije na poveljama za orden
kojih, ovisno o razdoblju dodjele, razliku‑
jemo devet tipova.
U razdoblju dinastije Obrenovića:
– Milan I., kralj Srbije,
– U ime Aleksandra I., kralja Srbije,
kraljevski namjesnici,
– Aleksandar I., kralj Srbije.
U razdoblju vladavine dinastije Karađorđe‑
vića:
– Petar I., kralj Srbije,
– U ime Petra I., kralja Srbije Aleksandar
I., prestolonalsednik,
– U ime Petra I., kralja Srba,
Hrvata i Slovenaca, Aleksandar I.,
prestolonaslednik,
– Aleksandar I., kralj Srba, Hrvata i
Slovenaca,
– Aleksandar I., kralj Jugoslavije,
– U ime Petra II., kralja Jugoslavije,
kraljevski namjesnici.
Povelja za Orden Bijelog orla III. stupnja kojim je, 22. veljače 1883., odlikovan general Milojko
Lešjanin. Tekst povelje glasi: “Želeći dati dokaz Našega Kraljevskog blagovolenja i priznanja
zasluga stečenih za Kralja i Otačbinu nagrađujemo gospodina đenerala Milojka Lešjanina,
našeg počas. Ađutanta i komandanta aktivne vojske, i biv. korpusnog komandanta za vreme
rata za oslobođenje i nezavisnost 1876, 1877 i 1878 godine Našim Kraljevskim ordenom
Belog orla trećim redom.“ Povelja je dodijeljena samo 18. dana nakon utemeljenja ordena.
U tekstu povelje neuobičajeno je, umjesto izraza ’odlikujemo’, korišten izraz ’nagrađujemo’.
Povelju su potpisali kralj Milan Obrenović i kancelar kraljevskih ordena ministar vojni general
Tihomilj Nikolić. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
163
Orden Bijelog orla
Povelja za Orden Bijelog orla IV. stupnja kojim je, 1. listopada 1891., Povelja za Orden Bijelog orla II. stupnja kojim je, 22. veljače 1894.,
odlikovan “Filip Krozi, ambasadorski savetnik i šef kabineta u mini‑ odlikovan general Milojko Lešjanin. Povelja datira iz razdoblja vla‑
starstvu inostranih dela francuske republike“. Povelja pripada razdoblju davine Aleksandra I. Obrenovića, a tekst otisnut na obrascu pove‑
Namjestništva pa, shodno tome, titula vladara glasi: “U ime njegovog lje dopunjen je i glasi: “na osnovu člana 11. zakona o ordenima
veličanstva Aleksandra I, po milosti božji i volji narodnoj Kralja Srbije, od 23. januara 1883. godine a u želji Našeg Kraljevskog priznanja
mi kraljevski namjesnici na predlog našega ministra inostranih poslova prema zaslugama stečenih za Kralja i otađbinu, odlikujemo gospo‑
odlikujemo: …“. U tekstu povelje ne spominju se zasluge za koje je odli‑ dina Milojka Lešjanina, đenerala u penziji i kancelara Kraljevskih
kovanje dodijeljeno. Povelju su, u ime kralja Aleksandra Obrenovića, ordena…“. Povelju su potpisali kralj Aleksandar Obrenović i odliko‑
potpisali svi kraljevski namjesnici i kancelar kraljevskih ordena. vani general Milojko Lešjanin koji je u to vrijeme obnašao dužnost
kancelara kraljevskih ordena.
164
Orden Bijelog orla
Povelja za Orden Bijelog orla IV. stupnja kojim je, 31. svibnja 1915., Povelja za Orden Bijelog orla V. stupnja kojim je, 20. srpnja 1919.,
odlikovan “rezervni pešadijski pukovnik Sava Petković“. Povelja datira odlikovan “rezervni pešadijski major Milorad Petrović“, Major Petrović
iz razdoblja vladavine Karađorđevića, a izgled obrasca identičan je odlikovan je “na predlog Našeg Ministra Vojske i Mornarice i nadlež‑
onima iz razdoblja vladavine Obrenovića. Pukovnik Petković odlikovan nih predpostavljenih, a za zasluge za uspešno i brzo formiranje Naše
je u ratno doba pa je, shodno tome, na povelju dopisana ratna titula Dobrovoljačke divizije u Rusiji i hrabro predvođenje dobrovoljaca u
kralja Petra I. Karađorđevića ’Vrhovni zapovednik vojske’. Petković je operacijama ove divizije u Rumuniji 1916. godine“. Povelja je izdana
odlikovan “na predlog Našeg Vojnog Ministra i nadležnih komanda‑ znatno kasnije, 1927., što je karakteristično za povelje iz tog raz‑
nata, a za zasluge stečene u ratu protiv Austro–Ugarske 1914.–1915. doblja. Nakon završetka I. svjetskog rata promijenjen je izgled svih
godine…“. Povelja je izdana nakon nepunih mjesec dana, 20. lipnja povelja kraljevskih ordena, pa i Ordena Bijelog orla, a takvo rješenje
1915., u Nišu, a potpisali su je kancelar i tajnik Kancelarije kraljevskih obrasca bilo je u uporabi do 1941.. Povelju su potpisali kancelar i
ordena. tajnik Kancelarije kraljevskih ordena.
165
Orden Bijelog orla
Povelja za Orden Bijelog orla II. stupnja kojim je, 24. listopada 1925., Povelja za Orden Bijelog orla I. stupnja kojim je, 26. lipnja 1928.,
odlikovan “Jan Syrovi, general iz vojske Čehoslovačke republike“. Gene‑ odlikovan general Jan Syrovi. Odlikovanje je dodijelio osobno kralj
ral Syrovi odlikovan je “na predlog Našeg Ministra Vojske i Mornarice“. Aleksandar pa je, shodno tome, prilagođen tekst povelje koja je, za
Odlikovanje i povelja najvjerojatnije su uručeni prigodom najavljenog razliku od prethodne, tiskana na pergament‑papiru. Razlika između
posjeta vojnog izaslanstva. Razmak između datuma ukaza o odlikova‑ datuma ukaza o odlikovanju i dodjele ispisanog na povelji u ovom je
nju i datuma dodjele ispisanog na povelji razmjerno je mali, a povelja slučaju još manja, a povelja je izdana 26. lipnja 1928., samo četiri
je izdana već 17. studenoga 1925.. dana nakon donošenja Ukaza.
166
Orden Bijelog orla
Dekorativno ’Dopuštenje’ kojim francuska Kancelarija legije časti za

strana odlikovanja dopušta Lucienu Henriju Charlesu Francoisu Dionu,
poručniku 35. pješačke regimente, da primi i ističe odlikovanje viteza
Ordena Bijelog orla kojim ga je odlikovao kralj Srbije. ’Dopuštenje’
je, u ime predsjednika Republike, potpisao vođa 1. Biroa, a izdano je
24. veljače 1913. u Parizu. Obrazac je tiskan na pergament‑papiru,
a u donjem dijelu obrasca rukom je, u boji, naslikan Orden Bijelog
orla V. stupnja.
Povelja za Orden Bijelog orla III. stupnja kojim je, 4. veljače 1938.,
odlikovan “divizijski general Jovan Jovanović… na predlog Našeg Mini‑
stra Vojske i Mornarice“. Povelja datira iz razdoblja Namjesništva kra‑
lja Petra II., a imena namjesnika otisnuta su na obrascu povelje.
Literatura
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
Gritzner Maximilian, Handbuch der Ritter‑ und Verdi‑ Verlag, Wien 1897. sens Forlag, Copenhagen 1983.
enstorden, Leipzig 1893., Reprint Graz 1962. Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ Schaaf W. James, The Serbian White eagle Order, The
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog zej Beograd, Beograd 1971. Medal Collector br. 30, 1979.
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ Nikolić Desanka, Zbirka Ordena Belog orla u Vojnom Stevović Ljubomir, Srpski grb i himna u XX.veku (1),
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. muzeju, Vesnik Vojnog muzeja u Beogradu, Beograd Drama br. 1/04, Beograd 2002.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– 1969. Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
1918.) Beograd 1983. Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
Kona, Beograd 1927. 1987. istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Mag. Miličević Milić, Uzročnik ili izvršilac, Nin br. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svim izme‑
2735. 29. V. 2003. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
muzej Beograd, Beograd 2002. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
muzej, Zagreb 2000.
167
Orden Bijelog orla s mačevima
…znak priznanja za ratne zasluge…
O
rden Bijelog orla s mačevima ute‑
meljen je Ukazom kralja Petra I.
Karađorđevića od 28. svibnja (9. lip‑
nja) 1915. kao “znak priznanja za ratne
zasluge“ namijenjen časnicima, a istoga
dana utemeljen je i Vojnički orden Kara‑
đorđeve zvijezde. Odlikovanje je zadržalo
izvorni ustroj i oblik, a na ordene svih stup‑
njeva aplicirani su ukriženi mačevi. Mačevi
su na ordenske znake i zvijezde montirani
na plave trake koje povezuju krunu u nadvi‑
šenju s orlom. Orden Bijelog orla dodjeljivan
je isključivo za zasluge ostvarene u vrijeme
rata, a određen mu je visok rang, odmah iza
Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima.
Orden je bio namijenjen odlikovanju doma‑
ćih i stranih državljana i dodijeljen je broj‑
nim časnicima savezničkih vojski. Francuski
general Maurice Sarrail, zapovjednik Istočne
vojske i viceadmiral Emile Paul Guepratte
prvi su strani državljani odlikovani I. stup‑
njem Ordena Bijelog orla u kolovozu 1916..
Od istaknutih srpskih vojnih zapovjednika
najvišim je stupnjem Ordena Bijelog orla s
mačevima odlikovan, Ukazom od 1. siječ‑
nja 1917., general, kasnije vojvoda, Petar
Bojović. Bojović je odlikovan na dužnosti
načelnika Štaba Vrhovne komnde kao zapo‑
vjednik srpskih snaga u operaciji u kojoj je
pobijeđena Bugarska vojska kod Goričeva i
osvojen Kajmakčalan.
Prvi ordeni Bijelog orla s mačevima izrađeni
su u pariškoj radionici Arthusa Bertranda
koja je izrađivala sva srpska odlikovanja
za vrijeme I. svjetskog rata. Ta je radionica
izradila i najveći broj primjeraka tog odliko‑
vanja. Nakon završetka rata izradu ordena
Biljelog orla s mačevima preuzela je, zajedno
s drugim odlikovanjima Kraljevine SHS‑a i
Jugoslavije, švicarska radionica Braće Hugu‑
enin koja je ordene s mačevima izrađivala
sve do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941..
Osim ta dva glavna proizvođača, ordene Bije‑
log orla s mačevima proizvodila je radionica
Frana Sorlinija iz Varaždina, a pojavljuju
se i primjerci izrađeni u radionici Rothe &
Neffe i nekim drugim nepozantim radioni‑ Viceadmiral Emil Paul Guepratte u odori s odlikovanjima. Među drugim odlikovanjima vicead‑
cama. Svi navedeni proizvođači izrađivali su miral ističe zvijezdu Ordena Bijelog orla s mačevima I. stupnja kojim je odlikovan 1916.. Zvi‑
ordene Bijelog orla s mačevima apliciranjem jezda je proizvod radionice Arthusa Bertranda. Osim tog odlikovanja, viceadmiral Guepratte
mačeva na osnovne ordenske znake. ističe i Križ Društva Srpskoga crvenog križa.
168
169
Arthus Bertrand
Radionica Arthusa Bertranda preuzela je
izradu Ordena Bijelog orla odmah nakon
utemeljenja tog odlikovanja. Rješenje za
izradu Ordena bilo je jednostavno – na
gotove ordenske znake ordena aplicirani
su, pomoću cjevastog nosača, ukriženi
mačevi. U ishodište plavih traka, na povr‑
šinu ispod krune zavarena je cjevčica, a u
sjecište mačeva metalni nastavak. Nastavak
je provučen kroz cjevčicu i na naličju pro‑
širen i učvršćen. Izrađene su dvije varijante
mačeva. Prva varijanta, promjera 50 mm
između vrhova rukohvata, aplicirana je na Dva detalja montaže mačeva na ordenske znake I.–III. stupnja pomoću cjevastog nosača.
ordenske znake I.–III. stupnja, a druga je, U ishodištu plavih traka na naličju vidljivo je mjesto učvršćenja cjevastog nosača i nastavka
promjera 35 mm između vrhova rukohvata, zavarenog u sjecište mačeva.
aplicirana na ordenske zvijezde I. i II. te
ordene IV. i V. stupnja.
U drugoj polovici I. svjetskog rata, nakon

konsolidacije Solunskog fronta, započelo
je masovnije dodjeljivanje ratnih odlikova‑
nja. Time je povećan pritisak na radionicu
Arthusa Bertranda, u to vrijeme jedinog pro‑
izvođača srpskih odlikovanja, pa su majstori
iz te radionice pribjegli pojednostavljenju
pojedinih detalja na ordenskim znacima. Na
ordenima Bijelog orla s mačevima pjedno‑
stavljeno je, uz rješenje medaljona, i mon‑
tiranje mačeva na plave trake. Dotadašnja
montaža pomoću cjevastog nosača zamije‑
njena je uporabom kalupa kojim su mačevi
i plave trake kovani zajedno, iz jednog
komada materijala. Takvim načinom mon‑
taže neznatno je modificiran čitav ordenski
znak, a uobičajena visina ordena od 65 mm
povećana je na 70 mm. Ordenski znaci viših
stupnjeva i ordenske zvijezde izrađivani su i
dalje s mačevima apliciranima pomoću cje‑
vastog nosača.
Detalji montaže mačeva na ordenske znake IV. i V. stupnja. Na gornjoj je slici prikazana mon‑
taža pomoću cjevastog nosača, a na donjoj je varijanta na kojoj su mačevi i plavo emajlirane
trake kovani iz jednog komada materijala.
170
Postoje ordeni Bijelog orla I. stupnja s mačevima koji odstupaju

od uobičajene proizvodnje radionice Arthusa Bertranda. Orden‑
ski znaci iz te serije izrađeni su Bertrandovim kalupima, a razli‑
kuju se u detaljima dorade i montaže. Križ i četiri stilizirana
ćirilična slova S u medaljonima na licu ordenskog znaka i zvi‑
jezde izvedeni su inkrustriranjem u emajl, a crveni emajl svje‑
tlije je boje i nije proziran. Medaljon na naličju ordenskog znaka
također je ispunjen neprozirnim crvenim emajlom, a godina
1882 uobičajeno je aplicirana. Prema nepotvrđenim izvorima
ove je ordene u razdoblju nakon završetka I. svjetskog rata izra‑
dila pariška radionica Maria Stuart koristeći kalupe radionice
Bertrand.
Radionica Bertrand isporučivala je ordene Bijelog orla s mače‑
vima u kutijama bijele boje na poklopcu kojih su, pored grba
Kraljevine Srbije i oznake stupnja ordena, otisnuti ukriženi
mačevi okrenuti vršcima na dolje. Na unutarnjoj strani poklopca
nalazi se logo radionice Bertrand.
Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja, komplet u kutiji. Orden‑

ska zvijezda manjih je dimenzija od propisanih, 81 mm – pro‑
mjera zvijezde II. stupnja, s apliciranim ordenskim znakom I.–III.
stupnja. Lenta na krajevima umjesto rozete ima apliciranu mašnu
izrađenu po uzoru na lente francuskih ordena, što također odstupa
od uobičajene prakse. Orden je smješten u autentičnu kutiju s
otisnutim grbom Kraljevine Srbije, oznakom stupnja i ukriženim
mačevima na poklopcu. Kutija je nešto drugačija od uobičajenih
za radionicu Arthusa Bertranda. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
– WEx 1B, WEx 2B
171
Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje. Uobičajeni model ordenske zvijezde s apliciranim mačevima. (Zbirka
Homen) – WEx 2B
Grupa časnika okupljena oko zapovjednika–generala, koji proučava zemljovid. Većina časnika na odorama ističe ordene Bijelog orla i ordene
Bijelog orla s mačevima IV. i V. stupnja. General ističe Orden Bijelog orla s mačevima III. stupnja.
172
Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja, naličje zvijezde iz prika‑

zanog kompleta. Naličje je dorađeno u potpunosti sukladno orden‑
skim zvijezdama iz radionice Arthusa Bertranda. Pored osnovne
igle na zvijezdi se nalaze i dvije udičaste kuke za pričvršćivanje na
odjeću. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WEx 2B
Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja, komplet. Varijanta

ordena s križem i stiliziranim ćiriličnim slovima S inkrustriranima
u emajl. Sukladno propisima, lenta na krajevima ima apliciranu
rozetu. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – Wex 1B, Wex 2B
173
Uobičajena varijanta kutije za Orden Bijelog orla s mače‑ Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja. Ordenski znak iz prikazanog kompleta,
vima I. stupnja iz radionice Arthusa Bertranda. (Zbirka lice i naličje. Ordenski je znak nedvojbeno izrađen kalupima kojima je ordene Bije‑
dr. Milana Stojanovića) log orla izrađivala radionica Arthusa Bertranda, a od uobičajenog stila izrade te
radionice razlikuje se isključivo po detaljima izrade medaljona i montaže mačeva.
(Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WEx 1B
Detalji dorade ordenskog znaka Ordena Bijelog orla s mačevima iz prikazanog kompleta. Mačevi su na plave trake pričvršćeni pomoću dva
žičana nastavka umjesto središnjim cjevastim nosačem. Križ i četiri stilizirana ćirilična slova S u medaljonu na licu ordenskog znaka inkru‑
strirani su u emajl. Crveni emajl je, za razliku od uobičajenoga, svjetlije boje i nije proziran.
174
Orden Bijelog orla s mačevima II. stupnja, komplet. Na ordensku zvijezdu Orden Bijelog orla s mačevima II. stupnja, naličje zvijezde iz
aplicirana je varijanta ordenskog znaka IV. stupnja s medaljonom izvede‑ prikazanog kompleta. – WEx 4B
nim sklapanjem više zasebnih dijelova. – WEx 3B, WEx 4B
175
Orden Bijelog orla s mačevima III. stupnja, lice i naličje.

Orden je smješten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom
otisnutim grbom Kraljevine Srbije i oznakom stupnja i
mačeva na poklopcu. S unutarnje strane poklopca nalazi
se logo radionice Arthusa Bertranda. – WEx 5B
Kutija za Orden Bijelog orla s mačevima IV. stupnja sa Orden Bijelog orla s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak iz kasnijeg
zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine Srbije i ozna‑ razdoblja izrade. Medaljon na licu izveden je pojednostavljeno, otkovom iz jednog
kom stupnja i mačeva na poklopcu. S unutarnje strane komada. Mačevi i plave trake kovani su zajedno, iz jednog komada materijala.
poklopca nalazi se logo radionice Arhusa Bertranda. – WEx 6B
176
Minijature Ordena Bijelog orla, proizvod Minijatura Ordena Bijelog orla IV. stupnja. Minijaturni
radionice Arthusa Bertranda. Minijaturni ordenski znak izrađen je od zlata, a istaknut je na uma‑
ordenski znaci izrađeni su od srebra s njenoj vrpci na koju je aplicirana minijaturna rozeta
apliciranim zlatnim medaljonima (Zbirka kao oznaka IV. stupnja. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
Orden Bijelog orla s mačevima IV. stupnja. Ordenski znak iz kasnijeg razdoblja
izrade s medaljonom na licu izvedenim sklapanjem više zasebnih dijelova. Na
vrpcu je aplicirana pozlaćena hrastova grančica kao oznaka drugi puta dodijelje‑
nog ordena.
Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja, lice i naličje.

Ordenski znak iz ranijeg razdoblja izrade s medaljonom
na licu izvedenim sklapanjem više zasebnih dijelova.
Orden je smješten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom
otisnutim grbom Kraljevine Srbije i oznakom stupnja i
mačeva na poklopcu. – WEx 7B
177
Braća Huguenin
Radionica Braće Huguenin nastavila je pro‑
izvodnju Ordena Bjelog orla s mačevima
u razdoblju Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije.
I majstori iz ove radionice primijenili su
slično rješenje montaže mačeva, a monti‑
rani detlalj izveden je dekorativnije nego na
ordenima iz radionice Arthusa Bertranda.
Mačevi su montirani na Orden tako da su
rukohvati na traku pričvršćeni lemljenjem
cinom, a vršci mačeva obavijeni su plavom
trakom. Na taj je način riješena montaža
mačeva na ordenskim znacima svih stup‑
njeva ordena. Dimenzije mačeva bile su
identične onima s ordena iz radionice Ber‑
trand.
Kutije u kojima su ordeni isporučivani
bile su identične kutijama za ordene bez
mačeva, sa zlatotiskom otisnutim nazivom,
oznakom stupnja i ukriženim mačevima na
poklopcu. Mačevi su dekorativniji i veći od
onih s kutija radionice Bertrand, a okrenuti
su vršcima na gore. Na unutarnjoj strani
poklopca nalazi se logotip tvrtke Huguenin.
Detalji montaža mačeva na ordenskim znacima Ordena Bijelog orla IV. i V. stupnja. Na gornjoj
je slici prikazana varijanta montaže mačeva na ordenu IV. stupnja iz radionice Bertrand kod
koje su mačevi i plave trake kovani iz jednog komada materijala. Dolje je prikazana varijanta
montaže mačeva na ordenu V. stupnja iz radionice Huguenin kod koje plave trake obavijaju
vrške mačeva. – WEx 6B
Brigadni general Jovan Naumović

u odori s odlikovanjima. Među dru‑
gim odlikovanjima Naumović ističe
Orden Bijelog orla III. stupnja, ovje‑
šen na drugo dugme mundira
prema propisu iz 1924..
Pukovnik Dragoljub (Draža) Mihailo‑

vić kao zapovjednik 45. pješadijskog
puka u Celju, nedugo prije početka II.
svjetskog rata. Na radnoj bluzi ističe
Orden Bijelog orla s mačevima V.
stupnja i akselbendere generalštab‑
nog časnika.
178
Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja, naličje zvijezde iz prika‑

zanog kompleta (Zbirka dr. Marka Popovića) – WEx 2H
Orden Bijelog orla s mačevima I. stupnja, komplet (Zbirka dr.

Marka Popovića) – WEx 1H, WEx 2H
179
Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja, lice i naličje.

Na uobičajeni ordenski znak ordena V. stupnja iz radi‑
onice Huguenin naknadno su aplicirani ručno izrađeni
mačevi. Takvu vrstu dorade najvjerojatnije je izvela neka
od domaćih radionica. – WEx 7H ‑ v
Orden Bijelog orla s mačevima III. stupnja, lice i naličje. (Zbirka Homen) – Wex 5H
Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja, lice i naličje. Orden

je smješten u autentičnu kutiju sa zlatotiskom otisnutim ukriže‑
nim mačevima, nazivom i oznakom stupnja na poklopcu. S unu‑
tarnje strane poklopca nalazi se logo radionice Braće Huguenin.
– WEx 7H
180
Fran Sorlini
Radionica Frana Sorlinija također je izra‑
đivala niže stupnjeve Ordena Bjelog orla
s mačevima. Način montaže mačeva bio
je sličan onome na ordenima iz radionice
Arthusa Bertranda, ali još jednostavniji. Na
ishodište traka nije zavaren cjevasti nosač,
već su mačevi aplicirani direktno na plave
trake pomoću nastavka zavarenog u sjecište
mačeva.
Ordenski znaci iz radionice Sorlini povre‑
meno su označavani oznakom radionice
FS. Radionica Frana Sorlinija isporučivala
je ordene Bijelog orla s mačevima u bijelim
kutijama identičnima onima za orden bez
mačeva, s otisnutim nazivom, stupnjem
ordena i dva ukrižena mača na poklopcu
kutije. Natpisi na kutijama nisu bili ujedna‑
čeni, pa je naziv ordena ispisivan i latinič‑
nim i ćiriličnim slovima, različite veličine i
oblika. Na unutarnjoj strani poklopca nlazi
se logo radionice Sorlini.
Orden Bijelog orla s mačevima IV. stupnja, lice i nalicje. U ishodište plavih traka aplicirani su
ukriženi mačevi, koji su na Orden montirani pomoću nastavka zavarenog u njihovom sječištu.
Mačevi su izrađeni istim alatom kojim su izrađeni mačevi na znacima Vojne akademije koje
je proizvodila ta radionica. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WEx 6So
Detalj mačeva sa znaka Vojne akademije

(Zbirka Marijana Dominka)
Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja, lice

i naličje. U ishodište plavih traka na identičan
su način aplicirani ukriženi mačevi, drugačiji
od onih s ranije prikazanog Ordena. (Zbirka
Zvonka Markovića) – WEx 7So
181
Minijatura Ordena Bijelog orla s mačevima. Minijaturni ordenski znak izrađen je od Dvije kutije za Orden Bijelog orla s mačevima IV. i V.
srebra s apliciranim pozlaćenim medaljonom i ukriženim mačevima. Na karičici mini‑ stupnja iz radionice Sorlini, sa zlatotiskom otisnutim
jature nalazi se oznaka radionice Sorlini. nazivom ordena, oznakom stupnja i mačevima na
poklopcu. Kutije su različite izvedbe, a obje s unu‑
tarnje strane imaju otisnut logo radionice Sorlini.
(Zbirka Homen)
Rothe & Neffe pojavljuju se i s apliciranim mačevima, što tako uglavljenim mačevima ponovo vra‑
govori u prilog mišljenju da su izrađeni u ćen na ordenski znak. Mačevi s te varijante
U razdoblju nakon 1903. pojavili su se razdoblju Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije. Na ordena oblikom odgovaraju mačevima koji
ordeni Bijelog orla IV. i V. stupnja koje je, većinu takvih ordena mačevi su aplicirani su bili aplicirani na vrpce austrougarskih
protivno odredbi zakona, izradila radionica na najjednostavniji mogući način. Medaljon ordena. Osim navedenih, postoje i ordenski
Rothe & Neffe, s apliciranom godinom 1882 s naličja na koji su pričvršćene plave trake znaci te vrste na koje su, pomoću cjevastog
na naličju i natpisom ’22. februara 1882.’ skinut je s ordena. Među plave su trake nosača, aplicirani mačevi identični onima s
na plavim trakama. Tako izrađeni ordeni postavljeni mačevi, a zatim je medaljon s ordena iz radionice Bertrand.
Orden Bijelog orla s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Na orden‑ Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja, lice i naličje. Između plavih
ski su znak aplicirani, pomoću cjevastog nosača, mačevi identični traka uglavljeni su mačevi koji oblikom odgovaraju onima koji su bili
onima s ordena iz radionice Bertrand. Na karičici na kruni nalaze se aplicirani na vrpce austrougarskih ordena. – WEx 7R
oznake radionice Rothe & Neffe, čistoće metala i Bečkog kontrolnog
ureda. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WEx 6R
182
Nepoznate radionice
Pored svih navedenih proizvođača, orden‑
ske znake Ordena Bijelog orla s mačevima
izrađivale su i nepoznate radionice. Ordeni
tih majstora, u pravilu, nisu označavani,
a tipološkom usporedbom i stilom dorade
nije ih moguće povezati s pojedinom radi‑
onicom.
Orden Bijelog orla s mačevima III. stupnja, lice i naličje, proizvod nepoznate radionice. Pot‑
puno neuobičajen ordenski znak koji sadrži elemente ordena iz razdoblja vladavine Obreno‑
vića. Orao, elementi medaljona na licu i godina u medaljonu na naličju izrađeni su ručno,
tehnikom graviranja. Plave trake na naličju imaju natpis ’’22. februara 1882.’, a kruna u
nadvišenju karakteristična je za rumunjska i belgijska odlikovanja. Mačevi su aplicirani u
ishodište plavih traka pomoću zavarenog nastavka, a oblikom odgovaraju onima koji su bili
aplicirani na vrpce austrougarskih ordena. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – WEx 5
Orden Bijelog orla s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. U ishodište

plavih traka aplicirani su ukriženi macevi, koji su na Orden montirani
pomocu nastavka zavarenog u njihovom sječištu. Mačevi su izrađeni
istim alatom kojim su izrađeni mačevi na znacima Vojne akademije
koje je proizvodila ta radionica. (Zbirka dr. Marka Popovića) – WEx 6
183
Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja, lice i naličje, proizvod nepoznate Razne varijante minijatura Ordena Bijelog orla s mačevima
radionice. I ovaj je ordenski znak potpuno atipičan i odstupa od stila izrade (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
bilo koje poznate radionice. Mačevi su aplicirani u ishodište plavih traka
pomoću zavarenog nastavka, a oblikom odstupaju od svih do sada opisa‑
nih. Kruna u nadvišenju karakteristična je za rumunjska i belgijska odliko‑
vanja. – WEx 7
Ordenska niska časnika, sudionika balkanskih i I. svjetskog rata. Na nisci su, pored drugih odlikovanja, istaknuta tri ordena Bijeog orla, IV. i
V. stupanj ordena bez mačeva, te V. stupanj ordena s mačevima. Orden s mačevima proizvod je radionice Arthusa Bertranda, a ordeni bez
mačeva proizvod su radionice Braće Huguenin.
184
Isticanje
Orden bijelog orla s mačevima istican je na
isti način kao i orden bez mačeva. Lenta
ordena nošena je preko lijevog ramena na
desni bok, ordenska zvijezda I. stupnja isti‑
cana je na lijevoj, a zvijezda II. stupnja na
desnoj strani grudi. Niži stupnjevi ordena
isticani su sukladno drugim ordenima.
Na ljestvici odlikovanja Ordenu Bijelog orla
s mačevima određeno je mjesto iza Ordena
Karađorđeve zvijezde s mačevima. Prema
propisu iz 1915. odlikovani časnici isticali
su orden svakodnevno. Na mundiru su isti‑
cani samo ordeni višeg stupnja, a na bluzi V.
stupnja. Od 1924. orden III. stupnja istican
je oviješen na trećem, a orden IV. stupnja na
četvrtom dugmetu odozgo. Orden V. stup‑
nja istican je na ordenskoj nisci na drugom
mjestu, iza Ordena Karađorđeve zvijezde.
Nakon stupanja na snagu Uredbe ‘o odeči
suhozemne vojske’ iz 1932., na ordenskim
je niskama Orden Bijelog orla s mačevima
V. stupnja pomaknut na treće mjesto, iza
Ordena Bijelog orla IV. stupnja, koji je do
tada istican na mundiru, oviješen na četvr‑
tom dugnetu odozgra.
Pravilnik Udruženja nositelja Ordena Bijelog Detalj odore konjičkog poručnika s istaknutom ordenskom niskom. Na prvom mjestu ista‑
orla s mačevima objavljen u Beogradu 1938.. knut je Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja.
Na naslovnici je otisnut ordenski znak Ordena
Bijelog orla s mačevima iz radionice Hugue‑
nin. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
185
Razne varijante značke Udruženja nositelja Ordena Bijelog orla s

mačevima. Na crveno emajlirani štit s plavo emajliranim porubom
apliciran je minijaturni ordenski znak Ordena Bijelog orla s mačevima.
Članska iskaznica člana Društva nositelja Ordena Bijelog orla s Na naličju značke nalazi se papučica ili igla za isticanje na odjeći.
mačevima (Zbirka Nebojše Mitrovića) Posljednja prikazana značka izrađena je bez štita kao podloge, a igla
za pričvršćivanje na odjeću zavarena je direktno na minijaturu orden‑
skog znaka. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
Grupa visokih časnika u odorama s odlikovanjima. Većina časnika ističe ordene Bijelog orla s mačevima IV. ili V. stupnja. Treći slijeva u donjem
redu ističe Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja.
186
Povelje crvena boja obrasca zamijenjena je ljubiča‑ prestolonaslednik,

stom. S obzirom na to da je Orden Bijelog – Aleksandar I., kralj Srba, Hrvata i
Povelje za Orden Bijelog orla s mačevima orla s mačevima utemeljen 1915., tijekom Slovenaca,
identične su onima za orden bez mačeva, čitavog razdoblja dodjele ralikujemo tri tipa – Aleksandar I., kralj Jugoslavije.
osim što je na povelji prikazan ordenski obrasca povelja: Postoji mogućost da je Orden Bijelog orla s
znak ordena s mačevima, a ispod naziva – U ime Petra I., kralja Srba, mačevima dodjeljivan i u kasnijem razdo‑
ordena dodano je “sa mačevima“. Osnovna Hrvata i Slovenaca, Aleksandar I., blju, no u tom se slučaju radi o iznimci.
Povelja za Orden Bijelog orla s mačevima V. stupnja kojim je, 14. Povelja za Orden Bijelog orla s mačevima III. stupnja kojim je, 20.
siječnja 1918., odlikovan rezervni pješadijski kapetan Živan Ðuricic za srpnja 1919., odlikovan pješadijski potpukovnik Petar Radivojević
“stečene zasluge i osvedočenu hrabrost u ratu 1916. godine“. Povelja za “zasluge za uspešno i brzo formiranje Naše dobrovoljačke divizije
je izdana znatno nakon završetka rata, tek 1926., što je slučaj sa veći‑ u Rumuniji 1916. godine.“. I ova je povelja izdana tek 1927., potpi‑
nom povelja za odlikovanja dodijeljena u I. svjetskom ratu. Povelju su sali su je kancelar i tajnik Kancelarije kraljevskih ordena.
potpisali kancelar i tajnik Kancelarije kraljevskih ordena.
Literatura Nikolić Desanka, Zbirka Ordena Belog orla u Vojnom mu‑ the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
zeju, Vesnik Vojnog muzeja u Beogradu, Beograd 1969. sens Forlag, Copenhagen 1983.
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i Schaaf W. James, The Serbian White eagle Order, The
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog mu‑ Medal Collector br. 30, 1979.
Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. tom (Od Berlin‑ zeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd 1987. Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
skog kongresa do ujedinjenja, 1878.–1918.) Beograd Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
1983. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, istoriju umetnosti, Beograd 1983.
muzej Beograd, Beograd 2002. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ muzej, Zagreb 2000. nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
zej Beograd, Beograd 1971. Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
187
Orden Svetog Save
…se ustanavlja u celji nagrađivanja zasluga stečenih za prosvetu, književnost, crkvu i lepe veštine…
Z
akonom o ordenima i medaljama Kralj Vladislav prenio je posmrtne ostatke ordenima II. i III. stupnja, iako se proizvo‑
osnovan je 23. siječnja (4. veljače) Sv. Save u manastir Mileševo, odakle su đači kadkad nisu pridržavali te odredbe.
1883. Orden Svetog Save, kao treći ih 1595. uzeli Turci pod zapovjedništvom Ordenski znaci IV. i V. stupnja nešto su
po redu srpski kraljevski orden. Člankom Sinan‑paše te ih, 27. travnja iste godine, manji, dimenzija 43 × 40. Ordenske zvijezde
3. toga zakona propisano je da se Orden spalili na Vračaru (danas općina u Begradu), sastoje se od osam briljantiniranih krakova,
Svetog Save utemeljuje “…u celji nagrađi‑ želeći takvim zlosiljem slomiti srpski otpor. a međusobno se razlikuju po veličini. Zvi‑
vanja zasluga stečenih za prosvetu, knji‑ Međutim, lik Sv. Save ostao je do današnjeg jezda I. stupnja je promjera 90 mm, s apli‑
ževnost, crkvu i lepe veštine“ kao orden vremena simbolom kršćanstva u srpskom ciranim ordenskim znakom I.–III. stupnja,
u pet stupnjeva (Zbornik zakona i uredaba narodu. a zvijezda II. stupnja promjera je 84 mm, s
XXXVIII, 440.). Propisom o obliku i nošenju kraljevskih apliciranim ordenskim znakom IV. stupnja.
Na ljestvici odlikovanja Orden Sv. Save bio ordena od 16. (28.) veljače 1883. detaljno Vrpca Ordena Sv. Save bijele je boje, sa po
je, kao građansko odlikovanje, rangiran pri‑ je opisan izgled Ordena Sv. Save. Ordenski jednom plavom prugom uz svaki rub. Lenta
lično nisko, iza ordena Bijelog orla i Takov‑ znak je oblika malteškog križa rascijepljeni za orden I. stupnja širine je 105 mm, sa 17
skog križa. Primjerice, Orden Bijelog orla III. krakovi kojega završavaju kuglicama. Kra‑ mm širokim prugama, 5 mm udaljenima od
stupnja prednjačio je I. stupnju Ordena Sv. kovi su ispunjeni bijelim i plavim emajlom ruba lente. Ordenski znak II. stupnja isti‑
Save. Takav odnos promijenjen je uredbom uz rubove. Između krakova križa nalaze can je na lentici širine 53 mm, s prugama
13. (25.) veljače 1897. kada je Orden Sv. se okrunjeni dvoglavi orlovi srpskog grba. širine 9 mm. Ordeni III.–V. stupnja isticani
Save po rangu izjednačen s ordenom Takov‑ U nadvišenju se nalazi kraljevska kruna s su na vrpci širine 40 mm, sa 7 mm širokim
skog križa. U kasnijim razdobljima njegov križem povezana dekorativnom povezni‑ prugama. III. stupanj istican je oko vrata, a
status mijenjao se uvođenjem ili ukidanjem com oblika ljiljana. U sjecištu krakova križa IV. i V. na vrpci složenoj u trokut na lijevoj
pojedinih ordena, a uvijek je bio orden nižeg nalazi se ovalni medaljon od bijelog emajla u strani grudi. Vrpce koje su koristili poje‑
ranga. Uredbom od 22. studenog (5. prosinca) kojem je naslikan lik Sv. Save u svećeničkoj dini prozvođači odstupale su od osnovnih
1914. proširena je namjena ovog ordena pa odjeći, s mitrom na glavi. Desnom rukom dimenzija, a različita je i plava boja pruga.
je od tog dana dodjeljivan i za vojne zasluge blagosilja, a u lijevoj ruci drži arhirejsko Načelno, vrpce s prugama svijetlije plave
(Srpske novine, br. 161, 3. VI. 1915.). žezlo. Medaljon je uokviren plavo emajlira‑ boje pripadaju ranijem razdoblju izrade, no
Odlikovanje je posvećeno Svetom Savi, nim prstenom u kojem se nalazi geslo: “Tru‑ to nije pravilo.
prvom srpskom arhiepiskopu. Sveti Sava dom svoim vsja priobrete“ ispisano starom Orden Sv. Save dodjeljivan je, kao i Orden
rođen je oko 1170. kao Rastko Nemanjić, ćirilicom. Geslo, koje u prijevodu znači Bijelog orla, neprekidno do kapitulacije
najmlađi sin velikog župana Raške Stefana “Trudom svojim sve ćete steći”, preuzeto Kraljevine Jugoslavije. U tom razdoblju nje‑
Nemanje. Rastka je od rane mladosti privla‑ je iz darovnice Stefana Nemanje manastiru govom izradom bavio se niz radionica, a
čio duhovni poziv, pa se kao mladić zamo‑ Hilandar (1198.–1199.) koju je sastavio Sv. tipološki gledano možemo odrediti tri raz‑
našio na Svetoj Gori, kasnijem manastiru Sava. Na naličju križa nalazi se medaljon doblja izrade.
Hilandar. Nakon povratka u Srbiju bio je istog oblika i dimenzija. U središtu meda‑ 1. razdoblje vladavine Obrenovića (1883.–
angažiran na obnovi postojećih i utemelje‑ ljona nalazi se okrunjeni monogram kralja 1904.). 2. razdoblje Kraljevine Srbije za vri‑
nju novih manastira, pa su njegovom zaslu‑ Milana Obrenovića MI. Medaljon je uokvi‑ jeme Karađorđevića (1904.–1918., 1922.)
gom utemeljeni manastiri Žiča i Mileševo. ren plavo emajliranim prstenom u kojem se 3. razdoblje Kraljevine SHS i Jugoslavije
Njegovim velikim zalaganjem Srpska pravo‑ nalazi zlatni lovorov vijenac. (1922.–1941.)
slavna crkva dobila je 1219. samostalnost Ordenski znak I.–III. stupnja visine je 54 Kralj Petar II. Karađorđević nastavio je
(autokefalnost), a Sava je postao prvim srp‑ mm, a širina križa je 50 mm. Kruna u nad‑ dodjeljivati Orden Sv. Save u emigraciji sve
skim episkopom. Umro je 1236. u Trnovu, višenju kod ordenskog znaka I. stupnja do svoje smrti, nabavljajući ordenske znake
u Bugarskoj. bila je nešto većih dimenzija od krune na u švicarskoj radionici Braće Huguenin.
188
189
Orden Svetog Save
Sveti Sava, rad Stevana Todorovića iz 1895. Slika se nalazi u crkvi Svete Trojice u banatskom
Novom Selu. (Monografija Stevan Todorović Narodnog muzeja u Beogradu)
Mitropolit Mihailo s grupom visokih crkvenih dostojanstvenika. Većina uglednika na slici odli‑
kovana je ordenom Sv. Save III., IV. ili V. stupnja. Među ostalim odlikovanjima prvi slijeva ističe
Medalju Društva Sv. Save, a krajnji desni dostojanstvenik ističe Medalju proglasa Kraljevine.
Razdoblje vladavine Obrenovića (1883–1903)

U razdoblju vladavine Obrenovića proizvod‑ onica izrađivani su u potpunom suglasju s znake izrađivale i portrete sveca. Za to su,
nja većeg dijela srpskih odlikovanja, pa tako odredbama zakona, uz određene razlike u u tom razdoblju, bile angažirane specijalizi‑
i Ordena Sv. Save, bila je povjerena bečkim detaljima. Lik Sv. Save na ordenskim zna‑ rane radionice koje su se isključivo bavile
radionicama. Bečki majstori izrađivali su cima svih proizvođača iz tog razdoblja prika‑ slikanjem na emajlu, najčešće svetačkih
ovaj orden u iznimnoj, danas teško ponov‑ zan je odjeven u crveno‑smećkastu odeždu. portreta. Proizvođači odlikovanja pripre‑
ljivoj kvaliteti. Omfor je plave boje, sa žutim rubovima, a mali su emajlirane podloge koje su zatim
Prototip za Orden Sv. Save izradio je, kao i mitra na glavi sveca nalik je na kraljevsku slali majstorima na oslikavanje, tako da
za druge kraljevske ordene, Christian Frie‑ krunu. U lijevoj ruci drži arhirejsko žezlo, a svaki portret predstavlja svojevrstan uni‑
drich Rothe. Osim radionice Rothe & Neffe, desnom rukom blagosilja. Takav likovni pri‑ kat. Kako je svaki majstor imao svoj osobni,
njegovom su se izradom u ovom razdoblju kaz sveca doživio je nekoliko neznatno dru‑ prepoznatljivi stil, portrete možemo među‑
bavile i radionice Karla Fleischackera, gačijih interpretacija, zavisno o majstoru sobno razlikovati. Primjerice, usporedbom
Antona Fürsta i Georga Adama Scheida iz koji ga je slikao. portreta vidljivo je da su radionice Rothe &
Beča, te bavarska radionica Jacoba Lesera Do sada se sasvim pogrešno smatralo da Neffe i Antona Fürsta za slikanje lika sveca
iz Straubinga. Ordenski znaci iz ovih radi‑ su radionice koje su izrađivale ordenske koristile usluge istog majstora.
190
Orden Svetog Save
Rothe & Neffe

Radionica Rothe & Neffe izradila je prve
ordene Sv. Save i njihovom se izradom
bavila tijekom čitavog razdoblja vladavine
Obrenovića, ipak nešto rjeđe nakon 1890.
kada su u izradu uključeni i drugi majstori.
Ordenski znaci iz te radionice bili su sku‑
pocijene izrade, najviše moguće kvalitete.
Izrađivani su u potpunom suglasju s odred‑
bama zakonskog teksta, skladnih proporcija
i detalja. Štitovi na grbovima na ordenima
IV. i V. stupnja nisu emajlirani. Kao i druga
odlikovanja, ordeni Sv. Save iz radionice
C.F. Rothe & Neffe označavani su ozna‑
kom FR.
Radionica C.F. Rothe & Neffe isporučivala
je ordene Sv. Save u kutijama identičnim
onima u kojima su isporučivani i drugi srp‑
ski kraljevski ordeni. Kutije su crvene boje,
sa zlatotiskom otisnutim grbom Kraljevine
na poklopcu. Na unutarnjoj strani poklopca
nalazi se logo radionice.
Kutija za Orden Sv. Save I. stupnja, s utisnu‑

tim grbom Kraljevine Srbije na poklopcu. Orden Sv. Save I. stupja, komplet. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – SS Type‑I 1R, SS Type‑1
2R
191
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save II. stupnja, zvijezda, lice i naličje. (Zbirka Homen) – SS Type‑I 4R
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Medaljoni na licu i naličju izrađeni su od zlata. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju. (Zbirka
Zvonka Markovića) – SS Type‑I 5R
192
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Prikaz sveca razlikuje se od
– SS Type‑I 6R uobičajenih na ordenima Sv. Save iz radionice Rothe & Neffe. – SS
Type‑I 7R
Minijatura Ordena Sv. Save, lice i naličje. Minijaturno

izraden ordenski znak, dimenzija 25 × 16 mm
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak razlikuje se u detaljima od
do sada prikazanih. Prikaz sveca naslikan je slično kao na madaljonima ordenskih
znaka kakve je izrađivala radionica G.A.Scheida. (Zbirka Zvonka Markovića) – SS
Type‑I 7R
193
Orden Svetog Save
Karl Fleischhacker
Radionica Karla Fleischhackera uključila se medaljona, također je prepoznatljiv i karak‑ tome, vidljivo je da se radi o slikanju istog
u izradu srpskih odlikovanja devedesetih terističan za ovog proizvođača. Postoje majstora s kojim je ova radionica kontinu‑
godina XIX. stoljeća. Ordenski znaci Ordena ordenski znaci I.–III. stupnja na koje je, iz irano surađivala. Većina ordenskih znaka
Sv. Save iz ove radionice prepoznatljive su nepoznatog razloga, umjesto srpske kraljev‑ označena je puncom radionice KF. Uz uobi‑
visoke bečke kvalitete. Radionica Fleisch‑ ske krune montirana kruna koja oblikom čajene oznake na karičici, ordenski zanci
hacker dala je svoje viđenje tog ordena u podsjeća na one s ordena Malteškog reda, ovog proizvođača označavani su i na deko‑
nekim detaljima drugačije od Ordena Sv. San Marina, Toskane i nekih drugih država rativnoj poveznici izmedu križa i krune.
Save iz radionice Rothe & Neffe. Ordeni svih Štitovi na grbovima koji se nalaze između Radionica Fleischhacker nije izrađivala vla‑
stupnjeva propisanih su dimenzija. Orden‑ krakova križa na ordenskim znacima IV. i V. stitu ambalažu, pa su ordeni Sv. Save tog
ski znaci I.–III. stupnja na vršcima krakova stupnja nisu emajlirani kao i na ordenima iz proizvođača isporučivani u kutijama Makse
križa imaju zamjetno veće kuglice nego što radionice Rothe & Neffe. Antonijevića. Kutije u kojima su isporu‑
su na ordenima ikojeg drugoga proizvođača. Prikaz lika sveca izveden je vrlo kvalitetno, čivani ordeni Sv. Save bile su standardne
Oblik krune, grbova izmedu krakova križa i s ponekim razlikama u detaljima. Unatoč crvene, ali i plave boje.
Orden Sv. Save I. stupnja, zvijezda. Ordenska zvijezda pripada ranijem razdoblju izrade. Prikaz lika sveca u medaljonu izveden je minucioznije
od uobičajenih za ordene Sv. Save iz radionice Fleischhacker. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu)
194
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet.

(Zbirka Zvonka Markovića) – SS
Type‑I 1F, SS Type‑1 2F
195
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet u kutiji. Na ordenski znak apli‑

cirana je varijanta kraljevske krune. Na poklopcu kutije reljefno
je otisnut grb Kraljevine Srbije i natpis ’Sv. Sava I’. (Zbirka Narod‑
nog muzeja u Beogradu) – SS Type‑I 1F, SS Type‑1 2F
196
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save II. stupnja, komplet. (Zbirka Zvonka Markovića) – SS Type‑I Orden Sv. Save II. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje.
3F, SS Type‑1 4F Zvijezda se u detaljima razlikuje od one iz prethodno prika‑
zanog kompleta. (Zbirka Nebojše Mitrovića) – SS Type‑I 4F
197
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak tipične je proizvodnje radionice Fleischhacker. Odlikovanje je smješteno u kutiju dvorskog
liferanta Makse Antonijevića. Naziv i stupanj ordena ispisani su nešto drugačijim slovima. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – SS Type‑I 5F
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak

neznatno je drugačiji od prethodno prikazanog. Lik
sveca u medaljonu slikan je nešto intenzivnijim bojama.
– SS Type‑I 5F
198
Orden Svetog Save
Kraljevska kruna s Ordena San Marina. Kruna je vrlo

slična onima koje su montirane na pojedine ordenske
znake Ordena Sv. Save iz radionice Fleischhacker.
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Kruna u nadvišenju drugačijeg je oblika
od uobičajene srpske kraljevske krune, sukladna onoj s ordenskog znaka iz ranije
prikazanog kompleta I. stupnja. (Zbirka Zvonka Markovića) – SS Type‑I 5F
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak

tipične je proizvodnje radionice Fleischhacker. Odlikovanje
je smješteno u kutiju dvorskog liferanta Makse Antonije‑
vića crvene boje. – SS Type‑I 7F
199
Orden Svetog Save
Minijatura Ordena Sv. Save, lice i naličje. Mini‑

jaturni ordenski znak, dimenzija 26 × 17 mm,
izrađen od zlata. (Zbirka Vojnog muzeja u
Beogradu)
Primjer označavanja ordenskog znaka tipičnog za radionicu Karla Fleischhackera
Primjerci kutija u kakvima je Maksa Antonijević isporučivao ordene Sv. Save koje je izra‑
divala radionica Karla Fleischhackera. Kutija III. stupnja je iz zbirke dr. Marka Popovića, a
druge su iz zbirke Milana Stojanovića.
200
Orden Svetog Save
Anton Fürst
Kao i ordeni Bijelog orla, ordeni Sv. Save
iz radionice Antona Fürsta u potpunosti se
oslanjaju na proizvodnju Karla Fleischhac‑
kera. Sličnost je tolika da možemo pretpo‑
staviti da su obje radionice dijelove ordena
izrađivale istim kalupima. Ordenske znake
ta dva proizvođača, osim po oznakama,
možemo razlikovati i prema prikazu sveca
u medaljonu. Radionica Antona Fürsta kori‑
stila je usluge istog majstora koji je opskr‑
bljivao radionicu Rothe & Neffe. Ordeni Sv.
Save iz radionice Antona Fürsta označavani
su oznakom AF.
Radionica Fürst nije koristila vlastite amba‑
lažu pa možemo pretpostaviti da su i nji‑
hovi proizvodi isporučivani preko liferanta
Makse Antonijevića.
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Osim na karičici, oznake radionice i čistoće metala
nalaze se i na poveznici krune i križa, što je također karakteristika radionice Fleischhacker.
(Zbirka Homen) – SS Type‑I 5Fü
201
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice I naličje – SS Type‑I 6Fü
Orden Sv. Save V. stupnja, lice I naličje. – SS Type‑I 7Fü
202
Orden Svetog Save
Jacob Leser
Bavarska radionica Jacoba Lesera takoder je
proizvodila ordene Sv. Save. Ordenski znaci
iz ove radionice visoke su kvalitete, izradeni
po uzoru na ordene iz radionice Rothe &
Neffe. Prikaz lika sveca, u medaljonu izve‑
den je vrlo minuciozno, no drugačije od svih
do sada prikazanih, što upučuje na to da je
radionica Leser angažirala nekoga drugog,
najvjerojatnije bavarskog majstora oslika‑
vanja emajla. Ordeni Sv. Save iz radionice
Jacoba Lesera označavani su oznakom JL.
Radionica Leser takoder nije koristila vla‑
stitu ambalažu pa možemo pretpostaviti da
su i njihovi proizvodi isporučivani preko
liferanta Makse Antonijevića
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. (Zbirka Homen) – SS Type‑I 5L
Orden Sv. Save I. stupnja, ordenska zvijezda, lice i naličje. (Zbirka Miljana Markovića)
203
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save V. stupnja. Ordenski

znak neznatno se razlikuje od pret‑
hodno prikazanog. Štitovi na grbovima
između krakova križa nisu emajlirani.
(Zbirka Homen) – SS Type‑I 7L
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. Štitovi na grbovima između krakova križa
emajlirani su. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – SS Type‑I 6L
Georg Adam Scheid

Radionica Georga Adama Scheida posljed‑ zvijezde izrađivane su s ojačanim vršcima
nja je u nizu radionica koje su se bavile krakova, što je karakteristično rješenje
izradom ordena Sv. Save u ovom razdo‑ ovog proizvođača.
blju. Unatoč tome, ordeni iz te radionice Ordenski znaci označavani su oznakom
najzastupljeniji su među svima drugima. G.A.S.. Radionica Scheid isporučivala je
Ordenski znaci iz ove radionice uobiča‑ Ordene Sv, Save u kutijama plave boje s
jene su visoke kvalitete, neznatno grublje dijagonalno ispisanim nazivom i stupnjem
izrade. Prikaz sveca u medaljonu varirao je. ordena. Iznimka su bile kutije Ordena I.
U prvim godinama proizvodnje slika je bila stupnja koje su bile presvučene svilom
izvedena minuciozno, sukladno prikazu sivo‑plave boje, a umjesto naziva i stupnja
ostalih proizvođača. U kasnijem razdoblju, na poklopcu su imale zlatotiskom otisnut
prikaz je postajao sve jednostavniji, no još grb Kraljevine Srbije. S unutarnje strane
uvijek vrlo kvalitetan. Unatoč razlikama u poklopca nalazi se logo radionice Scheid.
prikazu, vidljivo je da se radi o radu iste Postoje iznimke, pa je ordene ovog proi‑
majstorske radionice koja je kontinuirano zvođača iz ranijeg razdoblja izrade moguće
surađivala s radionicom Scheid. Ordenske naći i u kutijama Makse Antonijevića.
Orden Sv. Save I. stupnja za crkvene dostojan‑

stvenike, komplet u kutiji. (Zbirka dr. Milana
Stojanovića)
204
Orden Svetog Save

Orden Sv. Save I. stupnja, komplet. Orden je dodijeljen crkvenom dostojanstve‑ Georgije, patrijarh srpski od 1890.–1907.. Pored ostalih odli‑
niku, pa je lenta ordena prekrojena za nošenje oko vrata. Takav način nošenja kovanja, patrijarh Georgije ističe Orden Sv. Save I. stupnja,
ordena I. stupnja bio je uobičajen za svećenstvo. (Zbirka dr. Milana Stojano‑ na lenti krojenoj za crkvene dostojanstvenike.
vića) – SS Type‑I 1S, SS Type‑I 2S
205
Orden Svetog Save
Naličje ordenske zvijezde iz prikazanog kompleta. –

SS Type‑I 2S
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet u kutiji. (Zbirka Narodnog

muzeja u Beogradu) – SS Type‑I 1ss, SS Type‑I 2S
206
Orden Svetog Save
Naličje ordenske zvijezde iz prikazanog kompleta. – SS Type‑I 4S
Orden Sv Save II. stupnja, komplet u kutiji. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – SS Type‑I 3S, SS Type‑I 4S
207
Orden Svetog Save
Zvijezda Ordena Sv. Save II. stupnja, lice i naličje. Zvijezda pripada kasnijem razdoblju izrade. (Zbirka Nebojše Mitrovića) –
SS Type‑I 5S
Minijatura Ordena Sv. Save.
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Orden

pripada ranijem razdoblju izrade. Prikaz sveca
u medaljonu izveden je vrlo minuciozno. – SS
Type‑I 5S
208
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Orden pripada kasnijem razdoblju izrade.
– SS Type‑I 5S
Orden Sv. Save IV. stupnja. Ordenski znak iz vremena samog početka izrade radionice Scheid. Detalji ordenskog znaka i prikaz sveca izvedeni
su majstorski, na najvišoj mogućoj razini. Prsteni koji okružuju centralni medaljon na licu i naličju izrađeni su od zlata. Odlikovanje je smje‑
šteno u kutiju dvorskog liferanta Makse Antonijevića, bez ispisanog naziva i stupnja ordena. – SS Type‑I 6S
209
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save IV. stupnja, prikazan na prethodnoj stranici, Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak je iz ranijeg razdoblja
označen je kao i primjerci iz radionice Karla Fleischhac‑ izrade. – SS Type‑I 7S
kera, pa se oznake radionice Scheid nalaze na poveznici
između krune i križa.
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Ordenski je znak izraden od posrebrene
bronce, što u potpunosti odstupa od uobičajene prakse i propisa. Nije poznato iz
kojih razloga i za koje potrebe je izraden ovakav ordenski znak. – SS Type‑I 7S
210
Orden Svetog Save
Razdoblje Kraljevine Srbije za vrijeme Karađorđevića (1904–1918, 1922.)

Nakon ’majskog prevrata’ 1903. i preuzima‑ Save sviju redova izostavi monogram, a relativno kratkom, ali povijesno burnom
nja vlasti kralja Petra Karađorđevića, izvr‑ umesto ovoga stavi godina ustanovljenja razdoblju izradom ovog ordena bavile su
šene su na Ordenu Sv. Save slične tipološke toga ordena – 1883“ (Zbornik zakona i ure‑ se samo dvije radionice – G. A. Scheida iz
izmjene kao i na Ordenu Bijelog orla. Ured‑ daba, LIX, 542.). Prikaz lika sveca i druge Beča i Arthusa Bertranda iz Pariza.
bom od 24. studenog (7. Prosinca) 1904. tipološke značajke ordenskih znaka ostale
propisano je “da se na poleđini ordena Sv. su u potpunosti nepromijenjene. U ovom,
Dva crkvena dostojanstvenika s ordenima Sv. Save III. i IV. ili V. stupnja. Fotografija je po svemu sudeći snimljena na području Crne Gore jer
je većina osoba na slici odjevena u crnogorske narodne nošnje te ističu crnogorska odlikovanja.
211
Orden Svetog Save
Georg Adam Scheid

Radionica Georga Adama Scheida nastavila je, nakon ’majskog
prevrata’, proizvoditi ordenske znake Ordena Sv. Save. Kvaliteta
ordenskih znaka ostala je na visokoj razini, uz neznatne pro‑
mjene u detaljima. Prikaz lika sveca nešto je pojednostavnjen i
podsjeća na svetačke likove srednjovjekovnog slikarstva.
Označavanje ordenskih znaka i kutije u kojima su isporučivani
ostali su nepromijenjeni.
Naličje zvijezde Ordena Sv. Save I. stupnja. Iz prikazanog kom‑

pleta. – SS Type‑IIa 2S
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet. – SS Type‑IIa 1S, SS Type‑IIa 2S
212
Orden Svetog Save
Naličje zvijezde Ordena Sv. Save II. stupnja. Iz prikazanog kom‑

pleta. – SS Type‑IIa 4S
Orden Sv. Save II. stupnja, komplet. – SS Type‑IIa 3S, SS Type‑IIa 4S Sanitetski pukovnik dr. Lazar Genčić, načelnik Saniteta do
povlačenja Srpske vojske na Krf, s Ordenom Sv. Save III. stup‑
nja, i dva ordena Bijelog orla nižih stupnjeva. Sva navedena
odlikovanja proizvod su radionice Scheid.
213
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save III. stupnja, lice naličje i pripa‑

dajuća kutija. – SS Type‑IIa 5S
Orden Sv. Save IV. stupnja lice i naličje. Orden je smješten u kutiju svijetloplave boje na čijem se poklopcu nalazi ispisan naziv i stupanj odli‑
kovanja. Sa unutarnje strane poklopca nalazi se logo radionice Scheid. – SS Type‑IIa 6S
214
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save V. stupnja, lice, naličje i odgo‑

varajuća kutija. – SS Type‑IIa 7S
Minijatura Ordena Sv. Save
Pravoslavni svećenik sa dva ordena Sv. Save, Ordenom

Takovskog križa, Ordenom Bijelog orla i Spomenicom
rata 1885.–1886.
215
Orden Svetog Save
Arthus Bertrand
Nakon izbijanja I. svjetskog rata proizvod‑
nja ordena Svetog Save povjerena je pariš‑
koj radionici Arthusa Bertranda. Radionica
Bertrand zadržala je značajke proizvodnje
bečkih radionica, no cjelokupna kvaliteta
ordenskih znaka bila je znatno lošija. Uz
spomenute ratne nedaće tome je znatno
pridonijela Uredba iz studenog 1914. prema
kojoj se Orden Sv. Save mogao dodjeljivati i
za vojne zasluge, pa je time dodjela tog odli‑
kovanja postala znatno masovnija.
Ordenski znaci I–III. stupnja dobili su u nad‑
višenju kraljevsku krunu većih dimenzija,
što je ranije bila značajka samo ordenskih
znaka I. stupnja. Prikaz lika sveca izrađivan
je prema uzoru na radove bečkih majstora,
no kvaliteta izvedbe bila je znatno lošija i u
potpunosti neujednačena. Usporedom deta‑
lja prikaza možemo zaključiti da je radio‑
nica Bertrand koristila usluge više majstora
oslikavanja emajla. Pad kvalitete izrade
došao je najviše do izražaja na ordenskim
znacima IV. i V. stupnja. Grbovi između
krakova križa kovani su zajedno s križem,
kruna u nadvišenju manjih je dimenzija od
svih do tada izrađivanih, a dorada svih dije‑
lova općenito je lošije kvalitete. To se odnosi
i na kvalitetu emajla koji je na proizvodima
ove radionice u mnogim slučajevima sklon
pucanju i u lošem stanju. Ipak, unatoč svim
tehničkim nedostacima, ordeni Sv. Save iz
radionice Bertrand posjeduju određeni šarm
i ljepotu cjelokupnog dojma.
Ordenski znaci iz radionice Arthusa Ber‑
tranda rijetko su označavani, a to se pose‑
bice odnosi na ordene Sv. Save. Radionica
Bertrad isporučivala je ordene Sv. Save
u kutijama tamnoplave boje na poklopcu
kojih se, kao i za druge ordene, nalazi grb
Kraljevine Srbije i oznaka stupnja odlikova‑
nja. Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se
logo radionice Bertrand.
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet u kutiji.

(Zbirka Zvonka Markovića) – SS Type‑IIa 1b,
SS Type‑IIa 2B
216
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet u kutiji. (Zbirka Zvonka Markovića) – SS

Type‑IIa 1b, SS Type‑IIa 2B
Lice zvijezde Ordena Sv. Save I. stupnja. Prikaz lika sveca izveden je drugačije od prikaza na ordenskim znacima iz prethodno prikazanog
kompleta. – SS Type‑IIa 2B
217
Orden Svetog Save
Naličje zvijezde Ordena Sv. Save II. stupnja iz prikazanog

kompleta. – SS Type‑IIa 4B
Orden Sv. Save II. stupnja, komplet u kutiji. – SS Type‑IIa 3B, SS Type‑IIa 4B
218
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Orden je smješten

u autentičnu kutiju na poklopcu koje je otisnut grb Kralje‑
vine Srbije i stupanj ordena. – SS Type‑IIa 5B
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Osim drugačijih

detalja izrade, na naličje ovog ordenskog znaka greškom
je aplicirana godina 1882. koja je dio Ordena Bijelog orla.
Ordenski znaci s ovakvom greškom učestalo se pojavljuju
među sakupljačima, pa pretpostavljamo da je radionica
Bertrand isporučila čitavu seriju ordena III. stupnja s ova‑
kvom greškom. – SS Type‑IIa 5B
219
Orden Svetog Save
Nepoznati major s Ordenom Sv. Save III. stup‑ Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. – SS Type‑IIa 6B
nja oko vrata. Fotografija datira iz razdoblja
nakon I. svjetskog rata, što je vidljivo iz ras‑
poreda odlikovanja na ordenskoj nisci na gru‑
dima časnika.
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Orden se nalazi u izvornoj kutiji na poklopcu koje se nalazi grb Kraljevine Srbije i oznaka stupnja
odlikovanja. – SS Type‑IIa 7B
220
Orden Svetog Save
Gavrilo, patrijarh srpski od 1938.–1950., s mnogim visokim odlikovanjima.

Patrijarh na lijevoj strani grudi ističe zvijezdu Ordena Sv. Save I. stupnja. Prema
vidljivim detaljima može se zaključiti da je zvijezda proizvedena u radionici Ber‑
trand.
Kutije za orden IV. i V. stupnja. Na poklopcima kutija

zlatotiskom je otisnut grb Kraljevine Srbije i oznaka
stupnja odlikovanja. Osnovna plava boja kutija za
ordene Sv. Save iz radionice Bertrand često varira u
nijansi.
221
Orden Svetog Save
Razdoblje Kraljevine SHS i Jugoslavije

Nakon završetka I. svjetskog rata i smrti odeždi, s omforom plave boje. Radionica oblik nagrađivanja zasluga na gotovo svim
staroga kralja Petra većina poslova izrade Huguenin predstavila je lik sveca u odjeći područjima javnog života. Pritisak na pro‑
odlikovanja postepeno je povjeravana švi‑ žuto‑zelene boje, s bijelim omforom. Sve‑ izvodnju nastao je i zbog činjenice da je
carskoj radionici Braće Huguenin koja je, tac u lijevoj ruci drži otvoreno Evanđelje Orden Sv. Save dodjeljivan u novonastaloj
uz sve druge ordene, proizvodila i Orden naslonjeno na grudi, a u desnoj arhirej‑ državi sa znatno većim brojem stanovnika.
Svetog Save. Ta je radionica izvela tipološki sko žezlo. Mitra je žute boje. Takav model U tom razdoblju proizvodile su ga, uz spo‑
preokret u viđenju ovog ordena, izmijenivši ordenskog znaka ostao je u uporabi sve do menutu, i radionice Sorlini, Zimmermann i
osim, drugih detalja, i prikaz lika sveca u propasti Kraljevine Jugoslavije 1941.. U tom Griesbach & Knaus.
medaljonu. Svi dotadašnji proizvođači razdoblju dodjela Ordena Sv. Save postala
prikazivali su lik sveca u crveno‑smeđoj je masovna, a to odlikovanje postalo je
Braća Huguenin
Radionica Braće Huguenin proizvodila je
ordenske znake Sv. Save po uobičajenim
standardima, uz već spomenute tipološke
preinake. Kvaliteta izrade bila je bolja od
one radionice Bertrand, no nije dosezala
visoke bečke standarde. Razlog tome je i
velika brojnost dodjela tog odlikovanja koje
je postalo svojevrsni serijski proizvod lišen
šarma ručne, majstorske dorade.
Medaljoni na ordenima iz radionice Hugu‑
enin izrazito su ispupčeni, a prikaz lika
sveca ujednačene je kvalitete. Razlog tome
je uporaba nove tehnologije koja je istisnula
dugotrajno i skupo oslikavanje emajla. Pri‑
kaz sveca otiskivan je na celuloznu foliju, a
takva je ’sličica’ zatim zapečena na pripre‑
mljenu emajliranu podlogu. Folija bi pri tom
postupku izgorjela, a lik sveca prenesen je
na podlogu medaljona.
Ordenski znaci iz radionice Huguenin
povremeno su označavani puncama za
čistoću srebra i oznakom radionice HF koje
se poglavito nalaze na iglama ordenskih
zvijezdi. Kutije u kojima su ordeni ispo‑
ručivani ponovo su bile svijetloplave boje.
Na poklopcu kutije nalaze se naziv ordena
i oznaka stupnja otisnuti zlatotiskom, a na
unutarnjoj strani logotip tvrtke Huguenin.
Vrpce za orden u tom razdoblju isporuči‑
vane su s prugama tamnije plave boje, iako
to nije bilo pravilo.
Kapetan I. klase grof Miletić iz Sremske Mitrovice, s Ordenom Sv. Save III. stupnja i ordenom
Bijelog orla IV. ili V. stupnja.
222
Orden Svetog Save

– SS Type‑IIb 1H, SS Type‑IIb 2H
223
Orden Svetog Save
Zvijezda Ordena Sv. Save I. stupnja, lice i naličje. Na igli za prikapčanje na naličju nalaze se oznake za čistoću srebra i oznaka radionice HF.
(Zbirka Nebojše Mitrovića) – SS Type‑IIb 2H
Zvijezda Ordena Sv. Save II. stupnja, lice i naličje. I na ovoj zvijezdi se, na igli za prikapčanje na naličju, nalaze oznake za čistoću srebra i
oznaka radionice HF. – SS Type‑IIb 2H, SS Type‑IIb 4H
224
Orden Svetog Save
Poznati srpski pisac i dramatičar Branislav Nušić s odlikovanjima. Tijekom karijere bio je Orden Sv. Save II. stupnja, komplet u kutiji.
odlikovan brojnim domaćim i stranim odlikovanjima. Na slici je, među ostalim odlikovanjima, – SS Type‑IIb 3H, SS Type‑IIb 4H
istaknut Orden Sv. Save I. stupnja na lenti.
225
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje i

kutija za Orden Sv. Save III. stupnja. – SS
Type‑IIb 5H
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje, te lice Ordena V. stupnja. – SS Type‑IIb 6H, SS Type‑IIb 7H
226
Orden Svetog Save
Ordenska niska iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije. Uz vatrogasna odlikovanja istaknuti su Orden Jugoslavenske krune V. stup‑
nja i, na prvom mjestu, Orden Sv. Save IV. stupnja. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
Minijature ordena Sv. Save.
Kutije za orden Sv. Save IV. i V. stupnja.
227
Orden Svetog Save
Fran Sorlini
Tridesetih godina XX. stoljeća u proizvod‑
nju odlikovanja Kraljevine Jugoslavije
uključila se i radionica Frana Sorlinija
iz Varaždina, a Orden Sv. Save svakako
je najzastupljeniji proizvod te radionice.
Za razliku od ordena Bijelog orla i Kara‑
đorđeve zvijezde, Sorlini se u proizvodnji
Ordena Sv. Save u potpunosti ugledao na
ordenske znake iz radionice Huguenin.
Sorlinijevu proizvodnju možemo podijeliti
u dvije faze u kojima je kvaliteta proizvoda
znatno varirala.
Radionica Sorlini isporučivala je ordene Sv.
Save u kutijama sličnima onima iz radio‑
nice Huguenin, s nešto drugačijim detaljima
natpisa na poklopcu. Na unutarnjoj strani
poklopca nalazi se logo radionice. Orden‑
ski znaci iz ove radionice u većini slučajeva
nisu označavani.
Prvi model
Prvi ordeni Sv. Save isporučeni iz radio‑
nice Sorlini bili su vrlo loše kvalitete. To se
posebno odnosilo na detalj medaljona koji
je izrađivan iz jednog komada. Prikaz lika
sveca u tom je razdoblju otiskivan na bijelo
polje medaljona i zaštićivan bezbojnim
lakom. Takva izrada nije bila postojana, pa
se u praksi događalo da se lik djelomično
izbriše s medaljona. Na onim pak ordenskim
znacima koji su ostali očuvani lak je, vre‑
menom, zadobio žutu boju i izgubio izvornu
prozirnost. I drugi dijelovi ordenskog znaka
grube su izrade, kao da su izvedeni tehni‑
kom lijevanja a ne kovani, što je posebno
uočljivo na ordenima IV. i V. stupnja.

Prikaz lika sveca na obe insignije većim je
dijelom izbrisan, što je čest slučaj za ovaj
model ordenskih znaka iz radionice Sorlini.
(Zbirka dr. Milana Stojanovića) – SS Type‑IIb
1So‑v1, SS Type‑IIb 2So‑v1
228
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save II. stupnja, komplet u kutiji. – SS Type‑IIb 3So‑v1, SS Type‑IIb 4So‑v1
229
Orden Svetog Save
Naličja zvijezda ordena Sv. Save I. i II. stupnja iz kompleta prikazanih na prethodnim stranicama. – SS Type‑IIb 2So‑v1, SS Type‑IIb 4So‑v1
Orden Sv. Save III. stupnja, lice naličje i odgo‑

varajuća kutija. – SS Type‑IIb 5So‑v1
230
Orden Svetog Save
Bezbojni lak kojim je zaštićivan oslikani prikaz sveca dobio

je, pod utjecajem vremena, žutu boju, a ta se anomalija u
sakupljačkim krugovima, sasvim bez osnove, naziva vari‑
jantom sa ’žutim svecem’.
Orden Sv. Save V. stupnja. – SS Type‑IIb 7So‑v1
Različiti oblici i dimenzije slova na kutijama Ordena Sv. Save IV. I V. stupnja.
231
Orden Svetog Save
Sorlini – drugi model

Tehničke manjkavosti Ordena Sv. Save iz prve emisije iza‑
zvale su negodovanje, pa je radionica Sorlini bila prisiljena
pronaći način da poboljša kvalitetu svojih ordenskih znaka.
Druga emisija Ordena Sv. Save znatno je poboljšana, a kvali‑
tetom se približila primjercima iz radionice Huguenin. Oblik
metalnih dijelova ostao je nepromijenjen, no završna dorada
bila je znatno kvalitetnija. Prikaz lika sveca bio je izveden
istom tehnikom koju je koristila radionica Huguenin, pa je
kvaliteta izjednačena, a raniji problemi s brisanjem lika u
potpunosti su uklonjeni.
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet u kutiji. – SS Type‑IIb 1So‑v2,

SS Type‑IIb 2So‑v2
232
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save II. stupnja, komplet u kutiji. Čitav komplet smješten
je u zaštitnu kartonsku ambalažu na kojoj je ispisan naziv i stupanj
odlikovanja. Takvu vrstu ambalaže koristile su radionice prigodom
isporuke odlikovanja kako bi se izbjeglo oštećivanje kutija za dodjelu.
Većina ambalaže te vrste nakon dodjele se bacala, pa danas predstav‑
lja svojevrstan raritet. – SS Type‑IIb 3So‑v2, SS Type‑IIb 4So‑v2
233
Orden Svetog Save
Naličje prethodno prikazanih ordenskih zvijezda I. i II. stupnja. – SS Type‑IIb 2So‑v2, SS Type‑IIb 4So‑v2
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Orden

je smješten u autentičnu kutiju. – SS Type‑IIb
5So‑v2
234
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju. Na unutarnjoj strani poklopca vidljiv je logo Sorlinijeve
radionice. Na slici dolje prikazana je zaštitna kartonska ambalaža na kojoj je ispisan naziv i stupanj odlikovanja. – SS Type‑IIb 6So‑v2
235
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak nosi sve
značajke drugog modela izrade, od kojeg odstupa izvedbom
prikaza lika sveca. Takav je prikaz potpuno neobičan i odstupa
od svih poznatih. Čini se da je Sorlini izradio seriju ordenskih
znaka za koju je koristio uslugu oslikavanja medaljona neke
treće radionice ili majstora. Svi poznati primjerci iz ove serije
označeni su oznakom radionice FS i oznakom čistoće srebra.
– SS Type‑IIb 6So‑v3
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. – SS Type‑IIb 7So‑v2
Oznaka radionice FS i čistoće srebra na karičici prikazanog

ordena.
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak je iz iste serije kao i
ranije prikazani. – SS Type‑IIb 7So‑v3
236
Orden Svetog Save
C. F. Zimmermann
Tridesetih godina XX. stoljeća u proizvod‑
nju ordena Sv. Save uključila se i njemačka
radionica C. F. Zimmermann iz Pforzheima.
Ordenski znaci iz te radionice izrađivani
su u potpunosti po uzoru na Hugueninove
ordene Sv. Save, samo znatno kvalitetnije.
Može se reći da su upravo ordenski znaci
iz Zimmermanove proizvodnje u tom raz‑
doblju jedini dosegli ranije, visoke bečke
standarde. Svi metalni dijelovi izvedeni su
vrlo precizno, cizelirani su i pedantno mon‑
tirani. Kvaliteta emajla bila je izvrsna, a
izvedba prikaza sveca minuciozna kao i na
ordenima iz prvog razdoblja izrade. Radi‑
onica Zimmermann koristila je novu teh‑
nologiju izvedbe prikaza, pa je i kod ovog
proizvođača lik sveca na svim ordenima
istovjetan.
Ordeni Sv. Save iz radionice C. F. Zim‑
mermann označavani su samo puncom za
čistoću srebra ’935’ koja se nalazi na kari‑
čici ordenskih znaka i na iglama ordenskih
zvijezdi. Kutije u kojima su ordeni isporu‑ Naličje zvijezde Ordena Sv. Save I. stupnja iz kompleta prikazanog na sljedećoj stranici. Na igli
čivani bile su svijetloplave boje, nešto dru‑ za prikapčanje ordenske zvijezde vidljiva je njemačka oznaka za čistoću srebra 935, uvećano
gačije od Hugueninovih. Na poklopcu kutija na slici desno. – SS Type‑IIb 2Z
naziv ordena i oznaka stupnja su otisnuti
zlatotiskom, a na unutarnjoj je strani logo‑
tip tvrtke Zimmermann.
Lice i naličje zvijezde II. stupnja. – SS Type‑IIb 4Z
237
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet u kutiji. – SS Type‑IIb 1Z, SS

Type‑IIb 2Z
238
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Orden je smješten u autentičnu kutiju. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – SS Type‑IIb 5Z
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je

smješteno u autentičnu kutiju. – SS Type‑IIb 7Z
239
Orden Svetog Save
Griesbach i Knaus vanih ordena IV. i V. stupnja vidljivo je da cjelokupna arhiva te radionice uništena u
gotovo ne postoje razlike između orden‑ poratnom razdoblju, nije moguće sa sigur‑
U proizvodnju ordena Sv. Save bila je uklju‑ skih znaka iz radionica Griesbach i Knaus nošću utvrditi pravu istinu o izradi ovih
čena i zagrebačka medaljerska radionica i Huguenin. Neznatna razlika vidljiva je ordenskih znaka.
Griesbach i Knaus. Kovnica Griesbach tek u obliku i montaži krune u nadvišenju Svi sačuvani ordeni Sv. Save iz ove radio‑
i Knaus bila je specijalizirana za izradu ordenskog znaka. Sa druge strane, prikaz nice označeni su puncom GK, što je sretna
svakovrsnog znakovlja, medalja, plaketa i lika sveca u potpunosti je sukladan s onima okolnost jer je to jedini način da ih raspo‑
pokala, a odlikovanja su činila tek mali dio na ordenskim znacima radionice Sorlini. znajemo od mnogobrojnih primjeraka iz
njezina asortimana. Orden Sv. Save bio je Možemo pretpostaviti da je radionica Gri‑ Hugueninove produkcije. Kutijice u kojima
jedini državni orden koji je ova radionica esbach i Knaus otkupljivala poluzavršene je radionica Griesbach i Knaus isporuči‑
isporučivala, ali je upitno jesu li ti ordeni dijelove ili koristila kalupe koje je izradila vala ordene također su istovjetne Hugue‑
u potpunosti izrađivani kod Griesbacha i radionica Huguenin te koristila uslugu ninovima, osim što se na unutarnjoj strani
Knausa. izrade prikaza lika sveca kod Sorlinija, i poklopca nalazi logo radionice Griesbach i
Tipološkom usporedbom malobrojnih saču‑ završno dorađivala ordene Sv. Save. Kako je Knausa.
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je smje‑

šteno u autentičnu kutiju na unutarnjoj strani poklopca koje se
nalazi logo radionice Griesbach i Knaus. – SS Type‑IIb 6G
Oznaka radionice Griesbach i Knaus. Logotip radionice Griesbach i Knaus.
240
Orden Svetog Save
Nepoznate radionice
Tijekom cjelokupnog razdoblja dodjeljiva‑
nja Ordena Sv. Save, u izradu ordenskih
znaka bile su uključene i neke nepoznate
radionice. Ordenski znaci tih proizvođača
drugačiji su od svih poznatih modela, a
kako, u pravilu, nemaju nikakvih oznaka,
nije moguće sa sigurnošću utvrditi tko
ih je izradio, pa čak niti gdje su izrađeni.
Takvi primjerci ordena Sv. Save pojavljuju
se od samog početka njegova dodjeljivanja
u razdoblju vladavine Obrenovića. Oma‑
sovljenjem dodjele pojava takvih orden‑
skih znaka postajala je sve učestalija. To se
posebno odnosi na model Ordena Sv. Save
iz razdoblja Kraljevine SHS koji se, prema
tvrdnjama nekih sakupljača, pripisuje radi‑
onici Huguenin. Ti ordenski znaci nedvoj‑
beno pripadaju francusko–belgijskom stilu
izrade, a prikaz lika sveca podsjeća na proi‑
zvode radionice Bertrand. Kruna u nadviše‑
nju ordenskog znaka te podnožje ordenske
zvijezde izrađeni su po uzoru na belgijske
ordene, a sasvim je moguće da su majstori
iz radionice Huguenin na početku bili skloni
takvom stilu izrade.
Orden Sv. Save III. stupnja iz prvog razdoblja dodjele. Odlikovanje je izrađeno vrlo kvalitetno,
a prikaz lika sveca i detalji ordenskog znaka izvedeni su vrlo minuciozno. Orden nije označen
pa nije moguće sa sigurnošću utvrditi podrijetlo njegove izrade. S obzirom na navedenu kvali‑
tetu, moguće je da je izrađen u nekoj od njemačkih radionica. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
– SS Type‑IIb 5
Orden Sv. Save IV. stupnja iz

prvog razdoblja dodjele. Ovaj
ordenski znak podudara se
u mnogim detaljima s pret‑
hodno opisanim, pa postoji
Dvije minijature ordenske zvijezde Ordena Sv. mogućnost da su izrađeni
Save, lice i naličje. (Zbirka Ljubomira Stevo‑ u istoj radionici. (Zbirka dr.
vića) Milana Stojanovića) – SS
241
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save IV. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je sličnih karakte‑
ristika izrade kao ranije prikazane pa je moguće da pripada ranom raz‑
doblju izrade radionice Huguenin. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – SS
Type‑IIb 6
Orden Sv. Save I. stupnja, komplet. Ovaj se model pripisuje ranom razdoblju izrade radionice Huguenin. (Zbirka Homen) – SS
Type‑IIb 1, SS Type‑IIb 2
242
Orden Svetog Save
Orden Sv. Save, ordenski znak I., II. ili III. stupnja, lice i naličje. Ordenski
znak identičan je onom iz prikazanog kompleta I. stupnja. (Zbirka dr.
Milana Stojanovića) – SS Type‑IIb 5
Orden Sv. Save V. stupnja, lice i naličje. Iako se ovaj

ordenski znak u detaljima razlikuje od prethodno prika‑
zanog, nedvojbeno je da pripada istom stilu izrade. – SS
Type‑IIb 7
Orden Sv. Save III. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak

izrađen je u sličnom stilu kao ranije prikazani, no znatno
kvalitetnije. Odlikovanje je smješteno u kartonsku kutiju
na kojoj se nalazi logo proizvođača “Joseph Piret…
Bruxselles“, što upućuje na to da je orden izrađen u Bel‑
giji. Kutija je prikazana na gornjoj slici. (Zbirka dr. Milana
Stojanovića) – SS Type‑IIb 5
243
Orden Svetog Save
Usporedba varijanti prikaza lika sveca na ordenima Sv. Save različitih proizvođača
Rothe Fleischhacker Fleischhacker Fleischhacker
Anton Fürst Anton Fürst Jacob Leser Scheid
Scheid Scheid Scheid Bertrand
244
Orden Svetog Save
Bertrand Bertrand Bertrand Bertrand
Huguenin Sorlini Sorlini Zimmermann
245
Orden Svetog Save
Isticanje
Lenta Ordena Sv. Save nošena je preko krune I. stupnja. Na ordenskim niskama
desnog ramena na lijevi bok. Zvijezde I. i 1924. za ordene Sv. Save IV. i V. stupnja
II. stupnja nošene su na lijevoj strani grudi. određeno je najniže mjesto, a postojalo je
Isticanje nižih stupnjeva ordena Sv. Save pravilo da osoba odlikovana IV. i V. stup‑
variralo je, zavisno o rangu ordena koji se njem ističe samo IV. stupanj. Uredbom “o
mijenjao. U vrijeme kada je ustanovljen, odeći suhozemne vojske“, izdanom 1932.,
Orden je rangiran prilično nisko, pa je zau‑ Orden Jugoslavenske krune IV. stupnja
zeo posljednje mjesto među ordenima. U smješten je između ordena Sv. Save IV. i V.
kasnijem razdoblju dodjele rang tog ordena stupnja. Novom uredbom iz 1939., Zlatni
postupno je rastao, pa je u razdoblju i Srebrni vojnički orden Karađorđeve zvi‑
između dva rata Orden Sv. Save I. stupnja jezde rangirani su ispred ordena Sv. Save
rangiran odmah iza Ordena Jugoslovenske IV. i V. stupnja.
Fotografija s vjenčanja princa Pavla Karađorđevića s grčkom princezom Olgom 22. listopada
1923. U drugom redu stoje, slijeva nadesno, princezin otac grčki princ Nikolaj, vojvoda od
Yorka, kasnije britanski kralj George VI., kralj Aleksandar Karađorđević, rumunjski kralj Fer‑
dinad I., princ Arsen Karađorđević, otac princa Pavla i stric kralja Aleksandra. Princ Nikolaj,
vojvoda od Yorka i sam knez Pavle nose preko ramena prebačenu lentu Ordena Karađorđeve
zvijezde I. stupnja. S lijeve strane princa Pavla sjedi vojvotkinja od Yorka, Olgina vjenčana
kuma. Vojvotkinja ističe lentu i zvijezdu Ordena Sv. Save I. stupnja. Čini se da je vojvotkinja
bila netom odlikovana tim ordenom, što se vidi po obliku lente prebačene preko ramena.
Lenta je, potpuno nelogično, u dijelu koji dolazi na sam vrh ramena sužena ušivavanjem, što
govori da je bila predviđena za nošenje ispod epolete. Čini se da Kancelarija ordena u datom
trenutku nije raspolagala drugim ordenom osim ovoga pripremljenoga za dodjelu časniku,
koji je u poslijednji trenutak dodijeljen vojvotkinji od Yorka.
246
Orden Svetog Save
Izaslanstvo srpskih oficira na željeznič‑

koj postaji u isčekivanju stranih delega‑
cija, pridošlih povodom sprovoda kralja
Aleksandra. U sredini fotografije, kao
predvodnik izaslanstva, nalazi se ostari‑
jeli vojvoda Petar Bojović. Vojvoda Bojo‑
vić ističe Orden Karađorđeve zvijezde I.
stupnja, a na epoletama njegove odore
vidljivi su vezeni dvoglavi orlovi, oznake
čina vojvode. Četvorica generala oko
njega te trojica u pozadini nose preko
ramena lente Ordena Sv. Save. Svi uče‑
snici izaslanstva na lijevoj ruci svi ističu
crnu žalobnu traku.
Knez Pavle za vrijeme smotre počasne

postrojbe u Berlinu, u lipnju 1939.. Uoči
početka II. svjetskog rata nekolicina
visokopozicioniranih časnika i političara
Trećeg Reicha bila je odlikovana viso‑
kim stupnjevima jugoslavenskih kraljev‑
skih ordena. Među ostalima Ordenom
Sv. Save I. stupnja bili su odlikovani
visoki činovnik njemačnog Ministarsta
vanjskih poslova i kasniji general SS
i policije Friederich Karl Freiherr von
Eberstein (odlikovanje mu je dodije‑
ljeno 19. travnja. 1939.), te generalpo‑
ručnik Seifert. Na prikazanoj fotografiji
general Seifert je drugi slijeva. Pored
ordenske niske s njemačkim odliko‑
vanjima general Seifert nosi Orden Sv.
Save I. stupnja i Orden Jugoslovenske
krune II. stupnja. General desno od Sei‑
ferta ističe Orden Jugoslovenske krune
II. stupnja, a visoki časnik Luftwaffe, u
pozadini lijevo, također nosi Orden Sv.
Save I. stupnja.
247
Orden Svetog Save
Povelje
Orden Sv. Save dodjeljivan je samo godinu
dana manje nego Orden Bijelog orla, pa je
likovno rješenje povelja sukladno poveljama
ordena Bijelog orla. I za Orden Sv. Save, ovi‑
sno o razdoblju dodjele, razlikujemo devet
tipova obrazaca.
U razdoblju vladavine dinastije Obrenovića:
– Milan I, kralj Srbije,
– u ime Aleksandra I, kralja Srbije,
kraljevski namjesnici
– Aleksandar I, kralj Srbije;
u razdoblju vladavine dinastije Karađorđe‑
vića:
– Petar I, kralj Srbije,
– U ime Petra I kralja Srbije Aleksandar I,
prestolonalsednik,
– U ime Petra I kralja Srba, Hrvata
i Slovenaca, Aleksandar I,
prestolonalsednik,
– Aleksandar I, kralj Srba, Hrvata i
Slovenaca,
– Aleksandar I, kralj Jugoslavije,
– U ime Petra II, kralja Jugoslavije,
Pukovnik (kasnije brigadni general) Vojislav Povelja za Orden Sv. Save II. stupnja iz razdoblja Aleksandra I. Obrenovića. Ordenom je, u
Radosavljević (1891–1970.) s Ordenom Sv. siječnju 1899., odlikovan dr. Karl Gusenbauer, “dvorski savetnik i profesor bečke medicinske
Save IV. stupnja. Odlikovanje je istaknuto na škole“. Orden je dodijelio kralj Aleksandar, pa povelja nosi njegov vlastoručni potpis. Povelja je
drugom dugmetu mundira, iako takva praksa bila dodijeljena u velikoj koverti Kancelarije kraljevskih ordena, prikazano na slici dolje.
nikada nije bila propisana.
248
Orden Svetog Save
Povelje za Orden Sv. Save III. i II. stupnja kojima je odlikovan dr. Maks Reich, profesor iz Berlina. Dr.
Reich je odlikovan Ordenom Sv. Save III. stupnja 18. kolovoza 1913., na prijedlog ministra vojnog, ali
ga je samo mjesec dana kasnije, već 17. rujna, kralj Petar odlikovao i Ordenom II. stupnja. Shodno
tome, drugu povelju kralj Petar je potpisao vlastoručno. Ovo je odlikovanje popraćeno pismom kojim
načelnik Saniteta Srpske vojske častita dr. Reichu na primljenom odlkovanju i zahvaljuje na požrtvo‑
vanju i zaslugama koje je učinio pomažući srpskim ranjenicima i bolesnicima. Pismo je prikazano
na slici desno. U pismu je navedeno:
”Gospodine i visoko štovani kolega !

U čast mi je poslati vam insignije nacionalnog Ordena Svetoga Save, kojeg vam je dodijelilo njegovo
veličanstvo kralj Srbije. Molim vas, da primite ovo visoko odlikovanje kao izraz duboke zahvalnosti
vlade Kraljevine Srbije za revnost, za predanost i sve vaše znanje koje ste nudili našim ranjenicima i
bolesnicima. Dozvolite me, Gospodine i visoko poštovani kolega, da vam izrazim moje štovanje i izraz
mojeg najglubljeg priznanja.”
249
Orden Svetog Save
Povelja za Orden Sv. Save V. stupnja kojim je odlikovan Vojislav Povelja za Orden Sv. Save III. stupnja kojim je, u prosincu 1920., odliko‑
Mihailović, rezervni sanitetski major “za zasluge stečene u ratu van Marko Milutinović, šef Kraljeve blagajne. Odlikovanje je dodijeljeno
protiv Austro‑Ugarske 1914–1915. godine“. Odlikovanje je dodi‑ na prijedlog predsjednika Ministarkog savjeta, ministra vanjskih poslova.
jeljeno 31. svibnja 1915. u Kragujevcu, kuda se Srpska vojska Marko Milutinović bio je kao šef Kraljeve blagajne 1919. odlikovan Orde‑
povukla pred austro‑ugarskim i njemačkim trupama. Odlikovanje nom Bijelog orla V. stupnja, 1928. Ordenom Karađorđeve zvijezda IV.
je, u ime Petra I., dodijelio Aleksandar I., na prijedlog ministra stupnja, te 1932., nakon umirovljenja, Ordenom Karađorđeve zvijezda
vojnog. Na poveljama Ordena Sv. Save rijetko se nalazi upisana III. stupnja. Likovno rješenje obrazaca povelja nakon I. svjetskog rata je
vrsta zasluga za koje je orden dodijeljen. Rijetki primjeri odnose promijenjeno, a taj je izgled zadržan sve do početka II. svjetskog rata.
se, u pravilu, na ratne zasluge. Prikazana povelja datira iz razdoblja nakon utemeljenja Kraljevine SHS,
vladavine kralja Petra I. i Aleksandra kao nasljednika prijestolja.
250
Orden Svetog Save
Divizijski general Jovan Jovanović (1877–1941.). General Jovanović

odlikovan je u siječnju 1928., na prijedlog ministra vojske i morna‑
rice, Ordenom Sv. Save II. stupnja. Povelja o tom odlikovanju prika‑
zana je na slici gore lijevo. Povelja datira iz razdoblja kraljevine SHS
i vladavine kralja Aleksandra. Šest godina kasnije, u prosincu 1933.,
Jovanović je također odlikovan I. stupnjem toga ordena. Među osta‑
lim, odlikovan je i Ordenom Jugoslovenske krune II. (1937.) i III. stup‑
nja (1930.), te Ordenom Bijelog orla III. stupnja nakon umirovljenja
1938.. Povelja za Orden Sv. Save I. stupnja, iz razdoblja Kraljevine
Jugoslavije, vladavine kralja Aleksandra, prikazana je na slici gore
desno. Obrazac povelje tiskan je na pergamentu, a povelju je pot‑
pisao kralj Aleksandar vlastoručno. Povelja je dodijeljena u tuljcu
plave boje, na kojem je zlatotiskom utisnuto: ’Kancelarija kraljevskih
ordena‘, a ispod toga ćirilicom ’C. C. I.’ (Sveti Sava I. stupnja).
251
Orden Svetog Save
Povelja za Orden Sv. Save I. stupnja, iz razdoblja kraljevine SHS, vla‑ Povelja za Orden Sv. Save V. stupnja, kojom je u prosincu 1937. odli‑
davine kralja Aleksandra. Ordenom je odlikovan Marko Đuričić, mini‑ kovan Vinko Sajović, viši kontrolor Glavne direkcije Državnih želje‑
star bez portfelja i narodni poslanik. Na povelji, koju je potpisao kralj znica. Odlikovanje je dodijeljeno na prijedlog ministra saobraćaja, u
Aleksandar, greškom je ispušten datum dodjele odlikovanja. Iako je vrijeme namjestništva kralja Petra II..
ordene I. stupnja obično dodjeljivao kralj osobno, ovo je odlikovanje
dodijeljeno “na predlog Predsedništva Našeg Ministarkog Saveta uka‑
zom P.M. Br. 89 od 6. januara 1922. god.“.
Divizijski general Dušan Trifunović, ministar vojni, s grupom visokih

časnika na svečanosti. General Trifunović nosi lentu i zvijezdu Ordena
Sv. Save kao svoje najviše domaće odlikovanje.
252
Orden Svetog Save
Povelja za Orden Sv. Save IV. stupnja. Uoči početka II. svjetskog rata Povelja za Orden Sv. Save V. stupnja kojim je, 1. prosinca 1936.,
izmijenjen je izgled obrazaca za povelje. Novo rješenje znatno je odlikovan Borivoje Jovanović, “pisar načelstva sreza caribrodskog“.
pojednostavljeno, no osnovni tekst povelje ostao je nepromijenjen. U potpunosti je neobično da je Kancelarija izdala ovu povelju tek
Suhi pečat Kancelarije ordena zamijenjen je pečatom na kojem je u prosincu 1942. u Beogradu, gotovo dvije godine nakon početka
prikazan ordenski znak Ordena Sv. Save. Odlikovanje je u prosincu II. svjetskog rata, dvije godine od nestanka Kraljevine Jugosalvije s
1940. dodijeljeno dr. Pavlu Drečinu, “asistentu interne klinike prof. povijesne scene. Štoviše, Kancelarija ordena u to vrijeme više nije
Ignatovskog u Beogradu“. postojala jer je zgrada u kojoj se nalazila srušena za vrijeme bom‑
bardiranja Beograda 1941.. Čitava arhiva kancelarije u potpunosti
je izgorjela, pa nije jasno tko je zapravo izdao ovu povelju. Povelju
je potpisao general Panta Draškić koji je, od 1936. pa do 1941.,
godine obnašao dužnost kancelara kraljevskih ordena. Tijekom
prve polovice II. svjetskog rata general Draškić je obnašao dužnost
ministra za rad u vladi Milana Nedića, a kraljevska Vlada u Londonu
Literatura oduzela mu je čin.
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Todorović 1832.–1925., Narodni muzej Beograd i dvadesetog veka, Evro–Beograd, Unireks–Podgorica,
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. Galerija Matice srpske Novi Sad, Beograd 2002. Kalenić–Kragujevac 1996.
Griesbach & Knaus – Zlararsko rezbarska radionica, Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Sofronijević Mira, Darivali su svojem otečestvu, Biblio‑
Ilustrovani katalog, Zagreb goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni teka Dobrotvori, Beograd 1995.
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog muzej Beograd, Beograd 2002. Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog mu‑ i crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka,
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– zeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd 1987. Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje
1918.) Beograd 1983. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki za istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Istorijski muzej Srbije, Službeno odelo u Srbiji u XIX. i XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
XX. veku, katalog izložbe, Beograd 2001. Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni Weber Phillip Meyn, The Order of Saint Sava, A Gref‑
Kona, Beograd 1927. muzej, Zagreb 2000. fier book, The Midwestern Orders & Metals Society,
Kusovac N. / Vrbaški M. / Grujić V. / Kraut V., Stevan Sava, Episkop šumadijski, Srpski Jerarsi od devetog do 1971.
253
Orden Kneza Lazara
…da se ustanovi orden kneza Lazara, koji će biti samo jednoga reda i koji će moći nositi samo srpski vladaoci i
njihovi punoletni prestolonaslednici…
O
rden kneza Lazara utemeljen je Izrada idejnog rješenja bila je povjerena tako da sa nizom rubina čine formu križa.
8. (21.) travnja 1889., u povodu Mihailu Valtroviću koji je vodio poslove Naličje križa je nešto jednostavnijeg izgleda,
obljetnice petstote godišnjice izrade niza predmeta vezanih uz proslavu bez apliciranog dragog kamenja. U sjecište
kosovske bitke. Prijedlog za njegovo obljetnice kosovske bitke. Nacrti za Orden krakova na licu apliciran je medaljon s pri‑
osnivanje podnio je Sava Grujić, u to vri‑ kneza Lazara sačuvani su u sastavu Valtro‑ kazom lika kneza Lazara u tehnici slikanja
jeme predsjednik Ministarskog savjeta vićeve ostavštine koja se čuva u Istorijskom na emajlu. Portret je izveden pod utjecajem
i ministar vanjskih poslova. Kraljevsko muzeju Srbije. Sačuvano je nekoliko nacrta srpskoga srednjovjekovnog sakralnog slikar‑
namjesništvo prijedlog je usvojilo i doni‑ na kojima je prikazano neusvojeno i ono stva. Odjeven je u odeždu, svečanu odjeću
jelo odluku “da se ustanovi orden kneza rješenje prema kojem je orden izrađen. Iako svećenika u bogosluženju, sa vladarskim
Lazara, koji će biti samo jednoga reda i nije sačuvan, danas nam je poznat izgled insignijama u ruci. Lik vladara prikazan je
koji će moći nositi samo srpski vladaoci Ordena kneza Lazara, ponajviše zahvalju‑ na zelenom tlu i na plavoj pozadini. Uz rub
i njihovi punoletni prestolonaslednici“. jući fotografijama vladara koji su ga isticali, medaljona nalazi se lovorov vijenac u zele‑
Orden je bio oblika ogrlice, zamišljen kao te preciznom nacrtu koji je izradio Đorđe nom emajlu. Medaljon na naličju ispunjen
najviše moguće kraljevsko odlikovanje po Čarapić. je crvenim emajlom, a u njemu je dekorativ‑
uzoru na neke druge visoke redove vladar‑ Orden je koncipiran kao ogrlica, po uzoru na nom ćirilicom ispisano ’knez Lazar’. Meda‑
skih kuća. Štoviše, kriteriji za stjecanje tog posebne stupnjeve visokih europskih ordena, ljon je obrubljen lovorovim vijencem bez
ordena nisu bili uobičajeni, jer je većina i kreiran u takozvanom ’srpskom stilu’ koji je emajla. Promjer križa bio je oko 100 mm.
sličnih ordena (Red Zlatnog runa, Red promicao Valtrović. On je elemente ordena U nadvišenju križa nalazi se dekorativni
podvezice) ipak bila namijenjena određe‑ osmislio pod utjecajem srednjovjekovne srp‑ segment koji se sastoji od dvije pločice i
nom krugu osoba najvišeg položaja i zna‑ ske umjetnosti, a cijela ogrlica bila je vrlo krune. središtu obiju pravokutnih pločica
čenja. U ovom slučaju mogućnost isticanja skupocjena, bogato ukrašena polikromnim nalazi se polje od crvenog emajla, obru‑
ovog ordena precizno se odnosi isključivo emajlom i dragim kamenjem. bljeno plavim i bijelim emajlom. Pločice su
na dvije osobe, pa tu posebnu insigniju Ogrlica se sastoji od osnovnog ordenskog porubljene zlatnim dekorativnim rubom, u
možemo smatrati odlikovanjem jedino znaka, dva segmenta koja međusobnim kutevima ukrašenim zrnom bisera. U crvena
prema tekstu odluke kojom je utemeljena. izmjenjivanjem čine osnovu lanca ogrlice polja upisane su jubilarne godine 1389. i
Osim te odluke nije donesen niti jedan drugi i kopče kojom su spojeni krajevi lanca. 1889.. Kruna u nadvišenju je starog bizant‑
pravilnik ili statut, pa možemo zaključiti da Ordenski znak sastoji se od križa i deko‑ skog oblika, ukrašena raznobojnim dragim
je jedina svrha utemeljenja Orden kneza rativnog elementa s krunom u nadvišenju. kamenjem. Kruna i pločice spojene su vladar‑
Lazara bila afirmirati ulogu srpskih vladara Krakovi križa su lepezastog oblika, uži skim insignijama, mačem i žezlom. Naličje
kako u puku tako i među drugim europskim prema sjecištu, a širi prema krajevima. Na segmenta identično je licu, izvedeno nešto
suverenima. Kao takva, potpuno eksklu‑ ravnim rubovima krakova križa nalazi se jednostavnije, bez emajla i dragog kamenja.
zivna vladarska insignija, orden je prihvatio izdignuće na koje je pričvršćena zlatna, Lanac ogrlice izrađen je od 14 naizmjenično
i kralj Petar Karađorđević, a ostao je aktu‑ dekorativno gravirana kuglica na kojoj se poredanih segmenata, a krajevi lanca spo‑
alan sve do propasti Kraljevine Jugoslavije nalazi dijamant. Površina krakova križa jeni su dekorativnom kopčom osmerokut‑
1941.. Prema odluci Namjesništva izrađene pokrivena je crvenim emajlom, rubovi su nog oblika. Na površini kopče upisan je križ
su dvije ogrlice koje su bile u uporabi čitavo naznačeni prugom plavog emajla. Na polje prekriven crvenim emajlom u čijem se sre‑
vrijeme postojanja ovog odlikovanja. Oba crvenog emajla ugrađeno je devet dijama‑ dištu nalazi dekorativni element obrubljen
primjerka Ordena kneza Lazara nestala su nata drugačijih oblika i dimenzija. Na pla‑
tijekom II. svjetskog rata. Za vrijeme bjega vom porubu nalaze se tri manja dijamanta.
kralja Petra II. i vlade u inozemstvo oba Između krakova križa izbijaju srebrni zraci Orden kneza Lazara, rekonstrukcija arhitekta
su ordena ostala su u Beogradu, gdje im se na površini kojih se nalazi niz rubina. Na Dragomira Acovića iz Beograda. (Zbirka Voj‑
izgubio svaki trag. širem dijelu zraka aplicirana su dva safira nog muzeja u Beogradu)
254
255
Orden Kneza Lazara

plavim emajom. Krajevi križa poklapaju se
sa stranicama osmerokuta.
U svaki kraj lanca ugrađena su, naiz‑
mjenično, četiri i tri različita segmenta.
Segmenti lanca pravokutnog su oblika, ukra‑
šeni emajlom. Na jednu vrstu segmenta apli‑
cirani su heraldički, a na drugu vojni znaci.
Segment koji nosi heraldičke znake zastu‑
pljen je osam puta, sastoji se od centralnoga
crveno emajliranog kružnog polja upisanog
u plavo emajlirani kvadrat koji je obrubljen
zlatnim frizom. Segment na kojem se nalaze
vojni znaci zastupljen je šest puta, a sastoji
se od osnovnoga plavo emajliranog polja
zasiječenog formom četverolista na kojem
se nalaze aplicirana dva rubina. Polje je,
kao i na prethodnom segmentu, obrubljeno
zlatnim frizom. Na takvu osnovu aplicirani
su vojni trofeji izvedeni kao zlatni reljef.
Segmenti su međusobno bili spojeni deko‑
rativnim spojem u obliku bijelo emajliranog
ljiljana u koji je ugrađen rubin.
Izrada ogrlice povjerena je njemačkoj radi‑
onici Nicholaus & Duckner iz grada Hannau
u pokrajini Hessen. Izbor radionice pomalo
je neobičan jer je u to vrijeme sve narudžbe
takve vrste realizirala tvrtka Rothe & Neffe
iz Beča. Detalji izrade nisu poznati, niti
materijal iz kojega su ogrlice izrađene. Pret‑
postavljamo da je kao osnovni materijal
upotrijebljeno pozlaćeno srebro. Ordeni su
isporučeni u kutijama presvučenima crve‑
nim plišem, na poklopcu kojih se nalazila
pločica s natpisom ’Orden kneza Lazara
1389–1889’.
Srpski kralj Aleksandar I. Obrenović, prvi nosi‑

telj Ordena kneza Lazara.
256
Orden Kneza Lazara
Nacrt Ordena kneza Lazara koji

nije usvojen. (Ostavština Mihaila
Valtrovića, Istorijski muzej Srbije)
Nacrti realizirane varijante

Ordena kneza Lazara. Na nacrtu
su njemačkim jezikom ispisani
Valtrovićevi napuci proizvođaču.
(Ostavština Mihaila Valtrovića, Isto‑
rijski muzej Srbije)
257
Orden Kneza Lazara
Kralj Petar I. Karađorđević u odori sa Orde‑

nom kneza Lazara. Nakon preuzimanja vla‑
sti 1903. kralj Petar je preuzeo instituciju
Ordena kneza Lazara i to odlikovanje progla‑
sio najvišim ordenom – insignijom dinastije
Karađorđevića.
258
Orden Kneza Lazara
Prestolonasljednik Aleksandar I. Karađorđević tijekom vojne

parade u Beogradu, u ljeto 1920. Oko vrata nosi ogrlicu Ordena
Kneza Lazara.
Mladi kralj Petar II. Karađorđević uoči njemačkog napada na

Jugoslaviju. Petar II. fotografiran je pored kraljevskih insignija,
odjeven u odoru zrakoplovnoga armijskog generala. Na odori
ističe najviše stupnjeve svih jugoslavenskih ordena bez mačeva,
a oko vrata nosi ogrlicu dinastičkog Ordena kneza Lazara. (Zbirka
Nebojše Mitrovića)

Literatura
Istorijski muzej Srbije, Službeno odelo u Srbiji u XIX. i
XX. veku, katalog izložbe, Beograd 2001.
Knežević Kosta, Đorđe Čarapić – kancelar kraljevskih
ordena, Orden br. 4, Beograd 2004.
prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog
muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd
1987.
Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
istoriju umetnosti, Beograd 1983.
259
Orden Miloša Velikog
…prilikom četrdesetgodišnjice Velike Svetoandrejske Skupštine, a za priznanje i odlikovanje naročitih zasluga ste-
čenih za narodnu dinastiju Obrenovića…
O
rden Miloša Velikog posljednji je sunce sa zrakama. U gornjem dijelu meda‑ nahođenju, bez izričitog navođenja zasluga.
orden iz razdoblja vladavine dina‑ ljona nalazi se poluovalni natpis ćirilicom Nakon isteka tog roka dodjela se vršila
stije Obrenovića, utemeljen 1898. ‘MILOŠ VELIKI’. U donjem dijelu medaljona prema strogim kriterijima, a zasluge poje‑
u sklopu proslave četrdesetogodišnjice nalazi se ovalni poluvijenac sastavljen od dinca morale su biti obrazložene.
povratka knjaza Miloša Obrenovića na pri‑ dvije hrastove grančice. U središtu vijenca, Nakon majskog prevrata u svibnju 1903.
jestolje. Utemeljio ga je kralj Aleksandar ispod zastave, apliciran je krunisani mono‑ Orden Miloša Velikog je ukinut, zajedo s
zakonom koji je donesen u Nišu 17. (29.) gram kralja Aleksandra Obrenovića ‘AI’. Ordenom Takovskog križa. U nepune četiri
prosinca 1898. Monogram je obavijen (lijevo) lovorovom i godine postojanja ovoga visokog odliko‑
Dopunom ovog zakona od 27. lipnja (9. srp‑ (desno) hrastovom grančicom. Ispod mono‑ vanja, nije bilo čestih prigoda za njegovo
nja) 1899. (Zbornik zakona i uredaba, LIV, grama nalazi se crveno emajlirani ovalni štit dodjeljivanje pa danas predstavlja priličnu
1899, str. 600) propisan je rang ovog ordena s godinom utemeljenja ordena: ‘1898’. Iznad rijetkost među sakupljačima. Prema (nepot‑
i način njegova nošenja. Orden Miloša Veli‑ čitavog medaljona u nadvišenju se nalazi punim) podacima iz vojnih šematizama
kog proglašen je najvišim državnim orde‑ kruna Nemanjića, bizantskog tipa. Kruna i javnih glasila, u Srbiji je dodijeljeno 255
nom i, za razliku od drugih dinastičkih je izrađena od pozlaćenog srebra, na licu Ordena Miloša Velikog svih stupnjeva. Među
ordena, organiziran je u četiri stupnja. I. ukrašena raznobojnim emajlom. Spojena nositeljima I. stupnja spominju se: kralj
stupanj sastojao se od ordenskog znaka je s medaljonom pomoću križno vezanih Aleksandar Obrenović, njegov otac kralj
na lenti koja se nosi sa desnog ramena na visećih pendilija koje završavaju kuglicama Milan Obrenović, kraljica majka Natalija,
lijevi bok i ordenske zvijezde, II. stupanj i stiliziranim rozetama. član kraljevskog namjesništva Jovan Ristić,
od ordenskog znaka koji se ističe na lentici Dimenzije medaljona su 45×33 mm, krune kraljica Draga, Inokentije arhiepiskop beo‑
o vratu i pripadajuće zvijezde. Orden III. 17 × 22mm. Ordenski znak IV. stupnja pro‑ gradski, predstavnici Državnog vijeća Nikola
stupnja bio je identičan kao i predhodni a porcionalno je umanjen. Medaljon je dimen‑ Hristić i Đorđe Cenić, te predsjednik Vlade,
istican je na lentici oko vrata bez zvijezde. zija 40 × 30 mm, a krune. Zvijezda ordena general Dimitrije Cincar – Marković. Kao
IV. je stupanj bio manjih dimenzija i istican ima dvanaest krakova, ovalnog je oblika, s nositelji najviših stupnjeva ovog odlikovanja
je na trokutnoj traci na grudima. Zvijezde I apliciranim medaljonom ordenskog znaka spominju se još i generali Jovan Belimar‑
i II. stupnja bile su identične, što je također I.–III. stupnja na licu. Kruna u nadvišenju ković, Jovan Mišković i Milovan Pavlović.
odstupalo od dotadašnje prakse. znaka je umanjena. Šest krakova zvijezde je Orden III. stupnja, kutija za orden II. stup‑
Tek je ‘Opredelenjima o obliku kraljevskog granulirano, a drugih šest je glatko. Dimen‑ nja, te povelje Jovana Miškovića čuvaju se
ordena Miloša Velikog’ od 22. rujna (4. listo‑ zije zvijezde su 85 × 67 mm. Lenta ordena u Narodnom muzeju u Beogradu. Podaci o
pada) 1889. godine detaljno opisan izgled I. stupnja širine je 105 mm, s apliciranom dodjelama Ordena Miloša Velikog strancima
ordena. Ordenski znak Ordena Miloša Veli‑ mašnom s rozetom promjera 65 mm na kra‑ nisu sačuvani, no njihov je broj morao biti
kog sastoji se od ovalnog medaljona i krune jevima. Lentice za isticanje ordena II. i III. znatan. Kao neki od nositelja najvišeg stup‑
u nadvišenju. Na licu medaljona, u njegovu stupnja široke su 40 mm, što također nije nja spominju se austrijski car Franjo Josip i
središtu, nalazi se portret kneza Miloša uobičajeno. U pravilu, lentica za ordene II. perzijski šah. Ako sve ovo uzmemo u obzir,
u desnom poluprofilu. Portret je okružen stupnja je šira. Orden IV. stupnja istican je sasvim je sigurno da broj izrađenih odliko‑
prstenom prevučenim plavim emajlom na na traci širine 40 mm, složenoj u trokut. vanja premašuje broj od 255 ordena kojim
koji je apliciran vijenac od hrastovih gran‑ Traka Ordena Miloša Velikog je svijetloplave se često spekulira u sakupljačkim krugo‑
čica. Na vrh prstena apliciran je pozlaćeni boje po uzoru na ruski Orden Sv. Andrije vima.
monogram MI, a na donji dio prstena aplici‑ Prvovjenčanog. Prototip za Orden Miloša Velikog izrađen je
ran je reljefno izrađeni, pozlaćeni dvoglavi Orden Miloša Velikog jedno je od najljepše u radionici Karla Fleischhackera koja je bila
orao raširenih krila. Desno krilo orla podi‑ i najoriginalnije kreiranih odlkovanja, izra‑ glavni proizvođač ovog odlikovanja. Uz Karla
gnuto je više, a glave su razmaknute. Na đenih u duhu nailazeće secesije. Autor toga Fleischhackera izradom ovog ordena bavila
orlovim grudima nalazi se emajlirani srpski djela zasad je nepoznat, no vrlo je vjero‑ se i bavarska radionica Jacoba Lesera. Ispo‑
grb, a orao u kandžama drži bijelo emajli‑ jatno da se radi o Mihailu Valtroviću. rukom svih ordena Miloša Velikog bavila
ranu kartušu s natpisom na ćirilici ‘CVETI Kao poglavar reda, kralj je bio nositelj se beogradska tvrtka Makse Antonijevića.
1815’. Orao prekriva dio portreta i prstena ordena I. stupnja, a drugi su članovi kraljev‑ Ordeni su isporučivani u kutijama ljubiča‑
koji ga okružuje. Naličje je izrađeno od ske porodice bili nositelji različitih stup‑ ste boje, na čijim poklopcima je dijagonalno
pozlaćenog srebra, u reljefu i bez emajla. U njeva. Od dana utemeljenja pa do Cvijetne bio ispisan naziv i stupanj ordena. S unu‑
sredini medaljona prikazana je napola razvi‑ nedjelje 1899. kralj je imao pravo dodjelji‑ tarnje strane poklopca nalazi se logo tvrtke
jena takovska zastava iza koje je izlazeće vati ordene neograničeno, prema vlastitom Antonijević.
260
261
Karl Fleischhacker
Ordeni Miloša Velikog proizvedeni u radionici Karla
Fleischhackera odlikuju se, kao i većina drugih
ordenskih znaka tog majstora, vrhunskom kvalitetom
izrade. Portret kneza Miloša izrađen je vrlo minucio‑
zno, u polikromnom emajlu, a detalji prstena, krune
i naličja medaljona cizelirani su i montirani u maniri
najboljih europskih zlatara – proizvođača odlikovanja.
Portreti na ordenskim znacima ove radionice nešto
su svjetlijih tonova, pa se u literaturi često paušalno
nazivaju “svijetlijom varijantom“. Dakako, portreti
na primjercima iz radionice Leser nešto su tamniji
te su, shodno tome, nazivani “tamnijom varijantom“.
Takav populistički pristup potpuno je neprimjeren
jer se radi o dvije, u većini slučajeva, propisno ozna‑
čene varijante izrade toga ordenskog znaka. Uz druge
oznake propisane zakonom, ordeni ove radionice bili
su označavani puncom KF.
Naličje zvijezde Ordena Miloša Velikog, proizvodnja radi‑

onice Karl Fleischhacker. Na igli se nalazi, uz druge pro‑
pisane zakonom, oznaka radionice KF. – MG2f
Orden Miloša Velikog I. stupnja, komplet iz proizvodnje radionice Karla Fleischhac‑

kera. – MG1f, MG2f
262
Bočni pogled na ordensku zvijezdu. Zvijezda je konstruirana sklapanjem Oznake radionice Karla Fleshhackera KF, Bečkoga kontrolnog
dijelova u više nivoa, te ima formu visokog ovala. – MG2f ureda A i čistoće metala na igli i na naličju osnove zvijezde.
Orden Miloša Velikog III. stupnja, lice i naličje. (Zbirka Narodnog muzeja u Beo‑ Nepoznati general (vjerojatno Antonije Božičević) sa Orde‑
gradu) – MG5f nom Miloša Velikog II. stupnja. Nažalost, ordenski znak i
niska na grudima zaklonjeni su bradom i šinjelom.
263
Primjer označavanja ordenskog znaka iz proizvodnje radionice Karla Fleischhackera. Oznake su

smještene na dekorativnom nosaču koji spaja medaljon i krunu. Oznaka radionice smještena je
sa lijeve strane, a ostale oznake sa desne strane nosača.
Kutija za Orden Miloša Velikog II. stupnja. Orden Miloša Velikog III. stupnja u kutiji i kutija za orden IV. stupnja. Za razliku od prikazane
Kutija je osnovne ljubičaste boje, na poklopcu kutije za orden II. stupnja, na onima za ordene nižih stupnjeva naziv odlikovanja ispisan je
ima zlatotiskom otisnut naziv i stupanj dijagonalno u odnosu na rub kutije. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu)
ordena. S unutarnje strane poklopca nalazi
se logotip Makse Antonijevića koji je nabav‑
ljao ova odlikovanja od proizvođača.
264
Orden Miloša Velikog IV. stupnja, lice i naličje. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) Bogoljub Jovanović, statističar (1838.–1924.), nositelj
– MG6f Ordena Miloša Velikog IV. stupnja. Neobično je da uz
to odlikovanje Jovanović ističe i Orden Karađorđeve
zvijezde IV. stupnja kojim je, nakon ‘majskog prevrata’
1903., zamijenjen Orden Miloša Velikog.
Ordenska niska sa Ordenom Miloša Velikog IV. stupnja na prvom mjestu, kao najvišim odlikovanjem. Iza njega nalaze se redom: Orden
Takovskog križa s mačevima IV. stupnja, Zlatna medalja za hrabrost 1877., Srebrna medalja za hrabrost 1876., Spomenica Svetoandrejske
skupštine, te spomenice ratova 1876.–78. i 1885.–86.. Orden Miloša Velikog proizvod je radionice Karla Fleischhackera.
265
Jacob Leser
Kao što smo već naveli, drugi proizvođač
ordena Miloša Velikog bila je tvrtka čuve‑
nog bavarskog zlatarskog majstora Jacoba
Lesera. Ordenski znaci te radionice odli‑
kuju se nešto jednostavnijom, no također
vrhunskom kvalitetom. Portret je izrađen
nešto stiliziranije, u tamnijim tonovima, a
osim razlike u karakteru portreta postoje i
druge razlike u izvedbi i oblikovanju drugih
dijelova ordenskog znaka. Ordenski znaci iz
ove radionice označavani su na karičici koja
je provučena kroz jabuku krune. Na karičici
se pored punce 800, prema njemačkim pro‑
pisima oznake za srebro finoće 800/1000,
nalazi i oznaka radionice JL.
Primjeri prikaza lika kneza Miloša sa ordena iz radionice Karla Fleischhackera (lijevo) i Jacoba
Lesera (desno).
Primjer označavanja ordenskog znaka iz pro‑

izvodnje Jacoba Lesera. Oznaka radionice JL
i propisana oznaka za čistoću srebra 800,
smještene su na karičici provučenoj kroz
jabuku krune.
Orden Miloša Velikog III. stupnja, proizvod radionice Jacoba Lesera. Lice i naličje ordenskog
znaka. Osim razlika u portretu i detaljma izrade, na ordenima iz radionice Jacoba Lesera štit
sa godinom 1898. nije emajliran. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – MG5l
266
Minijatura Ordena Miloša Velikog, lice i naličje.

(Zbirka Siniše Simića)
Svadbena fotografija kralja Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin. Kralj

Aleksandar nosi lentu i zvijezdu Ordena Miloša Velikog, kao najvišeg kra‑
ljevskog ordena. Na ordenskoj nisci na grudima, na prvom je mjestu smje‑
šten Orden Miloša Velikog IV. stupnja.
Orden Miloša Velikog IV. stupnja, lice i naličje. Odlikova‑

nje se nalazi u autentičnoj kutiji s logom Makse Anto‑
nijevića s unutarnje strane poklopca. (Zbirka Zvonka
Markovića) – MG6l
267
Isticanje

Orden Miloša velikog bio je najviše rangirani orden u razdoblju vlada‑
vine dinastje Obrenovića. Isticanje ordena bilo je, uz već spomenute
razlike u izvedbi, usklađeno s drugim kraljevskim ordenima. Časnici
odlikovani Ordenom Miloša Velikog imali su obavezu isticati nje‑
gove znake svakodnevno, a građanske su osobe odlikovanje isticale
samo u svečanim prigodama. U Uredbi od 27. lipnja 1899. nalazi se
neuobičajena primjedba prema kojoj su sve osobe odlikovane višim
stupnjem Ordena Miloša Velikog dužne svakodnevno isticati najniži
stupanj tog ordena koji nije vraćan Kancelariji kraljevskih ordena
prigodom odlikovanja višim stupnjem.
General Ilija Đuknić (1839.–1911.) u svečanoj odori. General

Đuknić bio je nositelj mnogih odlikovanja, među kojima i Ordena
Miloša Velikog II. i IV. stupnja.
Povelje
Kao i sam orden, pripadajuće su povelje izvedene raskošnije
od do tada uobičajenih. Dimenzije i ostale značajke obrasca
povelja ostale su iste, no tiskane su na papiru na kojem je pret‑
hodno, vrlo svijetlom nijansom oker boje, otisnut kraljevski
grb, tako da je čitav obrazac dobio dekorativniji, obojeni izgled.
Takav princip obojene podloge zadržan je u većini kasnijih
obrazaca za povelje. Prikaz ordena na desnoj strani obrasca
također je bogatije dekoriran nego na dotadašnjim poveljama.
Orden Miloša Velikog dodjeljivan je isključivo u razdoblju vla‑
davine kralja Aleksandra, pa shodno tome postoji samo tip
ukaza ’Aleksandar I kralj Srbije’ za ovo odlikovanje. Povelje za
I. i II. stupanj dodjeljivao je i potpisivao osobno kralj, a povelje
III. i IV. stupnja dodijeljivane su u njegovo ime. Tome je prila‑
gođen tekst povelje, pa tako razlikujemo dvije varijante. Prva
varijanta teksta započinje sa “Mi, Aleksandar I…“, a druga
sa “Njegovo Veličanstvo Aleksandar I…“ Osim navedenoga,
General Milojko Lešjanin, u odori sa odlikovanjima. General Lešjanin bio tekst na povelji razlikuje se od teksta uobičajneog za povelje
je nositelj brojnih visokih odlikovanja, između kojih je i Orden Miloša drugih kraljevskih ordena i po eksplicitnom spomenu zasluga
velikog I., II., (ili III.) i IV. stupnja. prema dinsatiji Obrenovića, kako bi se naznačio njegov dina‑
stički karakter: ‘…Na osnovu zakona o ordenu Miloša Velikog
od 17. Decembra 1898 godine, a za priznanje i odlikovanje
naročitih zasluga stečenih za Narodnu Dinastiju Obrenovića,
odlikujemo…’
268
Povelja za Orden Miloša Velikog II. stupnja kojim je, u travnju 1899., Povelja za Orden Miloša Velikog IV. stupnja kojim je, u rujnu 1900.,
odlikovan umirovljeni general Jovan Mišković. Orden je dodijelio kralj odlikovan Nikodije Stefanović, ‘artiler. Potpukovnik, komandant
Aleksandar, pa se, shodno tome, na dokumentu naslovljenom “Mi, timočke divizijske oblasti’. Za razliku od prethodne, ova je povelja
Aleksandar I…“ nalazi njegov vlastoručni potpis. (Zbirka Narodnog naslovljena “Njegovo Veličanstvo Aleksandar I…“, a potpisali su je
Muzeja u Beogradu) tajnik kancelarije kraljevskih ordena (lijevo) i kancelar kraljevskih
ordena (desno). (Zbirka Vojnog Muzeja u Beogradu)
Literatura
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski almanah Hrvatskog numizmatičkog Društva, spo‑ Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. men‑izdanje (1928.–1978.), Zagreb 1978. muzej, Zagreb 2000.
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. muzej Beograd, Beograd 2002. crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
1918.) Beograd 1983. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece 1987. nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Kona, Beograd 1927. Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
Malinar Veljko, Orden Miloša Velikog, Numizmatika, III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
269
Orden Karađorđeve zvijezde
…Za uspomenu na ustanak pod Vrhovnim Voždom Karađorđem, a za priznanje i odlikovanje zasluga stečenih za
kralja i otadžbinu kako u miru tako i u ratu, ustanavljava se odličije „Karađorđeva zvezda”…
P
otkraj svibnja 1903. izvršen je puč Dana 28. lipnja (11. srpnja) 1904. donijet zraci. U nadvišenju ordenskog znaka nalazi
u kojem su ubijeni kralj Aleksandar je ‘Ukaz o broju i bezgraničnom pravu na se kraljevska kruna ukrašena emajlom.
i njegova supruga Draga, posljednji dodeljivanje Karađorđeve zvezde 1904. Ordenaska zvijezda je osmerokraka, s bri‑
predstavnici dinastije Obrenovića. Puč je godine’ prema kojemu je kralj Petar imao ljantiniranim krakovima jednake duljine,
iznimno brutalno, uz preveliki broj žrtava, neograničeno pravo dodjeljivanja ordena izrađena od srebra. Na zvijezdi se nalazi apli‑
izvela grupa časnika te, nakon 45 godina, na tijekom jubilarne 1904. Također je ograni‑ ciran ordenski znak bez krune. Na zvijezdu
vlast u Srbiji ponovo dovela dinastiju Kara‑ čen broj nositelja. ovog odlikovanja na 500 I. stupnja apliciran je znak I. – III. stupnja, a
đorđevića. Kralj Petar vratio se u zemlju 12. osoba: I stupnja 10 osoba, II. stupnja 40 na zvijezdu II. apliciran je znak IV. stupnja.
(25.) lipnja 1903. i u Beogradu položio pri‑ osoba, III. stupnja 150 osoba, te IV. stupnja Dimenzije ordenskog znaka I., II. i III. stup‑
segu pred Narodnim predstavništvom i počeo 300 osoba. Također je uvedeno pravilo da nja iznose 48 mm, dok je dimenzija znaka
obnašati dužnost državnog vladara. Nakon osobe budu odlikovane postupno, počevši IV. stupnja 42 mm. Promjer zvijezde I. stup‑
preuzimanja vlasti Petar je izvršio prvu reor‑ od IV. stupnja. Viši stupanj ordena mogao nja je 92 mm, a II. stupnja 82 mm. Vrpca
ganizaciju zatečenog sustava odlikovanja. se zaslužiti tek nakon dvije godine od stje‑ Ordena Karađorđeve zvijezde je otvoreno‑
Ordeni Takovskog križa i Miloša velikog uki‑ canja prethodnog odlikovanja. Posebnom crvene boje sa bijelim rubovima. Lenta je
nuti su kao izrazito dinastički, dok su ordeni uredbom propisano je da se, 30. studenoga širine 105 mm, širina rubnih pruga je 10
Bijelog orla i Sv. Save tipološki izmijenjeni svake godine, održava ordenska “slava“,
kao odlikovanja širega povijesnog značenja. svečanost kojom je predsjedavao kralj ili

Orden kneza Lazara, kao ekskluzivno vla‑ neka od osoba odlikovanih I. stupnjem
darsko odlikovanje ostao je službeni orden ordena. Na dan slave 30. studenog (13.
bez ikakvih izmjena. Na prvim fotografijama prosinca) 1906. donijeta je dopuna zakonu
snimljenim nakon polaganja prisege kralj kojom je regulirano dodjeljivanje Ordena
Petar je odjeven u paradnu uniformu s ogrli‑ Karađorđeve zvijezde stranim državljanima.
com Ordena kneza Lazara, lentom i zvijez‑ Orden Karađorđeve zvijezde organiziran je,
dom Ordena Bijelog orla. po uzoru na Orden Miloša Velikog, u četiri
Ukinute dinastičke ordene Obrenovića stupnja. I. stupanj sastojao se od ordenskog
Petar je odlučio zamijeniti novim dinastič‑ znaka na lenti nošenoj s desnog ramena na
kim odlikovanjem, a prigoda za osnivanje lijevi bok i ordenske zvijezde, II. stupanj od
takvog ordena pružila se već sljedeće godine ordenskog znaka nošenog na lentici o vratu
kada se navršila stota obljetnica I. srpskog i pripadajuće zvijezde. Orden III. stupnja
ustanka i dolaska Karađorđevića na vlast. nošen je na lentici oko vrata bez zvijezde, a
Nakon dočeka nove 1904. u Topoli, kralj IV. je stupanj bio manjih dimenzija i nošen
Petar je, 1. (14.) siječnja, potpisao ’Zakon o je na trokutnoj vrpci na grudima.
odličju Karađorđeva zvezda’ kao “priznanje Ordenski znak izrađen je u obliku zlatnog
i odlikovanje zasluga stečenih za Kralja i Ruppertova križa, s bijelo emajliranim kra‑
otačbinu kako u miru tako i u ratu“. Iako kovima. U sjecištu krakova nalazi se kružni
za to nema formalnih dokaza, može se sma‑ medaljon. U centralnom, plavo emajlira‑
trati da je izvedba ordena povjerena Mihailu nom polju nalazi se srpski grb, crveni štit s
Valtroviću, svestranom umjetniku s isku‑ bijelim križem i četiri ocila. Središnje polje
stvom u kreiranju ordena, kasnije autoru okruženo je bijelo emajliranim prstenom u
kraljevskih insignija Karađorđevića. kojemu se nalazi geslo: “Za vjeru i slobodu“.
Uredbom od 15. (28.) travnja 1904. donijeta Medaljon na naličju sastoji se od crveno
su ‘Opredelenja o obliku rangu i nošenju emajliranoga središnjeg polja u kojemu se
Karađorđeve zvezde’, kojima su precizi‑ nalazi grb Kraljevine Srbije, dvoglavi bijeli
rane dimenzije, opis vrpci, način nošenja orao. Polje je okruženo plavo emajliranim Petar I. Karađorđević u paradnoj odori. Foto‑
i, konačno, određeno da orden zauzme naj‑ prstenom u kojemu se nalazi natpis ‘Petar I grafija iz razdoblja nakon povratka u Srbiju i
više mjesto među srpskim odlikovanjima. 1904’. Između krakova križa izbijaju zlatni preuzimanja vlasti.
270
271

mm. Na krajeve lente aplicirana je mašna.
Širina lentice II. i III. stupnja je širine 53
mm, sa 5 mm širokim rubnim prugama.
Vrpca ordena IV. stupnja široka je 40 mm,
sa 3 mm širokim rubnim prugama.
Prve ordene Karađorđeve zvijezde kralj
Petar je dodijelio u povodu svog rođendana
29. lipnja (12. srpnja). Tom prilikom dodi‑
jeljeno je 9 ordena I. stupnja, 21 orden II.
stupnja, 8 III. i 9 ordena IV. stupnja. Prvim
stupnjem odlikovani su članovi kraljevske
obitelji: sinovi kralja Petra Đorđe i Alek‑
sandar, Petrov brat princ Arsen i njegov sin
knez Pavle. Među ostalima I. je stupnjem
odlikovan Jovan Avakumović, predsjednik
vlade koja je 2. (15.) lipnja proglasila Petra
Karađorđevića kraljem Srbije.
Prigodom svoje krunidbe, 8. (21.) rujna
1904., Petar je I. stupnjem odlikovao beo‑
gradskog arhiepiskopa Inokentija. Tom pri‑
godom je dodijeljeno još 8 ordena II. stupnja,
7 III., te čak 266 ordena IV. stupnja.
Prijedlogom nikad realiziranog zakona
o ordenima i medaljama koji je podni‑
jet 1911. Narodnoj skupštini na usvajanje
predviđeno je da se uvede institucija ogrlice
Ordena Karađorđeve zvijezde kao najvišeg
odlikovanja koje može dodijeliti srpski vla‑
dar. Prema pisanju suvremenog tiska, kralj
Petar je trebao ogrlicom odlikovati austrij‑
skog cara Franju Josipa, no zbog zategnutih
političkih odnosa između dvije zemlje do
susreta dvaju vladara nije došlo. Kako nije
sačuvan niti jedan nacrt ili ikakav drugi
podatak o realizaciji, pretpostavljamo da
ogrlica nikada nije izrađena.
Orden Karađorđeve zvijezde s briljantima
dodijeljen je dva puta: ruskom caru Nikoli
II. i turskom sultanu Abdulu Hamidu. Znaci
ordena kojima je je odlikovan sultan Abdul
Hamid čuvaju se u Istambulu, u riznici
palače Top Kapi.
Prototip za Orden Karađorđeve zvijezde
izrađen je u radionici Georga Adama Sche‑
ida. Tijekom postojanja ovog odlikovanja
njegovom se izradom bavilo nekoliko radio‑
nica, a njihovi su primjerci ordenskih znaka
u nekim slučajevima odstupali od propisa‑
nih normi. Faksimil prve stranice zakonskog teksta kojim je utemeljen Orden Karađorđeve zvijezde.
272

Portret kralja Petra Karađorđevića u paradnoj odori sa odli‑
kovanjima i fotografija kralja Alekrsandra Karađorđevića. Oba
vladara ističu Orden Karađorđeve zvijezde I. stupnja. Na oba
prikaza uočljivo je da su lente, a shodno tome i ordenski znaci,
bečke proizvodnje, a ordenske su zvijezde kasnije izrade s glat‑
kim zrakama.
273
Georg Adam Scheid, do 1914 nice G. A. Scheida odlikuju se visokom kva‑ venom svilom i na poklopcu imaju otisnut
litetom i izrađeni su u potpunom suglasju s grb Kraljevine Srbije. Kod kutija za ordene
Georg Adam Scheid preuzeo je nakon ’maj‑ odredbama zakona. Tvrtka Scheid je svoje IV. stupnja pojavljuju se, zbog masovnosti
skog prevrata’ sve poslove izrade ordena i ordenske znake isporučivala u kutijama izrade, odstupanja u dimenzijama i boji. Na
nekih medalja, pa je i izrada novoutemelje‑ crvene boje, na poklopcu kojih je bio dijago‑ unutarnjoj strani kutija nalazi se logo radio‑
nog Ordena Karađorđeve zvijezde povjerena nalno ispisan naziv i stupanj ordena. Kutije nice G. A. Scheida..
njegovoj radionici. Ordenski znaci iz radio‑ ordena I. stupnja prevučene su tamnocr‑
Lice i naličje ordenske zvijezde I. stupnja kojom je odlikovan Jovan

Avakumović, predsjednik prve Vlade nakon preuzimanja vlasti dina‑
stije Karađorđevića. Zvijezda je u potpunosti izrađena u suglasju s
odredbama zakonskog teksta. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu)
– KS2s
Lice ordenske zvijezde I. stupnja. Ovaj primjerak pripada kasnijem razdoblju

proizvodnje. Dimenzije i osnovni oblik ostali su nepromijenjeni, zamjetne su
razlike u detaljima apliciranoga ordenskog znaka. (Zbirka Homen) – KS2s
274
Orden Karađorđeve zvijezde I. stupnja, komplet. Ovim je ordenom odlikovan, 29. lipnja (12. srpnja.) 1904., Jovan Avakumović, predsjednik
prve vlade nakon preuzimanja vlasti dinastije Karađorđevića. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu). – KS1s, KS2s
275
Ordenska zvijezda I. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak, igla za pričvrščivanje na odoru i dekorativne matice na naličju izrađeni su od zlata.
Na igli se, uz druge punce, nalazi i oznaka čistoće zlata. (Zbirka Zvonka Markovića) – KS2s
Ordenska zvijezda II. stupnja, lice i naličje. Kao i kod prethodno prikazane zvijezde ordenski znak i dekorativne matice na naličju izrađeni su od
zlata. Igla za pričvršćivanje na odoru izrađena je od srebra i na njoj nema nikakvih oznaka, pa postoji mogućnost da je naknadno zamijenjena.
Na tijelu zvijezde, u vrhu gornjeg kraka, nalaze se oznake radionice Scheid i oznake za čistoću srebra. (Zbirka Zvonka Markovića) – KS4s
276
Nepoznati časnik s Ordenom Karađorđeve zvijezde IV. stupnja i Medaljom kra‑

lja Petra I. na ordenskoj nisci, odlikovanjima osnovanim nakon preuzimanja
vlasti kralja Petra 1904. godine. Orden Karađorđeve zvijezde nedvojbeno je
proizvod radionice G. A. Scheida.
Kutija za Orden Karađorđeve zvijezde III. stup‑

nja prikazanog na sljedećoj stranici. (Zbirka
Zvonka Markovića)
Orden Karađorđeve zvijezde II. stupnja, komplet u kutiji. Ordenski znak i zvijezda
u potpunosti odgovaraju odredbama zakonskog teksta. Na poklopcu kutije nalaze
se dijagonalno ispisani naziv i stupanj ordena. Na unutarnjoj strani kutije nalazi se
logotip radionica G.A.Scheid. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – KS3s, KS4s
277
Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak izrađen je u potpunosti prema odredbama zakonskog teksta. Kruna u
nadvišenju smještena je nisko u odnosu na rub kraka križa, tako da je poveznica između njih djelomično vidljiva. Takav spoj karakterističan je
za ordenske znake iz radionice Scheid. Orden se nalazi u kutiji na unutarnjoj strani poklopca koje se nalazi logo proizvođača. (Zbirka Zvonka
Markovića) – KS5s
Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja, vari‑

janta, lice i naličje. Ordenski znak je različit
od prethodno prikazanih i, najvjerojatnije,
pripada kasnijem razdoblju izrade radionice
Scheid. Zamjetne su razlike u detaljima
kalupa, a čitav orden ima karakteristike pro‑
izvodnje radionice Bertrand. Kruna je monti‑
rana nešto više u odnosu na križ, tako da je
poveznica sasvim vidljiva. – KS5s
278
Divizijski general Sava Tripković s ordenom

Karađorđeve zvijezde III. stupnja. Orden
Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja
istaknut je, prema propisu, iz zapučka, na
drugom dugmetu bluze.
279
Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, lice i

naličje. Standardni ordenski znak izrađen je
u potpunosti prema odredbama zakonskog
teksta. – KS6s
Minijature Ordena Karađorđeve zvijezde kakve Dvije kutije za Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja. Na lijevoj strani prikazana je kutija
je za potrebe odlikovanih izrađivala radionica uobičajenog izgleda, a na desnoj je strani atipična kutija smeđe boje. Naziv ordena na vanj‑
Scheid. skoj strani kutija izveden je identičnim slovima, a na unutarnjoj strani poklopca obje kutije
nalazi se logo proizvođača.
280
Arthus Bertrand dašnjim standardima, uz neznatne izmjene izrađivala je zvijezde promjera 85 mm,
u detaljima. Ordeni IV. stupnja znatno su što je negdje između do tada uobičajenih
Nakon izbijanja I. svjetskog rata prekinuta izmijenjeni promjenom dimenzija orden‑ dimenzija od kojih je zvijezda I. stupnja bila
je suradnja sa bečkim radionicama, a pro‑ skog znaka koji je sa 42 smanjen na 37 mm, 92, a zvijezda II. stupnja 82 mm. Također
izvodnju svih odlikovanja Kraljevine Srbije što je odlikovanju dalo skromniji izgled. je u potpunosti izmijenjen izgled ordenske
preuzela je francuska radionica Arthusa Najveće izmjene doživjele su ordenske zvi‑ zvijezde koja je do tada, sukladno tradiciji
Bertranda iz Pariza. Ordenski znaci Ordena jezde. Za oba najviša stupnja ordena odre‑ bečkih radionica, imala briljantinirane kra‑
Karađorđeve zvijezde iz tog razdoblja doži‑ đena je ordenska zvijezda jednakog izgleda, kove. Radionica Bertrand izvela je zvijezde
vjeli su znatne tipološke promjene u odnosu a takva značajna tipološka izmjena nije s glatkim, kaneliranim krakovima, po uzoru
na one iz radionice G.A.Sheida. Ordenski popraćena nikakvim dodatkom osnovnom na ordenske zvijezde izrađivane za Carsku
znak I.–III. stupnja izrađivan je prema dota‑ zakonskom tekstu. Radionica Bertrand Rusiju. Na naličje su dodane i dvije udičaste
Svadbena povorka princa Pavla Karađođevića u Beogradu u listopadu 1923.. Fotografija prikazuje britanskog vojvodu od Yorka (kasnijeg
kralja Georga VI.) i grčkog princa Nikolaja u paradnim odorama s odlikovanjima. Oba suverena nose lentu i zvijezdu Ordena Karađorđeve
zvijezde I. stupnja.
281
kuke za fiksiranje zvijezde na odoru ili odi‑

jelo. Za takav novi oblik ordenske zvijezde
izrađen je aplikat ordenskog znaka promjera
40 mm. Isti su kalupi korišteni povremeno
i za proizvodnju ordena IV. stupnja koji se,
shodno tome, pojavljuju i u promjeru od
40 mm.
I ordenske vrpce izmijenjene su u odnosu na
dotadašnje. Osnovne boje ostale su iste, no
dimenzije su promijenjene, pa vrpce francu‑
ske proizvodnje više nalikuju na one austro‑
ugarskog Ordena Leopolda. Lenta je širine
105 mm, širina rubnih pruga je 15 mm. Na
krajeve lente aplicirana je mašna s rozetom.
Ordenski znak na lentu više nije privezivan
pomoću vrpce, što je bio običaj za ordene
bečke proizvodnje, već je pričvršćivan
pomoću karabinera. Kod takve montaže na
ordenskim znacima I. stupnja izostavljene
su dekorativne alke za provlačenje vrpce.
Širina lentice II. i III. stupnja je 55 mm, sa
9 mm širokim rubnim prugama. Vrpce za
ordene IV. stupnja širine su 40 mm, sa 3 ili
6 mm širokim rubnim prugama.
Kutije za ordene zadržale su osnovnu crvenu
boju, a na poklopcima kutija svih stupnjeva
naziv ordena zamijenjen je, kao i za druge
ordene, grbom Kraljevine Srbije i oznakom
stupnja. Ipak, moguće je naći i kutije koje
odstupaju od takvog rješenja i na poklopcu
imaju ispisan naziv ordena. U kutijama s
identičnim natpisom isporučivani su pone‑
kad ordeni koje je proizvodila švicarska radi‑
onica Braće Huguennin, pa je moguće da su
posebno izrađivane za potrebe kancelarije
ordena ili nekog od dobavljača. Ordenski
znaci koje je izrađivala radionica Bertrand
rijetko su označavani. Oznake radionice i
čistoće srebra ponekad se nalaze na igli na
naličju ordenske zvijezde ili na poveznici
između krune i križa.
Dr. Anton Korošec sa zvijezdom Ordena Karađorđeve zvijezde II. stupnja i lentom Ordena
Bijelog orla ispod fraka. Dr. Korošec bio je najznačajniji slovenski političar u razdoblju između
dva rata. Za zasluge ostavarene tijekom ujedinjenja slovenskog naroda u Kraljevinu Srba,
Hrvata i Slovenaca odlikovan je Ordenom Karađorđeve zvijezde I. stupnja. Tridesetih godina
XX. stoljeća odlikovan je i Ordenom Karađorđeve zvijezde II. stupnja za vrijeme obnašanja
dužnosti ministra unutarnjih poslova. Ordenski znaci kojima je odlikovan dr. Korošec prikazani
su na sljedećoj stranici.
282
Naličje ordenske zvijezde iz prikazanog kompleta. – KS2b
Orden Karađorđeve zvijezde I. stupnja, komplet. Ordenom je

odlikovan Dr. Anton Korošec 1919.. Čitav komplet nosi sve
karakteristike proizvodnje radionice Bertrand. Uobičajeni grb na
poklopcu kutije zamijenjen je nazivom ordena. – KS1b, KS2b
283
Na sljedećim fotografijama prikazana je pomoću vrpce, pa se u nadvišenju nalazi zvijezda zadobila neproporcionalan izgled.
sasvim atipična varijanta Ordena Kara‑ dekorativna alka kao kod II. ili III. stupnja. Na igli za pričvršćivanje zvijezde nalaze se
đorđeve zvijezde I. strupnja proizvodnje Promjer ordenske zvijezde također je neo‑ oznake radionice Bertrand i čistoće metala.
radionice Bertrand. Ordenski znak izra‑ bično malih dimenzija, svega 77 mm, te u Lenta je složena nešto drugačije nego što
đen je u potpunosti prema standardima te potpunosti odstupa od bilo kojih standarda je to uobičajeno, a rubne pruge su širine
radionice, iznimka je rješenje medaljona proizvodnje. Na tako smanjenu ordensku 12 mm, što također odstupa od dotadašnje
na naličju u kojem se nalazi grb znatno zvijezdu apliciran je ordenski znak pro‑ prakse. Nije poznato kada je orden izrađen,
manjih dimenzija od uobičajenih. Tako‑ mjera 48 mm, što odgovara dimenzijama niti zašto je došlo do tolikog odstupanja od
đer, ordenski znak je na lentu pričvršćen ordenskog znaka I.–III. stupnja. Time je standarda proizvodnje.
Naličje ordenske zvijezde. (Zbirka dr. Milana Stojano‑

vića) – KS2b
Orden Karađorđeve zvijezde I. stupnja, komplet. Atipična

varijanta proizvodnje radionice Bertrand. (Zbirka dr.
Milana Stojanovića) – KS1b, KS2b
284
Detalj ordenske zvijezde. Slike nisu u mjerilu. (Zbirka dr. Milana Stoja‑
novića) – KS2b
Ordenski znak Ordena Karađorđeve zvijezde I. stupnja, naličje.

Izvedba grba u središnjem medaljonu u potpunosti odstupa od
uobičajene prakse. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – KS1b
Orden Karađorđeve zvijezde II. stupnja, komplet u kutiji. Ordenski znaci Ordenska zvijezda iz prikazanog kompleta. (Zbirka dr. Milana
identični su kao kod I. stupnja. Razlikuju se isključivo prema načinu pre‑ Stojanovića) – KS4b
zentacije i isticanja. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – KS3b, KS4b
285
Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja, lice i naličje, i kutija za orden III. stupnja. Poveznica između krune i križa je sasvim vidljiva, što je
karakteristično kod ordenskih znaka proizvedenih u radionici Bertrand. – KS5b

naličje. Tipičan primjerak proizvodnje radio‑
nice Bertrand, ordenskog znaka manjeg pro‑
mjera. Vrpca je izrađena po uzoru na vrpce
austrougarskog Ordena Leopolda. – KS6b
286
Minijatura Ordena Karađorđeve zvijezde kakve je za

potrebe nositelja izrađivala radionica Bertrand. Mnija‑
tura na slici zamjenjivala je orden III. stupnja. (Zbirka
dr. Milana Stojanovića)
Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, lice i naličje. Orden je istovjetan prethodno
prikazanom, uz neznatne razlike u detaljima. Vrpca je izrađena po uzoru na vrpce
iz razdoblja proizvodnje radionice G. A. Scheida. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, lice i naličje. Ovaj je primjerak izrađen u Kutija za Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja.
kalupu koji je korišten za izradu ordenskog znaka apliciranog na zvijezdu. Detalji
medaljon lica i naličja također se bitno razlikuju od prethodno prikazanih. Dvoglavi
orao u grbu na naličju u nadvišenju ima kraljevsku krunu. Orden je promjera 40 mm.
(Zbirka dr. Milana Stojanovića) – KS6b
287
Braća Huguenin
Na početku dvadesetih godina XX. stoljeća a dvoglavi orao na naličju je, u pravilu, kru‑ Druga varijanta ordena, koja je izrađivana
poslovi izrade svih odlikovanja Kraljevine nisan, što se na primjercima iz radionice u razdoblju prije početka drugog svjetskog
SHS povjereni su švicarskoj radionici Braće Bertrand pojavljuje tek sporadično. Orden‑ rata, znatno je pojednostavljena. Osnova
Huguenin. Ordeni Karađorđeve zvijezde iz ske zvijezde ponovo su izrađivane u dvije ordenskog znaka i medaljoni lica i naličja
radionice Huguenin djelomično su vraćeni u dimenzije, iako ne u potpunosti u suglasju otkovani su iz jednog komada te naknadno
standarde propisane zakonskim tekstom, a s odredbama zakona. Osnova zvijezde otko‑ dorađeni. Na tako izrađenu osnovu aplici‑
određene tipološke promjene izvedene su ne vana je iz jednog komada, na sličan način rani su samo grbovi u medaljonima. Deta‑
prelazeći granice umjetničke slobode koju kako je to izvedeno kod zvijezda Ordena lji izvedbe obje varijante prikazani su u
su medaljeri imali pri izradi svojih varijanti Jugoslavenske krune iz iste radionice. Zvi‑ poglavlju o Ordenu Karađorđeve zvijezde s
ordenskih znaka. Iznimka su ordenske zvi‑ jezda I. stupnja ima promjer 88 mm, a apli‑ mačevima (str…) .
jezde koje su i dalje izrađivane sa glatkim, cirani ordenski znak, promjera 45 mm , Lenta ordena I. stupnja je širine 105 mm,
kaneliranim krakovima kao kod proizvoda izrađen je po uzoru na proizvode radionice širina rubnih pruga je 15 mm. Vrpca za
radionice Bertrand. Bertrand. Ordenska zvijezda II. stupnja je orden II stupnja je širine 50 mm, širina
Ordenski znaci I.–III. stupnja izrađivani malo manja, promjera 45 mm, a na nju je rubnih pruga je 7 mm. Ordeni III. stupnja
su prema odredbama zakonskog teksta, uz apliciran ordenski znak promjera 42 mm. u tom su razdoblju dodjeljivani kao i ordeni
neznatne izmjene u detaljima i dimenzijama. Ordeni IV. stupnja ponovo su nešto manjih IV. stupnja na vrpci širine 40 mm s rubnim
Ordenski znak III. stupnja nešto je veći, dimenzija od propisanih, promjera 40 mm. prugama širine 3 mm. Radionica Huguenun
promjera 49,5 mm. Najuočljivija je izmjena Razlikujemo dvije varijante ordenskog isporučivala je ordene Karađorđeve zvijezde
detalja natpisa i oblika grbova u medaljonima znaka. Prva je varijanta izrađena montira‑ u crvenim kutijama na poklopcu kojih je
lica i naličja, po kojima su ordenski znaci iz njem zasebnih dijelova, u potpunosti prema ispisan naziv i stupanj ordena. Na unutar‑
radionice Huguenin lako prepoznatljivi. Štit zanatskim standardima i kvaliteti uobiča‑ njoj strani poklopca kutije nalazi se logotip
grba na licu izveden je u formi pravokutnika, jenoj za vrhunske medaljerske radionice. radionice Huguenin.
Zvijezda Ordena Karađorđeve zvijezde I. stupnja. Ordenski znak apliciran na zvjezdu ima karakteristike ordena izrađivanih u radionici Ber‑
trand. Pored osnovne igle, na kojoj se nalaze oznake za čistoću srebra, na naličje su dodane dvije udičaste kuke za učvršćivanje zvijezde na
odjevni predmet. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – KS2h
288
Kutija za Orden Karađorđeve zvijezde I. stup‑

nja iz radionice Huguenin. (Zbirka dr. Milana
Stojanovića)
Orden Karađorđeve zvijezde I. stupnja, kom‑

plet. Lenta je rekonstruirana prema autentič‑
nom oštećenom primjerku. (Zbirka Zvonka
Markovića) – KS1h, KS2h
289
Minijatura Ordena Karađor‑

đeve zvijezde iz radionice
Braće Huguenin (Zbirka
Orden Karađorđeve zvijezde II. stupnja, komplet u kutiji. Na ordensku

zvijezdu apliciran je znak ordena IV. stupnja, druga, pojednostavljena
varijanta. Na naličju zvijezde nema dodatnih udičastih kuka. (Zbirka
Zvonka Markovića) – KS3h, KS4h
290
Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja.

(Zbirka Siniše Simića) – KS5h
Kutije za Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja. Standardna kutija General Jovan Naumović (1879.–1945.), pored mnogobrojnih odli‑
iz radionice Huguenin (lijevo) i kutija nepoznatog proizvođača koja na kovanja ističe čak četiri ordena Karađorđeve zvijezde: ordene s
poklopcu ima naziv ordena otisnut istim slovima kao i na kutiji ordena mačevima III. i IV. stupnja i ordene bez mačeva III. i IV. stupnja.
I. stupnja iz radionice Bertrand, prikazan na str… Obje kutije na unutar‑ Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja ovješen je prema propisu
njioj strani poklopca imaju otisnut logo radionice Huguenin. na prvom dugmetu bluze. Orden je nedvojbeno proizvod radionice
Braće Huguenin.
291
Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, prva varijanta. Ordenski znak izrađen je montažom dijelova. Grb na naličju je emajliran. Orden je
smješten u kutiju na unutarnjoj strani poklopca koje je vidljiv logo radionice Huguenin. – KS6h‑1
Mladi prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević sa Ordenom Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, druga varijanta. Osnova ordenskog
Karađorđeve zvijezde IV. stupnja na grudima. znaka i medaljoni otkovani su iz jednog komada. Grb na naličju nije emaj‑
liran. – KS6h‑2
292
Fran Sorlini
Radionica Frana Sorlinija uključila se u
izradu odlikovanja ranih tridesetih godina
XX. stoljeća, uglavnom za potrebe Ofi‑
cirske zadruge. Kao i kod Ordena Bijelog
orla, radionica Sorlini proizvodila je samo
ordene Karađorđeve zvijezde najnižeg stup‑
nja. Ordenski znaci iz Sorlinijeve radionice
izrađivani su u potpunosti po uzoru na pro‑
izvodnju G.A.Scheida. Ipak, kvaliteta ta dva
proizvođača ne može se usporediti. Kao
i kod drugih odlikovanja, emajl, pozlata i
cijelokupni dojam ordena iz radionice Sor‑
lini zaostaje za bečkim primjercima.
Kutije za ordene i dalje su bile crvene boje,
a kvaliteta proizvodnje nije bila ujednačena.
Postoje kutije izrađene po uzoru na one iz
radionice Huguenin, no izrađivane su i kar‑
tonske kutije znatno lošije kvalitete. Natpisi Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, lice i naličje. Na karičici je vidliva oznaka
na kutijama također nisu bili ujednačeni, radionice Sorlini. – KS6so
pa je naziv ordena ispisivan i latiničnim i
ćiriličnim slovima, različite veličine i stila.
Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo
radionice Sorlini.
Drugi proizvođači
Kao i kod Ordena Sv. Save i Ordena Bije‑
log orla, u proizvodnju Ordena Karađorđeve
zvijezde bile su uključene radionice koje
danas nije moguće identificirati. U razdoblju
nakon Drugog svjetskog rata, izrađivani su
za potrebe kralja Petra II. u egzilu, i ordeni Kutije za ordene Karađorđeve zvijezde
Karađorđeve zvijezde. Ordenske znake izra‑ IV. stupnja. Kutija na slici s lijeve strane
đivala je britanska radionica Spink & son je kvalitetnije izrade, a desno je prika‑
iz Londona, no ta odlikovanja izlaze izvan zana kutija izrađena od kartona.
okvira povijesnog razdoblja kojim se ova
publikacija bavi.

naličje. Ordenski je znak izrađen od pozlaće‑
nog srebra, bez ikakvih oznaka. Tipološkom
usporedbom također nije moguće povezati
ovo odlikovanje s proizvodom ijedne do sada
navedene radionice. Detalji kalupa speci‑
fični su, a poveznica s krunom nije otkovana
zajedno s križem, već je dodana naknadno.
Po svemu sudeći, ovaj ordenski znak pripada
razdoblju Kraljevine Jugoslavije. – KS6
293
Usporedba detalja na ordenskim znacima Ordena Karađorđeve zvijezde iz različitih radionica

Usporedba detalja medaljona sa lica ordenskih znaka IV. stupnja
Scheid Betrand Betrand
Huguenin – 1.tip Huguenin – 2.tip Sorlini
Usporedba detalja medaljona sa lica ordenskih znaka III. stupnja
Scheid Scheid Betrand Huguenin
294
Usporedba detalja medaljona sa naličja ordenskih znaka IV. stupnja
Scheid Betrand Betrand
Huguenin – 1.tip Huguenin – 2.tip Sorlini
Usporedba detalja poveznica između osnove ordenskog znaka i krune kod ordena III. stupnja.
Scheid Scheid Scheid Betrand Huguenin
295
Povelje
Orden Karađorđeve zvijezde bio je najviše – Petar I., kralj Srbije,
odlikovanje tri države, Kraljevine Srbije, – U ime Petra I. kralja Srbije Aleksandar
SHS‑a i Jugoslavije, pod vlašću dinastije I., prestolonalsednik,
Karađorđevića. Tijekom cijelog razdoblja – U ime Petra I. kralja Srba, Hrvata
dodjeljivanja razlikujemo dva vrlo slična i Slovenaca, Aleksandar I.,
likovna riješenja obrazaca povelja, od kojih prestolonalsednik, Aleksandar I., kralj
prvo rješenje pripada razdoblju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Aleksandar I.,
Srbije, a drugo Kraljevine SHS, odnosno kralj Jugoslavije
Jugoslavije. Također, tijekom čitavog razdo‑ – U ime Petra II., kralja Jugoslavije,
blja dodjele razlikujemo šest tipova povelja: kraljevski namjesnici.
Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde I. Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde IV. Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde IV.
stupnja kojim je, 29. lipnja (12. srpnja.) stupnja kojim je, u prosincu 1904., odliko‑ stupnja kojim je, u svibnju 1915., “za zasluge
1904., odlikovan Jovan Avakumović, pred‑ van artilijerijski kapetan Mihailo Jovanović. stečene u ratu protiv Austro‑Ugarske“ odliko‑
sjednik Vlade. Odlikovanje je dodijelio kralj Za razliku od prethodnog, ovo je odlikovanje van rezervni pješadijski kapetan II. klase Ilija
Petar pa, shodno tome, tekst povelje, koju dodijeljeno na prijedlog ministra vojnog, pa Zukanović. I ovo je odlikovanje dodijeljeno na
je vladar potpisao vlastoručno, počinje sa: shodno tome tekst povelje počinje sa: “Nje‑ prijedlog ministra vojnog pa, shodno tome,
“Mi Petar I, po milosti božjoj i volji narodnoj govo Veličanstvo, Petar I, kralj Srbije…“. Dio tekst počinje sa: „U ime, Njegovog Veličan‑
Kralj Srbije…“. Povelja je sastavni dio odliko‑ teksta “po milosti božjoj i volji narodnoj“ izo‑ stva, Petra I, po milosti božjoj i volji narodnoj,
vanja prikazanog na str…. (Zbirka Narodnog stavljen je s ovog tipa obrasca, što nije uobi‑ Kralja Srbije, vrhovnog zapovednika vojske,
muzeja u Beogradu) čajeno. (Zbirka Nebojše Mitrovića) Njegovo Visočanstvo Aleksandar naslednik
prestola”. Titula “vrhovni zapovednik vojske“
dopisana je rukom. Odlikovanje je dodijeljeno
u Kragujevcu pa je i mjesto dodjele dopisano
rukom. Taj oblik obrazaca povelja korišten je
do povlačenja Srpske vojske na Krf. U kasni‑
jem razdoblju uvedeni su obrasci s novim
likovnim riješenjem, koji su korišteni sve do
1941. Taj tip obrazaca tiskan je tek nakon
završetka Prvog svjetskog rata.
296
Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde II. stup‑

nja kojim je, u lipnju 1930., odlikovan načelnik
Čehoslovačkog generalštaba, armijski general Jan
Syrovy. Ukaz je iz razdoblja dodjele Aleksandara
I., kralja Jugoslavije i dodijeljen je, u kraljevo ime,
na prijedlog ministra vojske i mornarice.
Načelnik čehoslovačkog generalštaba armijski

general Jan Syrovy u svečanoj odori s odlikova‑
njima. Među ostalim odlikovanjima ističu se Orden
Karađorđeve zvijezde II. stupnja te zvijezde Ordena
Bijelog orla i Sv. Save I. stupnja. General Syrovy odli‑
kovan je još i Ordenom Bijelog orla II. stupnja.
297
Brigadni general Vojislav Milošević u odori s odliko‑

vanjima. Na ordenskoj niski generala Miloševića na
prvom je mjestu istaknut Orden Karađorđeve zvi‑
jezde IV. stupnja.
Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde III. stupnja kojim je, u listopadu 1922., odliko‑
van pješadijski pukovnik Jovica Jovičić. Povelja je iz razdoblja vladavine Aleksandra
Karađorđevića, kralja Srba, Hrvata i Slovenaca, a likovno rješenje obrasca tipično je
za sve druge kraljevske ordene iz razdoblja Kraljevine SHS i Jugoslavije.
Knez Pavle Karađorđević kao pukovnik Kraljeve

Božidar Maksimović, ministar policije i garde. Knez Pavle odjeven je u ljetnu bluzu bijele
prosvjete, s Ordenom Karađorđeve zvi‑ boje na kojoj je istaknut Orden Karađorđeve zvijezde
jezde III. stupnja. IV. stupnja.
298
Nepoznati general s istaknutim Ordenom Karađor‑ Pogreb kralja Petra Karađrđevića u Beogradu 1923. godine. Na slici su prikazani, sli‑
đeve zvijezde II. stupnja. Orden je proizvod radionice jeva nadesno, princ Đorde Karađorđević, princeza Jelena i princ Arsen, u pozadini se
Braće Huguenin. nazire general Stevan Hadžić, kraljev prvi adutant. Princ Arsen bio je brat kralja Petra
i otac princa Pavla. Odjeven je u generalsku odoru na kojoj se ističu lenta i zvijezda
Ordena Karađorđeve zvijezde.
Literatura
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ Stevović Ljubomir, Stogodišnjica Ordena Karađorđeve
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. zej Beograd, Beograd 1971. zvezde, Orden br. 4, Beograd 2004.
Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. tom (Od Berlin‑ Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
skog kongresa do ujedinjenja, 1878.–1918.) Beograd prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
1983. muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
Istorijski muzej Srbije, Službeno odelo u Srbiji u XIX. i 1987. verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
XX. veku, katalog izložbe, Beograd 2001. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Mag. Miličević Milić, Uzročnik ili izvršilac, Nin br. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svim izme‑
2735. 29. V. 2003. Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
muzej Beograd, Beograd 2002. muzej, Zagreb 2000.
299
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima
“Karađorđeva zvezda, kojom su odlikovani oficiri za vojne zasluge stečene u ratu, imaće dva ukrštena mača po sre-
dini krsta. “
O
rden Karađorđeve zvijezde s mače‑ sretno svršen rat“ ili zapovjednik glavne odlikovanima I. stupnjem ovoga u potpu‑
vima osnovan je 1904., Zakonom o armije ili veće vojne formacije na zasebnom nosti ratnog ordena nalaze se talijanski
osnivanju Ordena Karađorđeve zvi‑ bojištu “za dobitak bitke od većeg značaja predsjednik Salandra i ministar vanjskih
jezde. U članku 3. tog zakona navedeno je: za ishod rata“. poslova Sosino, te čehoslovački predsjednik
“Karađorđeva zvezda kojom se odlikuju II. stupanj ovog ordena mogli su steći zapo‑ Masaryk, političke osobe koje nisu nosile
Oficiri za zasluge stečene u ratu, imaće vjadnici armija “ako su uspešnim koman‑ vojnu odoru. Ovim visokim odlikovanjem
dva ukrštena mača po sredini krsta“. dovanjem poverenim im armijama za celo također su odlikovani rumunjski kralj Fer‑
Kako Srbija sve do 1912. nije bila u ratnom vreme rata doprineli srećnom svršetku dinand i prestolonasljednik Carol.
sukobu, ta odredba zakonskog teksta nije se rata“ ili pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne Ordenom II. stupnja odlikovani su vojvode
primjenjivala, a svi su odlikovani ordenom komande te zapovjednici pojedinih opera‑ Putnik, Mišić, Stepanović i Bojović, te 14
bez mačeva. tivnih jedinica “ako su izvršili kakvo sjajno savezničkih generala i admirala.
Dodjela Karađorđeve zvijezde s mačevima delo otsudnog značaja za dobitak bitke“. Ordenom III. stupnja odlikovano je 118 srp‑
započela je tijekom balkanskih ratova III. i IV. stupnjem mogli su biti odlikovani skih te 71 strani časnik, a ordenom IV. stup‑
1912.–1913.. U Skopju je, 20. listopada (2. svi časnici u jedinicama i štabovima opera‑ nja odlikovano je 1146 srpskih i 129 stranih
studenoga) 1912., donesena uredba kojom tivne vojske“ako su svojim besprekornim, časnika.
je propisano da se Orden Karađorđeve pametnim i energičnim radom u toku celog Ordenom III. stupnja odlikovano je 9.
zvijezde s mačevima dodjeljuje postupno, rata u mnogomu doprineli da se rat srećno pukovskih zastava, a ordenom IV. stupnja
počevši od IV. stupnja. Za razliku od ordena svrši“. njih 20. 21 orden IV. stupnja dodijeljen je
bez mačeva, propisano je da odlikovana Tijekom balkanskih ratova IV. stupnjem komandama na razini puka, bataljona ili
osoba ne mora više provesti određeno vre‑ Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima baterije. IV. stupnjem Ordena Karađorđeve
mensko razdoblje s nižim stupnjem kako mogli biti odlikovani i dočasnici i vojnici, zvijezde s mačevima odlikovana je i zastava
bi bila odlikovana višim. Broj odlikovanih a nakon donošenja ove uredbe 1914., to je ruske brigade.
osoba također nije bio ograničen (Službeni odlikovanje postalo namijenjeno isključivo Sudeći prema priličnom broju sačuvanih
vojni list br. 58. 1912.). časnicima. Orden Karađorđeve zvijezde primjeraka ovog odlikovanja evidencija
Prvi ordeni Karađorđeve zvijezde s mače‑ s mačevima pojedinog stupnja mogao je nositelja najvjerojatnije nije konačna. Pri‑
vima dodijeljeni su za zasluge u I. balkan‑ biti dodijeljen istoj osobi više puta. U tom mjerice, u belgijskom Vojnom muzeju u
skom ratu koji je okončan pobjedom Srbije slučaju na vrpcu ordena bila bi aplicirana Bruxellesu nalaze se znaci ordena I. stup‑
i protjerivanjem Turaka s područja Balkana. jedna ili više pozlaćenih hrastovih grančica, nja s mačevima kojim je odlikovan belgij‑
Ukazom od 5. (18.) travnja 1913. ordenom ovisno o broju dodjela. ski kralj Albert II. čije se ime ne nalazi na
IV. stupnja odlikovani su istaknuti zapovjed‑ Uredbom od 28. svibnja (10. lipnja) 1915. objavljenom popisu odlikovanih. Broj proi‑
nici Srpske vojske: prestolonasljednik Alek‑ propisano je da Ordenom Karađorđeve zvedenih odlikovanja zasigurno znatno pre‑
sandar, knez Arsen Karađorđević, vojvoda zvijezde s mačevima mogu biti odlikovane mašuje registrirani broj dodjela, već zbog
Radomir Putnik, generali Stepa Stepano‑ zastave pješadijskih, konjičkih i artiljerij‑ uredbe prema kojoj je svakodnevno istica‑
vić, Mihailo Živković, Petar Bojović, Živo‑ skih pukova. Istom uredbom propisano je nje Ordena Karađorđeve zvijezde s mače‑
jin Mišić, Pavao Jurišić – Šturm, te još neki da osoba koja je stekla viši stupanj Ordena vima bilo obavezno, pa su mnogi časnici u
istaknuti časnici. Neposredno nakon zavr‑ Karađorđeve zvijezde s mačevima, a do tu svrhu nabavljali zamjenska odlikovanja.
šetka rata s Bugarskom, 1. (14.) kolovoza, tada nije bila odlikovana tim ordenom, prvo Nosioci ordena Karađorđeve zvijezde s
Ordenom Karađorđeve zvijezde I. stupnja stječe najniži stupanj ovog odlikovanja, pa mačevima uživali su nakon završetka Dru‑
(bez mačeva!) odlikovan je načelnik Štaba nakon mjesec dana viši i tako redom sve gog svjetskog rata izvjesne povlastice, što
Vrhovne komande vojvoda Putnik. dok ne dosegne stupanj ordena kojim je je regulirano aktom Narodne skupštine iz
Uredbom od 22. studenoga (5. prosinca) prvotno odlikovana. 1946. (Službeni list FNRJ, br 56. 1955.).
1914., donijetom u Nišu, precizirani su kri‑ Ordenom I. stupnja odlikovana su tri Ordeni Karađorđeve zvijezde s mačevima
teriji za stjecanje Ordena Karađorđeve zvi‑ najistaknutija srpska zapovjednika, pre‑ izrađeni su dodavanjem ukriženih mačeva
jezde sa mačevima. Propisano je da “Ovaj stolonasljednik Aleksandar, kao vrhovni u sjecište krakova križa, ispod medaljona
najviši orden za ratne zasluge mogu dobiti zapovjednik Srpske vojske, te vojvode ordenskih znaka bez mačeva, a mirnodop‑
oficiri koji su imali vanredne uspehe, skop‑ Stepa Stepanović i Živojin Mišić. Istim stup‑ ske vrpce sa bijelim rubovima zamijenjene
čane s velikim naprezanjem i požrtvova‑ njem ovog ordena odlikovano je i 14 stra‑ su jednobojnim crvenima. U svim drugim
njem na bojnom polju, ili radeći u višim nih državljana , među kojima su francuski detaljima oba ordena bila su u potpuno‑
štabovima na operativnim planovima i generali Joffre, Serail, Franchet d’Esprey, sti jednaka. Izradom ordena s mačevima
poslovima“. Petaine i Giulliaume, zatim britanski gene‑ bavile su se uglavnom sve radionice koje
I. stupanj ordena mogli su steći isključivo rali Haig i Pinknston, te talijanski general su inače izrađivale Orden Karađorđeve zvi‑
načelnik Štaba Vrhovne komande “za Cardona i američki general Pershing. Među jezde.
300
301
Portret kralja Aleksandra I.. Karađorđevića s lentom i zvi‑

jezdom Ordena Karađorđeve zvijede s mačevima I. stup‑
nja. Rad Paje Jovanovića, vlasništvo Kraljevskog dvora
na Dedinju.
302

Stara ratna zastava 2. pešadijskog puka
’Kneza Mihaila’, iz razdoblja rata s Bugar‑
skom 1885–1886, s istaknutim brojnim
odlikovanjima: Ordenom Takovskog križa sa
mačevima V. stupnja, dvama Ordenima Kara‑
đorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja te
Ordenom Bijelog orla s mačevima III. stup‑
nja. Stare zastave zamijenjene su novima
tek 1931. i pohranjene u Vojni muzej. Na
slikama desno prikazani su detalji odlikova‑
nih zastava sa istaknutim Ordenima Kara‑
đorđeve zvijezde s mačevima III. i IV. stupnja,
Ordenom Karađorđeve zvijezde IV. stupnja,
Zlatnom medaljom za hrabrost Miloš Obilić,
te francuskim ratnim križem. (Zbirka Vojnog
muzeja u Beogradu)
303
Georg Adam Scheid, do 1914

Radionica Georga Adama Sheida izradila je
prve ordene Karađorđeve zvijezde s mače‑
vima dodijeljene tijekom balkanskih ratova.
Iz tog razdoblja dodjele sačuvani su samo
ordeni IV. te pokoji orden III. stupnja, a
ordenski znaci viših stupnjeva nisu poznati,
pa se postavlja pitanje jesu li uopće izrađeni.
Mačevi koji su aplicirani na ordene iz radio‑
nice Scheid identični su za III. i IV. stupanj
ordena, a duljina mača iznosi 55–56 mm,
ovisno o montaži. Majstori iz ove radionice
montirali su četiri zasebna dijela mačeva
na zrake između krakova križa pomoću
dvije zakovice, prislanjajući dijelove uz rub
medaljona. Radionica Scheid isporučivala
je ordene s mačevima u kutijicama slič‑
nima onima mirnodopskih ordena. Naziv i
stupanj odlikovanja ispisan je na poklopcu
kutije istim slovima, ali vodoravno. Na unu‑
tarnjoj strani poklopca kutije nalazi se logo
radionice G. A. Scheid. Ordenski znaci bili
su označavani, kao i oni bez mačeva, ozna‑
kom radionice G.A.S..
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima III. stupnja. Mačevi aplicirani na ordenski znak nešto
su manji od uobičajenih (48 mm), a na ordenski znak aplicirani su montažom ispod meda‑
ljona na licu ordenskog znaka. Odlikovanje je pripadalo generalu Vladislavu Kostiću. Na slici
dolje prikazan je pogled sa strane. (Zbirka Zvonka Markovića) – KSx5s
General Vladislav Kostić (1883.–1959.), sudionik svih ratova vođenih u razdoblju 1912.–1918.. Za zasluge u ratovima 1912.–1918. i ranjava‑
nje u bici kod Mačkovog kamena odlikovan je Ordenom Karađorđeve zvijezde s mačevima III. i IV. stupnja. Na slici lijevo prikazan je general
Kostić u mlađim danima, još sa činom pukovnika, a slika desno datira iz kasnijeg razdoblja. Na obje fotografije general Kostić ističe orden III.
stupnja, a na desnoj se slici vidi oštećenje i manjak desnog vrška mača.
304
Ordenska zvijezda Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima II. stupnja. Mačevi aplicirani na ordensku zvijezdu karakteristični su za
radionicu Bertrand, pa je vjerojatno da se radi o naknadnoj doradi za potrebe nositelja. Apliciranje mačeva izvedeno je stručno pa
se može pretpostaviti da je zvijezda dorađena u nekoj od domaćih radionica. (Zbirka Homen)
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju. – KSx6s
305
(Zbirka Siniše Simića)

Armijski general (na slici kao divizijski general) Dragomir Stojano‑
vić (1878.–1943.). Odlikovan je Ordenom Karađorđeve zvijezde III.
stupnja s mačevima te dvostruko dodijeljenim ordenom s mače‑
vima IV. stupnja. Sukladno propisima, orden je istaknut na dugulja‑
stoj vrpci, s apliciranom hrastovom grančicom, iz drugog dugmeta
odore.
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, s hrastovom grančicom za drugu dodjelu.
Vrpca na kojoj se orden nosi širine je 28 mm, duguljasta, predviđena za nošenje ordena iz
zapučka odore. Odlikovanje je pripadalo armijskom generalu Dragomiru Stojanoviću. (Zbirka
Siniše Simića) – KSx6s
306
Minjatura Ordena Karađorđeve zvijezde

sa mačevima, lice i naličje. (Zbirka Lju‑
bomira Stevovića)
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Svi dije‑
lovi ordenskog znaka izrađeni su od bronce, što je protivno uobičajenoj
praksi. (Zbirka Homen) – KSx6s
Kapetan Lujo Lovrić u odori s odlikovanjima.

Lovrić je, 1916., izgubio vid u bici kod Dobrudže
u Rumunjskoj. Za iskazanu osobnu hrabrost odli‑
kovan je Ordenom Karađorđeve zvijezde s mače‑
vima IV. stupnja, ruskim Ordenom Sv. Jurja IV.
stupnja, Ordenom Sv. Ane sa mačevima IV. stup‑
nja te rumunjskim ordenom Mihaela Hrabrog IV.
stupnja. Ordenski znak Karađorđeve zvijezde IV.
stupnja kojim je odlikovan Lovrić, izrađen je u
radonici G. A. Scheid, što ukazuje na to da je
još 1916. godine u Kancelariji ordena postojala
određena zaliha ordena bečke proizvodnje.
307
Arthus Bertrand
Razdoblje I. svjetskog rata u kojem je pariška
radionica Arthusa Bertranda bila glavni
opskrbnik Srbije odlikovanjima obilježila
je masovnija dodjela svih odlikovanja, pa i
Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima.
Svi ordenski znaci ratnih dodjela, osobito
kada je riječ o višim stupnjevima ordena,
bili su iz radionice tog majstora. Radionica
Bertrand također je izrađivala ordene Kra‑
rađorđeve zvijezde s mačevima, dorađujući
osnovne znake tog odlikovanja. Dorada, razli‑
čita od one na ordenima iz radionice Scheid,
izvedena je postavljanjem ukriženih srebrnih
mačeva izrađenih iz jednog komada, ispod
medaljona na licu ordenskog znaka. Skloni
jednostavnim rješenjima, majstori ove radio‑
nice koristili su mačeve izrađene istim kalu‑
pom, približno iste duljine za doradu svih
ordenskih znaka (oko 50–55 mm). U doradi
ordena nije postojalo određeno pravilo, pa
se dulji mačevi katkada pojavljuju na orde‑
nima nižih stupnjeva i obratno. Svi ordenski
znaci pojavljuju se, sukladno mirnodopskim,
u nekoliko varijanti koje se razlikuju u deta‑
ljima, što je osobito vidljivo kod ordena IV.
stupnja. Kutije u kojima je radionica Ber‑
trand isporučivala ordenske znake ostale
su napromijenjene. Kao kod Ordena Bijelog
orla, u donji lijevi ugao poklopca kutije oti‑
skivani su ukriženi mačevi. Ordeni Kara‑
đorđeve zvijezde s mačevima Bertrandove
proizvodnje rijetko su označavani. Postoji
serija ordenskih zvijezdi koje na naličju, u
kružnom središtu, imaju ugraviran logotip
radionice Bertrand. Takav je detalj čest na
ordenskim zvijezdama Ordena Legije časti
koji su izrađivani u toj radionici.
Vojvoda Živojin Mišić, u odori vojvode, s ogrlicom britanskog Ordena Sv. Mihaela i Jurja.
Na grudima ističe zvijezde ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima, francuske Legije
Časti, te navedenog britanskog ordena.
308
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima I. stupnja, komplet u izvornoj kutiji. Ordenom je odlikovan vojvoda Živojin Mišić u listopadu 1918..
Komplet nosi sve karakteristike proizvodnje radionice Bertrand. Uz uobičajeni grb i oznaku stupnja ordena, na poklopcu kutije otisnuti su još
i ukriženi mačevi. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) . – KSx1b, KSx2b
309
Naličje zvijezde Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima I. stup‑

nja kojom je odlikovan Živojim Mišić. (Zbirka Vojnog muzeja u Beo‑
gradu) – KSx2b
Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima II. stupnja, komplet u izvornoj kutiji. Ordenom je odlikovan vojvoda Živojin Mišić u siječnju 1917..
Ordenski su znaci identični onima iz ranije prikazanog kompleta I. stupnja, a razlikuju se jedino prema načinu isticanja. (Zbirka Vojnog muzeja
u Beogradu) – KSx3b, KSx4b
310
Portret vojvode Živojina Mišića na kojem je, uz druga odlikovanja,

vidljiva zvijezda Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima I. stup‑
nja. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima III. stupnja kojim je

odlikovan vojvoda Živojin Mišić. Povelja je slična onoj Ordena Karađorđeve
zvijezde (bez mačeva), s tim što je ispred titule i imena prestolonasljed‑
nika Aleksandra dopisano ‘vrhovnog zapovednika vojske‘, što ukazuje na
to da su obrasci tiskani ranije. Vojvoda Mišić odlikovan je ”na predlog
našega Vojnog Ministra, a za osvedočenu hrabrost na bojnom polju i
zasluge stečene u ratu protiv Austro‑Ugarske 1914–1915 godine”. Kako je
vojvoda odlikovan tijekom povlačenja Srpske vojske prema Albaniji, ukaz
o odlikovanju donijet je 1. svibnja 1915. u Kragujevcu, a povelja je izdana
20. srpnja 1915. u Nišu. Iako se radi o visokom ratnom odlikovanju, pove‑
lje iz razdoblja I. svjetskog rata nije potpisivao osobno prestolonasljednik
Aleksandar. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
311
Ordenska zvijezda Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima I. ili II. stuppnja, lice i naličje. Medaljon ordenskog znaka apliciranog na zvijezdu
nešto je drugačiji od ranije prikazanih. Na igli za prikapčanje zvijezde nalaze se oznake čistoće srebra i radionice Bertrand. (Zbirka Zvonka
Markovića) – KSx2b (KSx4b)
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima III. stupnja, lice i naličje. Odlikovanje je smješteno u izvornu kutiju. Na unutarnjoj strani poklopca
nalazi se logotip kakav je radionica Bertrand koristila do 1917.. (Zbirka Zvonka Markovića) – KSx5b
312
Detalj naličja ordenske zvijezde iz prikazanog kompleta. U

kružnom središtu ugraviran je logotip radionice Bertrand.
(Zbirka Zvonka Markovića)
Naličje Ordenski znak iz prikazanog kompleta.. U meda‑

ljonu na naličju apliciran je okrunjeni dvoglavi orao, što se
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima I. stupnja, komplet. (Zbirka Zvonka na primjercima iz ove radionice pojavljuje tek sporadično.
Markovića) – KSx1b, KSx2b (Zbirka Zvonka Markovića) – KSx1b
313
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima III. stupnja, lice

i naličje. Ordenski znak nešto je drugačiji od ranije pri‑
kazanog. Aplicirani mačevi izrađeni su od posrebrene
bronce, detalj je prikazan na gornjoj slici. – KSx5b
Detalj ukriženih mačeva. Mačevi su kovani iz jednog Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Na uobičajeni
komada te aplicirani na orden ispod medaljona na licu. ordenski znak IV. stupnja, promjera 37 mm, aplicirani su mačevi sukladni onima
na prikazanim ordenskim znacima I.–III. stupnja. U medaljonu na naličju apliciran
je okrunjeni dvoglavi orao. – KSx6b
314
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Mačevi aplicirani
na ordenski znak nešto su manji od ranije prikazanih, a dvoglavi orao u medaljonu
na naličju je uobičajen, bez krune. – KSx6b
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stup‑

nja. Ordenski znak, identičan ranije prikazanom,
istaknut je na vrpcu karakrterističnu za francuska
odlikovanja. Vrpca je širine 30 mm, s apliciranom
rozetom, kao oznakom IV. stupnja. – KSx6b
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak većih je dimenzija, promjera 40 mm, sukladno ordednskim
znacima apliciranim na ordenske zvijezde. Drugi su detalji identični ranije prikazanom ordenu IV. stupnja. – KSx6b
315
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak identičan je
prethodno prikazanom, ali je izrađen od pozlaćene bronce. Aplicirani mačevi izrađeni su od
srebra, a uobičajeni su za ordene IV. stupnja. (Zbirka Nebojše Mitrovića) – KSx6b

IV. stupnja, u kutiji. Na poklopcu kutije oti‑
snut je zlatotiskom grb Kraljevine Srbije te Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Medaljoni na ordenskom
oznaka stupnja i mačeva. S unutarnje strane znaku nešto su drugačiji od ranije prikazanih. Prsten medaljona nešto je širi, a slova kojima
poklopca nalazi se logo radionice Bertrand. je ispisano geslo i ime vladara uži su od uobičajenih. Orao u medaljonu na naličju je okrunjen.
– KSx6b (Zbirka Zvonka Markovića) – KSx6b
316
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Aplicirani mačevi potpuno
su različiti od uobičajenih za ordene iz radionice Bertrand, pa se može pretpostaviti da ih je
izradila i montirala neka od domaćih radionica za potrebe nositelja. – KSx6b
Pukovnik (kasnije armijski general) Jovan

Naumović 1922. kao zapovjednik 39. pje‑
šadijskog puka, s Ordenom Karađorđeve
zvijezde s mačevima III. stupnja oko vrata.
Odlikovanje je proizvod radionice Arthusa
Bertranda.
Neuobičajena varijanta Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja. Medaljoni na

licu i naličju izrađeni su po uzoru na rješenje s Vojničkog ordena Karađorđeve zvijezde, no oba
nose isti natpis ’Za hrabrost’. Boje emajla u medaljonima također ne odgovaraju uobičajenoj
izradi. (Zbirka dr. Marka Popovića) – KSx6b
317
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje.

Aplicirani mačevi odgovaraju varijanti kakvu je izrađivala radionica
Frana Sorlinija iz Varaždina, pa se može pretpostaviti da su mačevi
izrađeni u toj radionici i montirani na pariški orden IV. stupnja.
(Zbirka Homen) – KSx6b
Minijature Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice

i naličje. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
Prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević u general‑

skoj odori s odlikovanjima. Među ostalim odlikovanjima
istaknuta su tri ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima.
III. i IV. stupanj, istaknuti na ordenskoj nisci, proizvod su
radionice G. A. Scheida, a ordenska zvijezda, istaknuta
na grudima, proizvod je radionice Bertrand.
318
Braća Huguenin
Ordenima Karađorđeve zvijezde s mačevima
proizvedenima u radionici Braće Huguenin
uglavnom su tijekom dvadesetih i tridese‑
tih godina dvadesetog stoljeća retrogradno
odlikovane osobe za zasluge ostvarene u I.
svjetskom ratu. Kako je radionica Huguenin
izrađivala dvije varijantre ordenskog znaka
IV. stupnja, tako je i montaža mačeva na
svaku od njih bila drugačija. Ordenski znaci
sklapani iz više dijelova imali su mačeve
aplicirane identično kao i ordeni iz radio‑
nice Bertrand. Na ordenske znake izrađene
iz jednog komada mačevi su aplicirani kao
kod primjeraka Scheidove proizvodnje, ali
je montaža izvedena lemljenjem cinom a ne
zakovicama. Aplicirani mačevi oblikom su
podsjećali na one sa one sa ordeskih znaka iz
radionice Scheid, ali su bili, kao i sami ordeni,
manih dimenzija. Kutije u kojima je radio‑
nica Huguenin isporučivala ordene s mače‑
vima bile su identične onima bez mačeva. Na
poklopcu kutije, između naziva odlikovanja i
oznake stupnja, otisnuti su ukriženi mačevi
identični onima na kutijama Ordena Bijelog
orla s mačevima iz ove radionice.
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak izrađen je
sklapanjem više dijelova, a mačevi su aplicirani ispod medaljona na licu ordenskog znaka.
Mačevi su kraći od svih do sada opisanih, dužine svega 43 mm. – KSx6h
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Ordenski znak je identičan
ordenskom znaku na prethodnoj slici, osim što aplicirani mačevi imaju pozlaćene drške.
– KSx6h
319
Kutija za Orden Karađorđeve zvijezde s mače‑ Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Osnova ordenskog znaka
vima IV. stupnja. Na unutarnjoj strani poklopca izrađena je iz jednog komada. Mačevi su aplicirani u dijelovima, lemljenjem cinom na zrake
nalazi se logo radionice Huguenin. između krakova križa. – KSx6h
Kapetan I. klase graničnih jedinica (na što

ukazuju zvijezdice na okovratniku) s Orde‑
nom Karađorđeve zvijezde s mačevima IV.
stupnja. Orden je nedvojbeno proizvod radio‑
nice Braće Huguenin.
320
Fran Sorlini
Varaždinska radionica Frana Sorlinija izra‑
đivala je ordene Karađorđeve zvijezde s
mačevima, uglavnom za potrebe nositelja,
kao duplikate za svakodnevno isticanje ili
zamjenu za vremenom oštećene primjerke.
Iako su ordenski znaci iz ove radionice izra‑
đeni po uzoru na proizvode bečke radionice
G. A. Scheida, aplicirani se mačevi potpuno
razlikuju od svih do sada opisanih. Postoje
dva različita modela koji se pojavljuju na
ordenskim znacima iz radionice Sorlini.
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Mačevi koji
su aplicirani na ordenski znak glatki su na naličju. (Zbirka Zvonka Markovića)
– KSx6so
Kutija za Orden Karađorđeve zvijezde sa Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, lice i naličje. Mačevi koji
mačevima IV. stupnja iz radionice Sorlini. su aplicirani na ordenski znak drugačiji su od prethodno prikazanih, a oblikom
Kutija je izrađena od kartona, a na njenom podsjećaju na mačeve s austrougarskih odlikovanja. I u ovoj je varijanti naličje
je poklopcu ispisan naziv, oznaka stupnja i mačeva glatko. (Zbirka Nebojše Mitrovića) – KSx6soso
otisnuti ukriženi mačevi. Riječ “Karađorđeva“
u nazivu odlikovanja ispisana je nepravilno,
razdijeljena u dva sloga.
321
Nepoznate radionice
Kao i kod ordena bez mačeva, u proizvodnju
Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima
bile su uključene pojedine radionice koje nije
moguće identificirati. Ordenski znaci iz tih
radionica drugačiji su od svih do sada opisa‑
nih i ne nose nikakve oznake pomoću kojih
bi bilo moguće otkriti njihovo podrijetlo i
vrijeme izrade. Nakon završetka I. svjetskog
rata u Beogradu je utemeljeno “Društvo nosi‑
oca Ordena Karađorđeve zvezde sa mače‑
vima“. Članovi toga društva isticali su svoju
pripadnost ovalnom značkom s apliciranim
minijaturnim znakom Ordena Karađorđeve
zvijezde s mačevima. Postoji nekoliko vari‑
janti tih značaka koje su uglavnom izrađivali
beogradski majstori.
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima III. stupnja nepoznate proizvodnje, lice i naličje. Čitav
ordenski znak, izuzevši mačeve koji podsjećaju na mačeve iz radionice Bertrand, drugačiji je
od do sada prikazanih. Kruna u nadvišenju ordenskog znaka podsjeća na krune sa belgijskih
ili rumunjskih ordena. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – KSx5
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja nepoznate proizvodnje, lice i naličje. Ovaj
primjerak u potpunosti odgovara primjerku ordena bez mačeva opisanom na str… Mačevi
aplicirani na ordenski znak izrađeni su od srebra, drške su pozlaćene. – KSx6
322
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja nepoznate proizvodnje, lice i naličje. Pri‑ Minijatura Ordena Karađorđeve zvijezde sa
mjerak je identičan prethodno prikazanom, osim što su aplicirani mačevi u cjelosti pozlaćeni. mačevima sa neispravnim natpisom ‘ZA HRA‑
– KSx6 BROST’ u medaljonu na licu. (Zbirka Ljubo‑
mira Stevovića)
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja nepoznate proizvodnje, lice i naličje. Ovaj
je primjerak izrađen po uzoru na ordene iz radionice G. A. Scheida, ali od pozlaćene bronce, i
znatno je lošije kvalitete izrade. – KSx6
323
Usporedba detalja na ordenskim znacima Ordena Karađorđeve zvijezde

sa mačevima iz različitih radionica
Usporedba oblike i dužine mačeva na ordenskim znacima IV. stupnja.
Scheid Betrand Betrand Huguenin
Sorlini Sorlini Nepoznata radionica Nepoznata radionica
324
Detalji montaže mačeva na ordene Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja iz različitih radionica. Gore lijevo je prikazan način montaže
u radionici Scheid. Montaža je izvedena pomoću dvije nitne, vidljive na zrakama naličja ordena. Gore desno prikazan je detalj montaže na
ordenu iz radionice Bertrand. Mačevi su kovani iz jednog komada i postavljeni su ispod medaljona. U drugom su redu prikazane dvije vari‑
jante montaže na primjercima iz radionice Huguenin. Lijevo je prikazan ordenski znak izrađen od više dijelova. Na takvom ordenskom znaku
montaža je izvedena identično kao i na ordenskim znacima iz radionice Bertrand. Na slici desno prikazan je ordenski znak osnova kojeg je
otkovana iz jednog komada na koji je montaža dijelova mačeva izvedena lemljenjem cinom.
325
Povelje gova dodjeljivanja razlikujemo samo tri tipa gradno za zasluge stečene u vrijeme rata,
obrazaca: a nekolicina ordena bila je dodijeljena i za
Povelje Ordena Karađorđeve zvijezde s – Petar I., kralj Srbije; zasluge stečene u takozvanim ‘borbama za
mačevima identične su poveljama za orden – U ime Petra I. kralja Srbije Aleksandar sjevernu granicu’, gdje su se snage novo
bez mačeva. Razlika je u prikazu ordenskog I, prestolonalsednik; (dva likovna osnovane države Slovenaca, Hrvata i Srba,
znaka koji je na tim obrascima prikazan s riješenja) uz pomoć Srpske vojske, borile protiv
mačevima. – U ime Petra I. kralja Srba, austrijskih jedinica sve do jeseni 1919..
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima Hrvata i Slovenaca, Aleksandar I, Kao i kod obrazaca za Orden Karađorđeve
dodjeljivan je isključivo za zasluge ostva‑ prestolonalsednik. zvijezde, razlikujemo dva likovna rješenja
rene u ratu, tijekom čitavog razdoblja nje‑ Znatan broj odlikovanja dodijeljen je retro‑ povelja.
Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja kojim Povelja za Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima I. stupnja kojim
je, u studenom 1913., odlikovan artiljerijski potpukovnik Nikola Toma‑ je, u listopadu 1918., odlikovan vojvoda Stepa Stepanović ‘za zasluge
šević ‘na predlog Našeg vojnog ministra i nadležnih komandanata stečene u ovome u ratu 1918. godine.’. Povelja je iz razdoblja vlada‑
želeći i uvažavajući zasluge stečene u ratu 1913. godine’. Povelja je vine Petra I. kralja Srbije i prestolonasljednika Aleksandra Karađorđe‑
iz razdoblja vladavine Petra I. kralja Srbije. Likovno rješenje povelje vića, a izdana je, kao što je slučaj sa većinom povelja za odlikovanja
identično je onoj za mirnodobsko odlikovanje, osim što je na obrascu dodijeljenih u I. svjetskom ratu, kasno, tek u srpnju 1926. Povelja
prikazan orden s mačevima. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) je tiskana na pergament-papiru, a potpisao ju je vlastoručno kralj
Aleksandar. Likovno rješenje obrasca karakteristično je za sve druge
kraljevske ordene iz razdoblja Kraljevine SHS i Jugoslavije. (Zbirka
Vojnog muzeja u Beogradu)
326
Povelja Ordena Karadordeve zvijezde s mačevima IV. stupnja kojim je, Pukovnik Jovanović je, u siječnju 1920., po drugi puta odlikovan
u siječnju 1918., odlikovan pješadijski pukovnik Jovan Jovanović ‘za Ordenom Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja za zasluge
zasluge i pokazanu hrabrost u ratu 1916. godine.’. Ukaz o odlikovanju ostvarene ranije od zasluga za koje je već odlikovan, pa je na povelji
donijet je u Solunu gdje se u ono vrijeme nalazila Vrhovna komanda ispisano: “za zasluge u 1915. godini“. Povelja je iz razdoblja vlada‑
Srpske vojske, a povelja je izdana znatno kasnije, tek u srpnju 1926.. vine Petra I. kralja Srbije i prestolonasljednika Aleksandra Karađor‑
Povelja je iz razdoblja vladavine Petra I. kralja Srbije i prestolonasljed‑ đevića.
nika Aleksandra Karađorđevića.
327
Isticanje
Ordeni Karađorđeve zvijezde s mačevima
isticani su se identično kao i ordeni Kara‑
đorđeve zvijezde bez mačeva. Kod ordena
IV. stupnja određeno je nekoliko promjena.
Prema Uredbi izdanoj u travnju 1913.,
Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima
IV. stupnja istican je u svim prigodama na
drugom dugmetu mundira. Uredbom od svib‑
nja 1915. propisano je isticanje viših stup‑
njeva. Prema toj uredbi Orden Karađorđeve
zvijezde s mačevima istican je svakdnevno,
a odlikovani višim stupnjevima isticali su
orden IV. stupnja. I. stupnaj nošen je na
lenti prebačenoj na lijevi bok, a zvijezda na
lijevoj strani grudi. II. stupanj istican je oko
vrata, a zvijezda na desnoj strani grudi. III.
stupnaj istican je oko vrata, a IV. stupanj na
lijevoji strani grudi, a na mundiru o drugom
dugmetu odozgora. Četvorica generala, nositelja brojnih ordena Karađorđeve zvijezde sa i bez mačeva na Oplencu
1930.. U sredini se nalazi stari vojvoda Petar Bojović, jedan od tri nositelja Ordena Kara‑
đorđeve zvijezde s mačevima II. stupnja. Sa desne strane nalazi se divizijski general Đura
Dokić, jedan od nekolicine časnika koji su dva puta odlikovani Ordenom Karađorđeve zvijezde
s mačevima III. stupnja. Status dvostruko odlikovanog naznačen je hrastovom grančicom
koja je aplicirana na karičicu za provlačenje vrpce. General Đokić ističe i Orden Karađorđeve
zvijezde II. stupnja. a lijeve strane nalazi se armijski general Miloš Jovanović, koji ističe IV.
stupanj Karađorđeve zvijezde s mačevima. U pozadini se nalazi gardijski brigadni general
Ljubomir Maksimović koji je odlikovan Ordenom Karađorđeve zvijezde II. i IV. stupnja a mače‑
vima. Vojvoda Bojović i general Đokić nose akselbendere počasnih ađutanata nj. v. kralja.
Ordenska niska časnika, sudionika balkanskih i I. svjetskog rata. Na nisci je, pored drugih odlikovanja među kojima su francuski Ratni križ i
Orden Legije časti V. stupnja, istaknut Orden Karađorđeve zvijezde IV. stupnja. Orden je proizvod radionice Braće Huguenin.
328
General Petar Petrović (1890.–1950.) u tri razdoblja svoje vojne karijere. Na slici lijevo, koja
datira iz ranih dvadesetih godina XX. stoljeća, major Petrović ističe Orden Karađorđeve zvi‑
jezde na grudima. Ordenski znak nedvojbeno potječe iz radionice G. A. Scheida. Na slici u sre‑
dini general Petrović ističe Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja koji je proizvod
radionice Arthuas Bertranda. Čini se da je Petrović nabavio novo odlikovanje, te zamijenio
prethodni ordenski znak oštećen svakodnevnim isticanjem. U travanjskom ratu Petrović je bio
zapovjednik pješadije Moravske divizije, te je dospio u njemačko zarobljeništvo. Na poslednjoj
slici koja potječe iz zarobljeničkog logora vidljivo je da general Petrović, unatoč statusu ratnog
zarobljenika, i dalje ističe Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima.
Nepoznati kapetan 1. klase u krugu obitelji.

Na grudima ističe Orden Karađorđeve zvi‑
jezde s mačevima IV. stupnja koji potječe iz
radionice Braće Huguenin. Monogram vla‑
dara A I. na njegovim epoletama označava
ili pripadnost jedinicama garde ili to, da je
kapetan bio član Vojne kuče nj. v. kralja.
329
Značka Društva nositelja Ordena Karađorđeve zvijezde, lice i naličje. Dvije varijante značke Društva nositelja Ordena Karađorđeve zvi‑
Na ovalni, crveno emajlirani medaljon apliciran je minijaturni orden‑ jezde. Na znački sdesna izostavljen je ovalni, crveno emajlirani
ski znak. Na naličju se nlazi igla za prikapčanje na odjeću. Vidljiva je medaljon. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
oznaka radionice ’Goldštajn – Beograd’. Na slici desno prikazana je
značka predviđena za isticanje na kravati, sa iglom na naličju.
Izkaznica Društva nositelja Ordena Karađorđeve zvijezde s otisnutim Divizijski general Dragutin Milutinović (1865.–1941.) ističe
prikazom odlikovanja na ovitku. Članovi društva uživali su niz povla‑ mnoga visoka domaća i strana odlikovanja, među kojima su
stica kao što je, primjerice, besplatni javni prijevoz. vidljivi ordeni Karađorđeve zvijezde s mačevima III. i IV. stup‑
nja. Prema propisu, general ističe orden IV. stupnja na drugom
dugmetu bluze.
330
Divizijski general (na slici kao brigadni general) Nikola

Tomašević s Ordenom Karađorđeve zvijezde s mače‑
vima III. i IV. stupnja.
Literatura
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski – Banja
Luka, Ars libri – Beograd, 1997.
Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. tom (Od Berlinskog kongre‑
sa do ujedinjenja, 1878.–1918.) Beograd 1983.
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Jugoslavije i
Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni muzej Beograd, Be‑
ograd 2002.
Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni muzej Beo‑
grad, Beograd 1971.
Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i prve polo‑
vine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu,
Vojni muzej Beograd, Beograd 1987.
Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki XXI, Povije‑
sni muzej Hrvatske, Zagreb 1984.
Primjer isticanja ordena Karađorđeve zvijezde III. stupnja. Prema Uredbi o odeći suvo‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara III. dio,
Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, Katalog muzejskih
zemne vojske iz 1928., (Službeni vojni list br. 20., 1928., 1214.), časnici su, prigodom zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni muzej, Zagreb 2000.
državnih blagdana ili paradnih svečanosti, odjevali šinjele i o vratu isticali najviši ste‑ Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i njihove radio‑
čeni orden. Zbog takvog načina isticanja šinjel je nošen otvorenih revera. Na slici su nice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i crnogorska odliko‑
prikazani bluza i šinjel generalštabnog pukovnika. (Zbirka Srečka Rožiča) vanja XIX. i početka XX veka, Univerzitet u Beogradu, Filozof‑
ski fakultet, Odelenje za istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izmenama i do‑
punama od 1883.–1935., Izdanje Kancelarije kraljevskih orde‑
na, Beograd 1935.
331
Vojnički orden
Karađorđeve zvijezde s mačevima
…Karađorđeva Zvijezda sa mačevima vojničkog reda daje se: podoficirima, kaplarima, značarima i redovima svih
poziva narodne vojske i poslednje odbrane za izvanredno pokazanu ličnu hrabrost i požrtvovanje…
V
ojnički orden Karađorđeve zvijezde s godine 1914–1915., a do kraja rata izrađeni ovog odlikovanja, što je mnogo više od
mačevima osnovan je ukazom od 28. su ordeni za godinama 1914–1916., 1914– dodijeljenih. Čini se da je navedena brojka
svibnja (9. lipnja) 1915. u Krgujevcu, 1917., te 1914–1918.. Upravo ordeni iz prve bila samo podloga za pregovore o nabavnoj
na prijedlog ministra vojnog pukovnika godine predstavljaju poseban problem. Tije‑ cijeni odlikovanja. Na kraju je prihvaćena
Radivoja Bojovića (Srpske Novine br 150, 2. kom sveobuhvatnog prikupljanja materijala ponuda radionice Bertrand koja je vojničke
(15.) VI. 1915.). Odlikovanje je dodjeljivano za ovu publikaciju, istražujući brojne zbirke, ordene Krađorđeve zvijezde izrađivala za
dočasnicima i redovima za “izvanredno nismo uspjeli pronaći niti jedan primjerak vrijeme trajanja I. svjetskog rata. Ordenski
pokazanu ličnu hrabrost i požrtvovanje“, takvoga ordenskog znaka. Orden iz zbirke znaci iz radionice Bertrand izrađeni su u
u dva razreda – zlatnom i srebrnom. Do tog Vojnog muzeja u Beogradu, objavljen u potpunom suglasju s odredbama zakonskog
vremena rijeki su pojedinci iz tog najmnogo‑ knjizi Mile Piletić (inv. br. 12488), pogrešno teksta. Vojničke ordene Karađorđeve zvi‑
brojnijeg dijela vojske bili odlikovani Orde‑ je opisan i na naličju ima godine 1914–16. jezde s mačevima iz ove radionice moguće
nom Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. Iako su prvi ordeni dodijeljeni odmah nakon je naći u plavim kutijicana, nešto drugačije
stupnja, a sve teže ratne prilike nametale su njihova utemeljenja, može se pretpostaviti boje od kutija kakve su korištene za orden
potrebu utemeljenja novog, vojnicima pri‑ da su odlikovanima uručene samo potvrde Sv. Save IV. i V. stupnja. Na kutijama se
mjerenijeg odlikovanja. Presudna je zacijelo o odlikovanju, a da su ordenske znake pri‑ nalazi uobičajeni grb Kraljevine Srbije te
bila i niža cijena izrade takvog ordena, što mili naknadno. Lista odlikovanih objavljena oznaka stupnja IV. ili V. i otisnuti ukriženi
je omogućavalo masovniju dodjelu i zadovo‑ je u Srpskim novinama br. 177, od 29. VI. mačevi kao na kutijama ordena Bijelog orla
ljavanje sve većih potreba koje su nametala 1915., a prema navedenome većem broju i Karađorđeve zvijezde s mačevima. Takvo
ratna događanja. odlikovanih osoba sasvim je nemoguće da označavanje nije sukladno stvarnom ustroju
Ordenski je znak u potpunosti izrađen po do danas ne bi bio sačuvan barem jedan odlikovanja, ali je u duhu jednostavnih rje‑
uzoru na Orden Karađorđeve zvijezde s ordenski znak iz te prve dodjele. Ordeni sa šenja (korištene su standardne oznake za
mačevima, ali bez emajla, od pozlaćene i godinama 1914–15 najvjerojatnije nisu bili kutije drugih ordena) kojima su majstori iz
posrebrene bronce. Na zlatnom ordenu svi izrađeni zbog prekratkih rokova za njihovu ove radionice bili skloni. Postoji mogućnost
su metalni dijelovi pozlaćeni, osim zraka isporuku. da su ordeni u takvim kutijama bili dodjelji‑
između krakova križa koje su posrebrene. Prema popisu odlikovanih osoba Zlatnim vani samo stranim državljanima.
Na srebrnom ordenu raspored je obrnut vojničkim ordenom Karađorđeve zvijezde Postoje vojnički ordeni Karađorđeve zvi‑
– orden je posrebren, a zraci pozlaćeni. s mačevima odlikovano je 1074 građana jezde s mačevima različiti od onih Ber‑
Mačevi su izrađeni od srebra, na zlatnom Srbije i 37 stranaca, a Srebrnim vojničkim trandove proizvodnje koji su proizvod
ordenu pozlaćeni, u istom kalupu kao i na ordenom 1449 građana Srbije i te 836 stra‑ nepoznate, najvjerojatnije domaće radio‑
Ordenu Karađorđeve zvijezde s mačevima. naca. Vjerojatno je broj odlikovanih veći jer nice. Ordenski znaci te proizvodnje grublje
Ordenski znak je dimenzija 39 × 60 mm, a popis ne obuhvaća osobe koje su za zasluge su izrade, a pojavljuju se u dvije varijante.
istican je na crvenoj vrpci širine 40 mm, u I. svjetskom ratu odlikovane retrogradno, Ili su izrađeni prema odredbama zakonskog
složenoj u trokut. U slučaju da je odlikova‑ tijekom dvadesetih i tridesetih godina XX. teksta, ili su čitavi pozlaćeni, tj. posrebreni.
nje dodijeljeno dva ili više puta, na vrpcu su stoljeća. Svi ordeni iz te serije na naličju su datirani
aplicirane metalne hrastove ili lovrove gran‑ U zbirci Vojnog muzeja u Beogradu čuva se godinama 1914–18., pa možemo pretposta‑
čice. Medaljoni na vojničkom ordenu nešto dokumentacija iz ostavštine ministra voj‑ viti da su dodijeljeni u razdoblju kraljevine
su drugačiji od onih na Ordenu Karađorđeve nog pukovnika Radivoja Bojovića (inv. br. SHS i Jugoslavije osobama koje su retro‑
zvijezde. Na medaljonu na licu ordenskog 1692–3, 1846–7) iz koje je vidljivo da su gradno odlikovane za zasluge u I. svjetskom
znaka nalazi se natpis ’ZA HRABROST’. U ponudu za izradu ordena dale tri radionice. ratu. Na to da su ovi ordeni proizvod neke
medaljonu na naličju zadržano ime kralja Riječ je o švicarskim radionicama Zenith od domaćih radionica ukazuje i detalj krune
Petra I., a godina 1903. zamijenjena je rat‑ i Huguenn te o pariškoj radionici Arthusa u nadvišenju ordenskog znaka. Kruna s tih
nim godinama po uzoru na francusko voj‑ Bertranda koja je u to vrijeme izrađivala ordena identična je krunama s Medalja za
ničko odlikovanje Croix de Guerre, ovisno Orden Karađorđeve zvijezde s i bez mačeva. usluge Kraljevom domu iz razdoblja Kralje‑
o tome kada je odlikovanje dodijeljeno. U Iz prepiske je vidljivo da je s navedenim vine SHS i Jugoslavije koje su većinom izra‑
godini u kojoj je orden utemeljen bile su to radionicama pregovarano o 30 000 komada đivane u domaćim radionicama.
332
333
Vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima
Zlatni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje. Proizvod

radionice Bertrand. Na naličju se nalaze godine 1914–16. – KSmGb
Dočasnik Srpske vojske, u odori sa odlikovanjima. Pored

dva vojnička ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima na
bluzi dočasnika istaknuti su ruski carski vojnički Orden
Sv. Jurja i francuski Ratni križ.
Zlatni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje. Proizvod

radionice Bertrand. Na naliču se nalaze godine 1914–17. Na vrpcu je pričvršćena
lovorova grančica kao oznaka za drugi puta dodijeljeno odlikovanje. – KSmGb
334
Zlatni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i

naličje. Proizvod radionice Bertrand. Na naliču se nalaze godine
1914–18. (Zbirka Siniše Simića) – KSmGb
Srebrni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje.

Proizvod radionice Bertrand. Na naliču se nalaze godine 1914–16. –
KSmSb
Srebrni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje. Proizvod radionice Bertrand. Na naliču se nalaze godine 1914–17.
Odlikovanje je smješteno u kutijicu plave boje, na poklopcu koje se nalaze otisnuti grb Kraljevine Srbije, oznaka stupnja i ukriženi mačevi. Na
unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo kakav je radionicva Bertrand koristila do 1917. – KSmSb
335
Srebrni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje. Proizvod radionice Bertrand. Na naliču se nalaze godine 1914–18.
Ordenski znak izrađen je od srebra, što u potpunosti odstupa od uobičajene prakse. Na poveznici između križa i krune nalazi se oznaka za
čistoću srebra (uvećano na slici desno). Postoji mogućnost da je orden izrađen naknadno, na zahtjev nekog od nositelja. (Zbirka Zvonka Mar‑
kovića) – KSmSb
Kutija za orden Karađorđeve zvijezde s mačevima. Za Zlatni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje. Proizvod
razliku od ranije prikazan, na ovoj se nalazi oznaka nepoznate domaće radionice. Na naličju se nalaze godine 1914–18. Orden je izra‑
stupnja IV. đen prema odredbama zakonskog teksta. (Zbirka Zvonka Markovića) – KSmG
336
(Zbirka Miladina Markovića)

Zlatni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mačevima, lice i naličje. Proizvod nepo‑
znate domaće radionice. Na naličju se nalaze godine 1914–18. Orden je čitav pozla‑
ćen, što odstupa od uobičajene prakse i protivno je odredbama zakonskog teksta.
– KSmG
Nepoznati major zapovjednik 5. četničkog (jurišnog)

bataljona u Nišu, fotografija iz ožujka 1941. Major
ističe Zlatni i Srebrni vojnički orden Karadordeve
zvijezde s mačevima. Ordeni su istaknuti na prvom
mjestu, ispred V. stupnja ordena Bijelog orla, Jugosal‑
venske krune i Svetoga Save, prema pravilu iz 1939..
Među ostalim odlikovanjima uočljive su dvije zlatne
medalje za hrabrost, što govori da se istaknuo tije‑
kom ratova 1912–1918., a kao ’trupni’ časnik bez
završene vojne akademije napredovao je do čina
majora. (Objavljeno u knjizi D. Babca: Specialne jedi‑
nice jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu; Evoluta
2007.)
Srebrni vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mače‑

vima, lice i naličje. Proizvod nepoznate domaće radi‑
onice. Na naličju se nalaze godine 1914–18. – KSmS
337
Isticanje
Vojnički orden Karađorđeve zvijezde s mače‑ prednjači svima ordenima bez mačeva“ sve do 1938. kada je redoslijed isticanja
vima istican je na crvenoj moariranoj vrpci te da su odlikovane osobe obavezne isticati izmijenjen, pa je Vojnički orden Karador‑
složenoj u trokut, na lijevoj strani grudi. ga svakodnevno. Na ordenskim je niskama deve zvijezde smješten iza ordena, a ispred
Zakonom je bilo propisano da “ovaj orden ovo odlikovanje zauzimalo visoko mjesto medalja.
Ordenska niska dočasnika iz razdoblja od 1912.–1918.. Na prvom se mjestu nalazi Zlatni vojnički orden Karadordeve zvijezde s mačevima.
Grupa veterana I. svjetskog rata, pripadnici četničkog pokreta. Većina na odjeći ističe svoja ratna odlikovanja vojničke ordene Karadordeve
zvijezde s mačevima, medalje za hrabrost i ratne spomenice. Kapetan I. klase u središtu fotografije, koji medu ostalim odlikovanjima ističe i
Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, četnički je vojvoda Kosta Milovanović – Pečanac.
338
Povelje zac. Obrasci su se razlikovali po osnovnoj analogiju s poveljama Ordena Karađorđeve

boji, pri čemu je za zlatni razred korištena zvijezde s mačevima, trebale bi postojati
Likovno riješenje povelja za Vojničkoi orden cevena, a za srebrni škriljasta boja. Na dvije vrste obrazaca. Međutim, uvidom u
Karadordeve zvijezde s mačevima izve‑ svakom je obrascu zasebno bila otisnuta sačuvane primjerke nalazimo povelje isklju‑
deno je korištenjem elemenata s povelja i “zlatna“ ili “srebrna“ oznaka razreda. čivo iz razdoblja kralja Srbije Petra I. i Alek‑
ordena i medalja. Veličina i stil izrade bili Čini se da su svi obrasci za Vojnički orden sandra kao prestolonasljednika. Čini se da
su sukladni obrascima povelja za ordene, a Karađorđeve zvijezde uručeni odlikovanima su spiskovi odlikovanih ažurirani tek nakon
smještaj prikaza ordena iznad teksta izve‑ naknadno, nakon završetka I. svjetskog rata, 1925., godine, a distribucija povelja trajala
den je po uzoru na povelje medaja. Za svaki a da su tijekom rata izdavane samo potvrde je tijekom razdoblja tridesetih godina XX.
razred Vojničkog ordena Karađorđeve zvi‑ o odlikovanju i vođene evidencije odliko‑ stoljeća.
jezde s mačevima tiskan je poseban obra‑ vanih po jedinicama. Kada bismo slijedili
Povelja Zlatnog vojničkog ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima Povelja Srebrnog vojničkog ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima,
kojim je, 15. lipnja 1915., odlikovan pješadijski narednik Aranđel kojim je u rujnu 1917. također odlikovan pješadijski narednik Aran‑
Janković. Ovo je odlikovanje dodijeljeno na taj dan po prvi puta i đel Janković. Neobično je da je Janković najprije odlikovan višim, pa
njime je odlikovana veća grupa dočasnika i vojnika za ostvarene kasnije nižim stupnjem ordena. Narednik Janković je odlikovan “na
zasluge tijekom prve godine rata. Narednik Janković odlikovan je predlog Našeg Vojnog Ministra a za zasluge stečene u ratu 1916.
“na predlog Našeg Vojnog Ministra i nadležnih komandanata, a za godine“. Ukaz o odlikovanju potpisan je u Solunu, a povelja je izdana
osvedočenu ličnu hrabrost i požrtvovanje na bojnom polju u rat pro‑ znatno kasnije, tek u kolovozu 1928.
tiv Austro‑Ugarske 1914–1915. g.“. Ukaz o odlikovanju potpisan je u
Kragujevcu, gdje se u to vrijeme nalazila Vrhovna komanda, a pove‑
lja je izdana tek dvanaest godina kasnije (!), 15. srpnja 1927.
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
Literatura muzej Beograd, Beograd 2002. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ muzej, Zagreb 2000.
Babac Dušan, Specijalne jedinice Jugoslovenske vojske zej Beograd, Beograd 1971. Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
u Aprilskom ratu, Evoluta, Beograd 2006. Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog i crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka,
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje
Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. tom (Od Berlin‑ 1987. za istoriju umetnosti, Beograd 1983.
skog kongresa do ujedinjenja, 1878.–1918.) Beograd Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
1983. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
339
Orden Jugoslavenske krune
…Za uspomenu na oslobođenje i Ujedinjenje Kraljevine Jugoslavije, a za priznanje na radu za Kralja i Otađbinu,
državno i narodno jedinstvo, ustanovljava se orden “Jugoslovenska Kruna “…
O
rden Jugoslavenske krune jedino raznobojnim emajlom. U medaljonu na na njih su montirani hrastovi vijenci. Mon‑
je visoko odlikovanje utemeljeno naličju nalazi se reljefno izrađeni zlatni ini‑ taža vijenca relativno je jednostavan zahvat,
između dva svjetska rata u vrijeme cijal AI. osnivača ordena, kralja Aleksandra znatno jeftiniji od izrade novih ordenskih
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije I., s krunom u nadvišenju, okružen datu‑ znaka. Nije poznato koja je radionica obav‑
preimenovane u Kraljevinu Jugoslaviju. Svi mom proglašenja Kraljevine Jugoslavije ’3 ljala preinake ordena, a najvjerojatnije se radi
drugi ordeni i većina medalja bili su ute‑ – X 1929’ ispisanim u dva dijela. Ordenski o nekoj od domaćih. Glavni proizvođač tih
meljeni u razdoblju Kraljevine Srbije i, kao znaci I., II. i III. stupnja promjera su 55 mm, odlikovanja, radionica Huguenin, naknadno
vlasništvo dinastije Karađorđevića, dodje‑ a ordenski znaci IV. i V. stupnja 43 mm. je izradila određen broj vijenaca koje su lako
ljivani bez ikakvih tipoloških prilagodbi Prva četiri stupnja pozlaćena su, a peti je mogli montirati i domaći majstori, a na taj
novom državnom uređenju, sve do početka stupanj od srebra s pozlaćenom krunom u je način izbjegnuto slanje ordenskih znaka
II. svjetskog rata. središnjem medaljonu. u Švicarsku. Jednostavna je bila i preinaka
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca preime‑ Ordenska zvijezda izrađena je od pozlaće‑ kutija za ordene, u kojima je osnovno ležište
novana je, 3. listopada 1929., u Kraljevinu nog srebra, četverokrakog oblika sa zao‑ za orden zamijenjeno novim.
Jugoslaviju, a kralj Aleksandar I. u čast je bljenim i žljebastim zrakama. Na naličju Velik dio ordenskih znaka Ordena Jugosla‑
i spomen na taj događaj, 5. travnja 1930., se nalazi široka igla za pričvršćivanje na venske krune 1. modela preinačen je, pa
utemeljio Orden Jugoslavenske krune kao odjeću i dvije pomoćne udičaste kuke. Pro‑ među sakupljačima slove kao velika rijet‑
odličje za “uspomenu na Oslobođenje i mjer zvijezde I. stupnja je 90 mm, a na nju kost. Danas je relativno lako preinačiti drugi
Ujedinjenje Kraljevine Jugoslavije, a za je apliciran ordenski znak I., II. odnosno model ponovo u prvi odstranjivanjem hra‑
priznanje na radu za Kralja i Otadžbinu, III. stupnja. Zvijezda II. stupnja promjera stovog vjenčića, pa je ordene prvog modela
te državno i narodno jedinstvo“. Orden je je 75 mm, s apliciranim ordenskim znakom koji se pojavljuju na tržištu potrebno uzi‑
zamišljen i kreiran pod neposrednim utje‑ IV. stupnja. Ordenska vrpca je tamnoplave mati s određenom dozom rezerve. Ako se
cajem francuskog Ordena Legije časti, što boje, od moarirane svile. Lenta za prvi stu‑ ordeni nalaze u pripadajućim, izvornim
je vidljivo i po nekim elementima njegova panj široka je 101 mm. Ordeni II. stupnja kutijama, tada je njihova autentičnost
likovnog rješenja (jednobojna lenta ukrašena isticani su na vrpci širine 50 mm, a ordeni manje upitna. I u tom slučaju treba imati
mašnom, vijenac u nadvišenju ordenskog III. stupnja na vrpci širine 40 mm. Vrpca za u vidu da je moguće krivotvoriti ležište u
znaka). Orden Jugoslavenske krune osmi‑ IV. i V. stupanj bila je širine 40 mm, složena kutiji, jer su kutije za oba modela bile jed‑
slio je Đorđe Čarapić, kancelar kraljevskih u trokut. nakih dimenzija.
ordena u razdoblju Kraljevine Jugoslavije. Ovako uobličeno odlikovanje dodjeljivano je Orden Jugoslavenske krune izrađivale su
Ordenski znak oblika je četverokrakog razmjerno kratko vrijeme, jer je već 15. stu‑ švicarska radionica Braće Huguenin i kov‑
pozlaćenog križa krakovi kojega se sastoje denoga 1930. izmijenjena odredba zakon‑ nica Sorlini iz Varaždina. Proizvodi obje
od pet bijelo emajliranih odjeljaka, stilizi‑ skog teksta o izgledu ordena. Ordenskom radionice razlikuju se samo u neznatnim
ranih latica cvijeta koje se suzuju prema znaku pridodan je, u nadvišenju, zeleno detaljima. U zbirci dr. Milana Stojanovića
sjecištu krakova križa. Vrhovi središnjih emajlirani vijenac od hrastovih grančica, nalazi se Orden Jugoslavenske krune, smje‑
latica svakog kraka križa ukrašeni su jed‑ pa je tako orden dobio mnogo dekorativniji šten u kutiju s oznakom ’Oficirona zadruga’.
nom pozlaćenom kuglicom. Krakove križa izgled. Veličina vijenca za prva tri stupnja Ordenski znak neznatno je drugačiji od
povezuje zeleno emajlirani vijenac od lovo‑ je 17 × 28, a za IV. i V. stupanj 13 × 22 mm. onih iz radionice Huguenin, ali nije moguće
rova lišća. Na licu, u središnjem medaljonu, Većina ordena dodijeljenih u razdoblju od precizno utvrditi koja je radionica izradila
nalazi se zlatna kraljevska kruna, ukrašena travnja do studenog 1930. reparirani su, tj. taj primjerak.
340
341
Kraljevska kruna Karađorđevića kojom je 1904. okrunjen kralj Petar I. Krunu je, zajedno sa drugim kraljevskim insignijama, kreirao Mihailo
Valtrović, a izrađena je u pariškoj radionici Arthusa Bertranda. Nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije, postala je jedna od službenih insignija
nove države i središnji model novoutemeljenog Ordena Jugoslavenske krune. (Zbirka Istorijskog muzeja Srbije)
342
U časopisu ’Svijet‘ objavljen je, 10. svibnja 1930., nešto više od mjesec dana
nakon utemeljenja Ordena Jugoslavenske krune, kratak opis i prikaz ordenskih
znaka novoutemeljenog odlikovanja: ”Posebnim zakonom osnovao je Nj. Vel.
kralj na uspomenu oslobođenja i ujedinjenja, a za priznanje na radu za kralja i
otađbinu i državno i narodno jedinstvo red ’Jugoslovenske krune‘. Ima pet vrsti: 1.
veliki križ sa lentom i zvijezdom, 2. isto ali na užoj lentici i manjom zvijezdom, 3.
samo na lenti, 4. manji na trouglatoj vrpci, 5. u srebru na trouglatoj vrpci.”
Nacrt neusvojenog rješenja Ordena Jugoslavenske krune, rad Đorđa Čarapića.

(Zbirka Radomira Stolice, objavljeno u djelu Mile Piletić ’Odlikovanja jugoslo‑
venskih naroda iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu”, ustupio Vojni muzej u
Beogradu)
Nepoznati poručnik, pripadnik 50. pješadijskog puka, u mundiru sa istaknutim

prvim modelom Ordena Jugoslovenske krune IV. ili V. stupnja na grudima.
343
Braća Huguenin, prvi model

Izrada prototipa za Orden Jugoslaven‑
ske krune povjerena je švicarskoj radio‑
nici Braće Huguenin koja je izrađivala oba
modela ordena sve do njegova ukinuća
1941.. Ordenski znaci iz ove radionice
visoke su kvalitete izrade. Ordeni iz radi‑
onice Huguenin isporučivani su u tamno‑
plavim kutijama na poklopcu kojih je, u
dva reda, zlatotiskom otisnut naziv ordena,
pisan latinicom. Orden Jugoslavenske krune
jedini je orden iz razdoblja Kraljevine Jugo‑
slavije naziv kojega na kutijama ispisivan
latinicom. Ispod naziva odlikovanja otisnut
je, rimskim brojem, stupanj ordena. Na
unutarnjoj strani poklopca nalazi se logotip
radionice Braće Huguenin.
Orden Jugoslavenske krune I. stupnja, prvi model, komplet u kutiji. (Zbirka Narodnog muzeja
u Užicu) – YC Type1 – 1 H, YC Type1 – 2 H
344
Orden Jugoslavenske krune I. stupnja, prvi model, komplet u kutiji (pri‑

kazan na slici desno), kojim je, 6. rujna 1930., odlikovan Filip Trifuno‑
vić, ministar građevina. Povelja za orden potpisana je tek 15. siječnja
1931., pa je, shodno tome, na obrascu prikazan ordenski znak drugog
modela. (Zbirka Narodnog muzeja u Užicu)
Orden Jugoslavenske krune V. stupnja, prvi model, lice i

naličje. Orden je smješten u autentičnu kutiju s ležištem koje
odgovara ordenu bez hrastovog vijenca. U drugim detaljima
kutija se nimalo ne razlikuje od onih za drugi model. Na unu‑
tarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Huguenin.
– YC Type1 – 6 H
345
Grupa visokih časnika i ministara prigodom smotre trupa na Banjici kod Beograda u ljeto 1930.. Pored brojnih drugih visokih jugoslavenskih
i stranih odlikovanja, većina ističe ordene Jugoslovenske krune II. stupnja prvog modela.
346
Braća Huguenin, drugi model
Orden Jugoslavenske krune I. stupnja, komplet u kutiji. – YC 1 H,

YC 2 H
347
Orden Jugoslavenske krune II. stupnja, zvijezda, lice i naličje. – YC 4 H
Orden Jugoslavenske krune II. stupnja, komplet

u kutiji. Na poklopcu kutije latinicom je otisnut
naziv i stupanj ordena. – YC 3 H, YC 4 H
Orden Jugoslavenske krune III. stupnja, lice i naličje. – YC 5 H
348
Orden Jugoslavenske krune IV. stupnja, lice,

naličje i kutija. – YC 6 H
Orden Jugoslavenske krune V. stupnja, lice,

naličje i kutija. – YC 7 H
349
Fran Sorlini
Orden Jugoslavenske krune izrađivala je licu. Kako se obje varijante ordena u dru‑ i sam obavljao čitav posao. Poznavajući
i radionica Frana Sorlinija iz Varaždina. gim detaljima gotovo u potpunosti podu‑ poslovne uzance toga doba, ova druga
Primjerci ordena iz Sorlinijeve radionice daraju, možemo pretpostaviti da je Fran mogućnost čini se vjerojatnijom. Radio‑
uvelike se podudaraju s ordenima iz radi‑ Sorlini ili dovršavao poluproizvode nabav‑ nica Sorlini isporučivala je ordene Jugosla‑
onice Huguenin. Osim neznatnih detalja u ljene od Huguenina (emajliranje otkovanih venske krune u kutijama koje su identične
doradi, najuočljivija razlika između proi‑ dijelova, cizeliranje, montaža i završna onima iz radionice Huguenin koje se, kat‑
zvoda te dvije radionice je u nešto drugači‑ dorada) ili je od Braće Huguenin otkupio kad, razlikuju isključivo po logotipu s unu‑
jem obliku i doradi krune u medaljonu na kalupe za izradu dijelova ordenskih znaka tarnje strane poklopca.
Zvijezda Ordena Jugoslavenske krune II. stupnja iz

radionice Sorlini. Od primjerka iz radionice Hugue‑
nin razlikuje se u detaljima, posebice u obliku apli‑
ciranoga ordenskog znaka (Detalj na donjoj slici).
(Zbirka Zvonka Markovica).
350
Dva ordena Jugoslavenske krune III. stupnja. Slijeva je prikazan primjerak izrađen u radionici Huguenin, a zdesna je primjerak iz Sorlinijeve
radionice. Uočljive su razlike u detaljima ordenskih znaka, posebice u obliku i završnoj doradi kruna u medaljonu, te obliku alki za provlače‑
nje vrpce. Krajnje lijevo prikazan je orden iz radionice Sorlini u kutiji. Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice. (Zbirka Zvonka
Markovića) – YC 5 H, YC 5 So
Detalji primjeraka Hugueninove i Sorlinijeve proizvodnje. Slijeva je prikazan primjerak izrađen u radionici Huguenin, a zdesna je primjerak iz
Sorlinijeve radionice.
351
Orden Jugoslavenske krune V. stupnja u izvornoj kutiji. Kutija za Orden Jugoslavenske krune II. stupnja iz radionice Frana Sorlinija i
(Zbirka Zvonka Markovića) – YC 7 So logotip te radionice sa unutarnje strane poklopca. (Zbirka Zvonka Markovića)
Minijatura zvijezde Ordena Jugoslaven‑

ske krune (Zbirka dr. Milana Stojano‑
vića)
Ordenska niska sa četiri minijature. Na nisci

su istaknute minijature ordena Jugoslavenske
krune, Sv. Save, Talijanske krune i francuske
Akademske palme. (Zbirka Zvonka Markovića)
Minijature Ordena Jugoslavenske krune.

Lijevo je prikazana minijatura za orden I.
stupnja. (Zbirka Zvonka Markovića)
352
Orden Jugoslavenske krune IV. stupnja, lice i naličje. Orden je proizvod nepoznate radionoce, a smješten je u kutiju u kojoj se, s unu‑
tarnje strane poklopca, nalazi logotip ‘Oficirona / zadruga / Beograd‘. Oficirska zadruga nabavljala je sve jugoslavenske ordene nižih
stupnjeva, pa i ordene Jugoslavenske krune i prodavala ih u kutijama s vlastitim logom. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – YC 7
Prestolonasljednik knez Pavle u odori s odli‑

kovanjima. Pored drugih odlikovanja na gru‑
dima ističe zvijezdu ordena Jugoslavenske
krune I. stupnja. Preko desnog ramena nosi
prebačenu lentu po rangu najvišega Ordena
Karađorđeve zvijezde. Zvijezda Ordena Jugo‑
slavenske krune smještena je ispod dru‑
gih dviju zvijezda I. stupnja, viših po rangu
– ordena Karađorđeve zvijezde i Bijelog orla.
353
Isticanje
Orden Jugoslavenske krune istican je sukladno drugim ordenima
Kraljevine Jugoslavije. Lenta prvog stupnja nosila se prebačena
preko desnog ramena na lijevi bok, a zvijezde I. i II. stupnja,
isticane su na lijevoj strani grudi. Orden Jugoslavenske krune
IV. i V. stupnja istican je, do kolovoza 1932., na mundiru u visini
drugog dugmeta odozgo. Prema ’Uredbi o odeči suhozemne voj‑
ske’, od 5. kolovoza 1932., orden Jugoslavenske krune IV. stup‑
nja, na ordenskim je niskama zauzeo peto mjesto, iza ordena
Karađorđeve zvijezde IV. stupnja, Bijelog orla IV. i V. stupnja sa
i bez mačeva. V. stupanj ordena zauzeo je sedmo mjesto, ispred
ordena Sv. Save IV. stupnja.
Primjer isticanja Ordena Jugoslavenske krune na odori divizijskog

generala. Prema propisu, oko vrata je istaknut najviši orden (dio
II. stupnja ili III. stupanj). Ordeni Karađorđeve zvijezde IV. stupnja
i Bijelog orla IV. stupnja istaknuti su iz drugog, odnosno trećeg
dugmeta.
Grupa časnika slikanih 1939. ili 1940. Drugi

slijeva je divizijski general Lav (Leon) Rupnik
u odori s odlikovanjima. Tijekom karijere u
vojsci Kraljevine Jugoslavije general Rupnik
odlikovan je brojnim odlikovanjima među
kojima su ordeni Bijelog orla, Sv. Save i Kara‑
đorđeve zvijezde IV. stupnja, te ordenima
Jugoslavenske krune II., III. i IV. stupnja. Tije‑
kom II. svjetskog rata Rupnik je obnašao
dužnost generalnog inspektora Slovenskog
domobranstva. (Zbirka Aleša Noseta)
354
Ordenska niska časnika, sudionika ratova vođenih u razdoblju od 1912.–1918. Na nisci su istaknuta dva visoka ratna odlikovanja, ordeni
Karađorđeve zvijezde IV. i Bijelog orla V. stupnja s mačevima. Orden Jugoslavenske krune V. stupnja istaknut je na trećem mjestu. Na vrpce
medalja za hrabrost i revnosnu službu aplicirane su dekorativne grančice, što ukazuje na to da su dodijeljene dva puta. (Zbirka Nebojše
Mitrovića)
Brigadni general Adolf Kilar (na slici

kao pukovnik), u odori sa istaknutim
Ordenom Jugoslavenske krune III.
stupnja. Prema Uredbi o odorama
kopnene vojske na svakodnevnoj je
službenoj odori oko vrata istican jedan
(najviši) orden, a na grudima jedan
(najviši) orden ili medalja. General
Kilar svakodnevno je oko vrata isticao
Orden Jugoslavenske krune III. stup‑
nja, a za lakše preseljenje ordena na
drugu odoru služio se za to prilagođe‑
nom vrpcom. Originalna vrpca omo‑
tana je oko komada drveta ili gume, a
tako složenu vrpcu bilo je jednostavno
utaknuti u otvor krutog ovratnika. Na
taj je način bilo olakšano svakodnevno
premještanje ordena.
355
Kralj Aleksandar s članovima vlade Petra Živkovića. Armijski general Živković predsjedao je Vladom od 1929. do 1932., a na slici je prikazan
drugi s lijeva u odnosu na kralja Aleksandra. Gotovo svi prisutni ministri nose lente i zvijezde Ordena Jugoslavenske krune I. stupnja.
356
Povelje
kasnije od same dodjele odlikovanja što
Povelje Ordena Jugoslavenske krune izgle‑ – U ime Petra II., kralja Jugoslavije, je, najvjerojatnije, bio slučaj i s poveljama
dom su sukladne poveljama drugih ordena kraljevski namjesnici. za ordene Jugoslavenske krune. Čini se
Kraljevine Jugoslavije. Orden je utemeljen Na poveljama je, u pravilu, prikazan drugi da obrasci s prikazanim prvim modelom
1930. pa, shodno tome, razlikujemo dvije model ordenskog znaka, s vijencem u nad‑ ordenskog znaka uopće nisu bili tiskani,
vrste povelja: višenju. Prema ustaljenoj praksi Kance‑ jer do sada nije poznat niti jedan sačuvani
– Aleksandar I., kralj Jugoslavije, larije ordena, povelje su izdavane znatno primjerak.
Povelja za Orden Jugoslavenske krune III. stupnja kojim je, 6. rujna Povelja za Orden Jugoslavenske krune I. stupnja kojim je, 31. decem‑
1930., odlikovan divizijski general Jovan Jovanović. Povelja je iz bra 1934., odlikovan Vladimir Drangarov, načelnik kancelarije Nj. V.
razdoblja Aleksandra I. kralja Jugoslavije a, sudeći prema datumu kralja Bugarske. Povelja je iz razdoblja Kraljevskog namjesništva Petra
odlikovanja, dodijeljena je s prvim modelom ordena. Sama pove‑ II., kralja Jugoslavije. Orden su, u ime kralja Petra II., dodijelili kra‑
lja izdana je 20. prosinca 1930., samo pet dana nakon promjene ljevski namjesnici čiji se potpisi nalaze na povelji otisnutoj na perga‑
odredbi zakonskog teksta o izgledu odlikovanja. General Jovanović ment‑papiru. Prvi potpis pripada princu Pavlu Karađorđeviću.
odlikovan je 1938. i Ordenom Jugoslavenske krune II. stupnja.
357
Nepoznati potpukovnik garde u svečanoj odori s istaknutim

odlikovanjima. Potpukovnik je bio sudionik ratova vođenih
od 1912.–1918., a dva je puta odlikovan Ordenom Bijelog
orla s mačevima i tri puta Medaljom za hrabrost ’Miloš Obi‑
lić’. Prvi model Ordena Jugoslavenske IV. ili V. stupnja, prema
propisu, ističe u zapučku bluze, sukladno rangu odlikovanja.
Povelja za Orden Jugoslavenske krune V. stupnja kojim je, 1. prosinca 1940.,

odlikovan dr. Konstantinu Delijanisu, pričuvni sanitetski kapetan I. klase. Pove‑
lja je potpisana 15. veljače 1941., uoči početka II. svjetskog rata. Uoči II.
svjetskog rata uveden je novi tip obrazaca, potpuno drugačijeg, jednostavnijeg
izgleda od dotadašnjih. Tekst povelje ostao je nepromijenjen. Prikaz ordena
i svi dekorativni elementi izostavljeni su, osim suhog pečata u obliku Ordena
Jugoslavenske krune u donjem dijelu povelje. Na ranijim poveljama nalazi se,
u pravilu, suhi pečat Kancelarije ordena. Povelja je nešto manjih dimenzija od
uobičajnih, 39 × 32 cm.
358
Nepoznati pukovnik ističe, kao svoje najviše

odlikovanje, Orden Jugoslavenske krune IV. ili
V. stupnja.
General Kilar ubijen je nekoliko dana nakon

unapređenja u čin generala te se nije stigao
fotografirati u generalskoj odori. Generalova
rodbina dala je naknadno retuširati jednu
od ranijih forografija, na koju su docrtane
generalske pletenice i široka zlatna traka uz
gornji rubu kape. Također je docrtan i Orden
Jugoslavenske krune II. stupnja istaknut oko
vrata.
Literatura
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. zej Beograd, Beograd 1971. muzej, Zagreb 2000.
Knežević Kosta, Đorđe Čarapić – kancelar kraljevskih Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
ordena, Orden br. 4, Beograd 2004. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Malinar Veljko, Orden Jugoslavenske krune, Numiz‑ muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
matika, almanah Hrvatskog numizmatičkog Društva, 1987. verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
spomen‑izdanje (1928.–1978.), Zagreb 1978. Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
muzej Beograd, Beograd 2002. III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
359
Medalje za hrabrost
…za pokazanu i osvedočenu hrabrost na bojištu…
U
drugoj polovici XVIII. stoljeća, u Pored drugih operacija u tom ratu, pripad‑ Medalje za hrabrost u srpsko–
vrijeme kada su svjetovni viteški nici puka sudjelovali su u posebno teškoj turskim ratovima 1876.–1878.
redovi i redovi za zasluge bili etabli‑ bitci kod Novarre. U nekim je državama
rani, ordenski znak postajao je sve željeni‑ uz medalje također bila uvedena i nov‑ Prvim zakonom o odlikovanjima u Kne‑
jom nagradom. Tome je uvelike pogodovao čana renta, svojevrsni dodatak odlikovanju ževini Srbiji, ’Opredelenja o odličjima za
proces pretvaranja feudalnih i vazalnih u i preteča vojne mirovine. Prvu medalju za vreme rata’, koji je donesen u Paraćinu 12.
plačenićke ili stajače vojske. Apsolutistički hrabrost na području Balkana utemeljila (24.) srpnja 1876., utemeljena je ’Kolajna za
monarsi Europe, sputani strogim pravilni‑ je Crna Gora 1841.. U to vrijeme Srbiji je hrabrost’, kao nagrada “onima koji se budu
cima viteških redova i redova za zasluge, bili odredbama Hatišerifa bilo zabranjeno osni‑ hrabrošću u ratu odlikovali“ (Zbornik
su suočeni s problemom nagrađivanja nove vanje odlikovanja, pa je institucija medalja zakona i uredaba XXIX, 650–652). Meda‑
kaste profesionalnih časnika, a posebice za hrabrost utemeljena tek nakon izbija‑ lja je promjera 27 mm, izrađena od srebra.
dočasnika i vojnika, često pripadnika nižih nja srpsko–turskih ratova. Kao i u drugim Na krajnje jednostavno izrađenom licu
društvenih slojeva. Liberalizacija pristupa europskim zemljama, medalje za hrabrost medalje nalazi se natpis u tri reda “Milan
redovima bila je ograničena isključivo na postale su u Srbiji jedno od najpopularni‑ / M. Obrenović IV. / knjaz srpski“. Naličje
najviše časnike i vojskovođe, a unatoč tome jih ratnih odlikovanja, a dodjeljivane su za medalje izrađeno je nešto bogatije: u sredini
izazivala je negodovanje najviših slojeva iskazanu hrabrost sudionicima svih ratova se nalazi natpis u tri reda “Za / hrabrost /
aristokracije. Takav razvoj situacije namet‑ koje je Srbija vodila do 1918.. 1876“ okružen vijencem od (lijevo) lovo‑
nuo je potrebu za utemeljenjem novih odli‑ rove i (desno) hrastove grančice. Na mjestu
kovanja. Upravo u tom razdoblju pojavile povezivanja grančica, ispod natpisa, nalazi
su se prve medalje ili kolajne za hrabrost, se srpski grb. Ušica za provlačenje vrpce
kao najviši oblik, poglavito, dočasničkih i je paralelna, kovana zajedno s medaljom.
vojničkih nagrada za osobnu hrabrost iska‑ Vrpca za medalju bila je u bojama srpske
zanu na bojnom polju. trobojnice, širine 28 mm, “oblika pravou‑
Ruski vladari, car Petar Veliki i carica Kata‑ gaonika dužine ravne dvojnoj širini, čija
rina II., među prvima su svoje dočasnike se donja strana završava u vidu trougla“.
i vojnike nagrađivali zlatnim i srebrnim Izgled medalje objavio je Heinrich Shulze u
medaljama za iskazanu hrabrost. Jednu drugoj nadopuni svojeg djela ’Chronik sam‑
od prvih medalja za hrabrost utemeljio je, mtlicher Ritter – Orden und Ehrenzeichen’,
19. srpnja 1789., austrijski car Josip II., u objavljenoj 1878.
zlatnom i srebrnom razredu. Takav je ustroj Medalje je dodjeljivao knez osobno ili na
medalje postao, uz manje izmjene, obras‑ prijedlog nadležnog ministra i zapovjednika
cem za utemeljenje sličnih odlikovanja jedinica. Ovom medaljom mogle su biti
širom Europe, a medalje za hrabrost ubrzo odlikovane i zastave pojedinih jedinica koje
postaju najcjenjenija i najpopularnija voj‑ je “Knjaz, kao vrhovni komandant, mogao
nička odlikovanja. Medalje su, u pravilu, odlikovati u izvanrednim slučajevima“.
bile izrađivene od navedenih metala pa je, Kolajna za hrabrost bila je popularno voj‑
primjerice, austrougarska Zlatna medalja
za hrabrost bila izrađena od čak 28 grama Petar Đorđević, zapovjednik i zastavnik Saveza
18‑karatnog zlata. Korištenjem plemenitih srpskih dobrovoljaca, u povijesnom kostimu
metala željela se naglasiti važnost tih meda‑ cara Dušana Silnog. Unatoč tome da povijesni
lja za stjecanje kojih su kriteriji, u pravilu, kostim nije službena odora, Đorđević na gru‑
bili vrlo visoki. Primjerice, pripadnicima dima ističe ordensku nisku s odlikovanjima iz
47. mariborskoga puka dodijeljeno je, za ratova vođenih od 1876. do 1886.. Među dru‑
sudjelovanje u ratnim operacijama u Ita‑ gim odlikovanjima istaknute su dvije srebrne
liji 1848. i 1849., samo 30 zlatnih medalja. medalje za hrabrost.
360
361
Medalje za hrabrost
ničko odlikovanje, a njome su odlikovani Prva serija medalja nije označena, tako koje nedvojbeno jesu bečke izrade, tada
mnogobrojni vojnici, dočasnici i časnici da nije moguće precizno i sasvim točno je vidljivo da one nose sva obilježja bečke
tijekom Srpsko–turskog rata 1876.. odrediti podrijetlo njihove izrade. Među‑ proizvodnje (valjkaste ili kuglaste ušice,
Proizvodnja ovih medalja koje se pojavljuju tim, činjenica da medalje nemaju nikakvih karakteristična izvedba detalja rubova i
u nekoliko varijanti u dosadašnjoj je litera‑ oznaka dodatno ih udaljava od standarda slova, itd.) i zapravo su dorađeno osnovno
turi proturječno i pogrešno interpretirana. austrougarske proizvodnje. Poznavajući rješenje.
Osnovna serija medalja, prema kojoj su praksu bečkih majstora, barem jedan dio Vrpce za prvu seriju medalja tekođer su u
izrađene druge varijante ove medalje, te sre‑ isporučenih medalja bio bi označen, makar svemu (širina 28 mm, podudarnost u ras‑
brne medalje iz Drugog srpsko–turskog rata sa FR, ’frei’, oznakom oslobađanja carinske poredu boja), osim u slaganju, identične
1877.–1878., izrađena je od srebra u nepo‑ pristojbe. Gledajući tipološke i proizvodne ruskima. Medalje bečke proizvodnje često
znatoj radionici. Druge varijante medalje, karakteristike medalja iz 1876. (kasnije su isporučivane s vrpcama širine 40 mm,
koje odstupaju od osnovne u pogledu mate‑ serije iste proizvodnje iz 1877.–1878.), one ponekad složenima u trokut, što je vidljivo
rijala, oblika ušica i detalja slova, proizvod niti po likovnom rješenju niti po karakte‑ na fotografijama odlikovanih osoba. Upo‑
su bečkih radionica. Proizvodnja prve serije ristikama izrade ne odgovaraju proizvodnji raba šire vrpce dala je čitavom odlikovanju
nikada nije razjašnjena, a mnogi autori bečkih radionica. Posebno se to odnosi na neproporcionalan izgled.
pogrešno su je svrstavali među proizvode rješenje lica medalje, s vrlo jednostavno Postoji još jedna tipološka nelogičnost
bečkih medaljera. Takve tvrdnje nisu točne izvedenim titularom vladara, koje je tipično koja je u potpunosti zanemarena u dosa‑
iz više razloga. za ruske medalje. Oblik ušice kovane para‑ dašnjoj literaturi. Glavni politički i vojni
Zbog embarga koji je u ljeto 1876. inicirala lelno s medaljom javlja se i kod austrijskih saveznik Srbije u ratovima za nezavisnost
Austrougarska, prvenstveno zbog svojih proizvođača, ali pretežno na medaljicama 1876.–1878. bila je Crna Gora koja je u rat
interesa u Bosni i Hercegovini, malo je vje‑ koje su izrađivane za potrebe raznih dru‑ ušla sa već postojećim sustavom odlikova‑
rojatno da bi prva srpska ratna medalja bila štava, crkve itd., dakle neformalnih odliko‑ nja. Pored ostalih odlikovanja, Crna Gora
izrađena u Beču. Iako je i službena ruska vanja i spomenica. Na ruskim medaljama je za iskazanu hrabrost na bojištu dodjelji‑
politika također bila suzdržana u pogledu takva je ušica pravilo. Nadalje, tu je i karak‑ vala Srebnu medalju za hrabrost raskošnije
pomoći Srbiji, znatna pomoć stizala je od terističan promjer medalje koji je u potpu‑ izrade i znatno većeg promjera od medalja
Sveslavenskog odbora u Odesi. Odbor je nosti sukladan s promjerom ruskih medalja koje je 1876. utemeljila Srbija. Smatramo
prikupljao novčane priloge i ratni materijal (27 mm). Primjerice, austrougarska spome‑ da bi knez Milan i Ministarski savjet, da su
te organizirao dragovoljačke jedinice koje nica najmanjeg promjera iz istog razdoblja imali ikakvu mogućnost izbora, posegnuli
su pristigle u Srbiju u srpnju 1876. Je li ta (Tirol 1866.) šira je za 5 mm. Ako analizi‑ za rješenjem koje bi imalo barem približne
pomoć uključivala i izradu odlikovanja? ramo medalje koje su izrađivane naknadno, značajke kao i crnogorska medalja.
Medalja za hrabrost iz 1876., lice i naličje, iz prve serije izrade. Lice i naličje Medalje za hrabrost iz 1876., iz prve serije izrade. Meda‑
Medalja je izrađena od srebra. Vrpca je duguljasta, s ušivenim lja je različita u neznatnim detaljima u odnosu na prethodno prikazanu.
karabinerom za kačenje medalje na poleđini. – BM01 m1 Vrpca je duguljasta, širine 40 mm, sa žičanom kukom za kačenje meda‑
lje. (Zbirka Zvonka Markovića) – BM01 m1
362
Medalje za hrabrost
Usporedba detalja medalje ruske proizvodnje i Medalje za hrabrost 1876.

Na slici su prikazane, slijeva nadesno, Spomenica Rusko–turskog rata
1877.–1878., Medalja za hrabrost iz 1876. i ruska Medalja za hrabrost IV.
stupnja. Sve prikazane medalje istog su promjera i sličnog oblika ušice.
Detalji slova i dekorativni elemenati rješenja medalje izvedeni su u istom
stilu izrade.
Medalja za hrabrost iz 1876., lice i naličje, iz kasnijeg razdoblja

izrade. Medalja je izrađena od alpake. U odnosu na ranija izda‑
nja razlikuje se po detaljima kalupa i obliku ušice. Medalja je
proizvod bečke radionice Schwerdtner koja je izrađivala i spo‑
menice srpsko–turskih ratova. Vrpca je širine 40 mm, složena
u trokut. – BM01 m2
Medalja za hrabrost iz 1876., lice i naličje, iz kasnijeg razdoblja izrade.

Medalja je izrađena od alpake. U odnosu na ranije prikazanu uočljive su
razlike u detaljima izrade. Slova i detalji prikaza izvedeni su oštrije, ušica je
valjkasta. Medalja je proizvod nepoznate bečke radionice. – BM01 m2
363
Medalje za hrabrost
Minijatura medalje za hrabrost iz 1876., lice i naličje.

Minijaturna medaljica kovana je od srebra i proizvod
je nepoznate bečke radionice. (Zbirka Ljubomira
Stevovića)
Portret majora Ilića, rad Steve Todorovića. Major Ilić naslikan je u parad‑
noj časničkoj odori sa istaknutim Ordenom Takovskog križa ’na prsima’ i
Medaljom za hrabrost 1876. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu).
Portret kapetana Sime Simića, rad Vatroslava Beko‑

vića. Artiljerijski kapetan Simić odjeven je u časničku
odoru s istaknutim odlikovanjima. Na časnikovim
grudima vidljivi su Orden Takovskog križa s mače‑
vima V. stupnja, Medalja za hrabrost 1876. ili Sre‑
brna medalja za hrabrost 1877.–1878. i Spomenica
ratova 1876.–1878. Medalja za hrabrost istaknuta
je na široj vrpci, složenoj u trokut.
364
Medalje za hrabrost
Medalja za hrabrost iz 1876., lice i naličje. Medalja je proizvod nepoznate radionice i u stilu izrade odstupa od svih do sada prikazanih. Meda‑
lja je većeg promjera, 35 mm, izrađena od srebra. Ušica je pomična, naknadno pričvršćena na medalju. Vrpca je širine 40 mm, provučena
kroz ušicu. Na gornjoj slici je prikazan detalj ušice. Alka za provlačenje vrpce kovana je zajedno s ušicom i nosačem pričvršćenim na medalju
i pomična je u odnosu na rub medalje. – BM01 v
Nepoznati viši časnik i bolničarka. Na časni‑ Napušteni vojni položaji kod Aleksinca, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana.
kovim grudima istaknuta su četiri odlikovanja (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
među kojima je vidljiva Medalja za hrabrost,
istaknuta na vrpci veće širine od propisane.
365
Medalje za hrabrost
Povelje
Povelje za Medalju za hrabrost iz 1876. više nije bio vodoravan već okomit. medalje. Ipak, na pojedinim poveljama iz
bile su slične poveljama za Orden Takov‑ Ratna titula kralja Milana ‘Vrhovni zapoved‑ toga vremena ispred riječi ‘Kolajnom’ dopi‑
skog križa, odnosno drugim diplomama i nik vojske’ na povelji identična je kao i na sivana je oznaka razreda ‘srebrnom’. Čini se
poveljama koje su bile u uporabi u to doba. poveljama Ordena Takovskog križa. Obrasci da su obrasci tiskani 1876., a dodjeljivani
Dekorativni vegetabilni okvir sa srpskim su tiskani u vrijeme kada Zlatna medalja za 1877., kada je zbog promjena u sustavu
grbom u nadvišenju ostao je nepromije‑ hrabrost nije postojala, pa na poveljama odlikovanja bilo potrebno upisivati razred
njen, no izmijenjen je format povelja koji nije predviđen prostor za upisivanje razreda stečene Medalje za hrabrost.
Uvjerenje za Medalju za hrabrost iz 1876., kojom je 27. srpnja 1876.

odlikovan poručnik Pavle Denić. Medalja je dodijeljena samo 3 dana
nakom utemeljenja, a uvjerenje je izdano 1. kolovoza, samo 4 dana
kasnije. U vrijeme prvih dodjela medalja za hrabrost obrasci za pove‑ Povelja za Medalju za hrabrost iz 1876, kojom je, 14. rujna 1876.
lje nisu bili tiskani, a umjesto povelja vojnicima su izdavana rukom odlikovan poručnik Jevrem Marković. Povelja je izrađena po uzoru na
pisana uvjerenja. Tekst uvjerenja sličan je kasnijem tekstu povelja: povelje Takovskog križa iz tog razdoblja, samo drugačijeg formata.
‘Njegova svetlost Knjaz srpski Milan M. Obrenović IV. blagovolela je Titula kneza Milana ostala je nepromijenjena, a tekst povelje glasi:
previsokim ukazom svojim od 27. juna F.N.153 podariti ‘Kolajnu za “Na predlog moj blagovoleo je previsokom naredbom svojom od
hrabrost‘ g. Pavlu Deniću, podporučniku pešadijskom, te da je nosi današnjeg 1876. darovati vam ‘Kolajnu za hrabrost’ u ime priznanja
kao znak njegove hrabrosti zasvedočene u borbama protiv neprijate‑ za odlikovanje u ratu sa Turcima 1876. godine.“. Povelju je potpisao
lja, 21. Juna kod Bijeljine, 23. Juna kod Međaša i 8 Jula kod Petova…’ “Glavni komandujući Ibarske vojske, Ilija Čolak – Antić“. U donjem
Uvjerenje je potpisao general Alimpić, zapovjednik Drinske vojske, dijelu povelje ispisano je ime odlikovanog: “Gospodinu Jevremu Mar‑
pečat koje se nalazi na povelji. koviću poručniku“. Dimenzije povelje su 27 × 38 cm.
366
Medalje za hrabrost
Povelja za Medalju za hrabrost iz 1876. kojom je, 14. rujna 1876. Povelja za Medalju za hrabrost iz 1876. kojom je, 20. prosinca 1876.
odlikovan major Jovan Mišković. Povelja je identična ranije prikazanoj odlikovan poručnik Sava Petković. Povelja je identična ranije prikaza‑
osim što je ispred naziva kolajne dopisan razred „srebrnom“, što uka‑ noj povelji, uz neznatne izmjene. Povelju je potpisao “Načelnik opšteg
zuje na to da je povelja dodjeljena rertrogradno, u kasnijem razdoblju. voj. odelenja Vojnog Ministarstva“. Uvodne riječi “Na predlog moj“
U vrijeme kada je major Mišković odlikovan postojala je isključivo precrtane su. Čin odlikovanog Save Petkovića naveden je uzgredno,
Medalja za hrabrost, bez razreda. nakon imena i prezimena, kao nevažan detalj. (Zbirka Nebojše Mitro‑
Povelju je potpisao “Glavni komandujući Ibarske vojske, Ilija Čolak vića)
– Antić“. U donjem dijelu povelje ispisano je ime odlikovanog: “Gospo‑
dinu General Štab majoru Jov. Miškoviću“. (Zbirka Narodnog muzeja
u Beogradu)
367
Medalje za hrabrost
Zlatna medalja za hrabrost iz 1877.

Ukazom o ’Izmenama i dopunama Zakona prevrnuv jednu na naličje“. Ukazom od 19. osobe. Ta se brojka među sakupljačima
o odličjima u vreme rata’ od 19. (31.) siječ‑ rujna 1877. taj je naputak pretvoren u pro‑ smatra konačnom, no to nije točno jer se
nja 1877. utemeljena je ’Zlatna kolajna za pis (Min. vojno, Zbornik zakona i uredaba radi samo o osobama odlikovanima tijekom
hrabrost’, po uzoru na institucije medalja za Br 10. 935, 1877). Drugog srpsko–turskog rata 1877.–1878.
hrabrost savezničkih država Rusije i Crne Prema dostupnim podacima, Zlatnom Nije poznat broj naknadno odlikovanih za
Gore (Zbornik zakona i uredaba XXIX, 733– medaljom za hrabrost odlikovane su 302 zasluge u Srpsko–turskom ratu 1876..
734). I u slučaju ove medalje zakon kojim
je utemeljena štur je i nedorečen, a detaljan
opis odlikovanja, kriterija za stjecanje i pra‑
vila o isticanju iznesen je u sklopu ’Zakona
o odličjima za nezavisnost i oslobođenje’.
Na licu medalje prikazan je lik kneza Milana
Obrenovića u paradnoj uniformi, s lentom i
zvijezdom francuskog Ordena Legije časti.
Prikaz je okružen prstenom u kojem se
nalazi ćirilični natpis ’Milan M. Obrenović
IV. knjaz srpski’. Na naličju se nalazi natpis
u dva reda “Za / hrabrost“, okružen vijen‑
cem od lovorove (lijevo) i hrastove (desno)
grančice, pri dnu svezane dekorativnom
mašnom. Medalja je promjera 34 mm, a
izrađivana je od pozlaćene bronce. Medalja
je isticana na vrpci Ordena Takovskog križa
širine 40 mm, složenoj u trokut.
Izrada medalje povjerena je jednom od naj‑
boljih bečkih medaljera Antonu Scharffu
(1845.–1903.), o čemu svjedoči signatura
tog medaljera koja se nalazi ispod kneževog Zlatna medalja za hrabrost 1877., lice i naličje. Službeni model Zlatne medalje za hrabrost iz
poprsja na licu pojedinih medalja. Postoji radionice Antona Scharffa, o čemu svjedoči signatura tog majstora ispod kneževog poprsja.
nekoliko varijanti zlatne medalje za hrabrost Medalja je izrađena od pozlaćene bronce. – BM02
koje se međusobno razlikuju po neznatnim
detaljima, iz čega proizlazi da je u njihovu
izradu bilo uključeno više radionica.
Medalje je dodjeljivao knez osobno ili na
prijedlog nadležnog ministra i zapovjed‑
nika jedinica “za pokazanu i osvedočenu
hrabrost pred neprijateljem“. Iako to nije
bilo zakonom određeno, Zlatna medalja za
hrabrost dodjeljivana je poglavito časni‑
cima, iako su zabilježene pojedine dodjele
dočasnicima, vojnicima i dragovoljcima.
Medalja je zbog atraktivnog izgleda stekla
veliku popularnost, pa su se višestruko odli‑
kovani Srebrnom medaljom obraćali Mini‑
starstvu vojnom sa zahtjevom da im se dvije
stečene srebrne medalje zamijene jednom
zlatnom. Pritisak na ministarstvo bio je
tolik da je pukovnik Sava Grujić, ministar
vojni, bio prisiljen izdati proglas u kojem
pojašnjava da takva zamjena nije moguća
jer “se davanje odličja ne upravlja po alge‑
barskim teoremama nego svako od njih
uslovljuje i izvesne zasluge“. Nadalje Gru‑ Zlatna medalja za hrabrost 1877., lice i naličje. Medalja je identična kao i prethodno prika‑
jić upućuje one koji su odlikovani sa dvije zana, osim što nedostaje signatura medaljera ispod kneževog lika. (Zbirka dr. Milana Stoja‑
srebrne medalje “da mogu nositi obadve, novića) – BM02
368
Medalje za hrabrost
Detalji zlatnih medalja za hrabrost sa i bez signature medaljera Antona Scharffa.
Zlatna medalja za hrabrost 1877., lice i naličje. Medalja je kovana

drugačijim kalupom od prethodno prikazanih. Knežev lik identi‑
čan je onom s prethodnih medalja, razlike su vidljve u detaljima
slova, vijenca i ušice. (Zbirka Zvonka Markovića) – BM02
Pukovnik Sava Grujić, ministar vojni iz razdoblja srpsko–turskih ratova.

Pored Ordena Takovskog križa ‘na prsima’ ili V. stupnja, Grujić ističe Zlatnu
medalju za hrabrost 1877.
369
Medalje za hrabrost
Ordenska niska iz razdoblja srpsko–turskih ratova. Osim Ordena Bijelog orla sve istaknute medalje potječu iz razdoblja navedenih ratova.
Slijeva nadesno istaknute su: Zlatna medalja za hrabrost 1877., Medalja za hrabrost 1876., crnogorska Medalja za hrabrost i Medalja za
junaštvo, Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu i Spomenica srpsko–turskih ratova. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu)
Rezervni položaji artiljerije u pozadini bojišnice, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
370
Medalje za hrabrost
Povelje medalju za hrabrost 1877.–78., a za zlatne i dekorativni obrasci. Identični obrasci kori‑
srebrne medalje iz 1877.–1878. ispred riječi šteni su i za medalje za revnosnu službu iz
Za Zlatnu medalju za hrabrost iz 1877. u ‘Kolajna’ dopisivan je razred medalje. tog rata. Na poveljama se više ne navodi “rat
prvom je razdoblju korišten isti obrazac U Drugom srpsko–turskom ratu 1877.–1878. sa Turcima“, već “rat za narodno oslobo‑
kao i za Medalju za hrabrost 1876. i Srebrnu tiskani su novi, znatno jednostavniji i manje đenje i nezavisnost 1877/8“.
Povelja za Zlatnu medalju za hrabrost 1877. kojom je 22. rujna 1876. Povelja za Zlatnu medalju za hrabrost 1877, kojom je 3. veljače
(1877.?) odlikovan potpukovnik Jovan Mišković. U vrijeme koje je nave‑ 1878. odlikovan “gospodin pukovnik đener. štab. Milojko Lešja‑
deno na povelji Zlatna medalja za hrabrost nije bila utemeljena pa se nin, komandir moravskog kora“. Razred medalje i vrsta ostvarenih
čini da je došlo do pogreške prigodom upisivanja podataka. Godina zasluga upisani su ručno: “…zlatnom medaljom za hrabrost u ratu
1877. greškom je zamijenjena godinom 1876, a u prilog tome govori za narodno oslobođenje i nezavisnost 1877/8 godine…“. Povelju je
činjenica da je na povelji potpisanoj 14. listopada 1876. Mišković nave‑ potpisao načelnik Štaba vrhovne komande. Povelja je nešto manjih
den kao potpukovnik, a Mišković je u taj čin unaprijeđen tek 5. stude‑ dimenzija od predhodne, 21 × 34 cm. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
nog 1876. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu)
371
Medalje za hrabrost
Srebrna medalja za hrabrost 1877.–1878.

Srebrna medalja za hrabrost 1877.–1878. na medaljama iz 1876. ćivana taksa, a brigu o njihovoj nabavi i dis‑
utemeljena je ’Zakonom o odličjima za neza‑ U Zakonskom tekstu pojašnjeni su namjena tribuciji vodilo je Ministarstvo vojno. Popis
visnost i oslobođenje’ od 15. (27.) veljače i kriteriji za stjecanje oba razreda medalje. odlikovanih osoba tiskan je u državnom voj‑
1878., nakon završetka ratnih operacija i Naziv odlikovanja ’kolajna’ zamijenjen je nom shematizmu, a odlikovanje je nakon
sklapanja mira s Turskom u Jedrenu. Meda‑ nazivom ’medalja’. Prema članku 15. obje smrti odlikovane osobe ostajalo na čuvanju
lja je promjera 27 mm, izrađena od srebra, u medalje dodjeljivao je knez osobno ili na nasljednicima. Tijekom Srpsko–turskog rata
potpunosti po uzoru na medalju za hrabrost prijedlog nadležnog ministra i zapovjednika 1877.–1878. dodijeljeno je 5117 srebrnih
iz 1876.. Na licu medalje nalazi se natpis u jedinica “za pokazanu i osvedočenu hra‑ medalja za hrabrost.
tri reda “Milan / M. Obrenović IV. / knjaz brost pred neprijateljem“. Nadalje, “Knez, Postoji nekoliko varijanti ove medalje, od
srpski“. Na naličju medalje nalazi se nat‑ kao vrhovni komandant vojske, može kojih su neke nedvojbeno proizvod radio‑
pis u tri reda “Za / hrabrost / 1877.–1878.“ ovlastiti korpusne komandante da sami nica koje su se bavile izradom medalja iz
okružen vijencem od (lijevo) lovorove i mogu odlikovati srebrnom medaljom za 1876. Tipološkom usporedbom lako su uoč‑
(desno) hrastove grančice. Na mjestu pove‑ hrabrost, ali da spisak ovako odlikovanih ljive iste karakteristike izrade i detalja na
zivanja grančica, ispod natpisa, nalazi se vojnika podnose vrhovnom komandantu medaljama iz oba rata.
srpski grb. Ušica za provlačenje vrpce je na naknadno odobrenje, i radi snabde‑ Povelje za Srebrnu medalju za hrabrost iz
paralelna, kovana zajedno s medaljom. vanja s potrebnim uverenjima“ (Zbornik 1877.–1878. bile su identične poveljama za
Vrpca za medalju bila je u bojama srpske zakona i uredaba, XXXII, 287–295). Za ranije opisane medalje za hrabrost.
trobojnice, širine 28 mm, složena identično dodijeljene Medalje za hrabrost nije napla‑
(Fototeka Vojnog muzeja u Beogradu)

Srebrna medalja za hrabrost iz 1877.–1878., lice i naličje. Najraši‑
reniji model medalje izrađene od srebra, bez oznaka. Tipološkom
usporedbom s medaljama iz 1876. možemo zaključiti da je meda‑
lja proizvod nepoznate ruske radionice koja je izradila i osnovnu
seriju medalja iz prvog rata. Vrpca je duguljasta, s ušivenim kara‑
binerom za kačenje medalje na poleđini.
Poručnik Aleksandar Mašin u odori s odlikovanjima. Mašin ističe

odlikovanja stečena tijekom srpsko–turskih ratova: Orden Takov‑
skog križa V. stupnja, Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu medalju
za hrabrost 1877.–1878. i Spomenicu srpsko–turskih ratova.
372
Medalje za hrabrost
Srebrna medalja za hrabrost iz 1877.–1878., lice i naličje. Medalja je izra‑

đena od mesinga s vidljivim ostacima posrebrenja, bez oznaka, a proizvod je
nepoznate bečke radionice. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu).

Srebrna medalja za hrabrost iz 1877.–
1878., lice i naličje. Medalja je izra‑
đena od alpake, bez oznaka i proizvod
je nepoznate bečke radionice. Vrpca je
širine 40 mm, složena u trokut.
Nepoznati major, veteran srpsko–turskih

ratova, u paradnoj odori s odlikovanjima.
Pored drugih odlikovanja istaknute su
Zlatna i Srebrna medalja za hrabrost.
Srebrna medalja za hrabrost istaknuta
je na vrpci široj od propisane.
373
Medalje za hrabrost
Zapovjednika,
Administrativ‑
Viših časnika
Nižih časnika
Telegrafista i
Sanitetskog
zastavnika i
nog osoblja
dvajesnika,
činovnika i
Dočasnika
četovoda i
ađutanata
Generala
desetara
Vodnika,
građana
poštara
Ukupno
osoblja
Civilnih
Vojnika
Odlikovanje
Križ Sv. Jurja 1 3 19 23 46 62 154
Orden Sv. Ane I. st. s macevima 1 1
Orden Sv. Stanislava I. st. s mačevima 1 1
Orden Sv. Stanislava II. st. s zvijezdom i mačevima 1 4 5
Orden Sv. Ane II. st. s zvijezdom i mačevima 1 1
Orden Sv. Ane II. st. s mačevima 3 3
Orden Sv. Stanislava II. st. s mačevima 15 15
Orden Sv. Vladimira IV. st. s mačevima i vrpcom 4 4
Orden Sv. Ane III. st. s zvijezdom i mačevima 1 4 5
Orden Sv. Ane III. st. s mačevima i vrpcom 22 22
Orden Sv. Ane III. st. s mačevima 3 3
Orden Sv. Stanislava III. st. s mačevima 7 7
Orden Sv. Vladimira IV. st. s mačevimaa 1 1
Orden Takovskog križa I. st. 2 2
Orden Takovskog križa II. st. 3 8 11
Orden Takovskog križa III. st. 1 28 4 33
Orden Takovskog križa IV. st. 22 21 1 4 2 10 60
Orden Takovskog križa V. st 2 115 9 18 11 39 194
Zlatna medalja za hrabrost 1 17 134 75 39 22 12 2 302
Srebrna medalja za hrabrost 51 176 328 1297 3240 2 13 10 5117
Zlatna medalja za revnosnu službu 2 38 8 1 2 6 12 69
Srebrna medalja za revnosnu službu 3 101 12 15 7 7 33 103 64 31 376
Sveukupno 6386
Izvadak iz državnog vojnog shematizma. U tabeli su precizno iskazani vrsta odlikovanja i broj dodijeljenih primjeraka tijekom Srpsko turskog
rata 1877.–1878..
Medalje za hrabrost iz rata s Bugarskom 1885.–1886.

Odnosi Srbije i Bugarske ostali su narušeni racije stala je kao pokrovitelj Rusija čiju je povrijeđene činjenicom da nije bio upoznat
nakon završetka srpsko–turskih ratova, iako podršku Srbija u potpunosti izgubila pot‑ niti konzultiran u vezi s pripojenjem Rume‑
su, po Srbiju nepovoljne, odredbe San Ste‑ pisivanjem Tajne konvencije s Austrougar‑ lije. Milan je to pripojenje doživljavao kao
fanskog mira bile revidirane na Berlinskom skom. Povezivanje u jedinstvenu državu bio ponovno oživljavanje San Stefanskog spo‑
kongresu. Otvoreno pitanje prevlasti nad je nesumnjivo velik politički uspjeh koji je razuma, i pomalo paranoično vjerovao u to
Makedonijom bilo je trajni kamen spotica‑ imao znatnog odjeka među Bugarima koji da je takav razvoj situacije rezultat velike
nja u odnosima dvije zemlje koji su dodatno su još uvijek živjeli pod turskom vlašću, konspirativne urote iza koje stoji Rusija.
pogoršani kada je Bugarska pružila utočište osobito na području Makedonije. Smatrao je da se Srbija tome mora odupri‑
izbjeglim sudionicima Timočke bune. Kralj Milan bio je uvjeren da se Bugarska jeti svim silama, u krajnjem slučaju i voj‑
Iskra koja je pokrenula ratni sukob između neće zadovoljiti samo Rumelijom, već da nim putem. Sazvao je narodnu skupštinu i
te dvije zemlje bilo je pripojenje istočne će posegnuti i za Makedonijom. Pripojenje zatražio odobrenje ratnih kredita, te nare‑
Rumelije. Nakon prevrata u toj turskoj Rumelije doživljavao je kao kršenje odredbi dio mobilizaciju Narodne vojske.
pokrajini, Rumelija je ujedinjena sa Bugar‑ Berlinskog kongresa. Ipak, njegova reak‑ Pozivajući se na kršenje odredbi Berlin‑
skom 6. (19.) rujna 1885.. Iza čitave ope‑ cija bila je ishitrena, dijelom i zbog sujete skog kongresa, kralj Milan je međunarodnoj
374
Medalje za hrabrost
zajednici istaknuo zahtjeve Srbije. Zatražio pokazao kao znatan problem. Tijekom pri‑ ske da pregrupira snage i povuče jedinice
je primjenu načela ’status quo ante’, tj. odu‑ prema za rat izvršena je samo djelomična iz Rumelije.
stajanje Bugarske od ujedinjenja s Rumeli‑ mobilizacija Narodne vojske (pričuve), u Srpske snage, koncentrirane oko Pirota, ušle
jom ili teritorijalne kompenzacije za Srbiju koju Milan nije imao povjerenja pod utje‑ su na bugarski teritorij bez prevelikog otpora,
na račun Bugarske ili Turske. Austrougarska cajem događaja u ne tako davnoj Timočkoj ali presporo. Linija napredovanja razvukla
vlada našla se zbog takvih zahtjeva Srbije buni. se 300 km u širinu, što je rezultiralo slabom
u priličnim problemima. Veliki, ponajprije Najveći problem i ovoga je puta bio finan‑ koordinacijom snaga na bojištu. Predviđeni
gospodarski interesi koje je Beč nalazio u cijske prirode. Državna blagajna raspo‑ faktor iznenađenja potpuno je izostao, a
Srbiji bili su dovoljan razlog da Austrougar‑ lagala je sa svega 60 000 dinara, pa je rat sporo napredovanje dodatno je olakšalo pre‑
ska podupre njene zahtjeve. S druge strane, ponovo trebalo financirati iz zajma koji je grupiranje bugarskih snaga, koncentriranih
Beču nije odgovaralo zaoštravanje odnosa uzet u austrijskoj Landernbanci u iznosu na jugu prema Turskoj. Srpskoj je vojsci tre‑
s Bugarskom i knezom Battenbergom. Kao od 25 000 000 dinara. Uvedene su dodatne balo tri dana da prodre do Slivničke utvrde
rođak kraljice Viktorije on je uživao veliku mjere državne štednje, u opticaj je vraćen koja je bila prepreka na pravcu prema Sofiji.
potporu Britanije i njenih saveznika, s tek povučeni bakreni novac i uveden je Bitka za Slivnicu trajala je tri dana, od 5–7.
kojima Austrougarska ni u kojem slučaju državni monopol na duhan. (17–19.) studenoga, i donijela je značajnu
nije željela zaoštravati odnose. Tijekom Srbija je imala manjkav i nedovoljno razra‑ taktičku prednost Bugarskoj vojsci. Prvog
listopada sazvana je konferencija u Istam‑ đeni ratni plan. Vrhovno zapovjedništvo dana bitke Srpska je vojska pretrpjela znatne
bulu na kojoj su razmatrani srpski zahtjevi. bilo je u rukama kralja Milana koji nije gubitke u ljudstvu i streljivu, bez značajnijih
Srbiju je poduprla Austrougarska, ali su imao velikog ratnog i taktičkog iskustva, a pomaka. U sljedeća dva dana Bugari su poja‑
njeni zahtjevi odbačeni nakon uplitanja dužnost načelnika Štaba Vrhovne komande čavali svoje redove svježim snagama, te 7.
turske i britanske diplomacije u pregovore. obnašao je bolesni i prilično nesposobni (19.) studenoga preuzeli inicijativu i krenuli
Ponižen i uvrijeđen stavom stranih sila pukovnik Jovan Petrović. Iskusni zapovjed‑ u protunapad. Nakon nekoliko dana borbi
Milan se odlučio na jednostrani čin obja‑ nici iz ranijih ratova generali Jovan Belimar‑ bugarske su snage stigle, 12. (24.) studenoga,
vivši 2. (14.) studenoga rat Bugarskoj. Kao ković, Đuro Horvatović i Milojko Lešjanin na granicu te nastavile prodor na srpski teri‑
direktan povod za ulazak u rat iskorištena nisu imali dovoljno utjecaja na cjelokupno torij. U takvoj situaciji Rusija, Austrougarska
je navodna bugarska povreda srpske gra‑ djelovanje Srpske vojske. Većina zapovjed‑ i Njemačka, tri sile koje su u to vrijeme imale
nice i teritorija zbog nerazjašnjenog napada nika na terenu nije bila dorasla ofenzivnom ključni utjecaj na politiku Balkana, zatražile
bugarskih pograničnih jedinica na srpske djelovanju, a čitav taktički plan napada su primirje. Međutim, borbe su nastavljene,
položaje kod Vlasine. zakasnio je u izvedbi oko dva tjedna, što pa je Bugarska vojska tri dana kasnije zau‑
Međutim, Srbija ni u kojem pogledu nije je omogućilo zapovjedništvu Bugarske voj‑ zela Pirot, glavno uporište Srpske vojske koja
bila spremna za ratni sukob. U političkom
smislu ciljevi tog sukoba nisu bili jasni.
Tradicionalni vjekovni neprijatelj Srbije na
tom je području bila Turska, a Bugarska,
kao pravoslavna zemlja pod djelomičnom
turskom okupacijom, bila je potencijalni
saveznik. Srbija nije imala konkretnih teri‑
torijalnih pretenzija prema Bugarskoj, što je
ratni sukob činilo još besmislenijim. Rat je
pokrenut isključivo kako bi se potencirala
važnost Srbije i dokazalo da se političke i
teritorijalne promjene na Balkanu ne mogu
događati bez njene suglasnosti. Takvi su sta‑
vovi rezultirali potpunim gubitkom među‑
narodne potpore, pa Srbija nije uspjela,
unatoč naporima diplomacije, sklopiti niti
jedan vojni savez protiv Bugarske.
U vojnom pogledu situacija također nije
bila zadovoljavajuća. Čitav vojni aparat bio
je u fazi reorganizacije. Zastarjelo oružje
iz prijašnjih ratova, kojeg ionako nije bilo
dovoljno, nadomještavano je modernijim
arsenalom. U to je vrijeme Srpska vojska
naoružavana novim puškama tipa ’Koka– Srpsko topništvo prelazi Pločanske planine u sniježnoj vijavici, crtež vojnog dopisnika J.
Mauzer’, pa većina vojnika nije bila uvjež‑ Schönberga objavljen, 16. siječnja 1886., u ’London Illustrated News’, Schönberg je kao speci‑
bana u baratanju tim oružjem. Nedostatak alni vojni dopisnik boravio u Glavnom štabu kralja Milana i izvještavao i izrađivao ekskluzivne
streljiva za novi model pušaka također se crteže za London Illustrated news.
375
Medalje za hrabrost
se, nakon slabog otpora, povukla na visove I / kralj Srbije“. Vrpca za medalju bila je u kih medaljerskih radionica, a kako nisu
iznad grada. Na pritisak stranih sila, pogla‑ bojama srpske trobojnice, širine 28 mm, označavane nije moguće precizno utvrditi o
vito Austrougarske, sklopljeno je, 16. (28.) složena identično kao vrpca srebrnih meda‑ kojoj je radionici riječ.
studenoga, primirje u trajanju od tri mje‑ lja za hrabrost iz ratova 1876.–1878.. Medalje za hrabrost dodjeljivao je kralj
seca, kada je, prema situaciji, trebalo nasta‑ Medalje su zasigurno proizvod neke od beč‑ prema vlastitom nahođenju ili na prijedlog
viti ratne operacije ili potpisati trajni mir.
Gubitak rata u samo 14 dana porazno je
utjecao na moral vojske i cijelokupne jav‑
nosti. Iz oporbenih krugova postavljano
je pitanje opravdanosti rata i prozivana
državna vlast i kralj Milan kojeg je javnost
smatrala glavnim krivcem za nepovoljan
ishod rata. Mirovni pregovori započeli su u
Bukureštu potkraj siječnja, a mir je zaklju‑
čen 18. veljače (2. ožujka) 1886. ratifikaci‑
jom izjave prema kojoj je mir između dvije
države zaključen po načelu ’status quo ante’.
Ratom protiv Bugarske Srbija je pretrpjela
višestruku štetu. Glavni razlog za ulazak
Srbije u rat, ujedinjenje Bugarske i istočne
Rumelije, ubrzano je nakon zaključenja
mira, a pozicija kneza Battemberga i Kneže‑
vine Bugarske ojačana je u međunarodnim
krugovima. Nasuprot tome, ugled Srbije,
posebice kralja Milana, ozbiljno je poljuljan
tim nepotrebnim ratnim sukobom.
Nedugo nakon sklapanja tromjesečnog pri‑
mirja ustanovljena je, 24. prosinca 1885.
(5. siječnja 1886.), Medalja za hrabrost kao ‘Naš umjetnik i njegov kolega pružaju crteže i dopise na uvid i provjeru časniku, kako bi dobili
nagrada “za pokazanu i osvedočenu hra‑ dopuštenje da ih pošalju poštom. ‘, crtež iz ’London Illustrated News’.
brost na bojištu“ (Zbornik zakona i uredaba
XLII, 1887, str. 15–16). Medalja je imala
zlatni i srbrni razred koji su, uz neznatne
tipološke izmjene, bili identičnoga likovnog
rješenja kao i medalje za hrabrost iz srp‑
sko–turskih ratova.
Na licu Zlatne medalje za hrabrost prikazan
je lik kralja Milana Obrenovića, u potpuno‑
sti istovjetan prikazu sa Zlatne medalje za
hrabrost iz 1877. godine. Prikaz je okružen
prstenom u kojem se nalazi natpis ’Milan I
kralj Srbije’. Na naličju se nalazi natpis u
tri reda ’Za / hrabrost / 1885–1886’ okru‑
žen vijencem od lovorove (lijevo) i hrastove
(desno) grančice, pri dnu svezane dekorativ‑
nom mašnom. Medalja je promjera 34 mm,
a izrađena je od pozlaćene bronce. Medalja
je isticana na vrpci crvene boje širine 40
mm, složenoj u trokut.
Na licu Srebrne medalje za Hrabrost nalazi
se natpis u tri reda “Za / hrabrost / 1885–
1886“ okružen vijencem od lovorove (lijevo)
i hrastove (desno) grančice. Na mjestu pove‑
zivanja grančica, ispod natpisa, nalazi se
grb Kraljevine Srbije. Medalja je promjera
28 mm, a izrađena je od srebra. Na naličju ‘Unutrašnjost kuće u Ak Palanki prepuna ranjenih i bolesnih vojnika za vrijeme predaha tije‑
medalje nalazi se natpis u dva reda “Milan kom puta prema Nišu‘, prema opisu u ’London Illustrated News’.
376
Medalje za hrabrost
ministra vojnog, zapovjednika vojski i zapo‑ Dana 1. (13.) siječnja dodijeljeno je 25 te 845 dočasnika i vojnika Moravske, Drin‑
vjednika samostalnih divizija. Popis odliko‑ zlatnih medalja za hrabrost dočasnicima i ske, Dunavske i Šumadijske aktivne divizije,
vanih osoba vođen je u Ministarstvu vojnom vojnicima “za pokazanu hrabrost i posti‑ XIX. gardijskog bataljona, Šumadijskog arti‑
koje je vodilo brigu o nabavi i distribuciji tih gnute uspehe pod komandom generala ljerijskog puka, konjaničke brigade, trupa
medalja. Za dodijeljene medalje za hrabrost Lešjanina“ (Službeni vojni list br. 1, 18. I. II. poziva (pričuve) i dragovoljaca (Službeni
nije naplaćivana pristojba, a odlikovanje je 1886.) Dana 31. siječnja (12. veljače) odli‑ vojni list, br. 3, 31. I 1886). Druge dodjele
nakon smrti odlikovane osobe ostajalo na kovano je Srebrnom medaljom za hrabrost nisu zabilježene, pa navedene brojke ne
čuvanju nasljednicima. 600 dočasnika i vojnika Timočkog korpusa možemo smatrati konačnima.
Zlatna medalja za hrabrost 1885.–1886., lice i naličje. (Zbirka Zvonka Mar‑ Nepoznati poručnik, sudionik rata s Bugarskom 1885.–1886..
kovića) – BM04 Na grudima ističe nisku na kojoj se nalaze Srebrna medalja
za hrabrost i Spomenica iz tog rata.
Srebrna medalja za hrabrost 1885.–1886., lice i naličje. Medalja je smještena

u autentičnu kutiju dvorskih liferanata Braće Popović sa zlatotiskom otisnu‑
tim grbom Kraljevine Srbije na poklopcu. Trgovina Braće Popović bila je glavni
opskrbnik Kancelarije ordena tijekom Srpsko–bugarskog rata 1885.–1886..
377
Medalje za hrabrost
Medalje za hrabrost iz 1912.

Institucija Medalja za hrabrost ponovo je najvjerojatnije su ostatak probne serije. Te netko od zapovjednika vojski, tada je pove‑
obnovljena tijekom I. balkanskog rata pro‑ su medalje izrađene od posrebrene bronce lju potpisivao vlastoručno kralj kao vrhovni
tiv Turske. Ukazom kralja Petra I. Karađor‑ u drugačijem kalupu i znatno su grubljih zapovjednik. Likovno rješenje obrasca
đevića utemeljene su, 14. (27.) studenoga detalja. povelje vrlo je originalno zamislio arhitekt
1912., Zlatna i Srebrna medalja za hrabrost Na licu Srebrne medalje za hrabrost nalazi Miroslav Stojanović, a povelje su tiskane u
kao nagrada “za pokazanu i osvedočenu se grb Kraljevine Srbije, dvoglavi bijeli orao Kartografskoj radionici geografskog odelje‑
hrabrost na bojištu“. Koncept medalje bio sa štitom srpskog grba na grudima. Naličje nja Generalštaba.
je identičan onom iz ranijih ratova, pa je je identično naličju Zlatne medalje za hra‑ Ukazom od 5. (17.) svibnja 1912. Zlatnom
za zlatni i srebrni razred usvojeno različito brost. Medalja je promjera 27 mm i izrađena medaljom za hrabrost odlikovano je 312
likovno rješenje. je od posrebrene legure. Vrpca za medalju dočasnika i vojnika Srpske vojske (Službeni
Obje medalje kreirao je čuveni kipar i bila je u bojama srpske trobojnice, širine 28 vojni list, br. 9, 12 VI 1912.). Druge moguće
medaljer Đorđe Jovanović. Suvremeni mm, složena identično kao vrpca srebrnih dodjele nisu zabilježene, pa navedenu
tisak bilježi: “Po nalogu gospodina mini‑ medalja za hrabrost iz ranijih ratova. brojku ne možemo smatrati konačnom.
stra prosvete naš daroviti vajar gospo‑ Medalje za hrabrost dodjeljivao je kralj Petar Za zasluge u I. balkanskom ratu ovom su
din Đoka Jovanović, izradio je model za I. prema vlastitom nahođenju ili na prijed‑ medaljom odlikovane ratne zastave pojedi‑
medalju kojom će se odlikovati hrabri rat‑ log ministra vojnog, zapovjednika vojski i nih pješadijskih i konjičkih pukova Srpske
nici u današnjem ratu“ (Ilustrovana ratna zapovjednika samostalnih divizija. Popis vojske.
hronika, br. 2, 1912.). Jovanović se odlučio odlikovanih osoba vođen je u Ministarstvu Originalno rješenje, prvenstveno Zlatne
za rješenje Zlatne medalje za hrabrost po vojnom koje je vodilo brigu o nabavi i distri‑ medalje, koje je očito bilo ispred svojeg vre‑
uzoru na francuske medalje na licu kojih se buciji tih medalja. Za dodijeljene Medalje za mena, izazvalo je revolt odlikovanih časnika
u pravilu nalazi prikaz ’Marianne’, alegori‑ hrabrost nije naplaćivana pristojba, a odli‑ Srpske vojske. U tadašnjoj etici lik žene bio
ski lik djevojke, simbol Republike Francu‑ kovanje je nakon smrti odlikovane osobe je nespojiv s hrabrošću iskazanom na boj‑
ske. Rješenje Srebrne medalje izvedeno je ostajalo na čuvanju nasljednicima. nom polju, pa su ove medalje zamijenjene,
šablonski, i prilično je neugledno u odnosu Uz medalje su dodjeljivane povelje koje su već u srpnju 1913., novim medaljama s
na Zlatnu medalju. potpisivali zapovjednici vojski ili samostal‑ likom sprskog srednjovjekovnog junaka
Na licu Zlatne medalje za hrabrost nalazi se nih divizija. Ako je medaljom bio odlikovan Miloša Obilića.
lik mlade žene u lijevom profilu, personifi‑
kacija Kraljevine Srbije. Na grudima žene
nalazi se oklop na koji je apliciran dvoglavi
orao iz grba Kraljevine Srbije. Na glavi žene
nalazi se dijadema ukrašena lovorovim
vijencem. Uz rub medalje, lijevo i desno od
ženskog lika, nalazi se ćirilični natpis “Kra‑
ljevina / Srbija“ koji završava petokrakom
zvjezdicom. Ispod ženskog poprsja nalazi
se signatura autora “ĐJ 1912“. Na naličju
medalje nalazi se natpis u dva reda “Za / hra‑
brost“, okružen vijencem od kraće hrastove
(lijevo) i dulje lovorove (desno) grančice. Na
mjestu povezivanja grančica nalazi se srp‑
ski grb s kraljevskom krunom u nadvišenju.
Medalje su promjera 30 mm, a kovane su u
dvije varijante. Prva je varijanta izrađena od
legure bakra i zlata, a druga od pozlaćene
bronce. Pozlata medalje nije klasična već
je, prema zamisli medaljera, korišteno zlato
legirano s bakrom. Obje varijante kovane
su istim kalupom u nepoznatoj, najvjero‑
jatnije bečkoj radionici. Pored službenog
izdanja, postoje medalje koje u mnogim Zlatna medalja za hrabrost 1912., lice i naličje. Medalja je izrađena od bronce i pozlaćena
detaljima odstupaju od osnovne varijante i legurom zlata i bakra. – BM07
378
Medalje za hrabrost
Zlatna medalja za hrabrost 1912., lice i naličje. Medalja je izra‑ Detalj signature medaljera Đorđa Jovanovića i godine 1912 na licu Zlatne
đena od legure zlata i bakra istim kalupom kao i prethodna. medalje.
Ušica je poprečna, izrađena od žice i zavarena na medalju.
– BM07
Srebrna medalja za hrabrost 1912., lice i naličje. Medalja je

izrađena od posrebrene legure. Ispod orlovog repa na licu
nalazi se signatura medaljera Đorđa Jovanovića, slična signa‑
turi na Zlatnoj medalji. – BM08
Poručnik I. pješadijskog puka kneza Miloša Velikog Vasilij

Kapović sa Zlatnom medaljom za hrabrost 1912. na grudima.
379
Medalje za hrabrost
Zlatna i Srebrna medalja za

hrabrost ’Miloš Obilić’
Nakon iskazanog nezadovoljstva rješenjem
Zlatne medalje za hrabrost odlučeno je da
se izrade nove medalje za hrabrost. Ukazom
kralja Petra I. Karađorđevića utemeljene
su, 12. (24.) srpnja 1913., Zlatna i Sre‑
brna medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’, kao
nagrada “za pokazanu i osvedočenu hra‑
brost na bojištu“ (Službeni vojni list, br. 12,
23. VII, 1913.). Uredbom od 22. studenoga
(4. prosinca) 1914. dodatno su precizirani
kriteriji za stjecanje medalja za hrabrost.
Određeno je da Zlatnom medaljom mogu
biti odlikovani časnici za “osvedočenu hra‑
brost u borbi“, a iznimno i dočasnici “za
neustrašivu hrabrost u borbi“. Srebrna
medalja dodjeljivana je dočasnicima i vojni‑
cima (Srpske novine, br. 292, 5 XII. 1914.).
Koncept nove medalje za hrabrost po prvi
je puta odstupao od ustaljene prakse, pa
je za zlatni i srebrni razred usvojeno iden‑
tično likovno rješenje izrađeno od različi‑
tih materijala. Kreiranje medalje ponovo je
povjereno Đorđu Jovanoviću čije je novo
rješenje u potpunosti odgovaralo duhu vre‑
mena. I ove medalje, iako potpuno druga‑
čije od prethodnih, predstavljaju izvrstan
medaljerski rad.
Na licu medalje prikazan je lik Miloša Obi‑
lića, junaka iz narodnih predaja i ključne lič‑
nosti u epu o Kosovskoj bici iz 1389., nakon
koje je srušena srpska srednjovjekovna
država i otvoren put Turcima za osvajanje
Balkana. Obilić je prikazan u oklopu sred‑
njovjekovnog teškog oklopnika, s kacigom
na glavi. Na kacigi se nalazi zmaj razvijenih
krila čija glava izlazi izvan ruba medalje i
ima funkciju ušice za kariku. Obilićev lik
prikazan je s leđa, u poluokretu tijela uli‑
jevo, tako da je glava prikazana u lijevom
profilu. Sa lijeve i desne strane lika nalazi se
natpis ćirilicom ’Miloš / Obilić’. Na naličju
medalje nalazi se stiliziran prikaz orden‑
skog znaka Ordena Karađorđeve zvijezde s
Povelja za Srebrnu medalju za hrabrost kojom je, 1913., odlikovan “ađutant 3. batalj. III. puka mačevima. U središtu križa nalazi se polje
II. poziva, pitomac vojne akademije, podnarednik Milorad N. Branković iz Beograda“. Povelja je uokvireno lovorovim vijencem u kojem se
vrlo atraktivnog rješenja, s prikazanim trijumfalnim slavolukom ukrašenim državnim i ratnim nalazi natpis ’Za / Hrabrost’. Prema odredbi
simbolima. Pored uobičajene titule kralja Petra pridodana je i vojna “vrhovni zapovednik voj‑ zakonskog teksta promjer medalje bio je 36
ske“. Vrsta zasluga navedenih na povelji otisnuta je kao sastavni dio teksta obrasca koji glasi: mm, ali su izrađivane i medalje promjera 30
“…Blagovoleo je ukazom Svojim od 5. maja 1913. godine F/A No. 14613, odlikovati …… mm. Nije poznato iz kojeg je razloga došlo
Srebrnom Medaljom za hrabrost za pokazanu i osvedočenu hrabrost na bojištu 1912.–13. do takvog odstupanja od propisane veličine.
godine.“. Medalja je dodijeljena tek 1. (13.) srpnja 1913., nakon završetka ratnih operacija, a Vrpca za medalju bila je crvene boje, širine
povelja nosi potpis nadležnog zapovjednika, “komandanta Moravske divizije II. poziva“. Povelje 40 mm, složena u trokut. Medalja za hra‑
za Zlatnu medalju za hrabrost 1912. bile su identičnog rješenja, samo s ispisanom drugom brost ’Miloš Obilić’ mogla je biti dodijeljena
oznakom razreda. više puta istoj osobi. U tom slučaju odliko‑
380
Medalje za hrabrost
vani bi umjesto medalje dobio pozlaćenu ili medalje su dodjeljivane povelje koje je pot‑ Kralj Aleksandar je, “Na predlog Ministra
posrebrenu hrastovu grančicu, kao oznaku pisivao ministar vojni, odnosno zapovjednik Vojske i Mornarice, a za zasluge stečene u
ponovne dodijele odlikovanja, koju bi pri‑ armije ili divizije. pređašnjoj Crnogorskoj Vojsci u ratovima
čvrstio na vrpcu ranije stečene medalje. Medalja za hrabrost ‘Miloš Obilić’ zauzimala 1912.–1913. i 1914.–1916. godine’ dodijelio
Prototip medalje izradila je radionica Braće je najviše mjesto na ljestvici medalja Kra‑ oko 1000 zlatnih i 4000 srebrnih medalja za
Huguenin koja je, tijekom balkanskih i I. ljevine Srbije, SHS i Jugoslavije. Medalja je hrabrost ’Miloš Obilić’, tako da je tim meda‑
svjetskog rata, izradila velik broj tih meda‑ dodjeljivana za hrabrost iskazanu u borbi pa ljama odlikovana gotovo petina cjelokupne
lja. Njihovom izradom bavila se i pariška je, shodno tome, većina medalja dodijeljena Crnogorske vojske. Medalje za hrabrost ’Miloš
radionica Bertrand te neke od domaćih za zasluge u razdoblju od ustanovljenja do Obilić’ dodjeljivane su i u kasnijem razdoblju,
radionica. kraja I. svjetskog rata. Određeni broj medalja uvijek za zasluge ostvarene tijekom ratova,
Medalje za hrabrost ’Miloš Obilić’ dodjelji‑ dodijeljen je za sudjelovanje u borbama za pa je tako celjski odvjetnik Ervin Mejak odli‑
vao je kralj Petar I. kao vrhovni zapovjed‑ sjevernu granicu 1918.–1919.. Za iskazanu kovan Zlatnom medaljom za hrabrost za
nik, na prijedlog Vrhovne komande. Popis osobnu hrabrost u tim operacijama sloven‑ zasluge u borbama za sjevernu granicu 1919.
odlikovanih osoba vođen je u Ministarstvu skim su časnicima i vojnicima dodijeljene 34 tek 1937. (Spominski zbornik ob 60. letnici
vojnom koje je vodilo brigu o nabavi i dis‑ zlatne i 41 srebrna, a pripadnicima Srpske bojev za severno mejo 1818.–1819., Maribor
tribuciji tih medalja. Za dodijeljene meda‑ vojske 22 zlatne i 35 srebrnih medalja za 1979, str. 159). Medalje su, iznimno, mogle
lje za hrabrost nije naplaćivana pristojba, hrabrost. U razdoblju nakon I. svjetskog rata biti dodjeljivane i za iskazanu hrabrost u vri‑
a odlikovanje je nakon smrti odlikovane Medaljom za hrabrost ’Miloš Obilić’ odliko‑ jeme mira, no ne postoji dokaz da je takvih
osobe ostajalo na čuvanju nasljednicima. Uz vani su brojni pripadnici Crnogorske vojske. dodjela zaista bilo.
Zlatna medalja za hrabrost ‘Miloš Obilic’, lice i naličje. Varijanta medalje manjeg
promjera (30 mm). Medalja je izrađena od pozlaćene bronce i proizvod je radio‑
nice Braće Huguenin. – BM09 H v1
Miloš Obilić, bakrorez Samuela Lehnhartha iz 1826.,

prema nacrtu Stefana Orbana. Prvi prikaz lika Miloša
Obilića objavljen je u sklopu mape ’Obrazoizdanije sjajnij
znatnij Srbalja’ koja se sastoji od dvanaest bakroreza. Srebrna medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’, lice i naličje. Medalja je izrađena od
Mapu je, 1826., u vrijeme jačanja srpskog nacionalnog posrebrene bronce, a razlikuje se u detaljima od prethodno prikazane. Medalja
romatizma, u Budimpešti objavio Josif Milovuk. je proizvod nepoznate radionice. (Zbirka Zvonka Markovića)– BM10 H v1
381
Medalje za hrabrost
Srebrna medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’, lice i naličje. Varijanta medalje promjer koje odgo‑
vara odredbi zakonskog teksta (36 mm). Medalja je izrađena od alpake i proizvod je radio‑
nice Braće Huguenin. – BM10 H v2
Razne varijante medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’ iz razdoblja I. svjetskog rata. Medalje se razlikuju po materijalu i
detaljima izrade.
382
Medalje za hrabrost
Zlatna medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’, lice i naličje. Varijanta Zlatna medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’, lice i naličje. Varijanta medalje
medalje promjer koje odgovara odredbi zakonskog teksta. Medalja promjer koje odgovara odredbi zakonskog teksta. Medalja je izrađena
je izrađena od pozlaćene bronce i razlikuje se u detaljima od svih od mesinga i razlikuje se u detaljima od prethodno prikazane. Ušica je
prikazanih. Medalja je proizvod nepoznate radionice. – BM09 valjkasta, poprečno zavarena na medalju. Glava zmaja uklopljena je
u prikaz i ne izlazi izvan ruba medalje. Medalja je proizvod nepoznate
radionice. – BM09 v
Srebrna medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’, lice i naličje. Varijanta

medalje promjer koje odgovara odredbi zakonskog teksta. Medalja
je izrađena od posrebrene bronce, znatno lošije kvalitete izrade od
uobičajene. Medalja je proizvod nepoznate radionice. – BM10
Razne varijante minijatura medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’.

Detalj signature radionice Braće Huguenin.– BM09 H v1
383
Medalje za hrabrost
Ordenska niska sa četiri zlatne medalje za hrabrost ’Miloš Obilić’ i spomenicama balkanskih i I. svjetskog rata. Prema pravilu o
isticanju odlikovanja, na ordenskoj bi nisci trebala biti istaknuta samo jedna Medalja za hrabrost sa tri pozlaćene grančice na vrpci,
kao oznaka za drugi, treći i četvrti puta dodjeljenu medalju. Prema želji odlikovanoga na nisci su, protivno propisu, istaknute sve
četiri medalje za hrabrost, vjerojatno da bi čitava niska izgledala bogatije i atraktivnije.
Mala oznaka Zlatne medalje za hrabrost ‘Miloš Obilić’, lice i naličje. Na pločicu pre‑
svučenu crvenom moariranom vrpcom aplicirana je minijatura Zlatne medalje za
hrabrost. Male oznake za odlikovanja, dimenzija 42 × 10 mm, nikada nisu bile regu‑
lirane propisima o isticanju odlikovanja. Na slici desno prikazan je nepoznati pješa‑
dijski poručnik, trostruki nositelj medalje za hrabrost ‘Miloš Obilić’. Na časnikovim Nepoznati kapetan I. klase s Medaljom za hrabost
grudima vidljive su tri male oznake, zamjenice za medalje kojima je odlikovan. ’Miloš Oblić’.
384
Medalje za hrabrost
Povelje
U odnosu na originalna rješenja obrazaca
medalja za hrabrost iz 1912., povelje meda‑
lja za hrabrost ’Miloš Obilić’ riješene su
znatno jednostavnije i pomalo šablonski.
Tipizacijom svih obrazaca za povelje koja je
provedena nakon završetka I. svjetskog rata
obrasci za povelje tih medalja također su
riješeni slično poveljama drugih medalja iz
razdoblja do 1941.. Povelje za oba razreda
medalje bile su identične, a razred medalje
dopisivan je rukom na obrazac.
Razlikujemo tri tipa obrazaca za ove pove‑
lje:
– U ime Petra I., kralja Srbije Aleksandar
I., prestolonaslednik,
– U ime Petra I., kralja Srba,
Hrvata i Slovenaca, Aleksandar I.,
prestolonaslednik,
Slovenaca.
Postoji teoretska mogućnost da su dodjelji‑
vane povelje i kasnijih dvaju tipova. Ipak,
čini se da do toga nije došlo i da je retro‑
gradno dodjeljivanje medalja završilo tije‑
kom vladavine kralja Aleksandra.
Povelja za Zlatnu medalju za hrabrost ’Miloš Obilić’ kojom je, 14. siječnja 1918., odlikovan
artiljerijski potporučnik Aćim Slavković. Tekst povelje vrlo je štur te nakon uobičajenog uvod‑
nog dijela glasi: ‘…Blagovoleo je ukazom Svojim od 14. januara 1918. god. F.A.O.No. 31222
odlikovati artiljerijskog podporučnika Ačima S. Slavkovića zlatnom medaljom za hrabrost što
mu se ovim uverenjem potvrđuje‘. Medalju je u ime Petra I., kralja Srbije, dodijelio Aleksan‑
dar I., prestolonasljednik. Povelja je izdana tek u lipnju 1926., a nosi potpise kancelara i
sekretara Kancelarije kraljevskih ordena.
385
Medalje za hrabrost
Pukovnik, kasnije armijski general Dragoljub Cukavac, fotografija iz razdoblja nakon završetka I. svjetskog rata. Pored
mnogih ratnih odlikovanja (Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima i dva ordena Bijelog orla s mačevima), general
Cukavac na svojoj ordenskoj nisci ističe Zlatnu medalju za hrabrost 1912. i Zlatnu medalju za hrabrost ’Miloš Obilić’.
386
Medalje za hrabrost
Povelja za Zlatnu medalju za hrabrost ’Miloš Obilić’ kojom je, u trav‑ Povelja Srebrne medalje za hrabrost ’Miloš Obilić’ kojom je u prosincu
nju 1920., po drugi put odlikovan Aćim Slavković, tada već poručnik. 1921. odlikovan pješadijski poručnik Zvonimir Zupančić. Medalju je
Medalju je, u ime Petra I., kralja Srba, Hrvata i Slovenaca, dodijelio dodijelio Aleksandar I., kralj Srba, Hrvata i Slovenaca. Osim što je upi‑
Aleksandar I., prestolonasljednik. Povelja je identična prethodnoj, a san srebrni razred medalje, povelja je identična ranije prikazanima. I
dodijeljena je tek u prosincu 1926.. ova je povelja dodijeljena kasno, u rujnu 1925..
Literatura
Acović Dragomir, Medalje Kneževine i Kraljevine Srbi‑ Kusovac N. / Vrbaški M. / Grujić V. / Kraut V., Stevan Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara
je, Kraljevine SHS‑a i Kraljevine Jugoslavije. Privat‑ Todorović 1832.–1925., Narodni muzej Beograd i III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
na naklada, Beograd 1988. Galerija Matice srpske Novi Sad, Beograd 2002. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ muzej, Zagreb 2000.
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of
Forrer Leonard, Bibliographical Dictionary of Medalli‑ muzej Beograd, Beograd 2002. the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
sts, Coin‑Gem and saelengraveurs, Mintmasters, An‑ Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ sens Forlag, Copenhagen 1983.
cient and Modern, with references to Their Works, bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner Schulze Heinrich, Chronik Samtlicher bekannten Ri‑
London 1923. Verlag, Wien 1897. tterorden und Ehrenzeichen, Suppl. II, Berlin 1878.
Gerić Lazar, Medalje za hrabrost Kraljevine Srbije, Di‑ Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
nar br. 7, 8, 9, 10, Beograd 1997.–1998. zej Beograd, Beograd 1971. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog Opačić P. – Skoko S., Srpsko–turski ratovi 1876.–1878., i crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka,
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ Beograd 1980. Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i za istoriju umetnosti, Beograd 1983.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog Todorović Nada, Jugoslovenske i inostrane medalje,
1918.) Beograd 1983. muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd Narodni muzej Beograd, Beograd 1964.
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga 1987. Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Kona, Beograd 1927. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
387
Ratne i vojne medalje
…osobitu i revnosnu službu pokazanu za vreme rata u cilju pomaganja radnje vojske koja se bori ili u opšteg cilja
oslobađanja i nezavisnosti…
R
atne i vojne medalje razvijale su se doba bila je isticana na drugačijoj vrpci od dodjeljivano je tijekom svih ratova koje je
u sjeni medalja za hrabrost, prven‑ mirnodopske. Tijekom XIX. stoljeća, uz Njemačka vodila do 1945. U Srbiji su prve
stveno kao oblik nagrade za razne medalje se razvio i poseban oblik odlikova‑ medalje za vojne zasluge utemeljene nakon
vidove ratnih, ali i mirnodopskih zasluga. nja, takozvane vojne dekoracije, kojima su završetka srpsko–turskih ratova, a njihov
Njihova tradicija starija je od redova za nagrađivani razni oblici vojnih zasluga, od razvoj pratio je razvoj i potrebe Srpske
zasluge kada su imale ulogu i odlikovanja i hrabrosti na bojnom polju do godina prove‑ vojske. Nakon završetka I. svjetskog rata i
spomenica. Prve medalje za zasluge podije‑ denih u vojnoj službi. Jedna od najčuvenijih stvaranja Kraljevine SHS‑a, kasnije Jugo‑
lio je svojim časnicima švedski kralj Gustav dekoracija prusko je odlikovanje Željezni slavije, sve vojne medalje postale su služ‑
Adolf još davne 1632. za zasluge u bici kod križ koje je, 1813., osnovao kralj Fridrich bene u novostvorenoj državi bez ikakvih
Nurnberga. Neobična je dodjela medalja Wilhelm III. kao priznanje za vojničku tipoloških promjena. Njihovo dodjeljivanje
ruskim vojnicima, sudionicima bitke kod hrabrost i zasluge u vrijeme Napoleonovih nastavilo se sve do propasti Kraljevine Jugo‑
Kinburna za vrijeme Rusko–turskog rata ratova. To popularno vojničko odlikovanje slavija 1941.
1787. Ruske snage, predvođene Aleksan‑

drom Suvorovom, u toj su bici nanijele
težak poraz brojnijoj Tuskoj vojsci. Od 4000
ruskih vojnika, samo njih 19 odlikovano je
srebrnim medaljama za zasluge, a najneo‑
bičnije je to što su odlikovane izabrali sami
sudionici bitke, neposredni svjedoci njiho‑
vih zasluga. U to su vrijeme medalje isticane
na vrpci oko vrata, poput ogrlice a takav
način isticanja zadržao se sve do druge
polovice XVIII. stoljeća. Od takvog načina
isticanja dolazi njihov prvobitni naziv
’Kolajna’ (talijaski ’collana’ – ogrlica), koji
je na pojedinim područjima Austrougarske
i Balkana korišten tijekom XIX. stoljeća.
Medalje su također dijeljene na razrede koji
su obično bili izraženi veličinom i vrstom
metala od kojeg je medalja bila izrađena.
Vremenom se uvriježila podjela na zlatni,
srebrni i brončani razred koja je aktualna i
u današnje vrijeme.
Razvoj cjelokupnoga vojnog sustava utje‑
cao je na razvoj odlikovanja, a medalje
za vojne zasluge, dugu službu, uspjehe u
vojnoj izobrazbi i slične, postale su neizo‑
stavni detalj na odorama svih rodova voj‑
ske. Jedna od najpoznatijih svjetskih vojnih
medalja je francuska ’Medille militaire’ koju
je, 1852., utemeljio francuski car Napoleon
III., a dodjeljuje se i danas kao nagrada
za vojne zasluge francuskim časnicima i
dočasnicima. Posebno je bila dekorativna
austrougarska okrunjena medalja za vojne
zasluge ’Signum ludis’ kao nagrada vojnim
osobama u vrijeme mira ili rata. Osim što je Nepoznati kapetan I. klase u odori s odlikovanjima. Na kapetanovoj je ordenskoj nisci, pored
imala dva razreda, medalja stečena u ratno drugih odlikovanja, istaknuta Medalja za vojničke vrline.
388
389
Medalja za revnosnu službu u ratu 1877.–1878. Zlatna i Srebrna medalja za revnosnu službu
u ratu 1877.–1878. dodjeljivane su na pri‑
Zlatna i Srebrna medalja za revnosnu službu Oba razreda medalje istog su likovnog rješe‑ jedlog Ministra vojnog ili vrhovnog zapo‑
u ratu 1877.–1878. utemeljene su Zakonom nja, identičnog promjera kao i Zlatna meda‑ vjednika Vojske. Uz medalje je dodjeljivana
o odličjima za nezavisnost i oslobođenje od lja za hrabrost. Na licu Medalje prikazan je povelja koju je potpisivao načelnik Štaba
15. (27.) veljače 1878. Člankom prvim toga grb Kneževine Srbije, uokviren lovorovim Vrhovne komande, a za medalju se plaćala
zakona navedeno je da se ova odlikovanja vijencem i ukomponiran među ratne tro‑ taksa u iznosu od četiri dinara. Obrazac
dodjeljuju za “…osobitu i revnosnu službu feje. Prikaz je okružen prstenom na kojem ukaza identičan je obrascu koji je u kasni‑
pokazanu za vreme rata u cilju pomaga‑ se nalazi ćirilični natpis: ’Milan M. Obre‑ jem razdoblju dodjele korišten za medalje
nja radnje vojske koja se bori ili u opšteg nović IV. knjaz srpski’. Na naličju medalje za hrabrost. Na tipski obrazac upisivani su
cilja oslobađanja i nezavisnosti.“ (Zbor‑ nalazi se vijugava traka na kojoj je ćirilicom podaci odlikovanog i razred stečene meda‑
nik zakona i uredaba, XXXII, 285). Nedugo ispisano geslo odlikovanja: ’Za Revrnosnu lje. Povelja nije sadržavala opis ostvarenih
nakon utemeljenja tih medalja, 1. (13.) Službu u ratu 1877–78’. Traka je okružena zasluga.
ožujka 1878., objavilo je Ministarstvo vojno vijencem od lovorove (lijevo) i hrastove Prema evidenciji Ministarstva vojnog za
’raspis’ kojim je određeno da “lica zaslužna (desno) grančice. Medalje su izrađivane od zasluge u ratovima 1877.–1878. dodijeljeno
za rat i ratnu spremu i ako nisu spadala u mesinga i pozlaćene ili posrebrene bronce, je 69 zlatnih i 376 srebrnih medalja. Sudeći
sastav vojske, mogu biti predložena da se promjera 35 mm. Medalje su isticane na prema broju sačuvanih primjeraka može se
odlikuju medaljom za revnosnu službu“. lijevoj strani grudi. Vrpca za oba razreda pretpostaviti da je broj odlikovanih osoba
Tom je odredbom omogućeno da među medalje bila je crvene boje, širine 40 mm, bio veći. Medalje za revnosnu službu u ratu
odlikovanima budu i zaslužni građani, pa su složena identično kao vrpca za srebrne izrađivane su u nekoliko varijanti koje se
ovim medaljama odlikovani pojedini profe‑ medalje za hrabrost iz ratova 1876.–1878. razlikuju po obliku ušica i detaljima prikaza
sori Velike škole, načelnici okruga u Srbiji, Ta odredba nije uvijek poštovana, pa je i slova. Moguće je da je određeni broj meda‑
istaknuti liječnici sudionici ratova te poje‑ određeni broj medalja dodijeljen na vrpci lja izrađen naknadno, za potrebe isticanja
dini crkveni velikodostojanstvenici. složenoj u trokut. na ordenskim niskama, kao što je to slučaj
Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu 1877.–1878., lice i naličje. Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu 1877.–1878., lice i naličje.
Medalja je izrađena od mesinga, bez tragova pozlate ili posrebrenja, Medalja je izrađena od pozlaćene bronce u drugačijem kalupu od
pa je teško odrediti njen razred. Čini se ipak da je riječ o Zlatnoj prethodne. Usporedbom su zamjetne razlike u detaljima slova i pri‑
medalji koja je izrađena u tehnici poliranog mesinga, po uzoru na pro‑ kaza te ušice i cjelokupne završne izrade. – MM01
izvodnju austrougarskih ratnih medalja 2. prosinca 1873.. Vremenom
je polirana površina izgubila prvotni sjaj i navukla patinu. – MM01
390
s medaljama za hrabrost i Spomenicom

srpsko–turskih ratova. Sve varijante su rad
nepoznatih bečkih radionica.
Pored osnovnih razreda medalje dodije‑
ljene su dvije medalje za revnosnu službu
u ratu 1877.–1878. s briljantima. Datum
utemeljenja Medalje i njezin izgled nisu
poznati. Utemeljena je prema želji kneza
Milana Obrenovića koji je njome, 16. (29.)
lipnja 1878., odlikovao generala Kostu Pro‑
tića, načelnika Štaba Vrhovne komande u
Srpsko–turskom ratu 1877.–1878. Nedugo
zatim Medaljom s briljantima odlikovan je
Jovan Ristić, ministar vanjskih poslova. U
pismu od 30. rujna (13. listopada) 1878.
knez ističe kako ovo visoko odlikovanje
dodjeljuje Ristiću za “radnju na Berlinskom
kongresu u cilju osiguranja onoga, što je
moja dična vojska krvlju svojom izvoje‑
vala“. Nije poznato tko je izradio medalje
od zlata ukrašene briljantima. Takav zahtje‑
van rad mogle su u to vrijeme izvesti samo Srebrna medalja za revnosnu službu u ratu 1877.–1878., lice i naličje. Medalja je izrađena od
dvije radionice – Rothe & Neffe i Vincent posrebrene bronce, u identičnom kalupu kao i ranije prikazana pozlaćena medalja. Medalja
Mayer’s Söhne, pa možemo pretpostaviti da je isticana na crvenoj vrpci složenoj u trokut. – MM02
su medalje proizvod jedne od tih radionica.
Za povelje medalja za revnosnu službu u
ratu 1877.–1878. korišteni su obrasci iden‑
tični onima za medalje za hrabost iz tog raz‑
doblja. Na povelju su rukom upisivani vrsta
i razred odlikovanja.
Srebrna medalja za revnosnu službu u ratu 1877.–1878., lice i naličje. Meda‑

lja je izrađena od posrebrene bronce u drugačijem kalupu od prethodno pri‑
kazanih medalja. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – MM02
General Kosta Protić, jedan od dvojice nosite‑

lja Medalje za revnosnu službu u ratu 1877.- Minijature Zlatne i Srebrne medalje za revnosnu
1878. s briljantima. (Ustupio Ranko Mandić) službu 1877.–1878. (Zbirka Ljubomira Stevovića).
391
Ordenska niska visokog časnika iz razdoblja Kneževine i Kraljevime Srbije.

Pored ostalih visokih odlikovanja na nisci su istaknute Zlatna i Srebrna
medalja za revnosnu službu u ratu.
Povelja za Zlatnu medalju za revnosnu službu u ratu 1877.–1878.. Meda‑

ljom je, 12. veljače 1878., odlikovan “Jovan Mišković, podpukovnik i načel‑
nik operativnog odelenja“. Obrazac za Medalju isti je kao za medalje za
hrabrost, a vrsta i razred Medalje upisani su rukom. Medalju je dodijelio
knez Milan na prijedlog načelnika Vrhovnog štaba koji je povelju potpisao.
Na povelji se nalazi pečat ađutanta Vrhovne komande. (Zbirka Narodnog
muzej u Beogradu)
392
General Milojko Lešjanin u paradnoj odori s odlikovanjima. Pored ostalih odlikovanja na ordenskoj nisci gene‑
rala Lešjanina istaknuta je Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu 1877.–1878..
393
Medalja za revnosnu službu u ratu 1885.–1886.

Institucija Medalje za revnosnu službu ali bijeloj s plavim prugama, kasnije je isti‑
obnovljena je tijekom rata s Bugarskom cana Medalja za vojničke vrline. Medalje su
1885. Ukazom od 13. (25.) prosinca kralj isticane na lijevoj strani grudi.
Milan je utemeljio Zlatnu i Srebrnu meda‑ Zlatnu i Srebrnu medalju za revnosnu
lju “za otličnu i revnosnu službu“ (Zbornik službu u ratu 1885.–1886. dodjeljivao je
zakona i uredaba, XLII, 1887., 16–17). kralj Milan prema vlastitom nahođenju ili
Likovno rješenje oba razreda Medalje pre‑ na prijedlog ministra vojnog ili vrhovnog
uzeto je s medalja iz 1878., uz neznatne zapovjednika Vojske ili samostalnih divizija.
tipološke promjene. Na licu medalje prika‑ Medalje su dodjeljivane tijekom siječnja,
zan je grb Kraljevine Srbije uklopljen među veljače i ožujka 1886. časnicima, dočasni‑
ratne trofeje. Prikaz je okružen prstenom cima i redovima Srpske vojske, sanitetskom
na kojem se nalazi ćirilični natpis: “Milan osoblju i nekolicini predstavnika civilnih
I. Kralj Srbije“. Na naličju Medalje nalazi se vlasti. Prema evidenciji Ministarstva voj‑
vijugava traka na kojoj je ćirilicom ispisano nog Zlatnom je medaljom odlikovano 20,
geslo odlikovanja: “Za Revnosnu službu u a Srebrnom 45 osoba, no postojeći spisak
ratu 1885–1886“. Traka je okružena vijen‑ odlikovanih najvjerojatnije nije konačan.
cem od lovorove (lijevo) i hrastove (desno) Prema navodu von Müllersheima, ovim su
grančice. Medalje su izrađivane od pozla‑ medaljama odlikovani pripadnici Njemač‑
ćene bronce i alpake, promjera 35 mm. kog viteškog reda koji su tijekom rata bili Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu
Vrpca za oba razreda medalje bila je širine sudionici humanitarne sanitetske misije. 1885.–1886.. Medalja je izrađena od pozla‑
40 mm, crvene boje sa 4 plave pruge, širine Povelje za ove medalje nisu sačuvane i nji‑ ćene bronce. Vrpca je autentična, složena u
5 mm, složena u trokut. Na identičnoj vrpci, hov izgled nije poznat. trokut. (Zbirka Homen) – MM03
Zlatna medalja za revnosnu službu u ratu 1885.–1886., lice i naličje. Meda‑

lja je izrađena od pozlaćene bronce. (Zbirka dr. Marka Popovića) – MM03
Nepoznati časnik u odori s odlikovanjima. Na ordenskoj nisci,

četvrta slijeva, nalazi se Medalja za revnosnu službu u ratu
1885.–1886., istaknuta na prugastoj vrpci. Do nje je, na jed‑
Srebrna medalja za revnosnu službu u ratu 1885.–1886., lice i naličje. nobojnoj vrpci, istaknuta Medalja za revnosnu službu u ratu
Medalja je izrađena od alpake. – MM04 1877.–1878..
394
Medalja za revnosnu službu 1913.

Institucija Medalje za revnosnu službu medalja koje se nastavilo sve do propasti tranda. U kasnijem razdoblju u proizvod‑
ponovo je obnovljena tijekom balkanskih Kraljevine Jugoslavije 1941.. Posljednjom nju tih medalja uključila se radionica Braće
ratova 1913.. Uredbom kralja Petra I. od Uredbom, od 24. studenoga 1924., Medalja Huguenin te nepoznata radionica koja je
19. travnja (2. svibnja) 1913. utemeljene za revnosnu službu mogla je biti dodijeljena izrađivala medalje s karakterističnim deta‑
su Zlatna i Srebrna medalja “za pokazanu više puta istoj osobi (Službeni vojni list, ljem grba na naličju. Kod većine medalja
odličnu i revnosnu službu na ratištu“ (Srp‑ 1924. 2282). U tom slučaju odlikovani bi iznad orlovih glava nalazi se jedna kraljev‑
ske novine br. 93, 28. IV. 1913.). umjesto medalje dobio pozlaćenu hrastovu ska kruna, a na navedenoj varijanti svaka
Na licu oba razreda medalje nalazi se nat‑ grančicu kao oznaku ponovno dodijeljenog od orlovih glava posebno je okrunjena.
pis u tri reda ’ZA / REVNOSNU SLUŽBU’, odlikovanja, koju bi pričvrstio na vrpcu Nije poznato koja je radionica izradila taj
okružen vijencem od kraće hrastove (lijevo) ranije stečene medalje. model medalje, no zbog kvalitete izrade i
i dulje lovorove (desno) grančice. Na mje‑ Oba razreda medalje dodjeljivanana su u relativno malog broja sačuvanih primjeraka
stu povezivanja grančica nalazi se srpski u svim razdobljima u velikom broju. Bez moglo bi se raditi o nekoj od bečkih radio‑
grb s kraljevskom krunom u nadvišenju. obzira na promjenu naziva i uređenja nica. Za vrijeme Kraljevine SHS‑a i Jugosla‑
Na naličju medalja nalazi se grb Kraljevine države, medalje su zadržale izvorni oblik. vije, medalje za revnosnu službu izrađivane
Srbije, dvoglavi bijeli orao raširenih krila Varijantne razlike na medaljama poslje‑ su u domaćim radionicama Braće Knaus i
sa štitom srpskog grba na grudima. Meda‑ dica su umjetničke slobode pojedinog Frana Sorlinija, te u Kovnici Akcionarskog
lje su promjera 30 mm kao i Zlatna meda‑ proizvođača. Prve medalje, koje su bile u društva. Kako medalje nisu označavane,
lja za hrabrost iz 1912. Izrađivane su od potpunom suglasju s odredbama zakonskog možemo samo nagađati o podrijetlu poje‑
pozlaćene i posrebrene bronce. Iako autor teksta, izradila je radionica Arthusa Ber‑ dine varijante.
Medalje nije poznat, možemo nedvojbeno
zaključiti da se radi o čuvenom srpskom
kiparu Đorđu Jovanoviću. Cjelokupno rje‑
šenje i detalji izrade medalja za revnosnu
službu iz 1913. izvedeni su sukladno rješe‑
nju Srebrne medalje za hrabrost iz 1912.
koja je rad ovog umjetnika. Vrpca za oba
razreda medalje bila je otvoreno plave boje,
širine 40 mm, složena u trokut. Medalje
dodijeljene u razdoblju Kraljevine Jugosla‑
vije isticane su na vrpcama tamnije plave
boje. Medalja je isticana na lijevoj strani
grudi.
Medalje su dodjeljivane na prijedlog mini‑
stra vojnog, prema prijedlozima zapovjed‑
nika nižih vojnih jedinica. Prve medalje
dodijeljene su u svibnju 1913. časnicima,
dočasnicima i sanitetskom osoblju za ostva‑
rene zasluge u balkanskim ratovima. Među
odlikovanim osobama bila je i čuvena srp‑
ska slikarica Nadežda Petrović koja je odli‑
kovana kao dragovoljna medicinska sestra
(Službeni vojni list, br. 6, 2. V. 1913.).
Dodjeljivanje Medalje za revnosnu službu
nastavljeno je tijekom I. svjetskog rata.
Dana 22. studenoga (5. prosinca) 1914.
izdana je Uredba prema kojoj su Zlatnom Lice zlatne i naličje Srebrne medalje za hrabrost
medaljom odlikovani časnici, a Srebrnom iz 1913.. Obje su medalje izrađene od pozlaćene,
časnici neboračkih jedinica (Srpske novine odnosno posrebrene bronce, a proizvod su pariške
br. 292, 5. XII. 1914.) Ustroj ove medalje radionice Bertrand. – MM05 B, MM06 B
ponovo je promijenjen Uredbom od 20.
svibnja 1922. (Službeni vojni list, br 22, 31.
V. 1922.). Prema toj uredbi Medalja za rev‑
nosnu službu dodjeljivala se “za pokazanu
odličnu i revnosnu službu u ratu i miru.“, Minijature Zlatne i Srebrne medalje za revnosnu
čime je omogućeno daljnje dodjeljivanje tih službu iz 1913. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
395
Zlatna medalja za revnosnu službu, lice i naličje. Varijanta medalje na kojoj je svaka Ordenska niska sa Zlatnom i Srebrnom medaljom za
orlova glava iz grba na naličju okrunjena. Medalja je promjera 32 mm, nešto veća revnosnu službu. Istaknute medalje proizvod su različi‑
od propisane zakonskim tekstom, a proizvod je nepoznate radionice. MM05 v1 tih radionica.
Zlatna medalja za revnosnu službu iz raz‑

doblja Kraljevine Jugoslavije, lice i naličje.
Medalja je izrađena od pozlaćene bronce,
a proizvod je radionice Braće Huguenin.
– MM05 H
Različite varijante medalja za revnosnu službu iz kasnijeg razdoblja izrade
Minijatura medalje za revnosnu službu

iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije.
396
Povelje Likovno rješenje obrasca izradio je Đorđe Petra I., kralja Srbije,
Čarapić, kancelar kraljevskih ordena, a – Prestolonaslednik Aleksandar,
Medalja za revnosnu službu dodjeljivana je povelja se svojim izgledom i dimenzijama u u ime Petra I., kralja Srba, Hrvata i
od 1913. do 1941., a u cijelom razdoblju potpunosti uklapa među povelje za medalje Slovenaca,
dodjele razlikujemo šest različitih tipova iz razdoblja nakon I. svjetskog rata. – Aleksandar I., kralj Srba, Hrvata i
obrazaca za povelje. Povelje za oba razreda Tipovi povelja za Medalju za revnosnu Slovenaca,
medalje bile su iste, a razred je rukom upi‑ službu su: – Aleksandar I., kralj Jugoslavije,
sivan zajedno s podacima o odlikovanoj – Petar I., kralj Srbije, – Kraljevski namjesnici u ime Petra II.,
osobi. – Prestolonaslednik Aleksandar, u ime kralja Jugoslavije.
Povelja za Zlatnu medalju za revnosnu službu kojom je, 15. ožujka Povelja za Zlatnu medalju za revnosnu službu kojom je, 14. rujna
1930., odlikovan Josip Vajngerl, činovnik direkcije u Ljubljani. Odliko‑ 1938., odlikovan pješadijski poručnik Aleksandar Mišić. Medalja je
vanje je iz razdoblja vladavine Aleksandra I, kralja Srba, Hrvata i Slo‑ dodijeljena tijekom razdoblja Namjesništva maloljetnog kralja Petra
venaca. Tekstom povelje, kojim nije navedena vrsta zasluga za koje II.. Osim izmijenjene titule vladara, teskt na obrascu identičan je pret‑
je medalja dodijeljena, glasi: “…blagovoleo je ukazom Svojim od 15. hodnome.
aprila 1929 P.M.Br. 893 odlikovati čin. direkcije Ljubljana zlatnom
Medaljom za revnonsnu službu što mu ovim uverenjem potvrđuje“.
Povelju su potpisali tajnik i kancelar kraljevskih ordena.
397
Nepoznati poručnik iz 47. pješadijskog puka s istaknutom

Medaljom za revnosnu službu na odori. Na vrpci na kojoj
je medalja isaknuta nalazi se hrastova grančica koja ozna‑
čava drugi puta dodijeljenu medalju.
Nepoznati poručnik s istaknutom Medaljom za revnosnu službu. Medalja je

istaknuta na duguljastoj vrpci, što je protivno odredbi zakonskog teksta.
Nepoznati kapetan I. klase, fotografija iz razdoblja početka I. svjetskog rata.

Kapetan ističe Zlatnu i Srebrnu medalju za revnosnu službu, koje su izdvojene
od ordenske niske na kojoj se nalaze Medalja za vojničke vrline i spomenice
oba balkanska rata. Takav način isticanja nije uobičajen i protivan je odred‑
bama o isticanju odlikovanja.
398
Grupa dočasnika narednika fotografirana

1931.. Dvojica dočasnika u sredini slike ističu
Medalju za revnosnu službu.
Nepoznati mornarički časnik u svečanoj odori

na dan vjenčanja u Ljubljani 1940.. Na odori
ističe Medalju za revnosnu službu.
399
Medalja za vojničke vrline

Konzervativna politika kralja Milana Obre‑ ustava koji su zastupali radikali. Razoru‑ zauzela Knjaževac i Aleksinac. Buna je
novića izazvala je 1883. političku krizu u žavanje je naišlo na velik otpor, posebno u ugušena u svega deset dana. Odmah nakon
Srbiji. Njegovo odbijanje nastojanja većine istočnoj Srbiji. Radikali su poticali narodni gušenja bune, tijekom studenoga 1883., u
političkih čimbenika u Srbiji da se pro‑ bunt agitacijom po selima i kritičkim član‑ Zaječaru je osnovan Prijeki sud koji je na
mijeni zastarjeli Ustav rezultiralo je, 20. cima u tisku. Nikola Pašić, predvodnik radi‑ smrt osudio 94 osobe. Na kazne dugotrajne
srpnja 1883., ostavkom svih ministara u kala, tih je dana izjavljivao da se “Srbin robije, zatočenja i zatvora osuđena je 731
Vladi koju je predvodio Milan Piroćanac. radije rastaje s glavom i dušom nego s osoba. U Beogradu su uhićeni članovi Glav‑
Na izborima za Narodnu skupštinu, koji su oružjem“. Buna je započela u Timočkoj nog odbora Narodne radikalne partije i
održani 7. (19.) rujna, premoćno su pobi‑ krajini, odmah nakon početka rada Komi‑ dovedeni u Zaječar pred Prijeki sud. Mnogi
jedili radikali, glavna oporba kralju Milanu sije za oduzimanje oružja, pod vodstvom potencijalni osumnjičeni spasili su se bije‑
koji je odbio priznati njihovu izbornu lokalnih radikalskih čelnika. gom, među njima i Nikola Pašić, vođa radi‑
pobjedu. Sastavljanje nove vlade povje‑ Kralj Milan odlučio je riješiti krizu repre‑ kala. Većina izbjeglih našla je utočište u
rio je Nikoli Hristiću, čovjeku od osobnog sivnim mjerama. 21. listopada (2. stu‑ Bugarskoj, a bugarska je Vlada iskoristila
povjerenja koji je na konstituirajućoj sjed‑ denoga) 1883. proglašeno je izvanredno ove događaje i omogućila Pašiću političko
nici Skupštine, 22. rujna (4. listopada) stanje i oformljen je prijeki sud u Crno‑ djelovanje usmjereno prvenstveno protiv
1883., odmah Skupštinu raspustio. S tim riječkom, Sokobanjskom, Knjaževačkom vladavine kralja Milana Obrenovića.
političkim zlosiljem poklopila se provedba i Boljevačkom srezu. Na teren je poslan Kralj Milan, vladar koji u svojoj suštini nije
nešto ranije donesenog Zakona o Stajaćoj novoustrojeni korpus Stajaće vojske pod bio demokratičan, držao je gušenje Timočke
vojsci prema odredbama kojega je bio pred‑ neposrednim zapovjedništvom generalja bune svojim velikim političkim uspjehom.
viđen preustroj i razoružavanje Narodne Tihomolja Nikolića, uzdanice kralja Milana Potaknut lojalnošću Stajaće vojske uteme‑
vojske, odnosno pričuve. Takva je odluka još iz vremena srpsko–turskih ratova. ljio je, Ukazom od 21. prosinca 1883. (2.
imala i političku pozadinu, jer je institucija Znatno bolje opremljena vojska razbila je siječnja 1884.), novo vojno odlikovanje
Narodne vojske imala važnu ulogu u Nacrtu pobunjeničke blokade i, bez većih gubitaka, “jednako za sve činove u vojsci“, Medalju
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. I ova je medalja proizvod

radionice Christlbauer no, za razliku od prethodne, izrađena je
od srebra s ostacima fine pozlate koja je karakteristična za radi‑
onicu Christlbauer. (Zbirka Ranka Mandića) – MM07 Ch
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. Medalja je izrađena od pozlaćene

bronce, a tipološkom usporedbom detalja vidljivo je da se radi o izradi
radionice Christlbauer. – MM07 Ch
400
za vojničke vrline. Medalja je dodjeljivana na lijevoj strani grudi. Medalja za vojničke vić izdao je, 10. (23.) veljače 1884.,
pripadnicima “Kraljevsko–srpske vojske vrline mogla je biti dodijeljena više puta ’Saopštenje o načinu nošenja’ u kojem je
stalnog kadra ili rezerve za osvedočene istoj osobi. U tom slučaju odlikovani bi navedeno “da se novoustanovljena medalja
usluge kralju i otadžbini ili za vanredno umjesto medalje dobio pozlaćenu hrastovu treba nositi posle medalja za hrabrost, a
odličnu i revnosnu službu u vreme mirno, grančicu, kao oznaku da je ponovo odliko‑ pred medaljama za revnosnu službu“.
vanredno ili ratno“ (Zbornik zakona i ure‑ van, koju bi pričvrstio na vrpcu ranije ste‑ Prve medalje za vojničke vrline izrađene su
daba, XXIX, 302–303). čene medalje. u Beču u nepoznatim medaljerskim radi‑
Na licu medalje nalazi se ćirilični natpis Medalju za vojničke vrline dodjeljivao je onicama. Primjerci bečkih medaljera nisu
u tri reda ’Za / vojničke / vrline’, uokviren kralj prema vlastitom nahođenju ili na pri‑ signirani, no sa sigurnošću možemo odre‑
vijencem od pomiješanog lovorovog i hra‑ jedlog kancelara ordena ili ministra vojnog. diti barem dvije radionice koje su se bavile
stovog lišća. Uz rub Medalje nalazi se perla‑ Za dodijeljenu medalju plaćana je taksa izradom te medalje. Tipološkom uspored‑
sti friz. Na naličju Medalje nalazi se državni Kancelariji kraljevskih ordena. Uz meda‑ bom sa kasnijim medaljama za građanske
grb Kraljevine Srbije. Uz rub naličja Medalje lju je dodjeljivana povelja o odlikovanju. zasluge izrađenima u Beču vidljiva je podu‑
također se nalazi perlasti friz. U nadvišenju Prve medalje dodijeljene su, 1. (13.) siječ‑ darnost u pojedinim detaljima na obje vrste
Medalje nalazi se dekorativna poveznica za nja 1884., dočasnicima i vojnicima koji su medalja. Medalje za građanske zasluge bile
kačenje vrpce u obliku plastično obliko‑ sudjelovali u gušenju Timočke bune. Meda‑ su označavane, pa prema tim oznakama
vanoga hrastovog poluvijenca. Medalja je lja je ubrzo postala vrlo popularno vojničko možemo nedvojbeno utvrditi da su medalje
izrađivana od pozlaćene bronce, promjera odlikovanje i zadržala se u svom izvornom za vojničke vrline izrađivane u radionicama
34 mm. Vrpca za Medalju bila je bijele boje, obliku u uporabi sve do sloma Kraljevine Scheid i Christlbauer. Tijekom balkanskih i
širine 40 mm (prema propisu 35), sa četiri Jugoslavije 1941.. Neposredno nakon ute‑ I. svjetskog rata, sve do propasti Kraljevine
plave pruge širine 5 mm, složena identično meljenja Medalja je zauzela visoko mjesto Jugoslavije, njihovom su se izradom bavile
kao vrpca za medalje za revnosnu službu na ljestvici srpskih odlikovanja. Ministar radionice Bertrand i Huguenin, a njihove
iz ratova 1876.–1878. Medalja je isticana vojni generalštabni pukovnik Jovan Petro‑ su medalje signirane.
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. Medalja je izrađena od pozla‑ Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. Medalja je izrađena od
ćene bronce, a tipološkom usporedbom detalja vidljivo je da se radi o pozlaćene bronce i proizvod je radionice Arthusa Bertranda, o čemu
izradi radionice G. A. Scheida. – MM07 S svjedoči signatura radionice ’Bertrand sc’ koja se nalazi ispod deko‑
rativne mašne koja povezuje grančice vijenca. – MM07 B
401
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. I ova je medalja proizvod radi‑

onice Arthusa Bertranda, o čemu svjedoči signatura ove radonice.
Medalja je izrađena protivno odredbama zakonskog teksta jer je, umje‑
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. Medalja je također proi‑ sto poluvijenca u nadvišenju za pričvršćivanje na vrpcu, upotrijebljena
zvod radionice Bertrtand, izrađena od tombaka. Za izradu naličja kuglasta ušica. Očito je tako izrađena medalja i dodijeljena, jer je vrpca
Medalje korišten je kalup Medalje za građanske zasluge (’veliki za isticanje prilagođena tipu kuglaste ušice i složena u trokut. (Zbirka
grb’). Medalja nije signirana. – MM07 B Zvonka Markovića) – MM07 B v1
Grupa časnika 33. pješadijskog puka na odorama kojih su vidljiva brojna odlikovanja. Trojica mlađih časnika ističu Medalju za vojničke vrline,
odlikovanje koje je, pored Medalje za revnosnu službu, najčešće dodjeljivano nižim časnicima. Stariji časnici ističu viša odlikovanja, ordene
Sv. Save i Bijelog orla, a zapovjednik puka ističe Orden Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja. Pukovnik i časnik do njega nose aksel‑
bendere generalštabnih časnika.
402
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. Medalja je proizvod radionice Detalj signature radionice Bertrand s prika‑
Braće Huguenin. Majstori ove radionice dali su nešto drugačije viđenje ove zane medalje.
medalje od drugih. Vijenac na licu Medalje sastoji se od lovorove (lijevo)
i hrastove (desno) grančice, a detalji grančica, slova i grba na naličju više
su stilizirani u odnosu na medalje drugih proizvođača. U donjem lijevom
dijelu lica medalje, ispod lovorove grančice, nalazi se signatura radionice
Huguenin. – MM07 H
Medalja za vojničke vrline, lice i naličje. U ovom slučaju teško da možemo Kapetan Mitja Močivnik s istaknutom Meda‑
govoriti o Medalji za vojničke vrline jer se radi o očitoj pogrešci u proizvod‑ ljom za vojničke vrline
nji radionice Arthusa Bertranda. Na propisno izrađenu Medalju za građan‑
ske zasluge greškom je zavaren dekorativni poluvijenac za kačenje vrpce
s medalja za vojničke vrline.
403
Povelje
Medalja za vojničke vrline dodjeljivana
je dugi niz godina, a u cijelom razdoblju
dodjele razlikujemo čak devet različitih
tipova obrazaca za povelje. Obrasci iz raz‑
doblja do završetka I. svjetskog rata druga‑
čijega su, originalnijeg rješenja od onih iz
kasnijeg razdoblja koji svojim izgledom ne
odstupaju od tipiziranih obrazaca za druge
medalje.
U razdoblju vladavine dinastije Obrenovića
tipovi povelja su:
– Milan I., kralj Srbije,
– Kraljevski namjesnici u ime Aleksandra
I. kralja Srbije,
– Aleksandar I., kralj Srbije.
U razdoblju vladavine dinastije Karađorđe‑
vića tipovi obrazaca su:
– Petar I., kralj Srbije,
– Prestolonaslednik Aleksandar, u ime
Petra I., kralja Srbije,
Petra I., kralja Srba, Hrvata i Slovenaca,
Slovenaca,
– Kraljevski namjesnici u ime Petra II.,
kralja Jugoslavije.
Povelja za Medalju za vojničke vrline kojom je, u srpnju 1901., odlikovan “gospodin Ljubo
Pavlović, trgovac iz Šapca”. Tekst povelje glasi: “želeći dati dokaza Našeg Kraljevskog blago‑
volenja za zasluge stečene za Kralja i Otađbinu u minulim ratovima za oslobođenje i nezavi‑
snost na predlog Našeg Vojnog Ministra.“, što govori da je Medalja dodijeljena retrogradno, za
zasluge u srpsko–turskim ratovima, za gotovo prije četvrt stoljeća. U tekstu povelje također
je navedeno da je odlikovani Pavlović oslobođen plaćanja pristojbe za Medalju. Povelju je
potpisao kancelar kraljevskih ordena. Likovno rješenje obrasca povelje izrađeno je vrlo deko‑
rativno, u duhu povelja iz XIX. stoljeća. U donjem dijelu povelje nalazi se suhi pečat koji je
izrađen dekorativno poput okrugle marke i nalijepljen na povelju.
404
Povelja za Medalju za vojničke vrline kojom je, 26. lipnja 1911., Povelja za Medalju za vojničke vrline kojom je, 20. lipnja 1915., odli‑
odlikovan kapetan I. klase Milorad Petrović. Likovno rješenje pove‑ kovan kapetan Milan K. Stojanović. Medalja je dodijeljena u Nišu
lje gotovo je identično onom iz razdoblja dinastije Obrenovića, a kuda se Srpska vojska povukla nakon početka I. svjetskog rata.
izmijenjeno je ime vladara, pa je povelja naslovljena imenom i titu‑ Shodno tome, mjesto dodjele ’Beograd’, koje je otisnuto kao sastavni
lom Petra I. Karađorđevića. Tekst povelje više ne spominje ratove dio obrasca, prepravljeno je rukom u ’Niš’. Likovno rješenje povelje je
za oslobođenje i nezavisnst, a navedeno je samo da kralj odlikuje promijenjeno ali još uvijek u duhu obrazaca iz ranijeg razdoblja.
određenu osobu Medaljom za vojničke vrline. Povelju je potpisao
kancelar kraljevskih ordena.
Razne varijante minijatura Medalje za vojničke vrline. Minijatura Medalje u sredini

gore proizvod je radionice Braće Huguenin. (Zbirka Ljubomira Stevovića)
405
Nepoznati kapetan I. klase, fotografija iz 1939.. Na bijeloj Povelja za Medalju za vojničke vrline kojom je, 28. travnja 1929., odlikovan
ljetnoj bluzi kapetan ističe Medalju za vojničke vrline. Meda‑ pješadijski kapetan Julije Kihalić. Likovno rješenje obrasca izradio je Đorđe
lja je proizvod radionice Braće Huguenin, dodijeljena po drugi Čarapić, kancelar kraljevskih ordena čiji se potpis nalazi na povelji. Tekst na
puta, o čemu svjedoči metalna lovorova grančica aplicirana obrasacu ostao je gotovo nepromijenjen. Ovaj je tip povelje doživio tri izda‑
na vrpcu. nja tijekom razdoblja Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije, kada je većina obrazaca
povelja za medalje tipizirana.
406
Kapetan I. klase Đorđević u

zarobljeništvu, u logoru za
zarobljene časnike Kraljevske
vojske u Nürnbergu 1942.. Iako
ratni zarobljenik, Đorđević na
bluzi ističe Medalju za vojničke
vrline. Medalja je proizvod radi‑
onice Braće Huguenin.
407
Medalje za uspjehe u vojničkoj izobrazbi

Medalje za uspjehe ostvarene tijekom vojne uvođenja sustava ročne i pričuvne vojske, lja Nikolića 1883.. Tada utemeljene medalje
izobrazbe posebna su kategorija odlikovanja a njima su nagrađivani uspjesi pojedinaca dobrom strijelcu i nišandžiji bile su oko‑
– dekoracija, obično nižeg ranga i skromnije u raznim vojnim vještinama, poglavito u snica kasnijeg sustava odlikovanja te vrste
izrade, namijenjena nagrađivanju prven‑ preciznom gađanju iz raznih vrsta oružja i koji je osobito unaprijeđen u razdoblju Kra‑
stveno ročnika, ali i dočasnika. Takva vrsta oruđa. U Srbiji su odlikovanja te vrste tako‑ ljevine Jugoslavije. Tada su streljački uspjesi
odlikovanja pojavila se u europskim drža‑ đer bila popularna, a prva su utemeljena na iz gotovo svake vrste oružja i oruđa nagrađi‑
vama u drugoj polovici XIX. stoljeća, nakon prijedlog ministra vojnog generala Tihomi‑ vani posebnom medaljom.
Zamjena srpskih pukovskih zastava iz razdoblja balkanskih i I. svjetskog rata novim zastavama Kraljevine SHS‑a, na Banjičkom polju pored
Beograda. Svi dočasnici i vojnici ističu medalje za uspjehe u vojničkoj nastavi. Starije medalje, iz razdoblja Kraljevine Srbije, istaknute su na
jednobojnoj vrpci.
408
Medalja dobrom strijelcu Prve medalje kovane su od željeza, zatim kovanje Kraljevine SHS‑a, kasnije Jugo‑
brunirane poput većine metalnih dijelova slavije. Idejno rješenje Medalje ostalo je
Medalja dobrom strijelcu utemeljena je oružja. Izbor materijala kojim se željelo identično, uz određene tipološke promjene.
Rješenjem ministra vojnog, 19. (31.) rujna simbolički naglasiti značenje i namjena Na licu Medalje prikazane su puške novijeg
1883., kao nagrada dočasnicima i vojni‑ tih odlikovanja pokazao se lošim, jer su tipa, a vijenac u okruženju čitav je od lovora.
cima u pješaštvu, konjaništvu i inžinjeriji tako izrađene medalje vrlo brzo gubile sjaj Natpis na naličju ispisan je ćirilicom i lati‑
za ostvarene uspjehe u rukovanju oružjem i i korodirale. Nepraktično željezo ubrzo je nicom. Dotadašnje vrpce u bojama rodova
streljaštvu (Službeni vojni list, br. 37, 24. IX. zamijenjeno mesingom, a ta je kovina ostala vojske zamijenjene su vrpcom u bojama
1883.). Na licu Medalje prikazana je meta temeljni materijal za proizvodnju tih meda‑ državne zastave (plavo, bijelo, crveno).
ispod koje su ukrižene dvije puške M‑80, lja tijekom čitavog razdoblja njihova dodje‑ Medalje su izrađivane od mesinga ili pozla‑
sistema ’Mauser–Koka’. Prikaz je okružen ljivanja. Medalje su bile promjera 35 mm, a ćenog mesinga, promjera 35–37 mm. U
vijencem od lovorove (lijevo) i hrastove isticane su na vrpci širine 40 mm, složenoj razdoblju Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije
(desno) grančice, između vrhova kojih se u trokut, koja je bila u boji pojedinog roda iskovan je velik broj tih medalja, a njiho‑
nalazi kraljevska kruna. Na naličju se nalazi vojske. Vrpca je bila crvene boje za pješaš‑ vom izradom bavile su se mnoge radionice.
kartuša ukrašena viticama na kojoj je ispi‑ tvo, plave za konjaništvo i ljubičaste za inži‑ Shodno tome, postoji niz varijanti koje se
sano ’Dobrom / strelcu’. Kartuša je okru‑ njeriju. međusobno razlikuju u promjeru, debljini i
žena zrakama. Ušica za provlačenje vrpce Medalja dobrom strijelcu potvrđena je, vrsti materijala, završnoj doradi i detaljima
paralelna je, kovana zajedno s medaljom. nakon završetka I. svjetskog rata, kao odli‑ kalupa.
Medalja dobrom strijelcu, prvi model, lice i naličje. Medalja promjera Medalja dobrom strijelcu, prvi model, lice i naličje. Medalja pro‑
34 mm kovana je od bruniranog željeza. (Zbirka Zvonka Markovića) mjera 34 mm kovana je od mesinga. – MM08 m1
– MM08 m1
Dva ročnika od kojih jedan ističe

medalju za uspjehe u vojničkoj
izobrazbi.
409
Medalja dobrom strijelcu, prvi model, lice i naličje. Medalja je istaknuta na vrpci
za pripadnike pješaštva. U vrpcu složenu u trokut ušiven je karabiner za kačenje
medalje. Na slici desno prikazan je Ljubomir Maksimović, narednik Kraljeve garde.
Na narednikovim epoletama vidljivi su monogrami kralja Petra Karađorđevića, što
znači da je slika nastala nakon 1903.. Na odori je istaknuta Medalja dobrom stri‑
jelcu, na jednobojnoj vrpci, a posebno je uočljiv specifičan način kačenja Medalje.
Ljubomir Maksimović imenovan je, 1927., sa činom brigadnoga generala, zamjeni‑
kom zapovjednika Kraljeve garde. – MM08 m1
Medalja dobrom strijelcu, drugi model, lice i naličje. Varijanta Medalje iz razdoblja nakon
završetka I. svjetskog rata, s natpisom na naličju ispisanim ćirilicom i latinicom. Na vrpcu
je aplicirana posrebrena lovorova grančica kao oznaka po drugi puta dodijeljene medalje.
– MM08 m2
410
Razne varijante drugog modela Medalje dobrom strijelcu. Nepoznati narednik s istaknutim prvim modelom Medalje
dobrom strijelcu na grudima
Medalja dobrom strijelcu, drugi model, lice i nalicje. Varijanta medalje Medalja dobrom strijelcu, drugi model, lice i naličje. Varijanta
iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije proizvedena u radionici Griesbach i medalje proizvedene u radionici Griesbach i Knaus. Medalja je
Knaus. Medalja je drugacija od prethodno prikazane, veceg promjera (37 izrađena od tombaka, bez pozlate, a na licu medalje, u donjem
mm), s poprecnom ušicom izradenom od žice. Medalja je izradena vrlo dijelu, nalazi se signatura GK radionice Griesbach i Knaus. (Detalj
kvalitetno, od pozlacene bronce. na slici lijevo) – MM08 m2 GK
411
Medalja dobrom nišandžiji

Medalja dobrom nišandžiji utemeljena je, pis na naličju ispisan je na kartušu, u dva brazbi. Prema uredbi o novom izgledu, za
19. (31.) rujna 1883., istom Uredbom kao reda, ćirilicom i latinicom, sukladno dru‑ Medalju je predviđena vrpca svijetloplave
i Medalja dobrom strijelcu, kao nagrada gim medaljama za uspjehe u vojničkoj izo‑ boje, široka 40 mm i složena u trokut.
za pokazan uspjeh u gađanju dočasnicima
i ročnicima topničkih jedinica (Službeni
vojni list, br. 37, 24. IX. 1883.). Utemelje‑
njem tog odlikovanja prekinuta je tradicija
novčanog nagrađivanja topnika za uspjehe u
nastavi gađanja iz poljskih i brdskih topova.
Uspješni dočasnici, do tada nagrađivani isti‑
canjem gajtana na rukavu, taj su znamen
zamijenili novoutemeljenom medaljom.
Na licu Medalje prikazan je top s topnikom
, a prikaz je okružen vijencem od lovorove
(lijevo) i hrastove (desno) grančice, između
vrhova kojih se nalazi kraljevska kruna. Na
naličju se nalazi kartuša ukrašena viticama
na kojoj je ispisano ’Dobrom / nišanđiji’.
Kartuša je okružena zrakama. Ušica za pro‑
vlačenje vrpce paralelna je, kovana zajedno
s medaljom
I ove su medalje u početku kovane od bru‑
niranog željeza koje je kasnije zamijenjeno
mesingom. Medalje su bile promjera 35 mm,
a isticane su na crnoj vrpci širine 40 mm,
složenoj u trokut. Crna boja bila je službena
boja topništva.
Medalja je dodjeljivana i u razdoblju Kralje‑
vine SHS‑a, kasnije Jugoslavije, a obnovljena Medalja dobrom nišandžiji, prvi model, lice i naličje. Medalja promjera 36 mm kovana je od
je Propisom Ministarstva vojske i mornarice bruniranog željeza, a istaknuta je na crnoj vrpci za pripadnike topništva. U vrpcu složenu u
od 21. lipnja 1927. (Službeni vojni list, br. trokut ušiven je karabiner za kačenje medalje. (Zbirka Zvonka Markovića) – MM09 m1
27, 2. VII 1927.). Izgled Medalje je promije‑
njen, pa Medalja dobrom nišandžiji iz 1927.
na licu ima prikazan top u krajobrazu, a pri‑
kaz je okružen vijencem od lovorove (lijevo)
i hrastove (desno) grančice. Na naličju je
prikazana stilizirana meta, okružena nat‑
pisom ’Dobrom / nišandžiji’, uz gornji rub
ispisanim ćirilicom, a uz donji latinicom.
Medalja je bila promjera 37 mm, kovana od
mesinga ili pozlaćenog mesinga, a isticana
je na vrpci u bojama jugoslavenske zastave
(plavo, bijelo, crveno). Taj model Medalje
izrađen je u nekoliko varijanti, a njenom
izradom bavilo se više radionica.
Posljednji je put medalja reorganizirana tik
pred početak II. svjetskog rata, u kasno pro‑
ljeće 1940 (Službeni vojni list, br. 22, 15.
VI. 1940). Prikaz na licu Medalje neznatno
je izmijenjen tako da je stari model topa Medalja dobrom nišandžiji, prvi model, lice i naličje. Medalja promjera 34 mm kovana je od
zamijenjen prikazom novijeg modela. Nat‑ mesinga. (Zbirka Zvonka Markovića) – MM09 m1
412
Medalja dobrom nišandžiji, drugi model, lice i

naličje. Medalja je kovana od mesinga, promjera
37 mm, a istaknuta je na vrpci u bojama jugosla‑
venske zastave. – MM09 m2
Povelja za Medalju dobrom nišandžiji kojom je, 21. veljače, odli‑

kovan Jovan Popov. Povelja je, s obzirom na vrstu odlikovanja,
neobično atraktivno osmišljena i otisnuta u boji. U gornjem dijelu
nalazi se prikaz Medalje okružen lovorovim i hrastovim lišćem, a u
donjem su dijelu prikazane razne vrste atiljerijskog oružja te mjer‑
nih i nišanskih sprava. Tekst povelje glasi:
DIPLOMA
DOBROM NIŠANĐIJI
Na utakmici u nagradnom nišanjenju
održanom u mesecu septembru 1938 godine postigao je
vrlo dobar uspjeh redov 1. čete protivavionske reflek‑
torske grupe
P O P O V N. JOVAN
te mu se u znak priznanja dodeljuje ova diploma i
Medalja dobrom nišanđiji
Inspektor Artiljerije
21. februara 1939 g. Divizijski general
Beograd _____________
413
Medalja vođi topa 37 mm

Uredbom od 22. srpnja 1935. utemeljena
je grupa odlikovanja za uspjehe u vojnič‑
koj izobrazbi među kojima i Medalja vođi
topa 37 mm (Službeni vojni list, br. 29, 2. X
1935.). Medalja je utemeljena kao nagrada
dočasnicima i ročnicima za pokazan uspjeh
u gađanju.
Na licu Medalje prikazan je vojnik u desnom
profilu koji cilja topom od 35mm. Prikaz je
okružen vijencem od lovorovih grančica,
između vrhova kojih se nalazi kraljevska
kruna. Na naličju se nalazi kartuša okružena
zrakama, na kojoj je ćirilicom i latinicom u
dva reda ispisano ’Vođi topa 37 mm’. Ušica
za provlačenje vrpce paralelna je, kovana
zajedno s medaljom. Medalja je kovana od
mesinga, promjera 35 mm, a isticana je na
vrpci u bojama jugoslavenske zastave.
Medalja vođi topa 37 mm, lice i naličje. Medalja promjera 35 mm kovana je od mesinga.
– MM10
Medalja dobrom mitraljescu

Uredbom od 22. srpnja 1935. utemeljena je
i Medalja dobrom mitraljescu kao nagrada
dočasnicima i ročnicima za pokazane
uspjehe u rukovanju tim oružjem.
Medalja je osmišljena kao i medalja vođi
topa 37 mm, osim što je na licu Medalje
prikazan vojnik koji cilja strojnicom, a na
naličju je u kartuši na identičan način ispi‑
sano ’Dobrom mitraljescu’. Ušica za provla‑
čenje vrpce paralelna je, kovana zajedno
s medaljom, a postoje medalje s popreč‑
nom ušicom izrađenom od žice. Medalja je
kovana od mesinga ili pozlaćenog mesinga,
promjera 35–37 mm, a isticana je na vrpci
u bojama jugoslavenske zastave. Medalja je
izrađivana u nekoliko varijanti, a njenom
Razne varijante medalja dobrom mitra‑

ljescu. Medalje su proizvod različitih kovnica.
– MM11
414
Medalja dobrom lakom mitraljescu

Posljednja, utemeljena Uredbom od 22. srp‑
nja 1935., bila je Medalja dobrom lakom
mitraljescu kao nagrada dočasnicima i roč‑
nicima za pokazane uspjehe u rukovanju
tim oružjem.
Medalja je osmišljena po uzoru na prethodne
dvije, osim što je na licu Medalje prikazan
vojnik koji cilja lakom strojnicom, a na
naličju je u kartuši na identičan način ispi‑
sano ’Dobrom l. mitraljescu’. Ušica za pro‑
vlačenje vrpce paralelna je, kovana zajedno
s medaljom, a postoje medalje s popreč‑
nom ušicom izrađenom od žice. Medalja je
kovana od mesinga ili pozlaćenog mesinga,
promjera 35–37 mm, a isticana je na vrpci
u bojama jugoslavenske zastave. Medalja je
izrađivana u nekoliko varijanti, a njenom
Medalja dobrom lakom mitraljescu, lice i naličje. Medalja promjera 35 mm kovana je od

mesinga. – MM12
Medalja dobrom
puškomitraljescu
Datum i okolnosti utemeljenja Medalje
dobrom puškomitraljescu također nisu
poznati, a Medalja je izrađena sukladno
starijim medaljama za uspjehe u vojničkoj
izobrazbi. Na licu Medalje dobrom puš‑
komitraljescu prikazan je vojnik koji cilja
puškostrojnicom. Prikaz je okružen vijen‑
cem od lovorovih grančica između vrhova
kojih se nalazi kraljevska kruna. Na naličju
se nalazi kartuša okružena zrakama na
kojoj je, ćirilicom i latinicom, u dva reda
ispisano ’Dobrom puškomitraljescu’. Ušica
za provlačenje vrpce paralelna je, kovana
zajedno s medaljom. Medalja je kovana od
mesinga, promjera 35 mm, a najvjerojatnije Medalja dobrom puškomitraljescu, lice i naličje. Medalja promjera 35 mm kovana je od
je isticana na vrpci u bojama jugoslavenske mesinga. (Zbirka Zvonka Markovića) – MM16
zastave.
415
Medalja dobrom inžinjercu

Medalja dobrom inžinjercu utemeljena je,
10. srpnja 1940. Uredbom ministra vojske
i mornarice (Službeni vojni list, br. 28 24.
VII 1940.). Kao i druge medalje za uspjehe
u vojničkoj izobrazbi i ta je medalja uteme‑
ljena kao nagrada dočasnicima i ročnicima
inžinjerijskih jedinica za pokazane uspjehe.
Najuspješniji su, prema odabiru zapo‑
vjednika jedinice, bili odlikovani na kraju
izobrazbe, a broj odlikovanih nije smio pre‑
laziti 5 % od ukupnog broja ročnika.
Na licu Medalje prikazan je znak inžinjerij‑
skih jedinica, kompozicija s motivima zup‑
čanika, kacige, sidra, kotača s Hermesovim
krilcima na ukriženom pijuku i lopati. Iznad
prikaza polukružno je ćirilicom ispisano
’Dobrom inžinjercu’. Identičan natpis, ali
latinicom, ispisan je ispod prikaza. Prikaz
je okružen vijencem od lovorove (lijevo) i
hrastove (desno) grančice. Na naličju je, za
razliku od svih dotadašnjih medalja, pri‑
kazan grb Kraljevine Jugoslavije, dvoglavi
okrunjeni orao s grbom komponiranim od
grbova Srbije, Hrvatske i Slovenije na gru‑
dima. Orao je okružen natpisom ’S verom
u boga za kralja i otadžbinu’, uz gornji rub
ispisanim ćirilicom, a uz donji latinicom.
Medalja je bila promjera 37 mm, kovana
od pozlaćenog mesinga, a isticana je na 40
mm širokoj vrpci u bojama jugoslavenske
zastave (plavo, bijelo, crveno). Vrpca je, za Medalja dobrom inžinjercu, lice i naličje. Medalja promjera 36 mm kovana je od pozlaćenog
razliku od prethodnih, bila složena dugu‑ mesinga. – MM13
ljasto, s karabinerom za kačenje medalje.
Ušica za provlačenje vrpce je poprečna i
izrađena od žice. Pored osnovne varijante
postoje posrebrene medalje kovane druga‑
čijim kalupom, s paralelnom ušicom kova‑
nom zajedno s medaljom.
Medalja dobrom inžinjercu, lice i naličje. Medalja promjera 36 mm kovana je od posrebrenog

mesinga. (Zbirka Zvonka Markovića) – MM13
416
Medalja dobrom vođi i nišandžiji bacača

U razdoblju Kraljevine Jugoslavije uteme‑
ljene su još četiri medalje za uspjehe u voj‑
ničkoj izobrazbi. To su bile medalje dobrom
vođi i nišandžiji bacača, puškomitraljescu i
artljercu. Međutim vrijeme utemeljenja tih
medalja nije poznato, osim u slučaju Meda‑
lje dobrom artiljercu.
Medalje dobrom vođi i nišandžiji bacača
izrađene su po uzoru na medalje dobrom
strijelcu, a na licu Medalje dobrom vođi
bacača prikazan je minobacač na postolju
u krajobrazu. Prikaz je okružen vijencem
od lovorovih grančica između vrhova kojih
se nalazi kraljevska kruna. Na naličju se
nalazi kartuša okružena zrakama na kojoj
je, ćirilicom i latinicom, u dva reda ispisano
’Dobrom vođi bacača’.
Medalja dobrom nišandžiji bacača identična Medalja dobrom vođi bacača, lice i naličje. Medalja promjera 35 mm kovana je od mesinga.
je onoj dobrom vođi bacača, osim što su na – MM14
licu Medalje prikazane stilizirane nišanske
sprave, a na naličju je identično izveden
natpis ’Dobrom nišanđiji bacača’.
Obje medalje imaju paralelnu ušicu za pro‑
vlačenje vrpce, kovanu zajedno s medaljom.
Medalje su kovane od mesinga, promjera 35
mm, a najvjerojatnije su isticane na vrpci u
bojama jugoslavenske zastave. Tipološkom
analizom ovih medalja vidljivo je da one sti‑
lom izrade odgovaraju strarijim medaljama
te vrste, pa su dvojbeni dosadašnji navodi
u literaturi prema kojima bi te medalje tre‑
bale biti utemeljene među posljednjima.
U razdoblju 1940. i 1941., kada je uteme‑
ljena jedna grupa medalja te vrste, bilo je
promovirano novo likovno rješenje kojim
je posebno izmijenjeno dotadašnje naličje
medalja. Novo rješenje vidljivo je na Medalji Medalja dobrom nišandžiji bacača, lice i naličje. Medalja promjera 35 mm kovana je od
dobrom inžinjercu. mesinga. (Zbirka Zvonka Markovića) – MM15
417
Medalja dobrom artiljercu

Medalja dobrom artiljercu posljednja je ute‑
meljena u nizu medalja za uspjehe u voj‑
ničkoj izobrazbi. Medalja je utemeljena u
siječnju 1941. kao nagrada dočasnicima i
ročnicima inžinjerijskih jedinica za poka‑
zane uspjehe tijekom izobrazbe (Službeni
vojni list, god. 1941., str. 145–146). Među‑
tim, do danas nije poznat niti jedan primje‑
rak te medalje, pa možemo pretpostaviti da
zbog skorog izbijanja II. svjetskog rata nije
realizirana.
Prema opisu iz Odluke o utemeljenju pred‑
viđeno je da lice Medalje bude identično
naličju Medalje dobrom inžinjercu. Na licu
Medalje trebao je biti prikazan grb Kralje‑ Ročnik, pripadnik biciklističkih
vine Jugoslavije, dvoglavi okrunjeni orao jedinica, s istaknutim medaljama
s grbom komponiranim od grbova Srbije, za uspjehe u vojničkoj izobrazbi.
Hrvatske i Slovenije na grudima. Orao je Lijevo je istaknuta Medalja dobrom
okružen natpisom ’S verom u boga za kralja strijelcu, a medalji istaknutoj desno
i otadžbinu’, uz gornji rub ispisanim ćirili‑ nije moguće odrediti vrstu. Medalja
com, a uz donji latinicom. Na naličju Meda‑ je istaknuta naličjem, na nesluž‑
lje trebao je biti natpis ’Dobrom artiljercu’ benoj vrpci koja podsjeća na vrpcu
i prikazane dvije ukrižene topovske cijevi i Ordena Bijelog orla. Na vrpcu je
lovorova grana s državnim grbom. Medalja aplicirana lovorova grančica kao
je trebala biti isticana na 40 mm širokoj pla‑ oznaka po drugi puta dodijeljene
voj vrpci složenoj u trokut. medalje.
Tri ročnika od kojih dvojica ističu medalje za uspjehe u vojničkoj izobrazbi. Medalje su istaknute naličjem pa nije moguće utvrditi o kojoj se
vrsti medalja radi. Fotografija je u osnovi crnobijela, a rukom su kolorirani okovratnici i vrpce na kojima su istaknute medalje. Crvena boja
okovratnika ukazuje na to da su sva trojica ročnika bili pripadnici pješaštva.
418
Pripadnici 1. biciklističkog bataljuna za vrijeme vojne vježbe. Na odorama ističu oznake biciklističkih jedinica, a na kacigama i kapama iden‑
tifikacijske vrpce. Pojedini vojnici ističu medalje za uspjehe u vojničkoj izobrazbi.
Literatura
Acović Dragomir, Medalje Kneževine i Kraljevine Srbi‑ prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog
je, Kraljevine SHS‑a i Kraljevine Jugoslavije. Privat‑ muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd
na naklada, Beograd 1988. 1987.
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984.
Forrer Leonard, Bibliographical Dictionary of Medalli‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara
sts, Coin‑Gem and saelengraveurs, Mintmasters, An‑ III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
cient and Modern, with references to Their Works, Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
London 1923. muzej, Zagreb 2000.
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. sens Forlag, Copenhagen 1983.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
1918.) Beograd 1983. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
Kona, Beograd 1927. istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Stolica Radomir, Medalja za revnosnu službu, Orden
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni br. 3, Beograd 2003.
muzej Beograd, Beograd 2002. Švajncer Janez, Odlikovanja in znaki na Slovenskem,
Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ Pokrajinski muzej Maribor, Maribor 1978.
bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner Todorović Nada, Jugoslovenske i inostrane medalje,
Verlag, Wien 1897. Nikolić Desanka, Naša odlikova‑ Narodni muzej Beograd, Beograd 1964.
nja do 1941., Vojni muzej Beograd, Beograd 1971. Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
Opačić P. – Skoko S., Srpsko–turski ratovi 1876.–1878., nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Beograd 1980. rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
Nepoznati dočasnik Kraljeve garde s istaknu‑
tom Medaljom dobrom strijelcu. Na vrpcu je
aplicirana lovorova grančica kao oznaka po
drugi puta dodijeljene medalje.
419
Ratne i vojne spomenice
…Za uspomenu na ustanak pod Vrhovnim Voždom Karađorđem, a za priznanje i odlikovanje zasluga stečenih za
kralja i otadžbinu kako u miru tako i u ratu, ustanavljava se odličje „Karađorđeva zvezda”…
M
edalje za vojne i ratne zasluge koje tj. namijenjene osobama koje su tijekom čijeg izgleda od vrpci za druge odlikovane.
su dodjeljivane tijekom XVII. i ratnih sukoba obnašale različite dužnosti, U Srbiji je prva ratna spomenica iskovana
XVIII. stoljeća bile su i spomenič‑ vojne ili civilne. Različit rang, odnosno odmah nakon završetka srpsko–turskih
kog karaktera, ali namijenjene samo oda‑ namjena, rjeđe su naznačavani uporabom ratova, a institucija spomenica ubrzo je
branima, u pravilu, časnicima plemićkog drugačije vrste metala za izradu, a češće zaživjela i postala popularna među odliko‑
porijekla. Štoviše, i tako ograničeno dodje‑ isticanjem na drugačijim vrpcama. Tijekom vanima, pa su njima obilježavani svi ratni
ljivane medalje bile su rangirane uporabom vremena, moda spomenica prešla je okvire sukobi. Takva je praksa nastavljena nakon
metala od kojih su izrađivane. Zlatne meda‑ obilježavanja isključivo ratnih događaja, utemeljenja Kraljevine SHS, kasnije Jugo‑
lje obično su bile namijenjene vladaru i pa su pripadnicima oružanih snaga dodje‑ slavije, utemeljenjem spomenica, pogla‑
krugu najviših i najistaknutijih časnika, sre‑ ljivane i spomenice koje su obilježavale vito na pojedine operacije vođene tijekom
brne časnicima, a brončane, ako su dodjelji‑ dinastičke obljetnice, vladarske jubileje i I. svjetskog rata. Pripadnicima poraženih
vane, dočasnicima. Tijekom mnogih ratova slične događaje. I u takvim su slučajevima austrougarskih snaga nije bilo dopušteno
s Turcima, Beograd, važnu utvrdu i stra‑ spomenice namijenjene vojnim osobama osnivanje veteranskih udruga i isticanje pri‑
tešku točku, tri je puta osvajala Austrijska bile isticane na posebnim vrpcama druga‑ godnih spomenica.
vojska. Treća opsada, pod zapovjedništvom
maršala Ernsta Gideona Laudona, okončana
je zauzećem grada u jesen 1789.. Tom je
prigodom iskovana serija spomen‑medalja,
izrađenih od zlata, srebra i bronce. Srebrne
medalje dodijeljene su zaslužnim časnicima,
a brončane dočasnicima Austrijske vojske.
Prve masovne spomenice koje su bile nami‑
jenjene svim sudionicima nastale su nakon
završetka Napoleonovih ratova. Jednu od
prvih masovnih spomenica utemeljio je,
1914., austrijski car Franjo II., potaknut
pobjedom u ’bici naroda’ koja se odigrala
1913. kod Leipziga. Spomenica je izra‑
đena u obliku križa, a bila je namijenjena
svim pripadnicima Austrijske vojske. Zbog
masovnosti izrade potrebne količine, do
tada uobičajenog, srebra bile su preskupe,
pa su kao materijal iskorišteni zapljenjeni
francuski topovi. Topovska bronca, osim
što je bila jeftina, dodatno je simbolizirala i
isticala ratnu pobjedu, a takav način izrade
spomenica ponovljen je tijekom povijesti
više puta. Crna Gora je, nakon ratova za
nezavisnost 1876.–1878., iskovala spome‑
nice na te događaje iskoristivši broncu od
zarobljenih turskih topova.
Tijekom XIX. stoljeća ratne su se spomenice
uvriježile kao popularna vojna odlikovanja,
a njima su gotovo sve svjetske države obilje‑
žavale vojne pobjede, ali i poraze. Nerijetko
su obje zaraćene strane, nakon završetka
neprijateljstava, kovale spomenice istog Nepoznati građanin koji na odjelu ističe ordensku nisku s odlikovanjima. Među drugim odliko‑
rata. Pojedine su spomenice bile rangirane, vanjima istaknute su spomenice srpsko–turskih i balkanskih ratova.
420
421
Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878.

Nakon završetka srpsko–turskih ratova, lovali u “ma kojoj vojnoj ili operativnoj drapiranu haljinu, desnom rukom pruža
stjecanjem nezavisnosti i utemeljenjem celji srpske dejstvujuće vojske“. Boračka vijenac od lovorovih grančica kao simbol
moderne srpske države započeo je pro‑ spomenica dodjeljivana je i sanitetskim pobjede, a lijevom rukom pridržava križ
ces konstitucije sustava srpskih odlikova‑ jedinicama, vojnim svećenicima i admini‑ oslanjajući se na štit sa srpskim grbom.
nja. Zakonom o odličjima za nezavisnost strativnom osoblju koji su “na položajima Desnom nogom gazi tursku zastavu i druge
i oslobođenje osnovana je prva ratna spo‑ i pod neprijateljskom vatrom svoje dužno‑ ratne trofeje. Uz rub medalje nalazi se nat‑
menica u povijesti Srbije. Spomenica rata sti vršili“. Odlikovani Medaljom za hrabrost pis: ’Rat za oslobođenje i nezavisnost’. Već
1876.–1878. dodjeljivana je svima onima dobivali su automatski boračku spomenicu. u samom početku dodjeljivanja Spomenice
koji su kao borci ili neborci sudjelovali u Spomenica za neborce dodijeljena je svim došlo je do nesporazuma oko njezina isti‑
ratovima 1876. i 1877.–1878. a za “uči‑ mobiliziranim časnicima, dočasnicima, canja. Većina časnika i vojnika isticala je,
njeno požrtvovanje i za zasluge stečene za vojnicima i sanitetskom osoblju koji nisu protivno propisu, atraktivnije naličje umje‑
nezavisnost i oslobođenje…“ sudjelovalii niti u jednoj bici s Turcima. sto lica medalje, što je vidljivo na mnogim
Istim je zakonom propisan izgled spome‑ Na licu medalje, promjera 33 mm, nalazi fotografijama.
nice, a određeno je da se “…spomenice se knežev monogram MOIV, s kneževskom Medalja je izrađena u velikom broju vari‑
nose na levoj strani prsa, o četverougaonoj krunom u nadvišenju, okružen vijencem od janti, što govori o masovnosti dodjele i
traci, i to: borci o crvenoj s plavim rubo‑ lovorove (lijevo) i hrastove (desno) gran‑ velikoj popularnosti ove spomenice. Prve
vima, a neborci o plavoj, koja je isto tako čice. Vijenac je obavijen trakom na kojoj su spomenice izrađene odmah nakon ute‑
široka i uređena kao i za Srebrnu medalju su ispisana imena mjesta na kojima su meljenja zakona i imaju karakterističnu
za hrabrost“. Ministarstvo vojno donijelo vođene značajnije bitke tijekon srpsko–tur‑ paralelnu ušicu kovanu zajedno s meda‑
je, 26. travnja (8. svibnja) 1878., detaljne skih ratova. Na lijevoj strani trake nalaze ljom. Takav je model izrađen u više varijanti
upute za dodjelu spomenice. Prema tim se imena Šumatovac / Niš / Ak Palanka / koje se međusobno razlikuju u materijalu,
su uputama na spomenicu imali pravo svi Pirot, a na desnoj Grdelica / Vranja / Sv. debljini otkova i detaljima prikaza. Proi‑
časnici, dočanici, vojnici i vojni činovnici Nikola / Adlije. Na naličju medalje prika‑ zvodnja medalje trajala je sve do kraja sto‑
stajaće i narodne vojske svih rodova te pri‑ zan je alegorijski lik žene kao personifika‑ ljeća, a medalje kasnijih izdanja možemo
padnici dragovoljačkih odreda koji su sudje‑ cija pobjede Srbije. Žena, odjevena u dugu razlikovati po klasičnim valjkastim ili kugla‑
Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878., lice i naličje, prvi, najrašireniji model na Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–
vrpci za borce. Vrpca je složena prema odredbama zakonskog teksta po uzoru na vrpce za 1878., lice i naličje, prvi model na vrpci za
srebrne medalje za hrabrost. – mCM01 m1 borce. Varijanta medalje od mesinga koja je
iskovana nešto drugačijim kalupom od pret‑
hodno prikazane. – mCM01 m1
422
stim ušicama s provučnom alkom za traku.

I u takvom obliku postoje različite varijante
izrade. Isti je slučaj s vrpcama. Vrpce iz
1878. bile su izrađene u potpunosti prema
odredbama zakona, širine 28 mm, osnovne
nijanse ljubičaste boje sa 4 mm širokim pla‑
vim rubnim prugama. Kasnije su uvedene
vrpce složene u trokut širine 40 mm, razli‑
čitih osnovnih boja, ovisno o proizvođaču.
Većina spomenica izrađena je od mesinga ili
bronce s pozlatom, a postoji i serija posre‑
brenih medalja, što je protivno odredbama
zakona. U fundusu Narodnog muzeja u Beo‑
gradu čuva se primjerak medalje izrađen od
18‑karatnog zlata. Na rubu medalje nalazi se
oznaka radionice Vincent Mayer’s Söhne, a
na ušici za alku nalazi se oznaka za čistoću
18 karatnog zlata.
Izradom spomenica bavio se čitav niz beč‑
kih radionica. Prema dostupnoj dokume‑
naciji i prema navodima W. M. Eldera von
Müllersheima, najveći broj spomenica izra‑
đen je u radionici Johanna Schwerdtnera.,
a kao proizvođači se spominju i tvrtke Adolf
Müller, Pittner i Christlbauer. Sudeći prema
broju postojećih varijanti, lista proizvođača Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878., lice i naličje, na vrpci za neborce. Medalja
vjerojatno je dulja. Kako spomenica nije je iskovana od mesinga neznatno drugačijim kalupom od prethodne. Vrpca je plave boje, slo‑
bila izrađena od plemenitog metala, većina žena prema odredbama zakonskog teksta, po uzoru na vrpce za srebrne medalje za hrabrost.
proizvođača nije stavljala oznake na meda‑ – mCM01 m1
lju, pa je gotovo nemoguće povezati neku od
varijanti s pojedinom radionicom.
Prema neslužbenim procjenama izrađeno
je oko 200 000 komada spomenica. Zbog
loše organizacije distribucije spomenica
još se 1890. u depoima Ministarstva vojnog
i nekih zapovjedništava nalazila “poveća
još količina spomenica na srpsko–turski
rat 1876, 1877 i 1878 godine, koje su bile
nabavljene u ovoj količini koja je prema
broju vojske u oba rata trebala, a koje nisu
predate onima koji imaju prava na njih’’
(Službeni vojni list 1890, 9611).
Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–

1878., lice i naličje, uobičajeni model na
vrpci za borce. Medalja je posrebrena, što je
protivno odredbama zakonskog teksta. Kako
stupnjevanje spomenice nije bilo predviđeno
zakonskim tekstom, možemo pretpostaviti
da se radi o grešci u proizvodnji neke od
radionica koje su bile angžirane za izradu tih
medalja. – mCM01 m1
423
Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878., lice i naličje, prvi model na vrpci za Lice Spomenice na srpsko turske–ratove 1876.–
borce. Vrpca je širine 40 mm, složena u trokut. – mCM01 m1 1878., na vrpci za borce složenoj u trokut. Meda‑
lja je identična ranije prikazanima, a izrađena je
od pozlaćene bronce. – mCM01 m1
Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878., drugi model na vrpci za borce. Medalja Portret Miloša Milojevića, rad Steve Todorovića.
je izrađena od pozlaćene bronce, a na vrpcu je pričvršćena pomoću alke provučene kroz Među prilično vjerno naslikanim odlikovanjima
valjkastu ušicu. – mCM01 m2 Miloša Milojevića jasno je vidljiv prvi model Spo‑
menice na srpsko–turske ratove 1876.–1878..
424
Spomenice na srpsko–turske ratove 1876.–1878., drugi model,

lice i naličje, Medalja je izrađena od 18 karatnog zlata, istim kalu‑
pom kao i prethodna. Medalja je prikazana uvečano. Na obodu
medalje i ušici nalaze se austrijska oznaka za čistoću 18‑karatnog
zlata i oznaka radionice Vincent Mayer’s Söhne. (Zbirka Narodnog
muzeja u Beogradu)
Nepoznati potporučnik, nositelj Spomenice na srpsko–turske ratove

1876.–1878., na vrpci za borce. Medalja je iz kasnijeg razdoblja
izrade, istaknuta na vrpci složenoj u trokut. Potporučnik ističe
atraktivnije naličje umjesto lica medalje, što je protivno propisu.
425
Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878., lice i naličje. Drugi model na vrpci za Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–
borce. Ova varijanta spomenice, za razliku od prehodnih, ima kuglastu ušicu, a izrađena je od 1878., drugi model na vrpci za borce. Medalja
mesinga. – mCM01 m2 je iskovana u kalupu s nešto plićim reljefom
od predhodnih, a rubne pruge na vrpci nepro‑
porcionalno su uže od uobičajenih. (Zbirka
Zvonka Markovića) – mCM01 m2
Minijatura Spomenice na srpsko–turske

ratove 1876.–1878.. Medaljica je izrađena
od pozlaćene bronce. (Zbirka Ljubomira Ste‑
vovića)
Minijature spomenica na srpsko–turske

ratove 1876.–1878.. Medaljice su izrađene
od pozlaćene bronce. (Zbirka dr. Milana Sto‑
janovića)
Kapetan Jovan Kovačević u odori s odlikovanjima. Među ostalim odlikovanjima ističe i Spo‑
menicu na srpsko–turske ratove 1876.–1878..
426
Povelje likovnog rješenja spomenice. U gornjem Dumont Dcl. Sc.“ povelje tog oblika tiskane
dijelu obrasca nalazi se lik žene s naličja su u inozemstvu, tehnikom litografije.
Uz spomenice su dodjeljivane povelje, tako‑ medalje, ispod kojeg je ispisan tekst ukaza. Postoje i nešto rjeđe povelje, izrađene po
đer različitih dimenzija i likovnih rješenja. Pri dnu obrasca nalazi se okrunjeni mono‑ uzoru na povelje za medalje za hrabrost iz
Zacijelo najljepše osmišljen obrazac povelje, gram kneza Milana, a čitav tekst uokviren je Drugoga srpsko–turskog rata. Zanimljivo je
ne samo kada je ova spomenica u pitanju, vijencem obavijenim trakom koji se nalazi izdanje istoga likovnog rješenja, ali znatno
zapravo je kreiran uporabom elemenata na licu medalje. Sudeći po signaturi “L. manjih dimenzija.
Povelja Spomenice na srpsko–turske ratove 1876.–1878. kojom je, 20. Povelja Spomenice na srpsko–turske ratove 1876.–1878. kojom
prosinca 1878., kao neborac odlikovan vojni činovnik Stevan Vrgajić. je, 18. svibnja 1878., odlikovan major Stojko Pavlović. Tekst pove‑
Spomenica je dodijeljena “na osnovi člana 20. zakona o odličjima za lje isti je kao i na prethodno prikazanoj, a likovno rješenje obrasca
nezavisnost i oslobođenje“, a u ime “Njegovog Visočanstva / gospodara znatno je jednostavnije, izrađeno po uzoru na povelje za zlatne
i knjaza srpskog / Milana M. Obrenovića / vrhovnog komandanta”. Spo‑ medalje za hrabrost iz rata 1877.–1878.. Obrazac je manjeg for‑
menica je dodijeljena na prijedlog ministra vojnog pukovnika Save Gru‑ mata.
jića, a njegov je faksimil potpisa otisnut na obrascu povelje.
427
Spomenica rata s Bugarskom 1885.–1886.

Nakon završetka rata s Bugarskom kralj
Milan je, Ukazom od 19. veljače (3. ožujka)
1886., dan nakon potpisivanja bukureštan‑
skog mira, utemeljio Spomenicu na rat
1885.–1886. (Zbornik zakona i uredaba
XLII, 57). Pravo isticanja ove spomenice
imali su svi časnici i vojnici aktivne vojske
i II. poziva koji su sudjelovali u ratu ili su
bili mobilizirani i sve građanske osobe koje
su na bojištu obavljale vojnu službu. Pro‑
pisom od 1898. određeno je da spomenicu
mogu dobiti svi aktivni časnici koji su ostali
u mjestima svojih garnizona i sve građanske
osobe koje su bile sposobne za vojnu službu
(Službeni vojni list, 1898., 496–497). Za
spomenicu nije naplaćivana taksa. Popise
odlikovanih osoba vodila su vojna zapo‑
vjedništva. Nakon smrti odlikovane osobe
odlikovanje je ostajalo na čuvanju nasljed‑
nicima.
Spomenica rata 1885.–1886. izrađena je u
obliku topovskog križa, od željeza, promjera
42 mm. U vodoravnim kracima križa nalaze
se godine 1885 / 1886. U kružnom središ‑
njem medaljonu prikazana je kompozicija
dviju šesterokrakih zvijezda. Manja zvijezda
zatamnjenih je polukrakova i položena je na Spomenica rata 1885.–1886., lice i naličje. Spomenica je izrađena od crno lakiranog željeza.
veću zvijezdu. U medaljonu na naličju nalaze Vrpca je širine 28 mm, sukladno odredbi zakonskog teksta. – mCM02
se ratni trofeji: po dvije ukrižene zastave,
dvuje puške i dva topa. Krakovi križa crno
su lakirani, a rubovi, godine i dekorativni
elementi sjajno polirani. Ušica je kovana
zajedno s križem, slično kao na spomeni‑
cama srpsko–turskih ratova. Vrpca za spo‑
menicu bila je crne boje s tankim crvenim
rubnim progama, širine 28 mm, složena
identično kao i vrpca za Srebrnu medalju za
hrabrost. Protivno odredbi zakonskog tek‑
sta, spomenice su isticane i na vrpci širine
40 mm, složenoj u trokut. Spomenica je
isticana na lijevoj strani grudi.
Nabava i prodaja Spomenice rata 1885.–
1886. povjerena je radionici gravera Alberta
Benedikta koja je znake ovog odlikovanja
prodavala za 50 para po komadu, zajedno
s pripadajućim vrpcama. Nije poznato čiji
su spomenice proizvod, a zbog njihove jed‑
nostavne izrade moguće je da su izrađene
u radionici Alberta Benedikta i opremljene
vrpcama izrađenima u Beču.
Sumoran izgled Spomenice proizlazi iz
činjenice da je Srbija u ovom ratu pretrpjela
težak vojni i politički poraz, pa je spome‑
nica popularno zvana ’Krst srama’. Spomenica rata 1885.–1886., lice i naličje. Spomenica je identična ranije prikazanoj, osim
Uz spomenicu je dodjeljivana i povelja što je istaknuta na vrpci širine 40 mm, složenoj u trokut. – mCM02
428
atraktivnog izgleda. Na obrascu povelje pri‑

kazan je alegorijski lik žene koja stoji na
postamentu s apliciranim monogramom
kralja Milana. Iza lika žene nazire se dvo‑
glavi bijeli orao iz srpskog grba u nadvišenju
kojega se nalazi kraljevska kruna s pendili‑
jama. Obrasci za povelje tiskani su u foto‑li‑
tografskoj radionici glavnog Generalštaba.
Minijature spomenica rata 1885.–1886. (Zbirka

dr. Milana Stojanovića).
Povelja za Spomenicu rata 1885.–1886. kojom je, 15. ožujka 1886., odlikovan pukovnik
Jovan Mišković. Tekst povelje glasi: ’…ministar vojni uverava, da J. Jovan Mišković, đener.
štabni pukovnik ima pravo na nošenje spomenice za rat 1885. i 1886. godine, na osnovu
člana 2. odredbe od 19. februara 1886.…’. Povelju je potpisao ministar vojni koji je, u ime
kralja, i dodijelio Spomenicu.
Nepoznati poručnik u paradnoj odori. Jedino odlikovanje koje poručnik ističe je Spomenica
rata 1885.–1886.. Spomenica je istaknuta na vrpci složenoj u trokut.
429
Spomenica proslave 60. obljetnice Kraljeve garde

Kneževsku gardu utemeljio je 1838. knez Na licu spomenice nalazi se lik kralja Alek‑ izradom odlikovanja ili znakovlja. Autor
Miloš Obrenović. U vrijeme njegove vla‑ sandra Obrenovića u lijevom profilu, okru‑ likovnog rješenja medalje nije poznat. Kva‑
davine Srbija, kao vazalna kneževina u žen tekstom ’Spomenica na proslavu 60. liteta izrade prilično je loša, pa je lik vladara
sastavu Otomanskog Carstva, nije imala godišnjice kralj. garde’. Ispod lika se nalazi izrađen u plitkom reljefu, a slova natpisa
vlastite oružane snage, pa time garda pred‑ šesterokraka zvjezdica. Na naličju su ispi‑ izvedena su bez oštrine. Unatoč tome, ova
stavlja svojevrsnu preteču Srpske vojske. sana imena svih vladara dinastije Obreno‑ spomenica ima posebno značenje kao prvo
U kasnijim razdobljima, tijekom vladavine vića: ’knez Miloš / knez Milan / knez Mihailo srpsko odlikovanje izrađeno u nekoj od
kneževa Mihaila i Milana, garda je imala / knez Milan / kralj Milan / kralj Aleksan‑ domaćih radionica.
sve veće značenje, a u doba vladavine Alek‑ dar I.’ Iznad imena vladara nalazi se godina Spomenica proslave 60. obljetnice Kraljeve
sandra Obrenovića imala je snagu puka. utemeljenja Garde 1838., a ispod imena se garde imala je status vojnoga spomeničkog
Šezdesetu obljetnicu utemeljenja Kraljeve nalazi godina obljetnice 1898. Medalja je odlikovanja i nije bila uvrštena na rang‑li‑
garde obilježio je kralj Aleksandar, 12. (25.) promjera 35 mm, izrađena od mesinga, a stu državnih odlikovanja. No, nastojeći da
svibnja 1988., utemeljenjem prigodne spo‑ isticana je na trokutnoj vrpci u bojama srp‑ istakne značenje i ulogu garde u očuvanju
men medalje kao priznanja “za vazda vernu ske trobojnice. Izbor materijala izrade bio dinastije Obrenovića i razvitku oružanih
i otličnu službu Kraljeve garde“ (Zbornik je simboličan s obzirom na to da je mesing snaga Srbije, kralj Aleksandar je, Ukazom
zakona i uredaba, LIII, 58–59). Spomenica uvelike korišten za izradu vojne opreme i od 19. listopada (1. studenog) 1898., odre‑
60. godišnjice Kraljeve garde dodijeljivana oružja. Postoji nekoliko varijanti ove meda‑ dio spomenici rang ’ratne spomenice’. Na
je časnicima, dočasnicima i vojnicima lje koje se međusobno razlikuju po određe‑ rang‑listi odlikovanja medalja je dobila mje‑
Garde te prema vladarevoj odluci i sudioni‑ nim detaljima. sto između spomenica ratova 1876.–1878. i
cima proslave koja je održana 12. svibnja u Izrada medalje povjerena je Kragujevačkoj 1885.–1886..
Gardijskoj kasarni u Beogradu. tvornici oružja koja se do tada nije bavila

Spomenica proslave 60. obljetnice Kraljeve garde, lice i naličje. Varijanta
medalje na kojoj se, uz imena vladara, na naličju nalaze dekorativni vitiča‑
sti elementi. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – mCM03
General Ilija Đuknić u paradnoj odori s odlikovanjima. Pored

drugih odlikovanja, na ordenskoj nisci na generalovim gru‑
Spomenica proslave 60. obljetnice Kraljeve garde, lice i naličje. Varijanta dima istaknuta je Spomenica proslave 60. obljetnice Kraljeve
medalje na kojoj su izostavljeni dekorativni vitičasti elementi uz imena vla‑ garde koja je, prema propisu, smještena između spomenica
dara na naličju. (Zbirka Nebojše Mitrovića) – mCM03 ratova 1876.–1878. i 1885.–1886..
430
Spomenica Balkanskog saveza 1912.

Tijekom razdoblja od 1860. do 1954. posto‑ Italija u jesen 1911. objavom rata Turskoj Bojislav Pichl. Iskovane su četiri različite
jala su četiri Balkanska saveza i jedan pakt, i invazijom na Tripolis i Kirenaiku. To je medalje istovjetnog naličja, na licima kojih
a najznačajniji od njih svakako je bio Bal‑ bio signal za mobilizaciju svih balkanskih su prikazana poprsja vladara balkanskih
kanski savez iz 1912.. Tim su paktom stvo‑ država i jasan znak da se višestoljetnoj tur‑ zemalja koje su sklopile savez. Prigodom
rene pretpostavke za oslobađanje prostora skoj dominaciji na Balkanu bližio kraj. Iako potpisivanja sporazuma o savezu između
Balkana od stoljetne turske vlasti, što je oslabljena, Turska je predstavljala ozbiljnog Srbije i Crne Gore, koji je potpisan u
ostvareno I. balkanskim ratom. protivnika, a mogućnost da se u sukob s Luzernu 27. rujna 1912., promovirane su
Kriza je započela još 1909. kada je grupa Italijom upletu velike sile nametnula je bal‑ dvije od četiri ove medalje. Na licu meda‑
mladoturskih časnika izvela vojni puč kojim kanskim državama potrebu vojnog povezi‑ lje koja je bila namijenjena Srbiji prikazano
je obnovljen Ustav i, godinu dana kasnije, vanja. Takav sporazum imao je samo jednu je poprsje kralja Petra I. u paradnoj odori
s vlasti svrgnut sultan Abdul Hamid. Poli‑ zapreku – pitanje Makedonije na koju su s ogrlicom Ordena kneza Lazara. Uz gornji
tička previranja u Turskoj iskoristila je pravo polagale i Srbija i Bugarska i Grčka, dio ruba medalje nalazi se natpis ’Petar I.
Austrougarska ukinuvši sultanov formalni što je kasnije rezultiralo novim ratnim suko‑ kralj Srbije’. Uz rub medalje, tik do desnog
suverenitet i proglasivši aneksiju Bosne i bom. Prvi vojni savez potpisale su Srbija i ramena poprsja, nalazi se signatura ’Pichl’
Hercegovine. Bugarska je također iskori‑ Bugarska u veljači, a do rujna 1912. sve su ispisana ćirilicom. Na naličju medalje nalazi
stila slabost Turske i proglasila carevinu i četiri balkanske države; Srbija, Bugarska, se patrijarški (lorenski) križ okružen dvama
potpunu nezavisnost od Otomanskog Car‑ Grčka i Crna Gora potpisale međusobne lovorovim i trnovim grančicama i natpis na
stva. Srbija nije bila zadovoljna ovakvim vojne konvencije. Sveukupna snaga potpi‑ latinskom ’In hoc signo vinces’ (U ovom ćeš
razvojem situacije. Dolaskom Austrougar‑ sanoga vojnog saveza bila je sila od 578 000 znaku pobijediti). Medalja je promjera 35
ske na zapadne granice bila je izgubljena vojnika, u svemu nadmoćna Turskoj vojsci. mm, izrađena od pozlaćene bronce. Meda‑
svaka prilika za ostvarenje dugogodišnjih Nakon zaključenja Balkanskog saveza isko‑ lja nije bila službenog karaktera pa, shodno
težnji prema području Bosne i Hercegovine, vana je u Češkoj, u praškoj kovnici Pichl, tome, nije postojao zakonski tekst kojim bi
a politički uspon Bugarske ugrožavao je srp‑ serija neslužbenih medalja u čast sklo‑ bili propisani uvjeti za njeno stjecanje, te
ske interese u Makedoniji. U takvim uvje‑ pljenoga saveza. Izradu tih medalja inici‑ vrpca i način isticanja. Većina sačuvanih
tima Srbiji je preostalo da ublaži svojevrsni rao je češki ’Odbor za pomoć balkanskim primjeraka pojavljuje se s vrpcom u bojama
politički gubitak proširenjem isključivo ustanicima’, a izradio ih je medaljer Jozef srpske trobojnice.
prema jugu, na područja koja su tada bila
pod turskom vlašću.
Mladoturski režim počeo je, umjesto očeki‑
vane demokratizacije zemlje proklamirane
Ustavom, provoditi nasilnu otomanizaciju
čitavog društva, što je izazvalo revolt i otpor
kršćanskog i neturskog življa. U vanjskoj
politici Turska se sve više okretala Nje‑
mačkoj i Austrougarskoj. Čitavo unutarnje
stanje u Otomanskom Carstvu dodatno je
destabilizirala ’Arbanaska buna’, pobuna
albanskog življa protiv nasilne otomani‑
zacije koja je izbila 1910.. No prvu pravu Plakat kojim se proklamira sklapanje
iskru budućega ratnog požara kresnula je Balkanskog saveza 1912..
Spomenica Balkanskog saveza 1912., lice i naličje. mCM04
431
Spomenica srpsko–turskog rata 1912. ’Osvećeno Kosovo’

Uvod u I. balkanski rat bilo je nastavak
’Arbanaske bune’ koja je tijekom 1912. i
dalje destabilizirala stanje u Turskoj. Prer‑
viranja, kako na terenu – području Kosova
i Makedonije, tako i na međunarodnoj
političkoj sceni, kulminirala su u jesen te
godine. Zahtjev za ’administrativnom obla‑
snom autonomijom’ što su ga balkanski
saveznici uputili Turskoj, rezultirao je pre‑
kidom diplomatskih odnosa Porte i objavom
rata. Prema dogovoru saveznika u rat je
prva stupila Crna Gora 25. rujna (8. listo‑
pada), a slijedila je Srbija koja je objavila
rat 4. (17.) listopada 1912.. Uskoro su sve
savezničke vojske prešle tursku granicu.
Bugarske snage napredovale su prema Tra‑
kiji i Istambulu, grčke prema Makedoniji Srpska vojska tijekom napredovanja kroz Kačaničku klisuru potkraj listopada 1912.
i Epiru, a crnogorske prema Sandžaku i
Albaniji. Borbe na srpskoj granici započele
su kod Merdara. I. srpska armija predvo‑
đena prestolonasljednikom Aleksandrom,
krenula je prema Skopju. Trupe Ibarske
vojske (IV. armije), predvođene generalom
Mihailom Živkovićem, ušle su u Novi Pazar
i spojile se sa Crnogorskom vojskom. III.
armija, pod zapovjedništvom generala Bože
Jankovića, oslobodila je Prizren i Đakovicu.
Turska vojska pružila je neočekivani otpor
i kod Kumanova iznenadila Srpsku vojsku.
Nakon teške dvodnevne bitke 10. i 11. (23.
i 24.) listopada Srbi su razbili vardarsku
vojsku Zeki‑paše i odbacili njene ostatke
prema Bitoli. Već 13. (26) listopada Srpska
je vojska osvojila Skopje i nastavila prodor
prema jugu, spojivši se s Grčkom vojskom
kod Florine. Jedan od glavnih vojno‑politič‑ Časnici 15. pješadijskog puka.
kih ciljeva Srbije bio je izlazak na Jadransko
more, što je i ostvareno prodorom srpskih
jedinica preko albanskih planina sve do
mora kod grada Lješa. Osvajanje jadranske
obale izazvalo je snažne proteste Austrou‑
garske, što je rezultiralo kasnijim povlače‑
njem srpskih jedinica.
Nakon samo mjesec dana saveznici su u pot‑
punosti slomili višestoljetnu tursku vlast na
Balkanu. Nakon teških vojnih poraza Tur‑
ska je bila prisiljena, 21. studenoga (3. pro‑
sinca), zatražiti primirje. Mirovni pregovori
između zaraćenih strana vođeni su u Lon‑
donu. Turska je strana bila prisiljena pri‑
hvatiti sve uvjete i, 18. (30.) svibnja 1913.,
potpisati Londonski ugovor prema kojem su
sva osvojena područja do linije Enos–Midija,
oko 130 000 km2, pripala saveznicima.
Time je I. balkanski rat bio završen. Turski zarobljenici pored osvojene utvrde Šejtan Torlu.
432
Spomenicu srpsko–turskog rata 1912. ute‑ Osnovnu seriju spomenica izradila je švi‑ zanimljiva serija spomenica koju je izradila
meljio je kralj Petar Uredbom od 31. lisro‑ carska radionica Braće Huguenin. Prema radionica Arthusa Bertranda. Medalje iz te
pada (13. studenoga) 1913. (Službeni vojni navodu L. Forera (Biographical dictionary of serije manjeg su promjera, 32 mm, s greš‑
list, br. 23, 7 XI. 1913.). Na isticanje spo‑ medalists, Vol. VII, suplement, p. 468, Lon‑ kom u natpisu. Riječ ’Kosovo’ ispisana je
menice imali su pravo svi aktivni i pričuvni don 1923.) isporučeno je 430 000 komada pogrešno ’Nosovo’. Na ovoj varijanti meda‑
časnici i dočasnici, redovi i vojni obveznici spomenica. Tu tvrdnju treba uzeti s dozom lje izostavljena su imena mjesta bitaka. Nije
i činovnici svih rodova vojske na bojištu i rezerve, jer se navedena količina medalja poznato je li radionica Bertrand ispravila
u pozadini. Spomenicom su također odli‑ čini pretjeranom i vjerojatno se odnosi na grešku i isporučila novu seriju spomenica,
kovani ministri u vladi, narodni poslanici, ukupan broj dodijeljenih spomenica. Osim jer se spomenice sličnih tipoloških karak‑
poslanici u inozemstvu, članovi Uprave Braće Huguenin izradom spomenica bavile teristika ne pojavljuju. Isporukom medalja
Narodne banke, državni činovnici, pred‑ su se i neke domaće radionice primjerci bavila se radionica gravera Miše Goldštajna
sjednici općina, sve željezničko, poštansko, kojih se razlikuju u detaljima od medalja iz Beograda.
telegrafsko i telefonsko osoblje. Također su iz osnovne serije. Sakupljačima je posebno
odlikovane sve osobe na službi u bolnicama,
strane misije društva Crvenog križa, strani
i srpski korespondenti i namještenici novi‑
narskih ureda. Ministar vojni bio je ovlašten
dodijeliti spomenicu i drugim osobama koje
nisu bile obuhvaćene Uredbom, a koje su,
prema njegovu mišljenju zaslužile da budu
odlikovane.
Na licu medalje, promjera 36 mm, prikazano
je Kosovo polje s manastirom Gračanica u
pozadini. Na polju leže ratni trofeji, top i
prikolica. Prikaz je uokviren poluvijencem
od lovorovih grančica. U pozadini se nalazi
izlazeće sunce u koje je upisana godina
1912.. Uz gornji rub medalje nalazi se nat‑
pis ’Osvećeno Kosovo’. Na naličju medalje
nalazi se srpski kraljevski grb, dvoglavi orao
sa štitom na grudima, okružen lovorovim
vijencem. U svaki list vijenca upisano je po
jedno od dvanaest imena mjesta kod kojih
su vođene bitke. S lijeve strane ispisana su
imena: Kumanovo, Skopje / Prilip / Jedrene
/ Veles / N. Pazar / Debar / Štip / Prizren /, a
s desne: Bitol / Skadar / Ohrid / Sjenca / Doi‑
ran / Tetovo / Lješ / Elbasan / Priština / Drač.
Medalja je izrađena od pozlaćene bronce, a
isticana je na vrpci širine 28 mm koja se
sastoji od šest cjelina. Svaka cjelina sastoji
se od crvene, plave i bijele pruge. Prema Spomenica srpsko–turskog rata 1912., lice i naličje. Primjerak medalje iz osnovne serije
odredbi zakonskog teksta vrpca je trebala proizvedene u radionici Braće Huguenin. Na licu medalje, u donjem desnim dijelu, nalazi se
biti široka 35 mm, no u praksi su medalje signatura radionice Huguenin. Vrpca za medalju široka je 28 mm, složena po uzoru na sre‑
dodjeljivane na vrpcama širine 28 i 40 mm, brne medalje za hrabrost iz srpsko–turskih ratova. – mCM05 H
a isticane su na lijevoj strani grudi.
Popis odlikovanih osoba vodila su nadležna
zapovjedništva i ustanove, a za spomenicu
nije naplaćivana pristojba. Odlikovanje je,
nakon smrti nositelja, ostajalo na čuvanju
nasljednicima. Bilo je predviđeno da se uz
spomenice dodijele povelje, no do realizacije
toga nije došlo. S obzirom na masovnost spo‑
menice gotovo da nije moguće da ne bi bilo
sačuvanih primjeraka pripadajućih povelja.
433
Detalj signature radionice Braće Huguenin s

lica medalje.
Spomenica Srpsko–turskog rata 1912., lice i naličje. I ovaj primjerak medalje potječe iz
osnovne serije proizvedene u radionici Braće Huguenin, a od prethodne se razlikuje po obliku
ušice i završnoj doradi. Vrpca za spomenicu je širine 40 mm, složena u trokut. – mCM05 H
Spomenica Srpsko–turskog rata 1912..

Medalja se nalazi u tamnocrvenoj karton‑
skoj kutiji bez vanjskih oznaka. S unutarnje
strane poklopca nalazi se naljepnica s logom
radionice Bertrand. Medalja je istovjetna pri‑
mjercima iz radionice Braće Huguenin, pa
Spomenica srpsko–turskog rata 1912., varijanta. Spomenica je proizvod nepoznate radionice, postoji mogućnost da je duplikat koji je naba‑
a izrađena je u drugačijem kalupu. Medalja nema nikakvih oznaka. Vrpca je širine 40 mm, vio nositelj i smjestio ga u autentičnu kutiju.
složena duguljasto. – mCM05 (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
434
Spomenica Srpsko–turskog rata 1912., lice i naličje. Vari‑

janta medalje s greškom u natpisu. Riječ ’Kosovo’ ispisana
je pogrešno ’Nosovo’, a medalja je proizvod pariške radio‑
nice Arthusa Bertranda. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
– mCM05 B
Spomenica Srpsko–turskog rata 1912., lice i naličje. Kasnija varijanta

medalje proizvedene u pariškoj radionici Arthusa Bertranda. Medalja
je izrađena sukladno osnovnom modelu iz radionice Huguenin, nešto
oštrijih detalja i općenito bolje kvalitete.
Minijature Spomenice Srpsko–turskog rata

1912. (Zbirka Ljubomira Stevovića).
Detalj lovorova vijenca sa lica medalje na primjercima iz radionice Bertrand (lijevo) i Hugu‑
enin (desno). Na lišću vijenca na medalji iz radionice Bertrand izostavljena su imena mjesta
bitaka.
435
Spomenica Srpsko–bugarskog rata 1913.

Neočekivano brzi slom Turske zatekao je tijekom Konferencije nisu bile naznačene Londonu, u svibnju 1913., saveznici su tre‑
europske sile. Posebno je nezadovoljna granice novonastale albanske države. Taj bali podijeliti osvojena područja. Upravo na
bila Austrougarska, a njezina je diploma‑ je propust rezultirao novim kriznim žari‑ tom pitanju pokazala se sva manjkavost pot‑
cija na sve načine nastojala otežati položaj štem – gradom Skadrom kojeg su opsjedale pisanih ugovora kojima je stvoren Balkanski
Srbiji i Crnoj Gori. Austrija je zahtijevala crnogorske i srpske trupe. Austrougarska savez. Prema odredbama Vojnog saveza koji
povlačenje srpskih snaga iz Albanije i podr‑ vlada nastavila je diplomatskim pritiscima su sklopile Srbija i Bugarska, Srbiji je tre‑
žavala njenu autonomiju. Iz Beča je u Alba‑ na Londonsku konferenciju i vojnim pri‑ balo pripasti područje sjeverno i zapadno od
niju upućen Ismail Kemal koji je, zajedno jetnjama na terenu, pa je, 10. (23.) ožujka Šar‑planine, a Bugarskoj područje istočno od
s vođama Albanskog pokreta u Valoni, 15. 1913., donesena odluka da Skadar pri‑ Rodopa i rijeke Strume. Središnji dio Make‑
(28.) studenoga 1912., proglasio nezavisnu padne Albaniji. Srpska vojska povukla se donije nije bio definiran ovim Ugovorom i
albansku državu. Srbija nije popuštala pri‑ nakon pritisaka međunarodne zajednice, upravo je to područje postalo kamen spo‑
tiscima Austrougarske i Italije, pa je pla‑ a Crnogorci su, pod zapovjedništvom kra‑ ticanja između dvije države. Srpska vlada
nula kriza koja je lako mogla prerasti u novi lja Nikole, nastavili opsadu i zauzeli Skadar predvođena Nikolom Pašićem, osokoljena
oružani sukob. Na granicama Srbije kon‑ 11. (24.) travnja. Austrougarska je otvoreno ratnim uspjesima i nezadovoljna gubitkom
centrirane su snage Austrougarske vojske, zaprijetila Crnoj Gori ratom i natjerala kra‑ izlaska na Jadransko more, odbila je postu‑
a bečka diplomacija na svim je stranama lja Nikolu da povuče svoje jedinice i napusti piti prema odredbama Ugovora i predati
pokušavala osigurati potporu mogućem voj‑ osvojeni Skadar. Takvim razvojem događaja Bugarskoj sporna, ali i ugovorena područja.
nom djelovanju. Na inicijativu velikih sila, ionako loši odnosi Austrougarske i Srbije Realizacija spornog ugovora onemogućila bi
Londonska je konferencija donijela odluku dovedeni su na najnižu moguću razinu, što graničnu povezanost Srbije i Grčke, što su
o priznaju neovisne Albanije, čime je Srbija je znatno utjecalo na predstojeću krizu s priželjkivale obje države.
bila primorana povući svoje snage s jadran‑ Bugarskom. U tom razdoblju Austrougarska je poveća‑
ske obale. Kriza time nije završena jer Nakon potpisivanja Mirovnog ugovora u vala svoj utjecaj na Bugarsku i otvoreno
Srpsko konjaništvo tijekom napada.
436
širila antisrpsku propagandu u toj zemlji. Hohenzollern i vjeran saveznik Njemačke. Nakon tih poraza i objave rata od Rumunj‑
Austrijski predstavnik u Bugarskoj grof Tar‑ Sukob s tim državama zakomplicirao bi ske, u sukob se uključila i Turska koja je,
novski nudio je otvoreno pomoć Austrou‑ odnose Austrougarske i Njemačke, pa je 2. (15.) srpnja, zauzela Jedrene. Bugarska
garske u slučaju sukoba sa Srbijom. Obje Beč nevoljko ostao neutralan u predstoje‑ je bila prisiljena zatražiti primirje koje je
su strane zauzele tvrda stajališta i bile su ćem ratu. stupilo na snagu 17. (30.) srpnja, a potpi‑
nepopustljive u svojim tumačenjima ratom II. balkanski rat izbio je u lipnju 1913.. sano je u Nišu. Mirovni pregovori vođeni su
ostvarenih prava. I Srbija i Bugarska načelno Neposredan povod za rat bio je navodni u Bukureštu, a mirovni ugovor potpisan je
su pristale na arbitražu ruskog cara, no u napad bugarskih snaga na srpske položaje 28. srpnja (10. kolovoza) 1913..
tome nije bilo iskrenih nastojanja da se spor na Bregalnici u noći od 16. na 17. (29. na Ugovorom u Bukureštu Bugarska je izgu‑
riješi. Srbija je, netom prije potpisivanja 30.) lipnja. Bugarska vojska, iscrpljena bila veliki dio područja osvojenih tijekom
mira s Turskom u Londonu, sklopila tajni minulim ratom, nije mogla računati na vojne I. balkanskog rata. Turska je iskoristila
sporazum s Grčkom o zajedničkom djelova‑ uspjehe protiv dojučerašnjih saveznika, novonastalu situaciju i pod svoju kontrolu
nju protiv Bugarske. U dijelu tog sporazuma osobito nakon što je postalo bjelodano da vratila Jedrene i dio Trakije. Rumunjskoj su
Grčka je Srbiji zajamčila slobodan promet se Austrougarska ne želi vojno miješati pripali Silistrija, Balčik i Tutrakan, a Grčka
roba preko luke Solun u sljedećih 50 godina. u sukob. Linija fronte na kojoj su vođene je pomakla sjeveroistočne granice do rijeke
Tom savezu ubrzo se pridružila Crna Gora, borbe protegla se duž Bregalnice i Zletovske Meste i dobila Kavalu. Crna Gora zauzela je
a ubrzo zatim i Rumunjska. Činjenica da je Reke. Borbe su trajale nepunih mjesec dana Berane, Pljevlju Bijelo polje i dio Skadar‑
uspjela sklopiti formalni savez s navedenim kada je otpor bugarskih snaga slomljen. Srp‑ skog jezera i uspostavila granicu sa Srbijom
državama spasila je Srbiju od otvorenog ske snage osvojile su 23. lipnja (3, srpnja) na području Sandžaka. Srbiji su, uz Kosovo,
sukoba s Austrougarskom. Grčki kralj Kon‑ Kočane, a 25. lipnja (5. srpnja) Štip. Na juž‑ pripali Ohrid, Bitola, Gevgelija, Veles, Štip
stantin bio je zet njemačkog cara Wilhelma, nom bojištu Grci su odnijeli pobjedu kod i Kratovo. Balkanskim ratovima Srbija je
a rumunjski kralj Carol bio je podrijetlom Kukuša i povezali se sa srpskim snagama. povećala svoj teritorij za 32 000 km².
Srpsko topništvo na položajima tijekom rata 1913..
437
Spomenicu Srpsko–bugarskog rata 1913. menice koje se pripisuju Bertrandovoj navodu M. Piletić izrađeno je oko 500 000
utemeljio je kralj Petar Uredbom od 25. stu‑ proizvodnji zaista jesu neznatno manjeg spomenica, no i tu tvrdnju bi, kao u slu‑
denoga (8. prosinca) 1913. (Srpske Novine, promjera (40,5 × 40,5 mm), no to je daleko čaju Spomenice srpsko–turskog rata 1912.,
br. 265, 29 XI. 1913.). Na isticanje spome‑ od mjera koje navodi Mila Piletić. Očito je trebalo uzeti s dozom rezerve. Za potrebe
nice imali su pravo svi aktivni i pričuvni da se radi o pogrešnom navodu. Dvora izrađena su četiri primjerka spome‑
časnici, dočasnici i redovi, vojni činovnici i Pored spomenutih, izrađena je i serija spo‑ nice kovane od zlata. Isporukom spomenica
vojni obveznici svih rodova narodne vojske menica kovanih od srebra u kalupu karak‑ također se bavila radionica gravera Miše
koji su djelovali na bojištu i u pozadini. Spo‑ terističnom za radionicu Huguenin. Prema Goldštajna iz Beograda.
menicom su također odlikovani svi aktivni
ministri i osobe na službi u bolnicama ili
nekim drugim vojnim dužnostima na boji‑
štu ili u pozadini. Spomenica je dodjeljivana
pripadnicima Crnogorske vojske koji su dje‑
lovali u zajedničkim akcijama sa Srpskom
vojskom.
Spomenica rata 1913. izrađena je u obliku
topovskog križa, od pozlaćene bronce, pro‑
mjera 42 mm. Kraci križa granulirani su i
obrubljeni izdignutim poliranim rubom.
U sjecištu krakova križa nalazi se okrugli
medaljon s okrunjenim monogramom kra‑
lja Petra I. U medaljonu na naličju spome‑
nice nalazi se godina ’1913’. Ušica za kariku
je poprečna, valjkastog oblika. Vrpca za
spomenicu crvene je boje s uskim crnim
prugama uz rub. Prema odredbi zakonskog
teksta vrpca je trebala biti široka 35 mm,
no u praksi su spomenice dodjeljivane na
vrpcama širine 28 i 40 mm, a isticane su na
lijevoj strani grudi. Likovno rješenje spome‑
nice izrađeno je po uzoru na spomenicu iz
ranijeg rata s Bugarskom 1885.–1886.. Prva
je svojim oblikovanjem simbolizirala ratni
gubitak, a drugom je, inverznim korište‑
njem elemenata dorade i boja vrpce, nagla‑
šena ratna pobjeda.
Popis odlikovanih osoba vodila su nadležna
zapovjedništva i ustanove, a za spomenicu
nije naplaćivana pristojba. Odlikovanje je, Spomenica Srpsko–bugarskog rata 1913., lice i naličje. Najrasprostranjeniji model spomenice
nakon smrti nositelja, ostajalo na čuvanju koji je izradila radionica Braće Huguenin. Vrpca je izrađena po uzoru na vrpcu spomenice rata
nasljednicima. Bilo je predviđeno da se uz 1885.–1886., samo inverzno zamijenjenih boja. – mCM06 H
spomenice dodijele povelje, no do reali‑
zacije toga nije došlo kao i u slučaju spo‑
menice iz 1912. S obzirom na masovnost
spomenice, gotovo da nije moguće da ne
bi bilo sačuvanih primjeraka pripadajućih
povelja.
Osnovnu seriju spomenica izradila je švicar‑
ska radionica Braće Huguenin. Pored toga
najraširenijeg modela pojavljuju se i spome‑
nice koje je, prema podacima iz dosadaš‑
nje literature, izradila radionica Bertrand.
Prema navodu Mile Piletić u djelu ’Odliko‑
vanja jugoslavenskih naroda do 1941’ spo‑
menice iz Bertrandove radionice trebale bi
biti dimenzija 27 × 22 mm, što nije moguće Spomenica Srpsko–bugarskog rata 1913.,
jer bi se tada radilo o minijaturama. Spo‑ minijature. (Zbirka Ljubomira Stevovića).
438
Spomenica srpsko–bugarskog rata 1913., lice i naličje. Spomenica je u svemu isto‑

vjetna ranije prikazanom primjerku, osim što je izrađena od srebra. Takva izrada ne
odgovara odredbama zakonskog teksta, a nisu poznati razlozi zbog kojih su izrađivane
ovakve spomenice. – mCM06 H
Nepoznati građanin prigodom svetkovine

ističe odlikovanja. Na odjeći su istaknute
dvije spomenice oba balkanska rata i Meda‑
lja dobrom strijelcu.
Spomenica Srpsko–bugarskog rata 1913., lice

i naličje. Varijanta spomenice izrađena u radi‑
onici Arhusa Bertranda. Spomenica je nešto
manjih dimenzija, blago konveksne površine
krakova križa. Granulacija površine krakova
nešto je finija u odnosu na primjerke iz radio‑
nice Huguenin, a površine monograma, slova
i rubova spomenice jače su polirane. Ušica je
poprečna, izrađena od žice. Vrpca je širine 40
mm, složena u trokut. – mCM06 B
439
Brigadni general Milan Vijorović

u odori s odlikovanjima. Pored
drugih odlikovanja na ordenskoj
su nisci istaknute sve četiri spo‑
menice ratova vođenih od 1912.
do 1918..
440
Spomenica za vjernost otadžbini (Albanska spomenica)

Nakon početnih vojnih uspjeha i žilavog kralja Petra i teško bolesnoga vojvode Put‑ neprijatelja, što smisao i rezultate ove ope‑
otpora koji je Srpska vojska pružila Austri‑ nika na dug put. Veze sa Solunom bile su racije čini prilično dvojbenima.
jancima tijekom jeseni i na početku zime prekinute i jedina je mogućnost bio pre‑ Prve izbjeglice i ostaci vojske stigli su u
1914. nastupilo je varljivo primirje. Austro‑ lazak crnogorskih i albanskih planinskih Skadar polovicom studenoga, iznemogli do
ugarska se vojska povukla ostavivši iza sebe lanaca i proboj do obale Jadranskog mora. krajnjih granica ljudske izdržljivosti. Čitava
ratom razorena i opustošena područja. Za Povlačenje je izvođeno u tri smjera: iz Peći operacija povlačenja nije popraćena koor‑
ratne uspjehe plaćena je visoka cijena, a prema Skadru, i iz Prizrena prema Lješu i diniranom akcijom saveznika, pa preživjele
Srpska vojska, ionako oslabljena balkan‑ Elbasanu. Na tim pravcima život je izgubilo nije dočekala adekvatna skrb i pomoć u pri‑
skim ratovima, pretrpjela je goleme gubitke. oko 70 000 vojnika i nebrojeni civili. Glad, jeko potrebnoj hrani i sanitetskom materi‑
Na područjima ratnih djelovanja izbila je studen i zaraze kosili su nemilice ljudske jalu. Talijanska mornarica oklijevala je sa
epidemija pjegavog tifusa koja je prouzro‑ živote gotovo s većim uspjehom od ratnog slanjem pomoći strahujući od brodovlja Sila
čila velike dodatne žrtve.
Ruski vojni porazi ostavili su Srbiju u okru‑
ženju Sila osovine, sa zapada Austrougar‑
ske, sa juga Turske. Tijekom ljeta 1915.
donesena je odluka da se Srbija pokori
silom, a za ostvarenje tog plana pridobi‑
vena je, do tada neutralna, Bugarska. Ratni
sporazum potpisan je 24. kolovoza 1915.,
a zapovjednikom udruženih snaga imeno‑
van je proslavljeni i vrlo sposobni njemački
general August von Mackensen. Vojne ope‑
racije Sila osovine započele su 22. rujna
1915. prodorom na srpski teritorij iz svih
pravaca. Iako protiv takve sile nije imala
izgleda, Srpska je vojska ponovo pružila
žilav otpor i uspjela znatno usporiti plani‑
rano djelovanje Njemačke vojske i njenih
saveznika. Iako obećana, pomoć Britanije
i Francuske je izostala, ako zanemarimo
neznatne pošiljke ratnog materijala. Situ‑
aciju su dodatno otežavale kolone izbje‑
glih civila koje su se, zajedno s vojskom,
povlačile prema jugozapadnim dijelovima
Srbije. Kralj Petar I. i zapovjednišvo vojske
bili su prisiljeni djelovati i pronaći rješenje
u novonastaloj situaciji. U vojnom je vrhu
došlo do podjele na dvije struje. Prva, oku‑
pljena oko vojvode Živojina Mišića, zastu‑
pala je plan prema kojem bi Srpska vojska
na Kosovu pokušala pružiti otpor i zaštititi
brojne izbjeglice, a u slučaju vojnog neu‑
spjeha bio bi sklopljen privremeni mir sa
ciljem da se izbjegnu dodatna stradanja.
Druga struja, kojoj se priklonio veći dio voj‑
nog vrha zajedno s kraljem Petrom I., zago‑
varala je povlačenje cjelokupnoga vojnog
zapovjedništva, vojske i izbjeglica prema
Albaniji i Grčkoj. Taj je plan i proveden, a
stajao je Srbiju oko 150 000 ljudskih života,
što premašuje broj poginulih u svim ratnim
operacijama od 1914.–1918..
Povlačenje je otpočelo 24. studenoga. Sav
višak ratnog materijala spaljen je, a vojska
i izbjeglice krenuli su pod zapovjedništvom Prelazak Srpske vojske preko ledom okovanog Vezirova mosta na rijeci Drim.
441
osovine koje je uspjelo potopiti konvoj s stvenu skrb, a zatim iz temelja opremiti i Dodjeljivanje spomenica proteglo se sve do
pomoći upućen izbjeglicama. Iako je tijekom naoružati Srpsku vojsku kako bi bila spre‑ početka II. svjetskog rata, pa su tako, uka‑
povlačenja dolazilo do sporadičnih sukoba mna uključiti se u operacije na Solunskom zom od 6. ožujka 1940., Albanskom spome‑
sa lokalnim stanovništvom, znatnu pomoć frontu. nicom odlikovani svi pripadnici Crnogorske
Srpskoj vojsci pružile su albanske jedinice Kao uspomenu na stradanja srpskog naroda vojske koji su sudjelovali u borbama na
lojalne Esad‑paši. Na obale Jadrana uspjelo tijekom povlačenja kroz Albaniju, prestolo‑ Solunskom frontu. Popis odlikovanih osoba
je stići oko 120 000 vojnika i velik broj nasljednik Aleksandar je, 5. travnja 1920., vodila je Kancelarija ordena, a za spome‑
civila. U opsežnu akciju pružanja pomoći utemeljio Spomenicu za vernost otadžbini, nicu nije naplaćivana pristojba. Odlikova‑
u tim dramatičnim trenutcima uključilo se popularnije zvanu Albanska spomenica nje je, nakon smrti nositelja, ostajalo na
francusko brodovlje koje je započelo s tran‑ (Službeni vojni list, 1920, 448). Pravo na čuvanje nasljednicima.
sportom izbjeglih na Krf i druge grčke otoke isticanje Albanske spomenice imale su sve Spomenici je određen neuobičajeno visok
te u Bizentu u Tunisu. osobe koje su bile na dužnosti u vojsci tije‑ rang, pa je prednjačila svim odlikovanjima
Posljedice ovoga nepotrebnog i bezumnog kom povlačenja kroz Albaniju, te članovi osim medaljama za hrabrost, Križu milo‑
stradanja osjećale su se mjesecima nakon stranih vojnih misija koji su sudjelovali u srđa i odlikovanjima Crvenog križa. Odli‑
okončanja krize. Saveznici su, poglavito toj operaciji. Ukazom u Službenom vojnom kovani spomenicom osnovali su vlastitu
Francuska koja je snosila glavni dio tereta, listu od 6. studenoga 1921. spomenicom udrugu, ’Društvo nosioca Albanske spo‑
bili primorani osigurati velike količine je odlikovano 142 148 osoba, a broj odli‑ menice’, koja se bavila reguliranjem prava
hrane i sanitetskog materijala te zdrav‑ kovanih proširen je u kasnijim godinama. odlikovanih.
Kralj Petar I. u kolima koja vuče volovska zaprega tijekom povlačenja kroz Albaniju u prosincu 1915..
442
Albanska spomenica neobičnog je oblika i

originalnog likovnog rješenja, a njen tvo‑
rac je Đorđe Čarapić, kancelar kraljevskih
ordena koji je u vrijeme dodjeljivanja te
spomenice obnašao dužnost tajnika Kan‑
celarije. Spomenica je izrađena u obiku
stiliziranoga dvoglavog orla srpskoga grba
koji krilima obujmljuje i kandžama pridr‑
žava okrugli medaljon, uokviren lovorovim
vijencem. U medaljonu je prikazan lik kralja
Aleksandra Karađorđevića u lijevom profilu,
okružen ćiriličnim natpisom ’Svojim ratnim
drugovima Aleksandar’. U identičnom meda‑
ljonu na naličju nalazi se ćirilični natpis u
četiri reda ’Za / vernost / otađbini / 1915’.
Iznad orlovih glava nalazi se pomična kra‑
ljevska kruna, slična kruni s Ordena Kara‑
đorđeve zvijezde. Prema odredbi zakonskog
teksta propisano je da medaljon i kruna na
spomenici trebaju biti izrađeni od bronce,
a dijelovi dvoglavog orla od istog materijala
samo posrebreni i patinirani. Međutim, naj‑
veći dio spomenica izrađen je od mesinga,
a postoje spomenice izrađene i od drugih
materijala. Vrpca za spomenicu bila je dugu‑
ljasta, otvorene zelene boje sa crnom pru‑
gom uz svaki rub. Širina vrpce za osnovnu Spomenica za vjernost otadžbini 1915. (Albanska spomenica), lice i naličje. Primjerak iz
seriju spomenica bila je 36 mm, s prugama osnovne serije proizveden u radionici Braće Huguenin, na dugoljastoj vrpci. Vrpca je, za razliku
širine 5 mm, a pojavljuju se i vrpce druga‑ od vrpci s ranijih spomenica, provučena kroz alku i predviđena za pričvršćivanje na odjeću
čijih dimenzija i širina pruga. Spomenica je pomoću dvostruke igle kakva je uobičajena za francuska odlikovanja. Medalja je izrađena od
isticana na lijevoj strani grudi. mesinga i djelomično posrebrena. – mCM07
Osnovnu seriju spomenica izradila je švi‑
carska radionica Braće Huguenin, a izra‑
dom medalje bavile su se i neke nepoznate,
vjerojatno domaće radionice. Tvrdnja da je
osnovnu seriju spomenica izradila radionica
Bertrand pogrešna je. Postoji mogućnost da
je radionica Bertrand i izradila određeni btoj
spomenica, no to nije moguće sa sigurnošću
potvrditi i jasno odrediti model spomenice
koji bi poticao iz navedene radionice.
Uz spomenice je dodjeljivana dekorativna
povelja izrađena po uzoru na povelje za
medalje. Povelja je izrađena nakon smrti
kralja Petra I. pa je, shodno tome, naslov‑
ljena sa “Njegovo veličanstvo Aleksandar
I. po milosti božjoj i volji narodnoj kralj
Srba, Hrvata i Slovenaca”. Zbog masov‑
nosti dodjele svi podaci na obrascu, osim
imena odlikovanoga, tiskani su zajedno sa Spomenica za vjernost otadžbini 1915. (Albanska spomenica), lice i naličje. Spomenica je
obrascem, što se odnosi i na datum dodjele izrađena drugačijim kalupom od prethodno prikazane i čitava je od patinirane bronce bez
i potpise kancelara kraljevskih ordena Pavla posrebrenih dijelova. Ispod lika kralja Aleksandra nalazi se signatura ’C. Marey’. (Ustupilo
Jurišića – Šturma i tajnika Kancelarije Đorđa Srpsko Numizmatičko društvo, odjavljeno u katalogu 9. Aukcije) – mCM07
Čarapića. Sve povelje nose isti datum, 23.
studenoga 1921.. Povelju je također osmi‑
slio Đorđe Čarapić, a tiskana je u Vojnom
geografskom institutu u Beogradu.
443
Spomenica za vjernost otadžbini 1915. (Albanska spomenica), lice

i naličje. Spomenica je izrađena identičnim kalupom kao i spome‑
nica sa signaturom ‘C Marey’, osim što nema signature gravera ispod
lika kralja Aleksandra i djelomično je posrebrena, sukladno odredbi
zakonskog teksta. – mCM07
Spomenica za vjernost otadžbini 1915. (Albanska spome‑

nica), lice i naličje. Spomenica je izrađena drugačijim kalu‑
pom od svih do sada prikazanih, kovana od bronce od nešto
debljega osnovnog materijala. Za razliku od svih do sada
prikazanih spomenica na ovoj je posrebren i vijenac koji
okružuje medaljone na licu i naličju. Vrpca je širine 39 mm,
složena po uzoru na vrpce medalja za vojničke vrline. –
mCM07
Spomenica za vjernost otadžbini 1915. (Albanska spo‑

menica), lice i naličje. Spomenica je izrađena drugačijim
kalupom od svih do sada prikazanih, nešto grubljih detalja.
Dijelovi koji bi trebali biti brončani, pozlaćeni su. Vrpca je
širine 39 mm i složena u trokut. Spomenica je najvjerojat‑
nije proizvod neke od domaćih radionica. – mCM07
444
Značka Društva nositelja Spomenice za vjernost otadž‑

bini 1915. (Albanska spomenica). Značka je isticana na
zapučku kaputa ili bluze, a pričvršćivala se pomoću sre‑
Dvije minijature Spomenice za vjernost otadž‑ brne ’papučice’. Proizvod radionice Griesbach i Knaus iz
bini 1915. (Albanska spomenica). (Zbirka Zagreba, logo koje je ćirilicom (!) ispisan na papučici za
Ljubomira Stevovića) pričvršćivanje značke.
Prikaz Albanske spomenice s kutije britanskih cigareta ’John Player’s’. I na ovakav, pomalo Iskaznica člana Društva nositelja Albanske
neobičan način propagirana su odlikovanja, a time i ratni uspjesi saveznika u I. svjetskom spomenice.
ratu. Na naličju, pored glavnih podataka o medalji stoji da su spomenicom odlikovani mnogi
Britanci koji su potpomagali i njegovali srpske ranjenike. Također je navedeno: ‘…medalja
ima karakter medalje za kampanju, a ne za specifične zasluge, pitanje je dali će Britanija
dopustiti njeno isticanje‘.
445
Izvadak iz Kataloga srpskih odlikovanja radionice Braće Huguenin, s prikazanim spomeni‑

cama ratova vođenih u razdoblju od 1912.–1918.. Pored drugih spomenica prikazana je i
osnovna varijanta Albanske spomenice. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) Račun Društva nositelja Albanske spome‑
nice za 10 članskih iskaznica u iznosu od 76
dinara.
Petar Milić, sudionik povlačenja kroz Albaniju, o čemu svjedoče istaknute Alban‑
ska i Spomenica na rat 1914.–1918.. Fotografija je načinjena 1938. kada je Milić
pristupio Društvu nositelja Albanske spomenice. Na slici desno prikazana je druga
stranica Milićeve pristupnice. Prema tom dokumentu, Milić je tijekom povlačenja
kroz Albaniju obnašao dužnost ordonansa u štabu III. armije, a na Solunskom frontu
istu dužnost u štabu I. armije.
446
Nepoznati kapetan 1. klase u odori s odlikovanjima.

Na ordenskoj nisci na kapetanovim grudima ista‑
knuta je Albanska spomenica, postavljena prema
propisu ispred drugih spomenica. Kapetan nije
odlikovan Spomenicom na Srpsko–bugarski rat
1913., iako je sudjelovao u ratu s Turskom 1912. i
u I. svjetskom ratu.
Povelja Spomenice za vjernost otadžbini 1915. (Albanska spomenica)

kojom je odlikovam pješadijski pukovnik Mihailo Nedić, zapovjednik
VII. pješadijskog puka. Neuobičajena je formulacija teksta povelje
prema kojoj kralj Aleksandar odlikovanu osobu oslovljava kao “Svoga
ratnog druga“. Iako je odlikovanje ratnog karaktera, na povelji nisu
tiskani faksimili potpisa kralja ili ministra vojnog već kancelara i taj‑
nika Kancelarije ordena.
Razglednica s prikazom povlačenja Srpske vojske kroz albanske vrleti.

Isti prikaz objavljen je na naslovnoj stranici pariškog časopisa ’Le Petit
Journal’, br. 1305, od 15. prosinca 1915.. (Ustupio Ranko Mandić)
447
Spomenica na rat 1914.–1918. Spomenica ima izgled stiliziranog orden‑ nog modela u detaljima izrade. Primjerci
skog znaka Ordena Karađorđeve zvijezde iz radionice Huguenin isporučivani su u
Spomenicu na rat 1914.–1918. utemeljio s mačevima. Kraci križa toliko su široki papirnatim omotnicama s ispisanim ime‑
je prestolonasljednik Aleksandar Uka‑ da spomenica ostavlja dojam medalje. Na nom radionice. Mali broj spomenica nami‑
zom od 1. prosinca 1920. (Službeni vojni svakom vrhu kraka križa nalazi se kuglica jenjen osobama višeg statusa dodijeljen
list, 1920, 2502). Na spomenicu su imali koja je na gornjem kraku nešto veća i ima je u kartonskim kutijicama svijetloplave
pravo svi aktivni i pričuvni časnici, doča‑ ulogu ušice za alku. Između krakova križa boje na poklopcu kojih su otisnute godine
snici, redovi, vojni činovnici i obveznici nalaze se ukriženi mačevi. U gornji krak ’1914–1918’. Broj izrađenih spomenica nije
svih rodova narodne vojske i posljednje upisana je godina 1914, a u donji 1918. U poznat, no zbog širine namjene spome‑
obrane koji su bili angažirani na bojištu i središtu križa nalazi se lovorovim vijen‑ nice svakako premašuje broj spomenica na
u pozadini, zaključno do dana 11. stude‑ cem okruženi medaljon sa likom kralja ratove 1912. i 1913..
noga 1918.. Spomenica je također dodije‑ Petra I. u desnom profilu. Kraljev je lik Zbog masovnosti dodjele za spomenicu nije
ljena svim aktivnim ministrima i narodnim okružen natpisom ’Petar I. kralj Srbije’. izdavana povelja. Ponekad su uz spomenicu
poslanicima iz tog razdoblja, te časnicima, Naličje križa prekriva srpski kraljevski grb, izdavana uvjerenja različitog, u pravilu,
dočasnicima i vojnicima Crnogorske vojske, orao raširenih krila sa srpskim grbom na jednostavnog rješenja. Rješenje obrasca
pripadnicima dragovoljačkih odreda, sani‑ grudima. Iznad glava orla nalazi se kruna uvjerenja ovisilo je o tome tko je i gdje uvje‑
tetskom osoblju, sudionicima stranih misija Nemanjića. U lijevom, donjem i desnom renje izdao. Primjerice, Opština grada Beo‑
i drugim osobama koje su obnašale vojnu kraku križa nalaze se ispisane godine 1916, grada tiskala je vlastite obrasce uvjerenja,
dužnost na bojištu ili u pozadini. Odlukom 1915, 1917. Medalja je kovana od bronce a moguće je pronaći uvjerenja ispisana na
Jugoslavenske vlade od 8. srpnja 1930. spo‑ i patinirana, a isticana je na lijevoj strani pisaćem stroju i ovjerena pečatom nadlež‑
menice s pratećim poveljama dodijeljene su grudi na vrpci širine 40 mm u bojama srp‑ nog zapovjedništva. Tek 1931. tiskana je,
francuskim vojnicima koji su sudjelovali u ske trobojnice, složenoj u trokut. I ovu je u vrlo ograničenoj tiraži, povelja s titulom
operacijama vezanima za povlačenje preko spomenicu osmislio Đorđe Čarapić, kance‑ Aleksandra I., kralja Jugoslavije, dodjelji‑
Albanije, borbama na Dardanelima i na lar kraljevskih ordena. vana francuskim vojnicima odlikovanima
Solunskom frontu. Isticanje tih spomenica Osnovnu seriju spomenica izradila je švicar‑ Ukazom iz 1930.. Sva uvjerenja i povelje
odobrila je Francuska vlada svojim vojni‑ ska radionica Braće Huguenin, a pojavljuju izdane su temeljem ’3. član Ukaza F.A. Br.
cima Ukazom od 15. prosinca 1931.. se i primjerci koji odstupaju od osnov‑ 42432 od 1. decembra 1920‘.
Spomenica na rat 1914.–1918., lice i naličje. Dva primjerka spomenica iz osnovne serije izrađene u radionici Huguenin. S lijeve strane je
prikazana spomenica izrađena od mesinga, a s desne spomenica izrađena od tombaka. – mCM08
448
Spomenica na rat 1914.–1918., razne vari‑

jante minijatura (Zbirka Ljubomira Stevovića)
Spomenica na rat 1914.–1918., lice i naličje. Spomenica je proizvod nepoznate radionice, a

izrađena je drugačijim kalupom od osnovne serije. Kraci križa nešto su uži, a čitava spome‑
nica kovana je od debljeg materijala. – mCM08
Spomenica na rat 1914.–1918., lice i naličje. I ovaj je primjerak proizvod nepoznate radionice, Spomenica na rat 1914.-1918., lice i naličje.
kovan drugačijim kalupom od svih prikazanih. Ova je varijanta poznata među sakupljačima Spomenica je iskovana istim kalupom kao i
po brojci ’7’ na naličju medalje na kojoj nedostaje karakteristična crtica. – mCM08 prethodno prikazana, ali od drugačijeg materi‑
jala. Za razliku od prethodne spomenice koja
je izrađena od tamne bronce, za izradu ove
korišten je tombak.
449
Spomenica na rat 1914.–1918.. Pri‑

mjerak spomenice dodijeljene u kar‑
tonskoj kutijici s otisnutinm ratnim
godinama na poklopcu. Na slici desno
je primjerak papirnate omotnice u
kakvima je radionica Huguenin ispo‑
ručila većinu spomenica. Na omot‑
nicu je otisnut logo radionice kakav
se, u pravilu, nalazi na unutarnjoj
strani poklopca kutija u kojima je ova
radionica isporučivala odlikovanja.
Uvjerenje za Spomenicu na rat 1914.–1918. kojom je odlikovan major

Dušan Petković, zapovjednik 2. bataljona 45. pješadijskog puka. Ovo
je uvjerenje izdalo zapovjedništvo 45. pješadijskog puka u ljeti 1923.
u Skopju, a potpisao ga je zapovjednik puka. Njime je majoru Petko‑
viću potvrđeno pravo isticanja Spomenice.
Uvjerenje za Spomenicu na rat 1914.–1918. koje je izdala Opština

grada Beograda 22. kolovoza 1925. Konstantinu Petkoviću. Uvjere‑
njem se također potvrđuje pravo nositelju na isticanje Spomenice.
450
Povelja za Spomenicu na rat 1914.–1918. kojom je odlikovan Jean Plouban.

Povelja je izdana na temelju Ukaza od 8. srpnja 1930. kojim su odlikovani
francuski vojnici, sudionici u operacijama povlačenja kroz Albaniju, borbama na
Dardanelima i na Solunskom frontu. Povelja je datirana 10. studenoga 1930.,
a datum je otisnut kao sastavni dio obrasca.
Nepoznati potpukovnik, veteran ratova vođenih od 1885.

do 1918.. Na ordenskoj nisci na grudima potpukovnik
ističe svih pet spomenica navedenih ratova. Na prvom
mjestu istaknuta je, kao jedino odlikovanje koje nije spo‑
meničkog karaktera, Srebrna medalja za hrabrost iz rata
1885.–1886..
451
Spomenica proslave 25. obljetnice oslobođenja ’južne Srbije’
U Skopju je svečanom proslavom, 26. i 27.

listopada 1937., obilježena dvadeset i peta
obljetnica oslobođenja Kosova i Makedo‑
nije, tada zvanih ’Južna Srbija’. Sudionici
proslave dobili su (ili kupili!) jubilarnu spo‑
menicu koja je izrađena za tu prigodu.
Utemeljenje Spomenice nije popraćeno
nikakvim zakonskim tekstom, pa ostaju
nejasni njen status, rang i kriteriji za stje‑
canje. Spomenica je originalnog oblika
stiliziranoga križa koji je izveden lučnim
zasijecanjem četiri suprotna dijela medalje.
U središtu lica medalje nalaze se likovi kra‑
ljeva Petra I. i Aleksandra I. Karađorđevića
u lijevom profilu. Portreti su okruženi nat‑
pisom ’Proslava dvadesetogodišnjice oslo‑
bođenja južne Srbije’ koji prati nepravilni
rub medalje. Na naličju Spomenice prika‑
zan je simbolični prikaz oslobođenja: mač
presijeca lanac, a u pozadini izlazi sunce. Spomenica proslave 25. obljetnice oslobođenja ’južne Srbije’, lice i naličje. Najzastupljeniji
Uz rub gornjeg dijela medalje nalaze se model Spomenice na kojem se ispod likova vladara nalazi signatura Kovnice Akcionarskog
jubilarne godine 1912 i 1937. Spomenica je društva iz Beograda. – mCM09
kovana od pozlaćene bronce i promjera je
32 mm. Vrpca za spomenicu također nije sa
sigurnošću utvrđena, no većina spomenica
pojavljuje se na vrpci crvene boje širokoj 40
mm, složenoj u trokut. Spomenicu je osmi‑
slila beogradska slikarica Nada Doroški čije
je idejno rješenje osvojilo prvu nagradu na
javnom natječaju.
Spomenicu je izrađivala Kovnica Akcio‑
narskog društva u Beogradu u nekoliko
varijanti koje se međusobno razlikuju po
detaljima ušica i završne dorade. Razli‑
kujmo dvije osnovne varijante spomenica
koje su izrađene različitim kalupima. Na
prvoj varijanti se ispod likova vladara nalazi
signatura ’Kovnica A.D.’, a na drugoj, koja
je u svim drugim detaljima istovjetna, nave‑
dene signature nema.
Spomenica proslave 25. obljetnice oslobođenja ’južne Srbije’, lice i naličje. Varijanta spo‑
menice na kojoj je izostavljena signatura proizvođača. – mCM09
452
Detalji spomenica sa i bez signature.
Spomenica proslave 25. obljetnice oslobo‑

đenja ’južne Srbije’, lice i naličje. Neobična
varijanta Spomenice koja je kovana od cinka.
(Zbirka Marka Šarinića) – mCM09
Nepoznati građanin, veteran balkanskih i I.

svjetskog rata. Na ordenskoj nisci ističe Spo‑
menicu proslave 25. obljetnice oslobođenja
‘južne Srbije’, postavljenu ispred drugih spo‑
menica, iako njeno isticanje nije bilo reguli‑
rano zakonom.
453
Spomenica na borbe za oslobođenje sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919.

Nakon sloma Austrougarske, 29. listopada ske su postrojbe prodrle u južnu Štajersku
1918., konstituirana je Država Slovenaca, i zaprijetile Mariboru, ali je njihovo napre‑
Hrvata i Srba (Država SHS), u sastav koje dovanje zaustavljeno na liniji Dravograd
su ušli dijelovi bivše Autsrougarske Care‑ – Uršlja Gora – Solčava. Usporedo sa odvi‑
vine nastanjeni slavenskim življem. Time janjem tih operacija zasjedala je Mirovna
je otvoreno pitanje razgraničenja između konferencija u Parizu, čija je Komisija za
Austrije i države SHS‑a, odnosno sloven‑ pitanje Koruške i Štajerske predložila da
skog područja u novoj državi. Štajerska i se sporna područja prepuste Austriji. Neu‑
Koruška, dvije pokrajine koje su admini‑ spjeh slovenskih jedinica Beograd je nasto‑
strativno pripadale Austriji, naseljavalo je jalo iskoristiti i dokazati Slovencima da bez
brojno slovensko stanovništvo. Slična situ‑ uplitanja Srpske vojske nisu kadri riješiti
acija odnosila se na područja Međimurja i pitanje razgraničenja.
Prekomurja, nastanjenih Hrvatima i Slo‑ Tek u drugoj polovici svibnja u Sloveniju su,
vencima, a koja su se nalazila u sastavu kao pojačanje, prispjele jedinice Srpske voj‑
Ugarske. Situacija je bila to složenija zbog ske (7. i 36. pješačka pukovnija, 1. konjička
činjenice da oba naroda nisu imala jedin‑ pukovnija i neke druge), pod zapovjedniš‑
stven stav prema novoj državi SHS, pa su tvom generala Krste Smiljanića. Tako oja‑
na tim područjima djelovale snage sastav‑ čane postrojbe Kraljevstva SHS pokrenule
ljene od pripadnika poražene Austrougar‑ su, 28. svibnja 1919., silovit napad duž
ske vojske odane Habzburzima. Na početku čitave linije bojišta i ubrzo slomile slabije
studenoga 1918. oformljene su Mariborska i naoružanu i malobrojniju Austrijsku voj‑
Celjska pukovnija nad kojima je zapovjed‑ sku. Pregovori o konačnom razgraničenju
ništvo preuzeo Rudolf Maister, bivši major vođeni su u Kranju, no bez prekida nepri‑
Austrougarske vojske koji je, odlukom General Rudolf Maister, zapovjednik jedi‑ jateljstava. Jedinice Kraljevstva SHS‑a osva‑
Narodnog savjeta u Ljubljani, unaprijeđen nica države SHS‑a tijekom borbi za sjeverne jale su područja južne Koruške, Štajerske,
u čin generala. Te su snage ubrzo razoru‑ krajeve Jugoslavije. Za sudjelovanje u tim Međimurja i Prekomurja, nanoseći ostacima
žale pripadnike ’Schutzwehra’, austrijske operacijama Maister je odlikovan Ordenom Austrijske vojske teške gubitke.
zaštitne straže u Celju, Mariboru i drugim Bijeloga orla s mačevima III. stupnja. Kriza je okončana neobičnim rješenjem.
mjestima jugoistočne Štajerske i zaposjele U Parizu je, u lipnju 1919., odlučneno da
liniju od Gornje Radgone do Dravograda. se sporna pitanja riješe referendumom.
Već 24. prosinca 1918. oslobođeno je američkog posrednika koji je trebao odre‑ Određene su dvije zone, prva pod kontro‑
Međimurje koje su zauzele hrvatske snage diti liniju razgraničenja. lom snaga Kraljevstva SHS‑a (zona A), a
potpomognute slovenskim borcima. U ope‑ U međuvremenu je, 22. prosinca 1918., druga pod kontrolom austrijskih postrojbi
racije su također uključeni bivši srpski Država SHS‑a ujedinjena sa Kraljevinom (zona B). Referendum je započeo u zoni
ratni zarobljenici dio kojih se, pod zapo‑ Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slove‑ A. U slučaju da bi rezultati referenduma
vjedništvom pukovnika Švabića, pridružio naca, čime je trebala biti ukinuta Slovenska bili u korist Kraljevstva SHS‑a, on bi bio
jedinicama pod zapovjedništvom generala vojska. Takva je odluka formalno donijeta nastavljen u zoni B. Međutim, referendum‑
Maistra. Država SHS također je zatražila 19. veljače 1919., no, unatoč tome, na ski rezultati bili su iznenađujući jer se za
pomoć Srpske vojske, no bez rezultata. Slo‑ terenu je Slovenska vojska nastavila svoje Austriju odlučilo 59,04 %, a za Kraljevstvo
venske snage, pod zapovjedništvom kape‑ djelovanje protiv austrijskih postrojbi. SHS njih 40,96 %. Time je daljnje odvijanje
tana Lavriča, zauzele su područje Lenarta Situaciju je ponovo zakompliciralo uplita‑ referenduma zaustavljeno, a zona B pripala
i Ferlacha (Borovja). Pod takvim pritiscima nje Antante u pregovore, pa je Slovenska je Austriji. Tada utvrđena granica u kasni‑
sklopljen je sporazum sa zapovjedništvom vlada (sada Zemaljska vlada) obaviještena jim razdobljima više nije mijenjana.
Austrijske vojske o prekidu neprijateljstava da će na mirovnoj konferenciji u Parizu Iako su navedeni događaji imali presudno
i određena je demarkacijska linija rijekama pitanje razgraničenja biti rješavano u korist zančenje za konstituiranje nove države,
Gail i Dravom do Klagenfurta (Celovca). Austrije. Pritisnuta takvim prijetnjama Kraljevine SHS, operacijama za oslobođenje
General Maister zauzeo je sa svojim jedini‑ Vlada u Ljubljani ponovo je pokrenula vojne sjevernih krajeva u kasnijem razdoblju nije
cama Bleiburg (Plibek) i Volkermarkt (Veli‑ jedinice sa ciljem protjerivanja austrijskih priznat status samostalne ratne operacije, pa
kovec) i zaključio primirje s Austrijskim snaga sa spornih područja, bez suglasnosti one gotovo nisu spominjane sve do odluke
vojnim zapovjedništvom u Grazu. Međutim, sa Zapovjedništvom novoformirane Dravske o utemeljenju spomenica tih događaja.
oba je sporazuma osporila austrijska Pokra‑ divizijske oblasti u Ljubljani. Operacija je Primjerice, na osobnim vojnim kartonima
jinska vlada u Klagenfurtu, pa su neprijatelj‑ započela 29. travnja 1919. prilično neorga‑ časnika, u rubrici u kojoj se navodi sudjelo‑
stva nastavljena sve do 14. siječnja 1919., niziranim napadom koji je završio porazom vanje u ratu, borbe za sjevernu granicu nisu
kada su u Beču započeti pregovori o razgra‑ slovenskih snaga koje su pretrpjele znatne bilježene, a status samostalne ratne opera‑
ničenju. Obje su strane prihvatile arbitražu gubitke. U snažnom protunapadu austrij‑ cije priznat je znatno minornijem događaju,
454
General Maister s grupom časnika u Mariboru, u travnju 1919.. Iako je formalno ukinuta 19. veljače, većina časnika odjevena je u odore
Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Ipak, nekolicina časnika već nosi odore Srpske vojske.
gušenju ’Arnautske bune’, lokalnoj pobuni državnih odlikovanja spomenica je zauzela redova; ’Spomenica / na / borbe za oslo‑
albanskog življa nezadovoljnog statusom u poslijednje mjesto, iza Spomenice na rat bođenje / severnih / krajeva / Jugoslavije
novonastaloj državi. 1914.–1918.. / 1918.–19.’. Natpis je uokviren vijencem
Spomenicu na borbe za oslobođenje sjever‑ Spomenica za borce isticana je na 40 mm sastavljenim od lipovog (lijevo) i lovorovog
nih krajeva Jugoslavije 1918.–1919. ute‑ širokoj crvenoj vrpci koja uz jedan rub ima (desno) lišća. Grančice vijenca pri dnu su
meljilo je, 19. listopada 1939., Kraljevsko 4 mm široku plavu i bijelu prugu. Vrpca svezane dekorativnom mašnom. Između
namjesništvo u ime maloljetnog kralja Petra za neborce osnovne je plave boje, sa crve‑ vrhova grančica vijenca nalazi se goruća
II (Službeni vojni list, br. 37, 21. X 1939.). nom bijelom i plavom prugom uz jedan rub. baklja. Uz rub lica i naličja medalje nalazi
Na isticanje Spomenice imale su pravo sve Prema odredbi zakonskog teksta vrpca je se perlasti friz.
osobe koje su kao borci sudjelovale, u raz‑ slagana tako da su pruge vidljive u lijevom Prema odredbi zakonskog teksta meda‑
doblju od 29. listopada 1918. do 5. svibnja gornjem kutu složene vrpce, no ta odredba lja je izrađena od ’platinirane bronce’, što
1919., u borbama za oslobođenje Koruške, nije uvijek poštovana pa postoje vrpce koje je naziv za određeni tip galvanske obrade
Štajerske, Prekomurja i Međimurja. Na su slagane tako da se rubne pruge pružaju i ne odnosi se na uporabu platine. Taj je
spomenicu su također imale pravo osobe duž desnog ruba složene vrpce. Spomenica termin unio zabunu među sakupljače, ali i
koje su u navedenom razdoblju kao nebo‑ je isticana na lijevoj strani grudi. ranije autore, što je rezultiralo pogrešnim
rci sudjelovale u operacijama oslobađanja, Na licu spomenice prikazan je dvoglavi tumačenjem materijala korištenih za izradu
zatim u osiguravanju oslobođenih područja orao s grbom Kraljevina SHS na grudima. ovih spomenica. Spomenice su kovane od
i granice, te u ’održavanju poretka’ na ovim Ispod orlovih kandži nalaze se, slijeva nade‑ tombaka i prevučene slojem legure kroma
područjima. Popis osoba koje su imale pravo sno, grbovi županije Zala iz 13. st., zatim i nikla tamnosive boje. Među proizvođa‑
na spomenicu sastavilo je Ministarstvo voj‑ zajednički grb Međimurja i Prekomurja i čima se ovakav tip završne dorade općenito
ske i mornarice, a konačni popis odlikova‑ grb Štajerske iz 13. st.. Orao je prikazan u naziva ’crni nikl’. Da je za završnu doradu
nih osoba vodila je Kancelarija ordena. Za dinamičnom, obrambenom stavu, nadvivši spomenica korištena platina, kako se to
Spomenicu nije naplaćivana pristojba, a se nad grbove branjenih pokrajima. U nad‑ često pogrešno smatra, one bi bile sasvim
odlikovanje je, nakon smrti nositelja, osta‑ višenju orla nalazi se kraljevska kruna. Na bijele boje, bez patine. Postoje dvije vari‑
jalo na čuvanju nasljednicima. Na ljestvici naličju spomenice nalazi se natpis u šest jante završne dorade – tamnija i svjetlija,
455
no obje su izvedene tehnikom ’crnog nikla’.

Uz osnovnu ’platiniranu’ seriju spomenica
izrađene su i spomenice koje su pozlaćene.
Takva dorada nije propisana zakonskim
tekstom i može se pripisati grešci proizvo‑
đača, a ne uporabnoj namjeni. U sakupljač‑
kim krugovima pozlaćene medalje ponekad
su pogrešno proglašavane neboračkima.
Spomenice su proizvod nepoznate domaće
radionice.
Uz spomenice je predviđena dekorativna
povelja, izrađena po uzoru na povelje meda‑
lja. Međutim, čini se da do dodjele povelja
nije došlo jer većina sačuvanih obrazaca
nije ispunjena. Također, nije moguće preci‑
zno odrediti broj izrađenih medalja. Procje‑
njuje se da je u borbama za sjeverne granice
sudjelovalo oko 15 000 vojnika. Prema Služ‑
benom vojnom listu br. 24 (28. lipnja 1940),
i br. 45 (1. prosinca 1940) Spomenicom na
vrpci za borce i neborce odlikovano je samo
280 aktivnih časnika. Međutim, broj saču‑ Spomenica na borbe za oslobođenje sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919., lice i naličje.
vanih spomenica svakako je veći, pa postoji Standardna, ’platinirana’ varijanta spomenice, istaknuta je na vrpci za borce. Vrpca je složena
mogućnost da je proces dodjele prekinut na protivno odredbi zakonskog teksta, pa se rubne pruge nalaze uz desnu stranicu složene vrpce.
početku II. Svjetskog rata. – mCM10
Spomenica na borbe za oslobođenje sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919., lice i naličje. Lice Spomenice na borbe za oslobođenje
’Platinirana’ varijanta spomenice istaknuta je na vrpci za neborce. – mCM10 sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919..
Spomenica je izrađena istim kalupom kao
i ranije prikazane, ali od pozlaćene bronce.
Istaknuta je na vrpci za borce. – mCM10
456
Spomenica na borbe za oslobođenje sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919., lice i naličje. Lice Spomenice na borbe za oslobođenje
Standardna, ’platinirana’ varijanta spomenice, istaknuta je na vrpci za borce. Vrpca je složena sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919.
protivno odredbi zakonskog teksta, pa se rubne pruge nalaze uz desnu stranicu složene vrpce. ’Platinirana’ varijanta spomenice, na kojoj je
– mCM10 završni galvanski sloj legure izveden u svjetli‑
joj nijansi. Spomenica je istaknuta na vrpci
za borce. – mCM10
Neispunjeni obrazac povelje za Spomenicu na borbe za oslobođenje sjevernih kra‑

jeva Jugoslavije 1918.–1919.. Odlikovanje je trebalo biti dodijeljeno u ime kralja
Petra II. i kraljevskih namjesnika. Tekst povelje glasi: ’blagovolili ukazom svojim
……… odlikovati ……… spomenicom na borbe za oslobođenje severnih krajeva
Jugoslavije 1918–1919 godine, što se ovim potvrđuje‘. Povelje je trebao potpisivati
kancelar kraljevskih ordena.
457
Na gornjoj slici prikazana je iska‑

znica Udruženja ratnih dragovo‑
ljaca – boraca za oslobođenje
sjevernih krajeva Jugoslavije.
Iskaznica je pripadala dr. Josipu
Špoljaru iz Beograda. Sudeći po
prezimenu te činjenici da je Špo‑
ljar bio sudionik navedenih ope‑
racija čini se da je riječ o Hrvatu
bivšem austrougarskom časniku
koji je pristupio Vojsci Kraljevine
SHS‑a. Špoljar je 1929. obnašao
dužnost zapovjednika 1. bata‑
ljona 5. pješadijskog puka kralja
Milana u Valjevu, o čemu svje‑
doči njegova vojna iskaznica pri‑
kazana na slici desno.
458
Isticanje
Prema odredbama o isticanju odlikovanja spomenice su, u pravilu,
isticane na desnoj strani grudi. U praksi su, pak, najčešće isticane na
ordenskim niskama. Kao odlikovanja najnižeg ranga, spomenice su
po redosljedu dolazile na posljednja mjesta, iza drugih odlikovanja.
Jedina iznimka bila je Albanska spomenica. U slučaju da je osoba bila
odlikovana većim brojem spomenica, one su na nisci isticane krono‑
loški, tj. prva stečena spomenica postavljena je na prvo mjesto slijeva,
a druge su nizane redom do zadnje stečene spomenice.
Raspored isticanja odlikovanja bio je propisan pravilnikom, no

odredbe tog pravilnika nisu uvijek poštovane. Na slici je prikazan
nepoznati pripadnik četničkih odreda, sudionik ratova vođenih
između 1912. i 1918.. Odlikovanja istaknuta na odjeći poredana
su protivno propisima. Medalja za hrabrost ’Miloš Obilić’ koja bi
trebala prednjačiti svim drugim medaljama istaknuta je na pred‑
zadnjem mjestu. Albanska spomenica i Orden Jugoslovenske
krune istaknuti su zasebno, izvan ordenske niske.
Paradna bluza M35 kapetana I. klase, pripadnika automobilskih

jedinica. Na odori je istaknuta ordenska niska na kojoj se, pored
drugih odlikovanja, nalaze sve četiri spomenice ratova vođenih
između 1912.–1918..
459
Grupa časnika 43. pješadijskog puka u

paradnim bluzama. Major u sredini slike na
odori ističe ordensku nisku na kojoj se nalaze
ratne spomenice i Medalja za hrabrost Miloš
Obilić.
Grupa viših časnika, veterana iz I. svjetskog rata na svečanoj smotri trupa na Banjici u blizini Beograda. Većina časnika ističe ordenske niske
s mnogim odlikovanjima na kojima su, u pravilu, istaknute spomenice ratova vođenih između 1912. i 1918.. Dvojica časnika u sredini slike
ističu samo po jedno odlikovanje, pa možemo pretpostaviti da se radi o Hrvatima ili Slovencima, bivšim austrougarskim časnicima, koji su
nakon rata pristupili vojsci Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Prema zakonima Kraljevine SHS‑a, kasnije Jugoslavije, pripadnicima bivše
Austrougarske vojske nije bilo dopušteno isticanje odlikovanja koja su stekli kao pipadnici oružanih snaga Austrougarske Monarhije.
460
Ordenska niska s istaknutim spomenicama sva četiri ratna sukoba iz razdoblja 1912.–1918.. Sukladno odredbama zakonskog teksta sve su
spomenice istaknute posljednje, osim Albanske spomenice koja je istaknuta iza Medalje za hrabrost ’Miloš Obilić’.
Literatura
Acović Dragomir, Medalje Kneževine i Kraljevine Srbi‑ Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of
je, Kraljevine SHS‑a i Kraljevine Jugoslavije. Privat‑ goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
na naklada, Beograd 1988. muzej Beograd, Beograd 2002. sens Forlag, Copenhagen 1983.
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ Spominski zbornik ob 60. letnici bojev za severno
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner mejo 1818–1819, Maribor 1979.
Forrer Leonard, Bibliographical Dictionary of Medalli‑ Verlag, Wien 1897. Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
sts, Coin‑Gem and saelengraveurs, Mintmasters, An‑ Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska
cient and Modern, with references to Their Works, zej Beograd, Beograd 1971. i crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka,
London 1923. Opačić P. – Skoko S., Srpsko–turski ratovi 1876.–1878., Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog Beograd 1980. za istoriju umetnosti, Beograd 1983.
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i Stolica Radomir, Medalja za revnosnu službu, Orden
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog br. 3, Beograd 2003.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd Švajncer Janez, Odlikovanja in znaki na Slovenskem,
1918.) Beograd 1983. 1987. Pokrajinski muzej Maribor, Maribor 1978.
Knežević Kosta, Đorđe Čarapić – kancelar kraljevskih Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki Todorović Nada, Jugoslovenske i inostrane medalje,
ordena, Orden br. 4, Beograd 2004. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. Narodni muzej Beograd, Beograd 1964.
Mandić Ranko, Spomenica za vernost otadžbini (Al‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
banska spomenica), Orden br. 2, Beograd 2002. III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Mandić Ranko, Medalje Drugog balkanskog rata 1913., Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
Orden br. 3, Beograd 2003. muzej, Zagreb 2000.
461
Građanske medalje i druge spomenice
…daje se licima građanskog reda, bez razlika staleža, kao nagrada za zasluge Kralju, Kraljevskom domu ili prema
Državi, po svim granama državne uprave i državnim službenicima za dugogodišnju revnosnu, bresprekornu službu…
I
nstitucija građanskih odlikovanja jevrsno ograničenje, tako da društva više Lešjaninu, načelniku odjela Unutarnjih
razvijala se u sjeni vojnih, doživjevši nisu smjela osnivati priznanja bez sugla‑ poslova u sastavu kneževe kancelarije koji
svoj procvat u razdoblju nakon zavr‑ snosti Kancelarije. I sama se država uklju‑ je od Savjeta zatražio potrebna sredstva za
šetka napoleonskih ratova. U to vrijeme čila, nakon razdoblja u kojem se vodilo više izradu odlikovanja. Svetoandrejska skup‑
širom čitave Europe nastaju odlikovanja računa o vojnim i ratnim potrebama u te ština imala je 423 poslanika od kojih je 19
za zasluge u znanosti i umjetnosti, akade‑ građanske tokove utemeljivši odlikovanja o bilo iz redova svećenstva (duhovnih lica).
mije i druge kulturne unstitucije osnivaju kojima govori ovo poglavlje. Crkvenim dostojanstvenicima bili su dodi‑
svoje nagrade i priznanja, a istodobno s Nakon završetka I. svjetskog rata u poratnoj jeljeni zlatni križevi, a drugi su poslanici
djelovanjem započinju brojna građanska je krizi rad društava i zaklada bio znatno odlikovani srebrnim medaljama. Zlatnim
društva i zaklade. Građanski stalež, sve otežan, ali je zadržan kontinuitet njihova križevima odlikovani su:
bogatiji i utjecajniji, u sve većoj mjeri djelovanja, a samim time i dodjela prizna‑
postaje nositelj gospodarskog i kulturnog nja i nagrada. Pravi krah te tradicije uslije‑ – Dionisije, ravanički arhimandrit
života u europskim monarhijama. dio je tek nakon uspostave komunističkog – Sava, arhimandrit Svetog Romana
Razvoj građanskih odlikovanja u Srbiji režima 1945. U novonastaloj Kraljevini – Vasilije, arhimandrit Svetog Blagoveštenja
možemo razmatrati tijekom dva razdoblja. SHS, kasnije Jugoslaviji, važeća su bila – Gligorije, arhimandrit manastira Bogovaća
Vrijeme nakon objave Hatišerifa, kojim je sva odlikovanja bivše Kraljevine Srbije, pa – Ilija Novaković, prota beogradski
Srbija dobila status vazalne kneževine u tako i ona građanskog karaktera. Takvo je – Jovan Simeonović, prota kragujevački
sastavu Otomanskog Carstva, obilježeno stanje ostalo nepromijenjeno, uz izuzetak – Vićentije Protić, prota požarevački
je stalnim političkim previranjima. Srbija pokušaja osnivanja medalje za unapređenje – Sofronije Nadrljaski, prota svilajnački
je u to doba bila pretežno ruralna zemlja, poljoprivrede, sve do njenog sloma 1941. – Jovan Dimitrijević, prota jagodinski
a konture budućega građanskog života – Živadin Milojković, prota aleksinački
nazirale su se gradnjom brojnih pučkih, te Svetoandrejski križ i – Milutin Vanić, prota smederevački
osnivanje trgovačke, vojne i poljoprivredne Medalja za privrženost – Miloš Stojanović, prota zaječarski
škole. Također su utemeljeni Pravni, Pri‑ (Krst i Medalja za privrženost) – Josif Popović, prota kruševački
rodoslovno – tehnički i “Opći“ fakultet, – Petar Protić, prota rudnički
otvorena je Narodna biblioteka i osnavan Nakon 16 godina vladavine Karađorđeva – Gavrilo Popović, prota užički
Narodni muzej. Unatoč činjenici da Srbija sina Aleksandra i tzv. ’ustavobraniteljskog – Radovan Popović, prota čačanski
nije imala pravo na osnivanje odlikova‑ režima’, sazvana je, 30. studenoga 1858., – Živojin Marković, prota valjevski
nja, osim komemorativnih, čitava kasnija na dan Svetog Andrije Prvozvanog, Narodna – Ignjat Vasić, prota podrinski
institucija srpskih odlikovanja temelji se skupština u Beogradu. Tijekom zasjedanja – Jovan Pavlović, prota šabački
na tri spomenice osnovane upravo u tom Skupštine, 11. prosinca 1858., zatražena je
razdoblju. Od posebnog značenja bila je ostavka kneza Aleksandra i donijeta odluka Nije poznato je li popis odlikovanih crkve‑
spomenica proslave 50. godišnjice Drugoga o izboru staroga kneza Miloša Obrenovića nih dostojanstvenika konačan, te je li bilo
srpskog ustanka iz 1865. godine, koja je bila na mjesto kneza. Knez Miloš je u to vrijeme naknadnih dodjela zlatnog križa “Za privr‑
preteča svih vojnih odlikovanja u Srbiji. živio u Bukureštu u izgnanstvu, pa je u ženost“.
Završetkom srpsko–turskih ratova i stje‑ Srbiju stigao tek u siječnju 1859. nakon što Svetoandrejski križ za privrženost ima
canjem nezavisnosti otvoreno je novo je njegov izbor potvrdila Porta. Skupština je oblik latinskog križa zasječenih završetaka
poglavlje u razvoju čitavoga srpskog druš‑ nakon završetka svog zasjedanja nazvana krakova (tako da umjesto dva imaju četiri
tva. Svojevrsno sustizanje ostatka Europe, Svetoandrejskom prema blagdanu na dan kuta). Na završetcima tri kraka križa nalaze
koja je tada već zašla u ’zlatno doba’ orden‑ kojeg je sazvana. se kuglice a na gornjem se kraku križa nalazi
ske mode, očitovalo se osnivanjem brojnih Kao spomen na Svetoandrejsku skupštinu i dekorativna ušica, kovana zajedno s križem,
kulturnih, društvenih i zakladnih nagrada znak zahvalnosti njenim poslanicima, knez kroz koju je provučena duguljasta karika za
i priznanja. Intenzitet toga drušvenog vala Miloš je, 27. lipnja (9. srpnja) 1859., osno‑ pričvršćivanje na traku. Traka je svijetlo‑
bio je toliki da je, nakon utemeljenja Kan‑ vao prva srpska odlikovanja - Križ i Meda‑ plave boje po uzoru na ruski carski Orden
celarije kraljevskih ordena, nametnuto svo‑ lju za privrženost. Posao je povjeren Miloju Sv. Andrije. Križ je izrađen od 18 karatnog
462
463
zlata, dimenzija 47,5 × 38 mm (bez ušice i tom primjerku ovog odlikovanja koje se čuva ordenskih zvijezda. Zlatni križevi dodije‑
kuglica), težine 13,50 gr. Širina krakova je u fundusu Muzeja grada Beograda (inv. broj ljeni 1859. najvjerojatnije nisu imali nika‑
12, a promjer kuglica 3 mm. Površina križa 2887.). Zanimljivo je da taj jedini primje‑ kvih oznaka kao ni medalje koje također
dekorirana je “matle“ uzorkom a krakovi rak Zlatnog križa za privrženost ne pripada nisu puncirane. Sačuvani primjerak križa
su obrubljeni svjetloplavim emajlom širine prvoj seriji od 19 dodijeljenih odlikovanja. izrađen je naknadno, najvjerojatnije kao
1 mm. Na naličju križa nalazi se natpis ’Za To je vidljivo iz činjenice da je odlikova‑ zamjena za oštećeni original koji su odli‑
privrženost’ i znak Križa Sv. Andrije, a na nje puncirano prema odredbama zakona o kovani, bez sumnje, često isticali. Na ušici
naličju se nalazi monogram kneza Miloša označavanju predmeta plemenitih metala iz križa nalazi se žig na F.R, osobni žig Christi‑
MO.I i natpis ’Sv. Andr.Skupština 1858’. 1872. U vrijeme kada je odlikovanje nastalo, ana Friedricha Rothea, te drugi žigovi – 2xA
Križevi su izrađeni u Beču, a izradio ih je označavanje takvih predmeta nije se zakon‑ (oznaka Bečkoga kontrolnog ureda) i punca
osobno Christian Friedrich Rothe, o čemu ski provodilo, a majstori su imena ili oznake za čistoću zlata od 18 K. Kalupi za izradu
svjedoče žigovi na do sada jedinom pozna‑ svojih radionica najčešće stavljali na naličja križa čuvaju se u zbirci Homen.
Lice i naličje Svetoandrijskog križa za privrženost. Križ je izrađen od 18‑karatnog zlata, a kraci križa imaju tanak plavo emajlirani porub. Slika
desno prikazuje uvećani bočni pogled. (Zbirka Muzeja grada Beograda) – CM01
Oznake na Svetoandrejskom križu za privrženost. Lijevo se nalazi osobna oznaka Christiana Rothea ‘FR‘, oznaka za 18‑karatno zlato prema
odredbi Zakona iz 1872 (finoća 750/1000), te dvije oznake Bečkog kontrolnog ureda A na karičici. (Zbirka Muzeja grada Beograda)
464
Medalje su kovane od srebra, promjera 30

mm. Na licu medalje prikazano je kneževo
poprsje u desnom poluprofilu, u svečanom
odijelu urešenom tokama i odlikovanjima.
Knežev lik okružen je s donje strane polu‑
vijencem od hrastove i lovorove grančice.
Na dnu vijenca nalazi se srpski grb. Uokolo,
uz rub, nalazi se staroćirilični natpis ’Miloš
Obrenović prvi knjaz srpski’. Na naličju se
nalazi tekst u šest redova ’Sveto / andrejska
/ skupština / 1858 / za / privrženost’.
Medalje su, kao i križevi, isticane na svije‑
tloplavoj vrpci širine 40 mm, složenoj u tro‑
kut. Autor medalje je čuveni austrijski kipar
i medaljer Karl Radnitzky koji je knežev lik
izveo prema portretu slikara Moritza m.
Daffingera. Kalupi medalje za privrženost
čuvaju se u zbirci kalupa Bečke državne
kovnice (Hauptmunzamt in Wien).
Svetoandrejska medalja za privrženost, lice i naličje. Medalja je kovana od srebra, promjera

30 mm i nema nikakvih oznaka. Prikaz medalje je uvećan. (Zbirka Vojnog muzeja u Beo‑
gradu) – CM02
(Zbirka Narodnog muzeja iz Užica)
Medalja za privrženost, lice i naličje, na izvornoj svijetloplavoj vrpci.

– CM02
Prota Gavrilo Popović iz Užica, jedan od crkvenih dostojanstvrnika, čla‑

nova Svetoandrejske skupštine, sa Svetoandrejskim križem za privrže‑
nost na grudima.
465
Svetoandrejski križ i Medalju za privrže‑ komadu papira, izrezan je u obliku osmo‑ verno želje i potrebe narodne na Sveto‑An‑
nost pratila je povelja, prva povelja o odli‑ krake zvijezde, te nalijepljen na ukaz. Pove‑ drejskoj Skupštini od 1858. godine prema
kovanju u Kneževini Srbiji. Povelja je bila lje nose datum državnog blagdana Cveti, Meni i Plemenu Mome pokazali – obda‑
istovjetna za Križ i za Medalju, a tiskana je dana na koji je Miloš Obrenović 1815. podi‑ rujem vas ovim znakom Moje osobite
u ’Knjigopečatniji Knjaževstva Srbije’. Sve gao Drugi srpski ustanak protiv Turaka. knjaževske blagonaklonosti, da ga Vi za
povelje imaju isti tekst, a ime i prezime, Blagdan Cveti se 1859. godine obilježavao odličje nosite, a po sebi familiji radi spo‑
te titula odlikovanog, tiskani su naknadno 1. svibnja. Povelje su dimenzije 21 × 31,5 mena ostavite. Izdano u Beogradu dana 1.,
na obrazac. Takav način imenovanja pove‑ cm. meseca maja godine 1859.“ Povelje je pot‑
lja odstupa od uobičajene prakse upisiva‑ Tekst povelje glasi: “Želeći odlikovati oda‑ pisao vlastoručno knez Miloš Obrenović.
nja imena. Suhi je žig otisnut zasebno na nost i vernost, koju ste Vi, zastupajući
Povelja Svetoandrejske Medalje za privrženost dodijeljena Teofilu Maslaću. U gornjem dijelu obrasca otisnuto je ime odlikovanog. ‘Teofilu
Maslaću / kmetu iz Papratišta, Okr. Rudn.‘ (okraj Rudnički). Povelju je, kao i sve druge, vlastoručno potpisao knez Miloš Obrenović. Suhi pečat
otisnut je na zasebnom papiru, dekorativno izrezan i nalijepljen na ukaz. (Zbirka Narodnog muzeja iz Užica)
466
Spomen medalja stupanja na prijestolje kneza Milana IV. Obrenovića

U kolovozu 1872. stupio je na prijestolje
Srbije, sa navršenih 18 godina, knez Milan
Obrenović. Proslava tog događaja upriličena
je u Narodnom pozorištu u Beogradu gdje je
mladi knez primio čestitke i poklone brojnih
gostiju i uzvanika. Tim je povodom ustanov‑
ljena spomen‑medalja kao znak zahvalnosti
prisutnim uzvanicima.
Na licu medalje nalazi se prikaz poprsja
kneza Milana u profilu, okružen natpisom
’Milan Obrenović IV. knjaz srpski’. Ispod
poprsja se nalazi signatura ’Jauner’. Na
naličju medalje nalazi se tekst u šest redova
’U spomen / stupanja / na prestol / srpski
/ 10og avgusta / 1872’ uokviren natpisom Spomen‑medalja stupanja na prijestolje Milana IV. Obrenovića,
’Srpsko narodno pozorište u Beogradu’. lice i naliče. Medalja je kovana od srebra i ne nosi nikave oznake.
Ušica je paralelna, kovana zajedno s meda‑ (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – CM03
ljom. Nije poznato na kakvoj je vrpci meda‑
lja isticana, no u to su vrijeme postojale
samo tri mogućnosti – vrpca u bojama srp‑
ske trobojnice, vrpca Spomenice Takovskog
križa i svijetloplava (svetoandrejska) vrpca,
korištena za Medalju za privrženost.
Medalja je promjera 37 mm a iskovana
je od srebra, bronce i posrebrenog cinka.
Postoje i pozlaćene brončane medalje, no
nije jasno radi li se o autentičnim primjer‑
cima ili primjercima koji su naknadno
pozlaćeni. Ne postoje nikakvi podaci koji
bi objašnjavali po kojem je ključu medalja
dodjeljivana. Pretpostavlja se da je izradu
medalje naručilo Narodno pozorište u Beo‑
gradu, no to je malo vjerojatno. Za izradu Spomen‑medalja stupanja na prijestolje Milana IV. Obrenovića, lice
medalje angažirana je poznata bečka radi‑ i naličje. Medalja promjera 36 mm kovana je od bronce. (Zbirka
onica Heinrich Jaunera, specijalizirana Vojnog muzeja u Beogradu) – CM03
za izradu portretnih medalja. Takav skupi
angažman teško da je mogla financirati
ijedna kazališna kuća u to doba. Nadalje,
medalja je dodjeljivana u više klasa, očito
zbog različitog statusa brojnih uzvanika, a
nije vjerovati da bi upravi kazališne kuće
bilo dopušteno uplitanje u pitanja proto‑
kola na tako važnoj svečanosti jer upravo
je mogućnost izbora kneza bio vrlo važan
izraz suvereniteta Srbije, tada još uvijek
čvrsto vezane uz Otomansko carstvo. Kako
Srbija u to vrijeme nije imala pravo osnivati
odlikovanja (osim neslužbenih spomenica),
vrlo je vjerojatno da je zbog izbjegavanja
konfrontacija s turskom stranom Narodno
pozorište iskorišteno kao paravan za izradu Spomen medalja stupanja na prijestolje Milana IV. Obrenovića, lice
jedne, za Srbiju i Obrenoviće, vrlo promo‑ i naličje. Medalja je kovana od cinka. (Zbirka Vojnog muzeja u Beo‑
tivne medalje. gradu) – CM03
467
Spomenica proglašenja Kraljevine 1882

Spomenica proglašenja Kraljevine 1882. rub medalje pričvršćen je dvoglavi kraljev‑ medalje angažirana je radionica Rothe &
utemeljena je člankom 4. Zakona o orde‑ ski orao poluotvorenih krila koja dotiču Neffe iz Beča. Za to ne postoje konkretni
nima i medaljama od 23. siječnja (4. rub medalje. Iznad orlovih glava nalazi se dokazi jer medalje nisu puncirane, no
veljače) 1883. Medalja je utemeljena u čast kraljevska kruna s alkom za traku. Uku‑ taj je podatak najvjerojatnije točan. Iako
i spomen “obnovljenja Kraljevine“ i prema pna visina medalje s orlom iznosi 68 mm. su “Rothe & Neffe“ bili specijalizirani za
odredbama zakona o ordenima i medaljama U medaljonu na licu medalje nalazi se grb izradu ordenskih znaka, povremeno su
dodijeljena je kralju i kraljevskoj obitelji te Kraljevine Srbije, a na naličju ćirilični nat‑ opskrbljivali Dvor primjercima medalja
ministrima i poslanicima Narodne skup‑ pis ’Obnoviocima / srpske kraljevine / blago‑ najvišeg ranga. Obično su to bile medalje,
štine. Taj je uski krug nositelja naknadno darna / otađbina’. Uz rub medaljona nalazi izrada kojih je zahtijevala određenu doradu,
proširen istaknutim predstavnicima sve‑ se perlasti friz. u ovom slučaju izradu i montažu dvoglavog
ćenstva. Medalje su isticanena trokutnoj vrpci bijele orla s kraljevskom krunom u nadvišenju.
Detaljan izgled i način nošenja medalje opi‑ boje sa četiri crvene pruge širine 5 mm. Primjer takve suradnje su svi stupnjevi
sani su ’Propisom o obliku i nošenju kra‑ Pruge su međusobno udaljene 5 mm, a od medalja za usluge Knjaževom, to jest Kra‑
ljevskih ordena’ od 16. (28.) veljače iste ruba vrpce 1,5 mm. Ukupna širina vrpce ljevom Domu iz razdoblja vladavine kneza,
godine. Medalja je izrađena od srebra, vrlo iznosi 38 mm. Ista je vrpca upotrijebljena kasnije kralja Milana Obrenovića.
raskošno, a sastoji se od okruglog meda‑ za Medalju za vojničke vrline, samo što je Postoje kopije ove medalje izrađene od
ljona promjera 22 mm okruženog reljefnim crvena boja pruga zamijenjena plavom. posrebrene legure tehnikom lijevanja.
lovorovim vijencem širine 5 mm. Na gornji Prema dostupnim podacima, za izradu ove

Spomenica proglašenja Kraljevine
1882., lice i naličje. (Zbirka dr. Milana
Stojanovića) – CM04
Minijatura Spomenice proglašenja Kra‑

ljevine 1882., lice i naličje. Iz ostavštine
Milutina Garašanina. (Zbirka Vojnog Diplomat S. Novaković sa Spomenicom proglašenja
muzeja u Beogradu) Kraljevine 1882 na grudima.
468
Medalja u spomen miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića

Prigodom stupanja na vlast, vladari iz dina‑ stolje, primajući “pečat dara Duha Svetoga, ktitora (donatora) manastira, srednjevjekov‑
stije Obrenovića nisu bili krunisani iako premudrost, blagodat, seme Božije i silu nog kralja Stefana. Uz rub naličja medalje
se u vrijeme proglašenja Srbije Kraljevi‑ Božju“. Tako je vidovdanska proslava 1889. nalazi se natpis ’Sedmovratni manastir Žiča,
nom 1882., kralj Milan zanosio tom ide‑ uveličana miropomazanjem Aleksandra I. zadužbina kralja Stevana Pprvovjenčanog,
jom. U Beču je postojala kruna za koju se Obrenovića, a tom je prigodom utemeljena sazidan 1222.’ U odsječku ispod prikaza
vjerovalo da je pripadala kralju Milutinu. prigodna spomen medalja. manastira nalazi se oznaka proizvođača M.
Milan Obrenović pokušao je od cara Fra‑ Medaja je promjera 37 mm, izrađena od A. M. Ušica za provlačenje alke kovana je
nje Josipa dobiti tu krunu i upotrijebiti je pozlaćene bronce u bečkoj radionici za pro‑ paralelno s medaljom.
za obred krunisanja koji je planirao uteme‑ izvodnju medalja “Adolf Müller“. Na licu Zanimljivo je da je ova spomen‑medalja gra‑
ljiti. Iz nepoznatih razloga Franjo Josip mu medalje prikazan je mladi Aleksandar u đanskog karaktera dodjeljivana nakon 1893.
je tu krunu uskratio, pa je Milan odustao časničkoj uniformi. s Ordenom Bijelog orla časnicima i dočasnicima Srpske vojske.
od krunidbenog obreda. Kako nisu uspjeli I. stupnja. Uz rub medalje nalazi se natpis Štoviše, postojala je svakodnevna obaveza
utemeljiti krunisanje, Obrenovići su činu ’Aleksandar I, kralj Srbije, miropomazan u isticanja ove spomenice. Medalja je isticana
miropomazanja pridavali veliko značenje. Žiči 20. JUNA 1889.’ Na naličju medalje pri‑ na vrpci otvoreno plave boje, širine 40 mm,
Gotovo svi vladari iz ove dinastije bili su kazan je manastir u Žiči, a u pejzaž manastira složenoj u trokut kao kod kasnijih medalja
miropomazani prigodom stupanja na prije‑ ukomponiran je u gornjem lijevom dijelu, lik za revnosnu službu.
Medalja u spomen miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića, lice i naličje.

– CM05
Mladi kralj Aleksandar I. Obrenović s lentom i zvijezdom

Ordena Bijelog orla. Fotografija je vrlo slična prikazu na
Medalji na spomen njegova miropomazanja.
469
Medalja Društva Sv. Save

Tradicija osnivanja zaklada (zadužbina) Prve medalje dodijeljene su na 3. društve‑ Medalja je bila vrlo raskošna, od srebra,
dugotrajna je u povijesti srpskog naroda, a noj skupštini, održanoj u sali Velike škole djelomično pozlaćenog i bogato ukrašena
posebice je bila učestala u razdoblju Kne‑ u Beogradu 29. siječnja 1889. Medalja je emajlom. Osnova cijelokupne medalje je
ževine i Kraljevine Srbije. Nakon stjecanja dodijeljena dobrotvorima iz čitave Srbije, te kružni medaljon na kojemu su prikazane
nezavisnosti, brojni uspješni industrijalci “osvedočenim prijateljima srpskog naroda dvije združene ruke. Iznad ruku nalazi se
i veletrgovci, profesori, ministri i generali iz inostranstva“. osmerokraka zvijezda iz koje se šire zraci, a
smatrali su sveukupnu, ponajviše financij‑ Na 4. redovnoj skupštini Društva, 2. veljače ispod se nalazi stilizirani ljiljan. Čitav je pri‑
sku pomoć zakladama svojom domoljub‑ 1890, kriteriji za dodjelu medalje nešto su kaz okružen prstenom na kojem se nalazi
nom obvezom, pa je djelovanje u takvim ublaženi, pa je u osnovna pravila unijeta natpis ćirilicom ’Društvo Sv. Save – svojem
društvima postalo norma građanskog pona‑ odredba kojom “Skupština Društva Sv. dobrotvoru’. Na naličju medaljona, u sre‑
šanja. Djelovanje pak samih zaklada ovisilo Save može, na predlog društvene uprave, dini, nalazi se godina 1886. kada je osno‑
je ponajprije o osobnim inicijativama njiho‑ odlikovati Svetosavskom medaljom ona vano Društvo Sv. Save. Godina je okružena
vih mecena, no najčešće je ono bilo usmje‑ lica kojima prizna da su Društvu Sv. Save prstenom na kojem se nalazi geslo druš‑
reno na očuvanje i propagiranje nacionalne ili Srpstvu, učinila toliko usluga i dobra tva: “Brat je mio koje vere bio – humani‑
kulture, potporu obrazovanju i naučnim svojim patriotskim radom da to odliko‑ tati patriae“. U nadvišenju medaljona na
istraživanjima. vanje zaslužuju“. Tom je odlukom omogu‑ licu medalje aplicirana je otvorena knjiga
Društvo Svetog Save utemeljeno je 1866. ćeno da medaljom budu odlikovani časnici i ukrašena bijelim emajlom sa stihovima
novčanim prilozima nekoliko stotina trgo‑ osobe koje nisu bile direktno vezane uz rad iz Evandelja. Ispod medaljona su ukriženi
vaca, zanatlija, sudaca, liječnika, te brojnih društva. episkopska štaka i mač. Čitav je medaljon
intelektualaca i duhovnih osoba iz čitave
Srbije. Društvo je organiziralo kulturno pro‑
svjetni rad koji je po opsegu i rezultatima
bio do tada najpotpuniji. Preko Društva je
financiran rad većine srpskih vjerskih usta‑
nova u Turskoj, školovanje pojedinaca srp‑
ske nacionalnosti iz svih dijelova Balkana,
potpomagan je rad manastira, organizirane
su čitaonice i, konačno, okupljani su svi slo‑
jevi društva sa ciljem prosvjetnog i kultur‑
nog uzdizanja.
Rad Društva, kao i većine sličnih zaklada,
zabranile su komunističke vlasti nedugo
nakon uspostave režima 1944. Također
je provedena nacionalizacija i konfiska‑
cija cijelokupne imovine svih zabranjenih
zaklada.
Medalja Društva Svetog Save utemeljena je
17. siječnja 1888., na 2. redovitoj skupštini
Društva održanoj u Kragujevcu. Uz medalju,
utemeljena je i povelja Društva (društvena
diploma), s time da je povelja bila namije‑
njena utemeljiteljima Društva, a medalja
članovima dobrotvorima.
Idejni nacrt za povelje i medalje izradio
je slikar Đoka Milovanović, član Glavnog
odbora Društva. Nakon usvajanja idejnog
rješenja predloženo je da se medalja uvr‑
sti među državna odlikovanja, pa je 1889.
Čedomilj Mijatović, kancelar kraljevskih
ordena, odobrio njenu izradu i isticanje
zajedno s drugim državnim odlikovanjima. Medalja Društva Sv. Save, lice i naličje. (Zbirka dr. Marka Popovića). – CM06
470
okružen vijencem od lovorovih (lijevo) i 40 mm, osnovne crvene boje, s bijelim i detaljima (oblik slova, nijanse boja emajla).
hrastovih (desno) grančica koji je na licu plavim rubnim prugama, raspoređenim obr‑ Medalje nisu označavane pa postoji moguć‑
medalje ukrašen zelenim emajlom. Vije‑ nuto nego na traci Ordena Takovskog križa. nost da su izrađivane u više radionica. U
nac je pri dnu povezan trakom koja je na Ista je vrpca kasnije korištena za Medalju za kasnijem razdoblju dodjele izradu meda‑
licu crveno emajlirana. U nadvišenju čitave građanske zasluge. lje preuzela je radionica Sorlini iz Varaž‑
medalje nalazi se episkopska mitra ukra‑ Prve su medalje izrađene u Beču u nepozna‑ dina koja je medalje isporučivala u crnim
šena bojom i emajlom. Medalja je širine 45, toj radionici, a razlikujemo nekoliko vari‑ kutijama bez oznaka. Na unutarnjoj strani
a visine 65 mm. Isticana je na vrpci širine janti koje se međusobno razlikuju prema poklopca kutije utisnut je logo proizvođača.
Medalja Društva Sv. Save u izvornoj kutiji i njeno naličje. Na unutarnjoj Miloš Milojević, pored mnogih drugih odlikovanja ističe i Medalju
strani poklopca kutije nalazi se logotip proizvađača “Fran Sorlini / kov‑ Društva Sv. Save, smještenu neobično, ispod ordenske niske.
nica / Varaždin“. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – CM06 So
471
Medalja u spomen na 1. (13.) travnja 1893.

Ukazom kralja Aleksandra Obrenovića od 9. neugledna strana medalje, no ta odredba je očuvanim primjercima jedva razabire. Na
(21) kolovoza 1893. utemeljena je “Meda‑ u većini slučajeva ignorirana, pa se do danas obodu nekih medalja nalazi se oznaka Beč‑
lja za uspomenu na 1. april 1893. godine uvriježilo mišljenje da je raspored strana kog kontrolnog ureda.
kojega smo dana primili kraljevsku vlast u medalje obrnut. U središtu lica medalje Isporuku medalja obavila je tvrtka Makse
svoje ruke…“(1. zbornik zakona i uredaba nalazi se natpis u četiri reda: ’1. april 1893. Antonijevića čiji se logo nalazi u crvenim
XLIX, 1896, 480.) Pristavši na abdikaciju god’, okružen lovorovim vijencem. Između kutijicama, tipičnima za većinu austrijskih
u korist svog maloljetnog sina Aleksandra, vijenca i ruba medalje nalazi se natpis ’Od medalja na čijem se poklopcu nalazi srpski
kralj Milan je prije odlaska u inozemstvo današnjeg dana stupa ustav u svoju potpunu kraljevski grb. Nije potpuno jasan izgled
odredio tročlano Namjesništvo koje je tre‑ silu i važnost’. Ustav Srbije proglašen je još vrpce na kojoj je medalja isticana. U zakon‑
balo upravljati zemljom do Aleksandrove 1888., pa se čini da se tom rečenicom nasto‑ skom je tekstu navedena je “bela traka sa
punoljetnosti. Razdoblje vladavine Namje‑ jalo prikazati Aleksandra kao legalista una‑ plavim i crvenim prugama“ a na nekim
sništva bilo je popraćeno brojnim političkim toč činjenici što je na vlast došao pučem. se medaljama nalazi vrpca koja upotrije‑
aferama i skandalima, pa je godinu dana Od tuda dolazi i pogrešan naziv ove medalje bljena za medalju u spomen stupanja na
prije roka izveden dvorski puč kojim je još koju neki autori nazivaju ’Medalja progla‑ prijestolje Petra i Karađorđevića, u zakon‑
uvijek maloljetni Aleksandar proglašen kra‑ šenja ustava’. Na naličju medalje nalazi se skom tekstu opisana kao “bela sa crvenim
ljem. Nakon provedenih izbora za Narodnu kraljevo poprsje u lijevom profilu, u parad‑ i plavim prugama po ivicama“. Medalje se
skupštinu i učvršćivanja vlasti, Aleksan‑ noj uniformi i šinjelu, okruženo natpisom pojavljuju na vrpcama koje odgovaraju i
dar se odlučio za uspostavu raskošne spo‑ ’Aleksandar I kralj Srbije’. Ispod poprsja jednom i drugom opisu, pa iz toga tako‑
men medalje za izradu koje je angažiran nalazi se signatura medaljera ’A.Scharff’. đer proizlazi da su isporučene dvije serije
jedan od najpoznatijih bečkih medaljera osim te signature, medalje nemaju drugih medalja, vjerojatno zbog naknadnog proši‑
Anton Scharff. Na medalju su pravo imali oznaka, pa nije poznato koja ih je radionica renja kruga nositelja.
kralj, ministri od 1. (13.) travnja i članovi izradila. Medalja je promjera 37 mm izra‑ Postoje vrlo uspjele kopije ovih meda‑
Narodne skupštine pred kojima je Aleksan‑ đena od srebra, te prevućena slojem vrlo lja izrađene tehnikom lijevanja od legure
dar polagao ustavnu kraljevsku prisegu. fine pozlate, karakteristične za medalje iz nepoznatog sastava, posrebrivane i pozla‑
U zakonskom tekstu licem je proglašena radionice Christlbauer koja se na manje ćivane.
Medalja u spomen na 1.travnja 1893., lice i naličje. Medalja je dodijeljena na vrpci kasnije korištenoj za Medalju kralja Petra I.. Kutija je
karakteristična za većinu austrijskih medalja. Na poklopcu je otisnut srpski kraljevski grb, a u unutarnjem dijelu logo Makse Antonijevića.
(Zbirka Zvonka Markovića) – CM07
472
Pariški časopis ‘Le Petit Journal’, od 6. svibnja 1893., donio je na naslovnoj stranici bombastičnu vijest o smjeni
vlasti u Kraljevini Srbiji. Na naslovnici je prikazan još maloljetni kralj Aleksandar Obrenović u trenutku objave
puča. Ispod slike je navedeno: ”Državni udar u Srbiji – Kralj hapsi dvojicu namjesnika”
473
Detalj oznake Bečkoga kontrolnog ureda A

na obodu medalje.
Medalja u spomen na 1.travnja 1893. na vrpci koja odgovara opisu iz zakonskog teksta. –
CM 07

Medalja u spomen na 1.travnja 1893. izrađena od pozlaćenog srebra
(Zbirka Siniše Simića) – CM07
Milan Đ. Đurić (1844.–1917.), prota užički, na ordenskoj nisci ističe Meda‑

lju u spomen na 1. travnja 1893.. Među drugim odlikovanjima značajna
je Spomenica proglašenja Kraljevine te Takovski križ V. stupnja s mače‑
vima. Proti Đuriću je, kao i drugim crkvenim dostojanstvenicima, bilo
priznato dodavanje mačeva na orden zaslužen za vrijeme srpsko–turskih
ratova.
474
Spomenica proslave 40. obljetnice Svetoandrejske skupštine.

Godina 1898. protekla je u Kraljevini Srbiji Medalja koja je doživjela više izdanja kovana jama s natpisom “Medalja Miloša Velikog“
u znaku dva značajna jubileja – proslave je od srebra i posrebrenog tombaka, osme‑ na poklopcu. S unutarnje strane poklopca
40. obljetnice Svetoandrejske skupštine i rokutnog oblika, dimenzija 34 mm između nalazi se logo dvorskog dobavljača odliko‑
obnove dinastije Obrenovića, te tridesete kuteva, te 31 mm između stranica. Na licu vanja Makse S. Antonijevića.
obljetnice proglašenja nezavisnosti. Ipak, medalje nalazi se tekst ’Slava velikom / Ukazom od 3. travnja 1899. kralj Aleksan‑
proslavi obljetnice Svetoandrejske skupštine Milošu / Slava / Svetoandrejcima’. Tekst je dar je izdao Uredbu kojom se propisuje
pridodano je, u duhu veličanja kulta dina‑ uokviren dekorativnim vijencem od lovo‑ “Da ustanovljena medalja za uspomenu
stije, mnogo veće značenje. Tim su povodom rove i hrastove grančice. Između vrhova četrdesetogodišnjice Velike Svetoandrejske
osnovani već spomenuti Orden Miloša Veli‑ grančica nalazi se šesterokutna zvijezdica. skupštine i priznanje zasluga stečenih za
kog i Spomenica 40. obljetnice Svetoandrej‑ Naličje medalje je glatko, s poluzakrivlje‑ dom Obrenovića, dođe po rangu i nošenju
ske skupštine, popularnije zvana ’Medalja nim godinama “1858–1898“. Razna izda‑ posle medalja za hrabrost.“ (Službeni vojni
Miloša Velikog’. Prema uredbi od 12. (24.) nja medalja razlikuju se prema detaljima list. 1899, 452) Time je ovoj medalji prido‑
prosinca Spomenica je dodjeljivana “za kalupa, materijalu izrade i obliku ušica dano veliko značenje i proširen je njezin
uspomenu četrdesete godišnjice Velike Sve‑ (kuglaste i valjkaste). Pojedini primjerci spomenički rang, što predstavlja svojevrsni
to‑Andrejske Skupštine, i priznanja zasluga nose oznake radionice Josepha Christlba‑ presedan. Sličan, obrnut primjer uvjetovane
stečenih za Dom Obrenovića“(Zbornik uera, no većina medalja nema nikakvih spomenice predstavlja crnogorska spome‑
zakona i uredaba, LIII, 687–681). U prvom oznaka. Spomenica je isticana na 40 mm nica ’Za junaštvo 1862’. Obrnut, jer je za
krugu dodjele medaljom su odlikovani živući širokoj otvorenoplavoj ’Svetoandrejskoj’ Medalju Miloša Velikog broj nosioca proširi‑
članovi Svetoandrejske skupštine, časnici iz vrpci sa 3 mm širokim rubnim prugama van u odnosu na njenu prvobitnu namjenu,
vremena kneza Miloša, članovi Vlade, mitro‑ crvene boje. Vrpca je kod većine spome‑ a za crnogorske spomenice ograničavan kri‑
polit i arhireji, te pukovske zastave. Naknad‑ nica složena u trokut, a postoje i dugoljaste terijem osobne hrabrosti.
nim je uredbama broj odlikovanih znatno vrpce širine 27 mm. Neke od spomenica Ukazi za medalju otisnuti su na na poluper‑
povećan. dodijeljene su u crvenim kartonskim kuti‑ gament papiru dimenzija 40 × 29,5 cm.
Austrijska oznaka za čistoću srebra i oznaka

radionice Christlbauer, JC na obodu medalje
Spomenica proslave 40. obljetnice Svetoandrejske skupštine na trokutnoj vrpci. Medalja je

izrađena od srebra, a proizvod je radionice Christlbauer. – CM08 Ch
475
Spomenica proslave 40. obljetnice Svetoandrejske skupštine na duguljastoj

vrpci. Medalja je izrađena od srebra, u nešto drugačijem kalupu od pret‑
hodne. – CM08
Spomenica proslave 40. obljetnice Svetoandrejske skupštine

dodjeljivana je u crvenim kartonskim kutijama. Na poklopcu
kutije otisnuto je ‘Medalja Miloša Velikog’, što nije službeni
nego popularni naziv ovog odlikovanja. Na unutrašnjoj strani Spomenica proslave 40. obljetnice Svetoandrejske skupštine. Primjerak je
poklopca nalazi se logotip dobavljača Makse Antonijevića. iskovan od posrebrene bronce, a ušica je kuglastog oblika. Vrpca je dugulja‑
(Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – CM08 sta, s karabinerom za kačenje medalje na poleđini. – CM08
476
Minijatura Spomenice proslave 40.

obljetnice Svetoandrejske skupštine izra‑
đena od srebra (Zbirka Siniše Simića)
Povelja za Spomenicu proslave 40. obljetnice Svetoandrejske skupštine

kojom je odlikovan Vasa M. Simić, predsjednik Prvostupanjskog suda u
Beogradu, kao ‘priznanja zasluga stečenih za Dom Obrenovića’. Povelju
je potpisao kancelar kraljevskih ordena i počasni ađutant Nj. V. kralja,
general Dragutin Franasović.
Nepoznati kapetan I. klase sa Svetoandrejskom spomenicom i
Spomenicom Srpsko–bugarskog rata 1885.–1886. na grudima.
477
Medalja kraljice Drage

Uredbom od 7. (20.) travnja 1902. kralj po uzoru na Medalju kraljice Natalije, od sigurnošću odrediti koja je boja bila prihva‑
Aleksandar Obrenović utemeljio je Meda‑ namjene do likovnog rješenja. Bila je nami‑ ćena kao službena. Najvjerojatnije se radi
lju kraljice Drage, posljednje odlikovanje jenjema isključivo ženama “bez razlike o crvenoj boji, jer je poznata samo jedna
utemeljeno u razdoblju vladavine dinastije staleža, kao nagrada za usluge prema medalja s plavo emajliranim monogramom.
Obrenovića. Istim ukazom utemeljena je kralju, Kraljevom domu i prema državi“ Medalja potječe iz zbirke pokojnog kolek‑
i Medalja za građanske zasluge (Zbornik (1. Zbornik zakona i uredaba LVII 1904, cionara Ante Zomborčevića, a danas je
zakona i uredaba, LVII, 1904. 185.). 183.). Medalju je dodjeljivao kralj prema vlasništvo dr. Milana Stojanovića. Najvje‑
Sklopivši brak s Dragom Mašin, znatno sta‑ svojem nahođenju ili na prijedlog ministara. rojatnije se radi o oglednom primjerku koji
rijom udovicom iz građanske obitelji, kralj U prvom slučaju povelju o odlikovanju osim nije prihvaćen kao konačno rješenje. Boja
Aleksandar izazvao je revolt gotovo svih kralja supotpisivao je kancelar kraljevskih emajla ispuštena je iz zakonskog teksta, pa
slojeva srpskog društva. Puk, vlada, pa i ordena, a u drugome ministar na čiji je pri‑ je taj detalj očito definiran u dogovoru s pro‑
Aleksandrovi roditelji, premda međusobno jedlog medalja dodijeljena. Popis odlikova‑ izvođačem. Medalja je isticana na vrpci roza
zavađeni, odlučno su se usprotivili tom nih dama vodio se u Kancelariji kraljevskih boje širine 25 mm, sa 4 mm bijelim rubo‑
braku, no to nije omelo Aleksandra u nje‑ ordena, a za svako odlikovanje plaćala se vima, složenoj u obliku dvostruke mašne
govoj nakani. Štoviše, svoju ljubav prema pristojba u visini kupovne cijene medalje. na naličju koje se nalazi igla za prikapčanje
Dragi nastojao je svim sredstvima pretvoriti Nakon smrti odlikovane dame medalja je medalje na grudi.
u državni kult što je dodatno pojačalo ten‑ ostajala na čuvanje obitelji. Nije poznato je Medalja je izrađivana od srebra, za prvi
zije u Srbiji. Dragina braća i sestre postali li medalja dodjeljivana stranim državljan‑ razred pozlaćenog, u radionici Karla Fle‑
su dio dvorske svite, njezino ime nosili su kama, niti koliko je medalja dodijeljeno. ishhackera, a svi autentični primjerci nose
pukovi i škole, a uspostavljen je i ’Dragin Odlikovanje je oblika ovalnog prstena na oznake te radionice.
dan’, slavljen kao državni praznik. Misleći dnu kojega se nalazi mašna sa apliciranim Iako je medalja bila dodjeljivana u relativno
da čini sve kako bi omraženu Dragu pri‑ srpskim grbom. Na traci prstena nalazi se dugom razdoblju (16 mjeseci), danas je
bližio javnosti, kralj Aleksandar je zapravo ćirilični natpis ’Za zasluge’. Prsten je obuj‑ poznato vrlo malo autentičnih primjeraka
zapečatio sudbinu Obrenovića. Uspostav‑ mljen vijencem od lovorovih grančica, a te niti jedna kutija ili vrpca. Razlog tome
ljanje Dragine medalje bio je samo jedan nad prstenom se nalazi kraljevska kruna. je sasvim sigurno politička kompromitacija
od neuspjelih pokušaja Dragine afirmacije U prstenu se, pričvršćen za rubove, nalazi koja je pratila medalju, pa je najvjerojatnije
među građanima, u ovom slučaju među ćirilični, crveno ili plavo emajlirani mono‑ većina dodijeljenih primjeraka uništena.
ženama. gram kraljice Drage. Boja emajla nije nave‑ Istu su sudbinu doživjeli i nedodijeljeni pri‑
Medalja je u svakom pogledu koncipirana dena zakonskim tekstom, pa nije moguće sa mjerci.
Zlatna medalja kraljice Darge, lice i naličje. Medalja je kovana od Srebrna medalja kraljice Darge, lice i naličje. Ovaj primjerak medalje
pozlaćenog srebra. Oznake radionice Karla Fleischackera nalaze se u potpunosti je identičan prethodnom. Na unutarnjem rubu prstena
na naličju, na karičici i na krajevima trake na dnu medalje. (Zbirka vide se četiri točkasta udubljenja koja označavaju poziciju spoja
Homen) – CM09 f prstena i monograma. – CM10 f
478
Oznake radionice Karla Fleischackera KF na karičici odlikovanja (gore) i

na krajevima trake na naličju. Na slici lijevo prikazan je drugi kraj trake
na kojem se nalaze oznake čistoće srebra i oznaka Bečkog kontrolnog
ureda A.
Detalj lica i naličja medalje s plavim monogramom. Monogram je izveden

istim kalupom kao i druge medalje. Za razliku od ’crvene’ serije medalja,
na naličju ovog primjerka nedostaju točkasta udubljenja koja označavaju
Srebrna medalja kraljice Drage, varijanta s plavo emajliranim poziciju spoja prstena i monograma. Spoj monograma i prstena izveden
monogramom. Medalja je u potpunosti označena kao i pret‑ je cinom, uobičajenom metodom za spajanje emajliranih dijelova ordena
hodno prikazana. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – CM10 f pri temperaturi od oko 140°C koja ne oštećuje emajl (Zbirka dr. Milana
Stojanovića)
479
Među sakupljače i muzejske djelatnike na autentičnim primjercima moguće je na monograma. Postoji također mogućnost
danas unose najviše zabune vrlo uspjele naličju primjetiti ostatke obrezivanja dije‑ da je monograme izradio spretan graver,
kopije tih medalja. Kopije su izrađene teh‑ lova reznim alatom, svojevrsni zanatski no i to bi bilo prilično skupo i dugotrajno.
nikom lijevanja, osim monograma kraljice propust koji nije moguće krivotvoriti lije‑ Konačno, moguće je da su nekome u ruke
Drage koji je izrađen kovanjem. Osnova vanjem. Kod kopija medalja naličje je cijelo dospjeli originalni kalupi za izradu mono‑
medalje (prsten, vijenac i kruna) izve‑ dorađivano brušenjem kako bi se utklonili grama ili otkovani probni, nedovršeni
dena je lijevanjem od nepoznatog mate‑ tragovi lijevanja koji su osobito vidljivi po komadi.
rijala, zatim pozlaćivana ili posrebrena, a obodu vijenca. Konačno, kopije su izlivene Sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad
na takav poluproizvod apliciran je mono‑ od legure nepoznatog sastava, te naknadno su se kopije pojavile rasprodavane su zalihe
gram. Osnova je izvedena vrlo uspješno, galvanizirane. Zbog sastava osnovnog mate‑ mnogih likvidiranih bečkih radionica, pa
tako da su čitke oznake kovnice i čistoće rijala na nekim je medaljama tijekom vre‑ su se na popularnon ’Flohmarktu’ redovito
metala, a samo se pažljivim promatranjem mena došlo do otpadanja nanesenog sloja mogli pronaći takvi predmeti i materijali.
mogu uočiti razlike u odnosu na autentične ispod kojega je postao vidljiv metal tamno Na autentičnim medaljama monogram je
primjerke usporedbom naličja i montaža sive boje korišten umjesto srebra. Naju‑ izrađen od srebra kao i drugi dijelovi, na
dijelova medalja. Na svim autentičnim pri‑ spjeliji dio ove kopije je monogram kraljice kopijama izrađen od tombaka, a vidljiva je i
mjercima oznake radionice i čistoće metala Drage. Teško je sa sigurnošću reći kako je razlika u nijansi crvene boje emajla. Unatoč
nalaze se osim na samoj medalji i na alki izrađen, no postoje tri mogućnosti. Naj‑ svemu, navedene kopije odlične su kvali‑
za provlačenje vrpce. Na navedenim kopi‑ kvalitetnije, ali i najskuplje rješenje bila tete pa predstavljaju opasnost i za iskusnije
jama ’puncirana’ je samo medalja. Nadalje, bi izrada novog kalupa za kovanje osnove sakupljače.
Kopija Zlatne Medalja kraljice Drage, lice i naličje. Na unutarnjem

rubu prstena nema točkastih udubljenja koja označavaju poziciju
spoja prstena i monograma, a karičica nema nikakve oznake. Kraljica Draga Obrenović.
480
Na slici lijevo prikazan je primjer “punciranja“ na kopiji medalje. Zamjetno je ’pucanje’ pozlate i zrnata strukrura površine metala, karakteri‑
stična za lijevane predmete. Na desno jej slici prikazan detalj oboda kopije medalje. Jasno je vidljivo mjesto spoja dvije polovice kalupa na
obodu vijenca.
Detalji spoja monograma i prstena na naličju

autentične medalje (gore) i kopije (dole).
Monogram na kopiji pričvrpćen je ljepilom
a naličje je ’dotjerano’ brušejem kako bi se
uklonili tragovi lijevanja, pa rubovi medalje
nisu oštri kao na kovanim primjeracima, što
je vidljivo na slici na prethodnoj stranici.
481
Medalja za građanske zasluge na dvjema različitim vrpcama,’zlatna na vojničke vrline, a nešto pojednostavljeno
traci ordena Belog Orla, a srebrna na traci riješenje preuzeto je u potpunosti. Na licu
Medalja za Građanske zasluge utemeljena Takovskog Krsta‘. Ta je odredba bila na medalje, u središtu, nalazi se natpis u tri
je 7. (20) travnja 1902. i posljednje je odli‑ snazi malo više od godina dana, sve do pada reda “Za / građanske / zasluge“ okružen
kovanje utemeljeno za vrijeme vladavine dinastije Obrenovića, kada je Orden Takov‑ vijencem sastavljenim od lovorovog i hra‑
dinastije Obrenovića. Prema članu 4. toga skog križa ukinut. Nakon smjene dinastija stovog lišća. Na naličju medalje nalazi se
zakona medalja se “daje licima građanskog određeno je da oba razreda medalje budu grb Kraljevine Srbije. Uz rub obje strane
reda, bez razlika staleža, kao nagrada za isticana na crvenoj vrpci sa svijetloplavim medalje nalazi se prelasti friz.
zasluge Kralju, Kraljevskom domu ili prema i bijelim rubnim prugama širine 5 mm. U Medalje promjera 34 mm izrađivane su od
Državi, po svim granama državne uprave razdoblju vladavine dinastije Karađorđe‑ srebra, odnosno pozlaćenog srebra, a nji‑
i državnim službenicima za dugogodišnju vića nastavljeno je dodjeljivanje Medalje hovom izradom bavile su se radionice J.
revnosnu, bresprekornu službu’’ (Zbornik za građanske zasluge izgled koje je ostao Christlbauer i G. A. Scheid iz Beča, koje su
zakona i uredaba, LVII, 1904. 185.). nepromijenjen i u razdoblju Kraljevine SHS, medalje isporučivale sve do početka I. svjet‑
Medalja je imala dva razreda, zlatni i srebrni, odnosno Jugoslavije, sve do 1941. godine. skog rata. Na obodima većine medalja iz tog
a prema članu 3. zakona iz 1902. nošena je Medalja je izrađena po uzoru na Medalju za razdoblja nalaze se oznake tih radionica.
Lice i naličje Zlatne Medalje za građanske zasluge izrađene od pozlaćenog srebra, proizvod radionice Christlbauer. Medalja je isticana na
vrpci Ordena Bijelog orla što govori o tome da je dodijeljena prije 1903.. Na slici desno prikazano je naličje srebrne medalje iz iste radionice.
– CM11 Ch, CM12 Ch
Oznaka radionice Christlbauer i čistoće metala sa Zlatne

medalje prikazane na gornjoj slici.
482
Zlatna medalja za građanske zasluge, lice i naličje. Medalja je izrađena od pozlaćenog srebra, proizvod radionice G. A. Scheida. Medalja je
dodijeljena nakon 1903. i isticana na vrpci Medalje Društva Sv. Save. Na slici desno prikazano je naličje srebrne medalje, proizvod iste radi‑
onice. (Zbirka Zvonka Markovića) – CM11 S, CM12 S
Oznaka radionice G. A. Scheida i čistoće metala na srebr‑

noj medalji prikazanoj na gornjoj slici.
Srebrna medalja za građanske

zasluge u kutiji, proizvod radionice Srebrna Medalja za građanske
Christelbauer. Na unutarnjoj strani zasluge, proizvodnje Scheid, u stan‑
poklopca izostavljen je logotip radi‑ dardnoj kutijici. Na unutarnjoj strani
onice koji je uobičajen na kutijama poklopca nalazi se logo radionice.
drugih proizvođača. – CM12 Ch (Zbirka Narodnog muzeja u Beo‑
gradu) – CM12 S
483
Nakon izbijanja I. svjetskog rata izradu bronce i nisu signirane. Od prethodnih se nim nazivom i stupnjem medalje. Iako su
medalja preuzela je pariška radionica razlikuju po detaljima slova i prikaza. medalje, prema odredbi zakonskog teksta,
Arthusa Bertranda. Idejno rješenje ostalo Uz navedene varijante pojavljuju se i meda‑ imale razrede, oni su na kutijama iskazivani
je nepromijenjeno, a oba razreda meda‑ lje za koje nije moguće utvrditi razdoblje i brojkom, kao da se radi o stupnju. Kutije
lja iz radionice Bertrand izrađivana su od radionicu u kojoj su izrađene. Radi se o pri‑ su se međusobno razlikovale i po boji, pa
pozlaćene, odnosno posrebrene bronce. mjercima koji se razlikuju po detaljima od je zlatni razred medalje dodjeljivan u kuti‑
Osim nekih detalja, medalje se od dota‑ svih opisanih te nemaju oznaka radionice, jici krem boje, a za srebrni razred kutijica
dašnjih razlikuju i po signaturi ’Arthus a kako su, u pravilu, izrađeni od pozlaćene je bila roza boje. Za kutije koje su koristili
Bertrand’, smještenoj na licu medalje, ili posrebrene bronce, izostaju i oznake Bretrand i Huguenin boje su zamijenjene.
u donjem desnom dijelu, ispod grančice čistoće metala. Moguće je da su medalje Na unutarnjoj strani poklopca kutije nalazi
vijenca. Nakon proglašenja Kraljevine SHS, proizvod neke od bečkih radionica, no isto se logo proizvođača, iznimka su jedino kuti‑
na početku dvadesetih godina XX. stoljeća, tako i da su izrađene u nekoj od domaćih jice u kojima su isporučivane medalje iz
izradu medalja preuzela je tvrtka Braće koje su opskrbljivale Oficirsku zadrugu. Christlbauerove radionice.
Huguenin. Medalje iz te radionice izrađi‑ Svi proizvođači isporučivali su medalje u
vane su također od pozlaćene ili posrebrene vrlo sličnim kutijama, s dijagonalno ispisa‑
Lice i naličje Zlatne medalje za građanske zasluge te naličje srebrne medalje, proizvod radionice Arthusa Bertranda. Medalja je izrađena od
pozlaćene, odnosno posrebrene bronce. – CM11 b, CM12 b
Lice i naličje minijature Zlatne medalje za građanske zasluge. Oznaka radionice Bertrand, smještena na licu medalje, pri dnu desnog
dijela vijenca.
484
Zlatna i Srebrna medalja za građanske zasluge, proizvod radio‑

nice Arthusa Bertranda, u autentičnim kutijama. Naziv i razred
medalja na poklopcu kutija ispisani su sukladno ranije prikaza‑
nim kutijama drugih proizvođača.
Lice i naličje Zlatne medalje za građanske zasluge te lice Srebrne medalje, proizvod radionice Braće Huguenin. Medalje su također izrađene
od pozlaćene, odnosno posrebrene bronce, a od prethodnih se razlikuju po nešto grublje izvedenim detaljima. – CM11 h, CM12 h
485
Kutije za Zlatnu i srebrnu medalju za geađanske zasluge u kojima

je te medalje isporučivala radionica Braće Huguenin. Sdesna je
prikazana Zlatna medalja za građanske zasluge u autentičnoj
kutiji. S unutarnje strane poklopca nalazi se logo radionice Braće
Huguenin.
Naličje Zlatne medalje za građanske zasluge, te lice i naličje srebrne medalje, proizvod nepoznate radionice. Medalje su, kao i predhodno pri‑
kazane, izrađene od pozlaćene ili posrebrene bronce, no usporedbom detalja vidljivo je da odstupaju od svih ranije opisanih. CM11, CM12
486
Povelje
Obrenovića. U razdoblju između dva rata U razdoblju vladavine Karađorđevića:
Uz Medalju za građanske zasluge dodjelji‑ rješenje obrazaca usuglašeno je s drugim – Petar I., kralj Srbije,
vana je i povelja koja svojim originalnim poveljama za medalje. – U ime Petra I. kralja Srbije Aleksandar
likovnim rješenjem odstupa od standardnih Tijekom I. svjetskog rata dodjeljivanje I., prestolonalsednik,
povelja za medalje i spomenice. Tijekom Medalje za građanske zasluge u ratnim je – U ime Petra I. kralja Srba, Hrvata
vladavine Obrenovića Medalja za građan‑ prilikama zamrlo. Povelju iz tog razdoblja i Slovenaca, Aleksandar I.,
ske zasluge dodjeljivana je nešto više od nismo uspjeli pronaći, no unatoč tome ne prestolonalsednik,
godinu dana, a Karađorđevići su je zadržali isključujemo mogućnost da je dodjela bilo. – Aleksandar I., kralj Srba, Hrvata i
u uporabi sve do početka II. svjetskog rata Shodno tome postoji najviše sedam tipova Slovenaca,
i propasti Kraljevine Jugoslavije. Obrasci obrazaca povelja za ovu medalju. – Aleksandar I., kralj Jugoslavije
povelja u razdoblju do početka I. svjetskog U razdoblju vladavine Obrenovića: – U ime Petra II, kralja Jugoslavije,
rata zadržali su isti izgled kao i za vrijeme – Aleksandar I., kralj Srbije, kraljevski namjesnici
Povelja za Zlatnu medalju za građanske zasluge iz 1907.. Stariji

obrasci ukaza iz razdoblja Kraljevine Srbije bili su lijepoga, neobič‑
nog likovnog rješenja. Uobičajeni tekst povelje s kraljevskim grbom u Povelja za Srebrnu medalju za građanske zasluge iz 1930. kojom
nadvišenju uokviren je dekorativnim ornamentom, a pri dnu se nalazi je odlikovan Đorđe Božinović, zemljoradnik iz Jakovca. Zanimljivo
alegorijski prikaz idiličnog krajolika. Medalja je dodijeljena Filipu Tri‑ da je kod upisa razreda napravljena greška, pa je najprije upisano
funoviću, inžinjeru, a ukaz je potpisao kancelar kraljevskih ordena ‘zlatnom’, zatim precrtano i dosta nevještim rukopisom iznad toga
(Narodni muzej u Užicu) upisano ‘srebrnom’.
487
Medalja za uspomenu izbora kralja Petra I. i povratka dinastije Karađorđevića

Veliko nezadovoljstvo vlašću kralja Alek‑ a prema članku 4. “ovu medalju dobivaju spomen 1. travnja 1893. Vrpca je osnovne
sandra Obrenovića rezultiralo je pripre‑ ministri, članovi narodnog predstavniš‑ bijele boje s parom plavih i crvenih rubnih
mom urote grupe časnika kojom je trebalo tva i aktivni oficiri – svi iz vremena izbora pruga.
okončati njegovu vladavinu. Izbor urotnika Našeg za Kralja Srbije“. Još iste godine Prva serija medalja izrađena je u radionici
za novog vladara, nakon konzultacija s pravo na nošenje medalje prošireno je na čuvenog medaljera Josepha Christlbauera.
Austrougarskom i Rusijom, pao je na Petra sve pričuvne časnike iz vremena ustoliče‑ Medalje su izrađene od srebra prevučenog
Karađorđevića koji je u to vrijeme živio u nja Petra I. Naredbom od 24. veljače 1904. karakterističnom finom pozlatom koja je
progonstvu u Švicarskoj. Urota je kulmini‑ Medalja kralja Petra zauzela je 2. mjesto na mnogim medaljama potpuno nestala.
rala u proljeće 1903. pa je u noći 29. svibnja na rang‑listi medalja, odmah iza Medalje Na obodu medalje nalaze se austrougarska
(11. lipnja) grupa časnika nasilno provalila za hrabrost. Prema Ukazu o nošenju odli‑ oznaka za čistoću srebra te oznaka radio‑
u dvor i brutalno ubila kralja i kraljicu, kovanja od 27. srpnja (9. kolovoza) 1904. nice JC. U kasnijem razdoblju medalja je
predsjednika Vlade generala Dimitrija Cin‑ časnici su bili obavezni medalju isticati sva‑ doživjela još nekoliko izdanja. Medalje su
car–Markovića, ministra vojske generala kodnevno, na lijevoj strani grudi. izrađene od pozlaćene bronce ili tombaka i
Milovana Pavlovića, te nekolicinu drugih Medalju je kreirao čuveni srpski kipar i nemaju nikakve oznake pa nije moguće pre‑
osoba. Razmjeri krvoprolića bili su bespo‑ medaljer Đorde Jovanović (1861.–1953.). cizno utvrditi vrijeme i radionicu u kojoj su
trebno veliki te su izazvali bojne prosvjede Na licu medalje prikazano je poprsje kralja nastale. Dio medalja, vjerojatno prvog izda‑
saveznika Srbije. Petra I. u lijevom profilu, u paradnoj vojnoj nja, dodjeljivan je u crvenim kutijicama, na
Nakon izvršenog prevrata formirana je odori, s ogrlicom Ordena kneza Lazara. Uz poklopcu kojih je dijagonalno otisnut naziv
’revolucionarna’ vlada na čelu s Jovanom lijevi rub medalje nalazi se natpis ‘Petar I‘, medalje. Na unutarnjoj strani poklopca
Avakumovićem koja je, 2. (15.) lipnja, Petra u donjem dijelu signatura medaljera ‘Đ J nalazi se logotip liferanta Milana Arsenije‑
Karađorđevića proglasila kraljem Srbije, a 1903‘, a uz desni rub nalazi se natpis ‘Kralj vića.
Karađorđeviće nasljednom dinastijom. Kralj Srbije‘. Na naličju medalje prikazani su mač
Petar je već nakon 9 dana stigao u zemlju, i zastava iz kojih se nazire izlazeće sunce.
te je, 8. (21.) kolovoza 1903., osnovao U nadvišenju se nalazi natpis u četiri reda:
Medalju za uspomenu izbora kralja Petra I. ‘Za uspomenu / izbora / kralja Petra / 1804
i povratka dinastije Karađorđevića, popu‑ –1903‘. Čitav prikaz uokviren je poluvijen‑
larnije zvanu Medalja kralja Petra (Zbornik cem od lovorove (lijevo) i ružine (desno)
zakona i uredaba, LVII, 1905, 809). grančice. Promjer medalje je 36 mm. Meda‑
Prema članku 3. zakona o utemeljenju ove lja je zadržana kao službeno odlikovanje u
medalje: “medalju nose članovi Našega razdoblju Kraljevine SHS i Jugoslavije. Isti‑
Doma i muško potomstvo Kara – Đorda“, cana je na identičnoj vrpci kao i Medalja na
Medalja kralja Petra I., lice i naličje, prvo izdanje. Medalja je izrađena od Medalja kralja Petra I., prvo izdanje u kutiji. (Zbirka Narodnog
pozlaćenog srebra. – CM13‑v1 Ch muzeja u Beogradu)
488
Na obodu medalje nalaze se oznaka radionice Christlbauer te

oznaka čistoće srebra, a u lijevom donjem rubu nalazi se signatura
autora ‘Đ J 1903’ (Đorđe Jovanović). Uz desni rub medalje nalazi se
signatura Christlbauer, ukomponirana u lik kralja Petra, prikazano
uvećano.
Lijevo je prikazano lice i naličje kasnije varijante Medalje kralja Petra I. Medalja je izrađena u identičnom kalupu kao prethodno opisana, ali
od pozlaćene bronce i bez signatura autora ili proizvođača. Na desnoj je slici prikazana medalja kovana od tombaka, na kojoj je dio natpisa
‘KRALJ SRBIJE’ ispisan kao jedna riječ. – CM13‑v2, CM13 v3
489
Časnička ordenska niska iz razdoblja Balkanskih ratova. Pored Ordena Karađorđeve zvijezde s mačevima IV. stupnja, Ordena Bijelog orla V.
stupnja i Ordena Svetoga Save V. stupnja istaknut je i crnogorski Orden Danila V. stupnja. Pored tih ordena istaknute su Zlatna medalja za
hrabrost 1912. i Medalja kralja Petra I., prvi model iz 1904..
Minijature Medalje kralja Petra I. (Zbirka

Nikola Pašić, ministar vanjskih poslova i predsjednik

Vlade, među visokim srpskim i stranim ordenima kao
jedinu ističe Medalju kralja Petra I.
490
Povelja za Medalju kralja Petra I. kojom je odlikovan rezervni pješa‑

dijski potporučnik Vojislav V. Rašić. Obrazac je otisnut na poluperga‑
ment‑papiru, u crno bijeloj tehnici. Likovno rješenje slično je rješenju
obrazaca povelja za ordene. Nacrt lica medalje smješten je na lijevoj
strani obrasca, a kao dekorativni elementi pojavljuju se dijelovi prikaza
s naličja medalje. Tekst povelje glasi: “Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I
blagovolio je ukazom svojim od 25. marta 1904. god. Podariti medalju
za uspomen Svog izbora za Kralja Srbije i povratka Dinastije Karađor‑
đevića…“. Neuobičajen je termin ’podariti’ kojim je, isključivo kada je u
pitanju ovaj obrazac povelje, zamijenjen uobičajeni termin ’odlikovati ’.
Povelju je potpisao kancelar kraljevskih ordena.
Nepoznati general koji, pored drugih odlikovanja, na ordenskoj nisci

ističe Medalju kralja Petra I.
491
Medalja za unapređivanje poljoprivrede

Kao svojevrsni dodatak Zakonu o unapređi‑ novine Kraljevine SHS, br 221 – LXXXVIII, Medalja je kružnog oblika s krunom Kara‑
vanju poljoprivrede koji je predviđao natje‑ od 21. IX. 1929., str. 1603–1611). Zakonom đorđevića u nadvišenju. U središtu aversa
canja poljoprivrednika u kvaliteti njihovih nije izričito propisano rangiranje nositelja, medalje nalazi se okrugli medaljon u kojem
proizvoda, utemeljena je, 15. ožujka 1929., a rangiranje medalje bilo je prilagođeno je prikazan lik kralja Aleksandra u lijevom
Medalja za unapređivanje poljoprivrede pravilima o natjecanjima poljoprivrednika, profilu, okružen natpisom ’Aleksandar I.
(Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. propisanih člankom 30. Zakona o unapre‑ kralj Jugoslavije’. U identičnom medaljonu
110 XL, 16 V. 1930). Medalja je imala tri đivanju poljoprivrede. Bilo je predviđeno na naličju nalazi se natpis u tri reda ispi‑
razreda – zlatni, srebrni i brončani, a dodje‑ da medalje dodjeljuje kralj prema vlastitom san ćirilicom ’Za / unapređivanje / poljo‑
ljivana je “zemljoradnicima prvacima koji mišljenju ili na prijedlog ministra poljo‑ privrede’. Uz rub oba medaljona nalazi se
su se prema čl. 30 Zakona o unapređi‑ privrede. U prvom bi slučaju ukaz o odli‑ perlasti friz. Medaljoni su okruženi vijen‑
vanju poljoprivrede na poljoprivrednim kovanju supotpisivao kancelar kraljevskih cem sastavljenim od poljoprivrednih pro‑
natjecanjima sa svojim proizvodima ista‑ ordena, a u drugom ministar poljoprivrede. izvoda. Na aversu medalje lijevi je dio
kli, kao i drugim licima bez razlike sta‑ Sve druge odredbe zakonskog teksta meda‑ vijenca sastavljen od klasja pšenice, hmelja
leža, koja su stekla naročite zasluge oko lje za unapređivanje poljoprivrede bile su i ječma, a desni dio od klipova kukuruza,
unapređivanja poljoprivrede.“ (1. Zakon usklađene s odredbama za druga državna jabuka, krušaka šljiva i grožđa. Na naličju
u unapređivanju poljoprivrede, Službene odlikovanja. medalje je kompozicija vijenca obrnuta. U
Medalja za unapređivanje poljoprivrede iz osatavštine Đorđa Čarapića, tajnika Kancelarije kraljevskih ordena. Nije poznato koja je radionica
izradila ovu varijantu medalje. Zelena kutija, u kojoj je medalja smještena, nema nikakvo ime niti bilo kakvu oznaku proizvađača. (Zbirka Isto‑
rijskog muzeja Srbije) – CM14
492
vijenac je, pri dnu, upletena bijelo emajli‑ zacije spomenutog zakona o medalji. Malo‑ koje radionice potječe medalja iz ostavštine
rana traka, svezana u mašnu. U lijevom i brojni sačuvani primjerci su uzorci, probni Đorđa Čarapića. Moguće je da je medalju
desnom dijelu trake ispisan je, u dva dijela, otkovi ponuđeni Kancelariji kraljevskih izradila radionica Sorlini iz Varaždina koja
datum ’6. 1. – 1913’. Vršci vijenca ukriženi ordena na odabir. Za sada možemo sa sigur‑ je u to vrijeme bila vodeći proizvođač s
su pa tvore nosač za krunu, sličan onomu nošću reći da postoje dva različita modela područja Kraljevine Jugoslavije.
na Ordenu Karađorđeve zvijezde. Ovu neo‑ medalje. Jedna potječe iz ostavštine Đorda I kod ove medalje opasnost za sakupljače
bičnu i vrlo originalnu medalju kreirao je Čarapića, a danas se čuva u Istorijskom predstavljaju krivotvorine izrađene tehni‑
Đorde Čarapić, tajnik Kancelarije kraljev‑ muzeju Srbije, a druga se nalazi u zbirci dr. kom lijevanja. Same medalje izvedene su
skih ordena između dva rata. Medalje su Milana Stojanovića. Obje medalje zu zlat‑ prilično vješto, oštrih detalja, a najslabija
kovane od pozlaćene, posrebrene ili sirove nog razreda. Dr. Stojanović je, istražujući i im je točka kruna u nadvišenju. Na nekim
bronce. Vrpca za medalju širine je 40 mm, pišući o tvrtki Huguenin iz Le Loclea, prigo‑ primjercima nalazimo montirane krune
pola žute, pola zelene boje. dom posjeta kovnici na dar dobio svoj pri‑ skinute s autentičnih medalja za usluge
Zbog utjecaja velike svjetske krize Zakon mjerak medalje koja je ostatak iz ponuđene Kraljevu domu, a na pojedinim se primjer‑
o unapređivanju poljoprivrede nije nikada serije. Na taj način možemo barem odre‑ cima nalaze prilično loši odljevi stiliziranih
primijenjen, pa tako nije došlo niti do reali‑ diti jedan tip medalje. Nije nam poznato iz kruna.
Primjerak lijevane kopije Zlatne medalje za unapređivanje poljo‑

privrede. Detalji medalje su izvedeni prilično uspješno, a kruna već
na prvi pogled ne odgovara originalima.
Primjerak Medalje za unapređivanje poljoprivrede iz radionice Huguenin.

Vidljive su razlike u detaljima kalupa u odnosu na prethodnu medalju.
(Zbirka dr. Milana Stojanovića) – CM14
493
Spomenica udruženja ratnih invalida

Udruženje ratnih invalida iz Beograda ute‑ filu. Na naličju križa, u vodoravnom kraku,
meljilo je neformalnu spomenicu, popu‑ nalazi se natpis ’Klub oficira invalida i rat‑
larno zvanu “krst zahvalnosti“. Osnivanje nika / bolesnih i osakačenih – Jugoslavija /
spomenice nije popraćeno nikakvim zakon‑ zahvalnost’. Ušica za provlačenje vrpce je
skim tekstom, pa ostaju nejasni kriteriji za nepomična, otkovana zajedno s medaljom,
njenu dodijelu. Iz sačuvanih povelja vidljivo što nije uobičajeno. Spomenica je isticana
je da je spomenica dodjeljivana uz odobre‑ na vrpci širine 40 mm složenoj u trokut
nje Kancelarije kraljevskih ordena te da koja je na medalju pričvršćivana ušivanjem.
je imala zlatni i srebrni razred. Također, Vrpca se sastoji od tri crveno–bijelo–crvene
nije poznat datum njena utemeljenja, tek pruge iste širine koje po sredini imaju po
prema natpisu na naličju medalje i poda‑ jednu, 1 mm široku, plavu prugu.
cima s povelje može se zaključiti da se radi Većina spomenica izrađena je od pozlaćene,
o razdoblju Kraljevine Jugoslavije. odnosno posrebrene bronce. Spomenice su
Spomenica je oblika ženevskog križa, dodjeljivane u zelenoj kutiji bez ikakvih
dimenzija 35,5 × 45 mm. Između krakova oznaka. Na unutarnjoj strani poklopca
krža ukrštene su dvije zastave, a u sjecištu nalazi se natpis ’Klub oficira / invalida rat‑
se nalazi kružni medaljon. U medaljonu nika / bolesnih i osakačenih’. Uz spomenicu
se nalaze poprsja kralja Aleksandra i fran‑ je dodjeljivana povelja skromnije izrade i
cuskog maršala D’ Espreya u lijevom pro‑ manjih dimenzija od ubičajenih.
Zlatna Spomenica udruženja ratnih invalida, lice i naličje, u izvornoj kutiji. Vrpca je nespretno pričvršćena, odnosno prišivena na nepomičnu
ušicu. Kutija je bez vanjskih oznaka, a na unutarnjoj strani poklopca ima ispisan naziv spomenice. Odlikovanje nema oznaku proizvođača.
– CM15
494
Povelja Spomenice udruženja ratnih invalida.

Tekst povelje glasi:
Na osnovu rešenja Kancelarije kraljevskih

ordena K.O. No. 5710 od 25. oktobra 1937
KLUB OFICIRA INVALIDA I RATNIKA
BOLESNIH I OSAKAČENIH
Beograd
Daje svoj zlatni
KRST ZAHVALNOSTI
T. G.‑nu Tadiji Petroviću
trgovcu
Sekretar Predsednik
kapetan invalid p pukovnik invalid
Beograd
Maja 1938 god
Literatura
Acović Dragomir, Medalje Kneževine i Kraljevine Srbi‑ Malinar Veljko, Medalja za unepređenje poljoprivrede, Romanoff Dimitri, The Orders, Medals and History of
je, Kraljevine SHS‑a i Kraljevine Jugoslavije. Privat‑ Numizmatičke vijesti br. 33, godina XXII., Zagreb the Kingdoms of Serbia and Yugoslavia, Bent Carl‑
na naklada, Beograd 1988. 1979. sens Forlag, Copenhagen 1983.
Acović Dragomir, Medalja za unapređivanje poljopri‑ Malinar Veljko, Medalja kraljice Drage, Numizmatičke Sava, Episkop šumadijski, Srpski Jerarsi od devetog do
vrede. Zbornik Istorijskog muzeja Srbije br. 15–16, vijesti br. 41, godina XXX., Zagreb 1987. dvadesetog veka, Evro – Beograd, Unireks – Podgori‑
Beograd 1979. Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ ca, Kalenić – Kragujevac 1996.
Bataković T. Dušan, Obnova zadužbina, Vreme 578, goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni Stevović Ljubomir, Svetoandrejska skupština, Orden
Beograd 2006. muzej Beograd, Beograd 2002. br. 3, Beograd 2003.
Bojović Mihailo, Društvo Svetog Save – dokumenti Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ Stevović Ljubomir, Medalja za spomen proglasa Kralje‑
1886.–1891., Arhiv Srbije, Beograd 1999. bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner vine Srbije, Dinar br. 26, Beograd 2006.
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski Verlag, Wien 1897. Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. Nikolić Desanka, Naša odlikovanja do 1941., Vojni mu‑ hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Forrer Leonard, Bibliographical Dictionary of Medalli‑ zej Beograd, Beograd 1971. crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
sts, Coin‑Gem and saelengraveurs, Mintmasters, An‑ Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
cient and Modern, with references to Their Works, prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog mu‑ istoriju umetnosti, Beograd 1983.
London 1923. zeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd 1987. Švajncer Janez, Odlikovanja in znaki na Slovenskem,
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki Pokrajinski muzej Maribor, Maribor 1978.
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. Todorović Nada, Jugoslovenske i inostrane medalje,
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara Narodni muzej Beograd, Beograd 1964.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije, Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
1918.) Beograd 1983. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Istorijski muzej Srbije, Službeno odelo u Srbiji u XIX. i muzej, Zagreb 2000. rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
XX. veku, katalog izložbe, Beograd 2001. Radoš Ljusić, Obrenovići, Katalog izložbe Dinastija
Jovanović Slobodan, Portreti, Politika–Narodna Knjiga, Obrenovića – iz zaostavštine, Narodni muzej Beo‑
Beograd 2005. grad, Beograd 1996.
495
Medalja za usluge Kraljevu domu
…tempus et meum ius…
M
edalje za usluge Kraljevu domu
dio su posebne grupe odlikovanja
kojima su brojni vladari neposredno
nagrađivali lojalnost i zasluge podređenih.
Većina vladara iz europskih kraljevskih ili
carskih kuća koristila je neku vrstu takvog
odlikovanja, rang i oblik kojega su ovisili
o tradiciji monarhije i značenju suverena.
Iako su postojali i drugačiji oblici nagrada,
odlikovanja za zasluge vladarskim kućama,
popularne ’Hof‑medaille’, u pravilu su bila
ranga medalja dodjeljivanih u više razreda.
U Srbiji su se ta odlikovanja pojavila neo‑
bično rano, odmah nakon završetka srp‑
sko–turskih ratova. S obzirom na teško
gospodarsko stanje prouzročeno ratovima
izrada takvih odlikovanja bila je priličan luk‑
suz, no, s druge strane, u Kneževini koja je
uživala novostečenu neovisnost, utemeljenje
odlikovanja te vrste bio je jedan od mnogih
načina ubrzanog uključivanja u međuna‑
rodne tokove. Institucija medalja za usluge
Knjaževu, kasnije Kraljevu domu opstala je,
uz tipološke promjene koje su pratile smjene
vladara i dinastija, sve do propasti Kraljevine
Jugoslavije, pa te medalje možemo smatrati
odlikovanjima s najduljim kontinuitetom u
razdoblju kojim se bavi ova knjiga.
Medalje za usluge Kraljevu domu nisu bile
utemeljivane državnim zakonskim aktima
već odlukama vladara usklađenima s pra‑
vilima Vladarske kuće. Sadržaji tih odluka
mahom su nepoznati, kao i točni datumi
utemeljenja pojedinih izdanja tih medalja.
Medalje za usluge Kraljevu domu bile su
namijenjene neposrednom nagrađivanju
osoba koje su ostvarile zasluge kralju ili vla‑
darskoj kući. Medaljama su mogli biti odliko‑
vani diplomati, časnici i pripadnici Kraljeve
garde, ali i sasvim neistaknuti namještenici
Dvora kao što su kuhari, slastičari, kono‑
bari, razne zanatlije, itd.. Kralj Milan Obre‑
nović je, primjerice, Medaljom za usluge
Kraljevu domu odlikovao bečkog kočijaša
Franza Seidla koji je brinuo o kraljevu pri‑
jevozu tijekom posjeta Beču. Gledano tipo‑
loški, instituciju Medalja za usluge Kraljevu
domu možemo podijeliti na dva osnovna
razdoblja dodjeljivanja, prema dinastijama
koje su vladale Srbijom i Jugoslavijom. Unu‑ Nepoznati mornarički kaplar mehaničke struke znak koje ističe iznad oznake čina. Na kapi
tar tih razdoblja medalje su doživjele više dočasnika istaknuta je vrpca s natpisom ’Kraljevska mornarica’ umjesto vrpce s nazivom
izdanja koja su bila osmišljena prema želji broda, što ukazuje na to da je kaplar u to vrijeme obavljao dužnosti na kopnu. Kaplar ističe
pojedinog vladara. Zlatnu ili Srebrnu medalju za usluge Kraljevu domu s krunom.
496
497
Razdoblje vladavine Obrenovića

Prva Medalja za usluge vladarskoj kući ute‑ razred medalje bio je zlatni s krunom u nad‑ dar I., posljednji vladar iz dinastije Obre‑
meljena je odlukom kneza Milana Obreno‑ višenju, drugi zlatni, treći srebrni s krunom novića, također je dodjeljivao medalje za
vića. Datum utemeljenja Medalje za usluge u nadvišenju, a četvrti srebrni. Za medalje usluge Kraljevu domu, dakako promijenje‑
Knjaževu domu nije poznat, a medaljom su, nije plaćana pristojba, a popis odlikovanih noga izgleda. U razdoblju vladavine Obre‑
prema kneževoj odluci, odlikovane osobe vođen je u Maršalatu Dvora. novića medalje za usluge Kraljevu domu
nižega društvenog i službenog ranga za Nakon proglašenja Srbije Kraljevinom izrađivale su gotovo sve radionice koje su
osobne zasluge i služenje knezu i Kneževu 1882. promijenjen je izgled odlikovanja proizvodile druga odlikovanja. Najveći broj
domu. Medalja je ustrojena u četiri razreda, koje je nazvano Medaljom za usluge Kra‑ medalja izradile su radionice Rothe & Neffe
a takav ustroj zadržao se tijekom čitavog ljevu domu, a taj će naziv Medalja zadržati i G. A. Scheida.
razdoblja dodjeljivanja tih medalja. Prvi u svim kasnijim izdanjima. Kralj Aleksan‑
Medalja za usluge Knjaževu domu

Na licu Medalje prikazan je obiteljski grb Doma: ’Tempus et meum jus’ (Vrijeme i vih pruga. Vrpca je bila slagana u trokut.
dinastije Obrenovića: na hermelinskom moje pravo). Na naličju Medalje nalazi se Takav oblik vrpce zadržao se u uporabi do
plaštu s kneževskom krunom u nadvišenju četverolisni okvir u kojem je ćirilicom ispi‑ kraja vladavine dinastije Obrenovića, a
smješten je štit oblika kože vepra s križem sano geslo odlikovanja ’Za usluge knjaževom prihvatili su je i Karađorđevići sa promje‑
i četiri ocila. Na križ je okomito postavljen domu’. U nadvišenju medalje nalazi se kne‑ nom boje plavih pruga koja je zamijenjena
mač. Lijevo od mača nalazi se godina 1389. ževska kruna koja je kod zlatnog razreda crvenom. Proizvodnjom medalja za usluge
– godina Kosovske bitke, a desno od mača crveno emajlirana. Medalje su izrađivane Knjaževu domu bavila se radionica Rothe
ispisana je godina 1815. – godina Drugoga od srebra ili pozlaćenog srebra, promjera & Neffe koja je medalje isporučivala u crve‑
srpskog ustanka. Središnji dio grba okru‑ 31 mm. nim kutijama s grbom kuće Obrenovića na
žuje okrunjena zmija koja ujeda vlastiti Medalja je isticana na vrpci širine 40 mm poklopcu, sličnim onima za ordene Takov‑
rep, simbolizirajući vječnost. Grb je okru‑ koja uz svaki rub ima bijelu i plavu prugu skog križa u tom razdoblju. Na unutarnjoj
žen četverolisnim okvirom izvan kojega se širine 5 mm. Površina između rubnih pruga strani poklopca nalazi se logo radionice
nalazi latinicom ispisano geslo Kneževog sastoji se od poprečnih uskih bijelih i pla‑ Rothe & Neffe.
Medalja za usluge Knjaževu domu, zlatna

medalja s krunom, lice i naličje. Medalja je
izrađena od pozlaćenog srebra, a proizvod je
radionice Rothe & Neffe. Lice krune u nadvi‑
šenju ukrašeno je prozirnim crvenim emaj‑
lom. Fotografija je objavljena u djelu Mile
Piletić ’Odlikovanja jugoslovenskih naroda
iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu’. (Zbirka
Radomira Stolice, ustupio Vojni muzej u Beo‑
gradu) – RH01
498
Medalja za usluge Knjaževu domu, srebrna medalja s krunom, lice i naličje. Medalja je izrađena istim kalupom kao i prethodno prikazana, a
kruna u nadvišenju nije emajlirana. Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju s grbom Obrenovića na poklopcu i logom radionice Rothe &
Neffe s unutarnje strane poklopca kutije. (Zbirka Homen) – RH03
Minijatura Zlatne medalje za usluge Knjaževu domu s krunom na lančiću, lice i naličje. Kao i na varijanti Medalje kneginje Natalije, u nadvi‑
šenju minijature nalazi se kraljevska kruna što nije propisno. Čini se da je minijatura na zahtjev nositelja usklađena s promjenom državnog
uređenja Srbije. Fotografija je objavljena u djelu Mile Piletić ‘Odlikovanja jugoslovenskih naroda iz zbirke Vojnog muzeja u Beogradu’, (Zbirka
Radomira Stolice, ustupio Vojni muzej u Beogradu)
499
Medalja za usluge Kraljevu domu, prvi oblik (1882.–1889.)

Nakon proglašenja Srbije Kraljevinom štit s okrunjenim dvoglavim bijelim orlom šenju medalje nalazi se kraljevska kruna.
1882. promijenjen je izgled Medalje za na grudima kojega se nalazi srpski grb. Medalja je izrađivana od srebra i pozlaće‑
usluge Knjaževu domu. Osim promjene Grb je, kao i ranije, okružen četverolisnim nog srebra, promjera 31 mm, a isticana je
naziva, novom državnom uređenju prila‑ okvirom izvan kojega se nalazi latinicom na identičnoj vrpci kao i Medalja za usluge
gođen je i izgled Medalje. Medalja je zadr‑ ispisano geslo Kraljevog doma: ’Tempus Knjaževu domu. Proizvodnjom medalja i u
žala osnovni oblik, a na licu je, umjesto et meum jus’ (Vrijeme i moje pravo). Na ovom se razdoblju bavila radionica Rothe
dosadašnjeg, prikazan kraljevski grb Obre‑ naličju medalje nalazi se četverolisni okvir & Neffe koja je medalje isporučivala u crve‑
novića: na hermelinskom plaštu s kraljev‑ u kojem je ćirilicom ispisano geslo odliko‑ nim kutijama s grbom Kraljevine Srbije na
skom krunom u nadvišenju smješten je vanja ’Za usluge kraljevom domu’. U nadvi‑ poklopcu.
Lice Zlatne medalje za usluge Kraljevou domu s krunom te lice i naličje Srebrne medalje za usluge Kraljevu domu s krunom. Obje su meda‑
lje kovane od srebra, za Zlatnu medalju pozlaćenoga, a proizvod su radionice Rothe & Neffe. Medalje su istaknute na autentičnim vrpcama.
Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu s krunom je iz zbirke Zvonka Markovića. – RH05 m1, RH07 m1
Zlatna medalja za usluge Kraljevu domu, lice i naličje. Medalja je

kovana od pozlaćenog srebra, a proizvod je radionice Rothe & Neffe.
Odlikovanje je smješteno u autentičnu kutiju s grbom Kraljevine
Srbije na poklopcu. S unutarnje strane nalazi se logo radionice Rothe
& Neffe. – RH08 m1 R
500
Medalja za usluge Kraljevu domu, drugi oblik (1889.–1903.)

Nakon abdikacije kralja Milana Obrenovića Medalje prikazan je nešto drugačije stilizi‑ se perlasti friz. U nadvišenju Medalje nalazi
vlast u Srbiji preuzelo je tročlano Namje‑ rani kraljevski grb, a izostavljen je četvero‑ se kraljevska kruna. Medalja je izrađivana
sništvo koje je, umjesto maloljetnog kralja lisni okvir. Geslo Kraljeva doma ispisano je od srebra i pozlaćenog srebra, promjera
Aleksandra, upravljalo zemljom. Bez obzira na dekorativnoj vijugavoj traci ispod grba, 31–32 mm, a isticana je na identičnoj vrpci
na maloljetnost, Aleksandar je imao pravo na srpskom jeziku ćirilicom ’Vreme / i moe kao i dosadašnje medalje. U ovom razdo‑
dodjeljivati medalje za zasluge vladarskoj / pravo“. Na naličju Medalje također je izo‑ blju proizvodnju medalja za usluge Kraljevu
kući i njemu samome pa je, nedugo nakon stavljen četverolisni okvir, a geslo medalje domu preuzela je radionica G. A. Scheida,
Milanove abdikacije. promoviran novi oblik ’Za usluge Kraljevu domu’ ispisano je na no postoje i medalje koje su izrađivali drugi
medalja za usluge Kraljevu domu. Na licu glatkoj površini. Uz rub lica i naličja nalazi proizvođači.
Zlatna medalja za usluge Kraljevu domu s

krunom, lice i naličje. Medalja je kovana od
pozlaćenog srebra, a proizvod je radionice G.
A. Scheida. – RH05 m2 S
Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu s krunom, lice i naličje. Medalja je kovana od sre‑
bra, a od prethodne se razlikuje u neznatnim detaljima. Najveća je razlika vidljiva na kruni
u nadvišenju koja je izrađena drugačijim kalupom od prethodne. Na karičici za provlačenje
vrpce nalazi se oznaka radionice G. A, Scheida, čistoće srebra i Bečkog kontrolnog ureda
(uvećano na slici desno). – RH07 m2 S
501
Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu, lice i naličje. Medalja je kovana od srebra istim kalupom kao i prethodna. Odlikovanje je proizvod
radionice G. A Sheida. Na slici desno prikazana je oznaka radionice smještena na ušicu medalje. Takav način označavanja nije uobičajen jer
su punce, u pravilu, stavljane na karičice za provlačenje vrpce. (Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu) – RH08 m2 S
Kutija dvorskih liferanarta Braće Popović za Srebrnu medalju Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu s krunom, lice i naličje. Meda‑
za usluge Kraljevu domu s krunom iz razdoblja vladavine kra‑ lja je kovana od srebra, a od prethodne se razlikuje u detaljima krune
lja Aleksandra Obrenovića. i kalupa. Medalja je proizvod bavarske radionice Jacoba Lesera na što
ukazuju oznake njegove radionice na karičici. (Zbirka Narodnog muzeja u
Beogradu) – RH07 m2 L
502
Razdoblje vladavine Karađorđevića

Nakon ’majskog prevrata’ i ubojstva kralja iz razdoblja kralja Petra I. nisu bile druga‑ maloljetnog Petra II., Kraljevsko namjesniš‑
Aleksandra Obrenovića, vlast u Srbiji pre‑ čije od rješenja prethodnih medalja, a pro‑ tvo, pa je na lice medalja ponovo vraćen grb
uzeo je Petar I. Karađorđević. I novousto‑ mijenjen je grb na licu Medalje i uvedena Kraljevine Jugoslavije. U razdoblju vladavine
ličena dinastija Karađorđevića prihvatila je je nova vrpca. U razdoblju vladavine kralja Karađorđevića medalje za usluge Kraljevu
instituciju Medalje za usluge Kraljevu domu Aleksandra Karađorđevića učinjen je znača‑ domu isticane su na vrpci istog uzorka kao
koja je, tijekom vladavine te dinastije, doži‑ jan odmak od dotadašnje prakse, a na lice i prethodne, a plava boja pruga zamijenjena
vjela čak četiri izdanja. Ustroj i namjena Medalje po prvi je puta stavljen lik vladara. je crvenom. U navedenom razdoblju medalje
odlikovanja ostali su isti, a izgled Medalje Nakon tragične Aleksandrove smrti, vlast su također izrađivale gotovo sve radionice
prilagođavan je smjenama vladara. Medalje u Kraljevini Jugoslaviji preuzelo je, u ime koje su proizvodile druga odlikovanja.
Medalja za usluge Kraljevu domu, treći oblik (1903.–1921.)

Nedugo nakon što je preuzeo vlast u Srbiji, geslom ’Za usluge Kraljevom domu’. Uz rub Iz ovog razdoblja dodjele potječe i posebna
Petar I. promovirao je novi oblik Medalje lica i naličja nalazi se perlasti friz. U nad‑ varijanta odlikovanja za usluge Kraljevu
za usluge Kraljevu domu. Na licu Medalje višenju Medalje nalazi se kraljevska kruna. domu. Odlikovanje je oblika topovskog
prikazan je grb kuće Karađorđevića: unutar Medalja je isticana na identičnoj vrpci kao križa, promjera 30 mm, sa medaljonom u
okrunjenoga grbovnog zastora prikazana i dosadašnje medalje, sa crvenim prugama sjecištu krakova. U medaljonu na licu križa
su dva muška lika u narodnim nošnjama umjesto plavih. U ovom razdoblju proizvod‑ prikazan je grb Karađorđevića, a u meda‑
od kojih je svaki jednom rukom oslonjen nju medalja za usluge Kraljevu domu preu‑ ljonu na naličju ćirilicom je ispisano geslo
na okrunjeni štit, a drugom rukom pridr‑ zele su radionice G. A. Scheida i Arthusa odlikovanja ’Za usluge Kraljevom domu’.
žava koplje sa zastavom. Na štitu se nalazi Bertranda, koje su ih izrađivale promjera Odlikovanja takvog oblika pojavljuju se
grb Kraljevine Srbije, križ sa četiri ocila, 31–32 mm. Prva je medalja izrađivana izrađena od srebra i tombaka, a nije poznato
u središtu kojega je ispisana godina Prvog od srebra i pozlaćenog srebra, a druga od u kojoj su radionici izrađena. Nije poznata
srpskog ustanka 1804.. Ispod štita nalazi pozlaćene ili posrebrene bronce. Radio‑ namjena te varijante odlikovanja, niti jesu
se traka na kojoj je ćirilicom ispisano geslo nica G. A. Scheida isporučivala je medalje li ikada dodijeljena, a možemo predposta‑
Petra I. Karađorđevića ’Spes mihi prima u crvenim kutijama s grbom Karađorđevića viti da se radi o probnoj seriji odlikovanja
deus’ (moja prva nada je Bog) Naličje meda‑ na poklopcu i logom radionice s unutarnje novoga oblika, kojima je trebala biti zami‑
lje ostalo je nepromijenjeno, s ispisanim strane poklopca. jenjena dotadašnjia institucija medalje.
Dvije srebrne medalje za zasluge Kraljevu domu. Slijeva je

prikazano naličje Medalje izrađene u radionici Bertrand, a
sdesna naličje Medalje izrađene u radionici Scheid. Osim
razlika u detaljima slova i krune u nadvišenju, medalje se
razlikuju po materijalu izrade. Medalja iz radionice Bertand
izrađena je od posrebrene bronce, a Medalja iz radionice
Zlatna medalja za usluge Kraljevu domu s krunom, lice i naličje. Medalja Scheid od srebra. Na karičici medalje iz radionice Scheid
je kovana od pozlaćene bronce, a proizvod je radionice Arthusa Bertranda. nalaze se oznake proizvođača, čistoće metala i Bečkoga kon‑
– RH05 m3 B trolnog ureda. – RH06 m3 B, RH06 m3 S
503
Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu, lice i naličje. Medalja je kovana od srebra, a proizvod je radi‑
onice G. A. Scheida. Odlikovanje je smješteno u kutiju na poklopcu koje je otisnut grb Karađorđevića. S
unutarnje strane kutije nalazi se logo radionice G. A. Scheida. – RH08 m3 S
Medalja za usluge Kraljevu domu, četvrti oblik (1921.–1929.)

Nakon smrti kralja Petra I., 1921., promo‑ natpisom ’Za usluge Kraljevom domu’. Grb Đorđe Jovanović. Grb na naličju Medalje
virano je novo rješenje Medalje za usluge se sastoji od štita razdijeljenoga u tri polja izrađen je prema zamisli Đorđa Čarapića.
Kraljevu domu. Na licu Medalje po prvi je u kojima se nalaze srpski grb (lijevo), hrvat‑ Medalje iz ovog razdoblja kovane su od
puta prikazan lik vladara kralja Aleksan‑ ski grb (desno) i grb Kranjske (dolje) koji pozlaćene bronce ili srebra, promjera 32
dra Karađorđevića u lijevom profilu, ispod predstavlja Sloveniju. Grb je okrunjen sta‑ mm, a isticane su na identičnoj vrpci kao
kojega se nalazi zvjezdica. Uz rub Medalje rom srednjovjekovnom krunom Nemanjića i prethodne. Medalje nisu označavane, a na
nalazi se natpis ’Aleksandar I. kralj Srba, i okružen lancem Ordena kneza Lazara. osnovi tipološke analize detalja moguće je
Hrvata i Slovenaca’. Na naličju se nalazi grb Uz rub lica i naličja nalazi se perlasti friz. pretpostaviti da ih je izrađivala radionica
Kraljeva doma Kraljevine SHS‑a, okružen Medalju je osmislio čuveni kipar i medaljer Braće Huguenin.
Zlatna medalja za usluge Kraljevu domu s

krunom, lice i naličje. Medalja je kovana od
pozlaćene bronce, a najvjerojatnije je proi‑
zvod radionice Braće Huguenin. Kraljevska
kruna u nadvišenju medalje izrađena je u
istom stilu kao i krune na ordenima Sv. Save
i Bijelog orla. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
– RH05 m4 B
504
Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu,

lice i naličje. Medalja je kovana od srebra,
a najvjerojatnije je proizvod radionice Braće
Huguenin. Medalja nema nikakvih oznaka.
– RH07 m4 B
Medalja za usluge Kraljevu domu, peti oblik (1929.–1934.)

Nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavija je kraljeva nova titula ’Aleksandar I. kralj radionica Braće Huguenin i Kovnica Akci‑
promijenjena je titula kralja Aleksandra što Jugoslavije’. onarskog društva iz Beograda. Medalje su
se odrazilo na izgled Medalje za usluge Kra‑ U ovom, relativno kratkom razdoblju izra‑ kovane od pozlaćene ili posrebrene bronce,
ljevu domu. Osnovi izgled medalje ostao je đen je velik broj tih medalja, a njihovom promjera 32 mm, a isticane su na identič‑
nepromijenjen, a na licu Medalje ispisana su se proizvodnjom bavile, pored drugih, i nim vrpcama kao prethodne.
Srebrna medalja za usluge Kraljevu domu, lice i naličje. Medalja je proizvod

radionice Braće Huguenin, a smještena je u kartonsku kutiju bez vanjskih
oznaka. S unutarnje strane poklopca nalazi se dvojezični logo radionice Hugu‑
enin. – RH08 m5 H
505
Dva ročnika Kraljeve garde u svakodnevnim odorama.

Ročnik slijeva ističe Zlatnu ili Srebrnu medalju za
usluge Kraljevu domu, njen peti oblik.
Zlatna medalja za usluge Kraljevu domu s krunom i lice i naličje Srebrne medalje
za usluge kraljevom domu s krunom. Medalje se međusobno razlikuju po detaljima
izrade. Zlatna Medalja proizvod je Kovnice Akcionarskog duštva, a druge su dvije
proizvod nepoznate radionice. – RH05 m5 Ad, RH07 m5
Četiri primjerka Zlatne medalje za usluge Kraljevu

domu. Medalje se međusobno razlikuju po deta‑
ljima izrade. Gornja medalja proizvod je radionice
Braće Huguenin, a desna Kovnice Akcionarskog druš‑
tva. Druge dvije proizvod su nepoznate radionice.
– RH08 m5
506
Medalja za usluge Kraljevu domu, šesti oblik (1934.–1941.)

Nakon ubojstva kralja Aleksandra u Marsei‑
llesu, vlast u Kraljevini Jugoslaviji preuzelo
je Kraljevsko namjesništvo koje je predvo‑
dioo knez Pavle. Maloljetni kralj Petar II.
zadržao je pravo dodjeljivanja medalja za
usluge Kraljevu domu, a promjene u vodstvu
Kraljevine odrazile su se na izgled Medalje
koji je, posljednji puta, promijenjen. Na licu
Medalje za usluge Kraljevu domu iz tog raz‑
doblja prikazan je grb Kraljevine Jugosla‑
vije, u svemu identičan grbu koji se ranije
nalazio na naličju medalja, bez ikakvog nat‑
pisa ili gesla. Naličje je riješeno po uzoru
na starija izdanja medalja, s jednostavnim
natpisom u četiri reda ’Za usluge Kraljevom
domu’. U nadvišenje Medalje postavljena je
srednjovjekovna kruna Nemanjića, s krajeva
koje su ovješena dva lančića. Uz rub lica i
naličja Medalje nalazi se perlasti friz. Meda‑
lje iz ovog razdoblja kovane su od pozlaćene
bronce ili srebra, promjera 32 mm, a isti‑
cane su na identičnoj vrpci kao i prethodne.
Medalje nisu označavane, a izrađivane su u
radionici Braće Huguenin. Zlatna medalja za usluge Kraljevu domu s krunom, lice i naličje. Medalja je kovana od pozla‑
ćene bronce, a proizvod je radionice Braće Huguenin. – RH05 m6 H
Izvadak iz prodajnog kataloga radionice Braće Huguenin u kojem je,

pored drugih odlikovanja, objavljeno lice Srebrne i naličje Zlatne medalje
za usluge Kraljevu domu.
Lice Srebrne medalje za usluge Kraljevu domu s krunom i naličje

Srebrne medalje za usluge Kraljevu domu. Obje medalje kovane
su od posrebrene bronce i proizvod su radionice Braće Huguenin.
– RH07 m6 H, RH08 m6 H
507
Povelje
Povelje medalja za usluge Kraljevu domu
bile su osmišljene sukladno poveljama
drugih srpskih i jugoslavenskih medalja,
s prikazom odlikovanja u gornjem dijelu
obrasca. Za razliku od većine obrazaca za
medalje koji su tiskani u crno‑bijeloj teh‑
nici, obrasci povelja medalja za usluge Kra‑
ljevu domu imaju koloriranu površinu i to
u boji razreda medalje. Povelje za medalje
zlatnih razreda osnovne su žute boje, a
povelje za medalje srebrnih razrdeda plave.
Povelje su tiskane posebno za svaki razred
koji je otisnut kao sastavni dio obrasca.
S obzirom na dugu tradiciju dodjeljiva‑
nja medalja za usluge Knjaževu i Kraljevu
domu, trebalo bi postojati devet tipova
obrazaca. Međutim, niti u jednoj zbirci koju
smo imali prigode razgledati tijekom priku‑
pljanja materijala za ovu publikaciju nismo
naišli na povelju iz razdoblja dinastije
Obrenovića, ni na povelju iz ranog razdo‑
blja vladavine kralja Petra I. Karađorđevića.
Unatoč tome, nije moguće tvrditi da povelje
iz navedenih razdoblja ne postoje. Do sada
registrirane povelje možemo razvrstati u
četiri tipa:
Petra I., kralja Srba, Hrvata i Slovenaca,
Slovenaca,
– Petar II., kralj Jugoslavije.
Medalje za usluge Kraljevu domu uvijek
su bile izraz neposredne zahvalnosti vla‑
dara pa je, shodno tome, kralj Petar II.,
iako maloljetan, sam dodjeljivao navedena
odlikovanja i potpisivao povelje. Sva druga
odlikovanja u tom su razdoblju dodjeljivali
Povelja za Medalju za usluge Kraljevu domu I. stupnja, kojom je, u pro‑
sincu 1920., odlikovan narednik Kraljeve garde Jordan Ignjatović. U
gornjem dijelu povelje prikazan je stariji tip Medalje iz 1904. (3. model)
koji je bio u uporabi sve do smrti kralja Petra I.. Obrazac je tiskan nakon
zavšetka I. svjetskog rata na što ukazuje titula kralja Petra I. ’kralj Srba,
Hrvata i Slovenaca’. Tekst povelje jednostavan je i glasi: ‘ U ime njego‑
vog veličanstva Petra I., kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandar I.
namjestnik prestola blagovolio je na predlog maršala dvora odlikovati
Jordana V. Ignjatovića, narednika 4. čete 2. batalj peš. puka Kraljeve
Garde Zlatnom medaljom Svoga Dvora sa krunom što se ovim potvr‑
đuje.’ Povelju je potpisao maršal Dvora. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
508
Povelja za Srebrnu medalju za usluge Kraljevu domu kojom je odli‑ Povelja za Srebrnu medalju za usluge Kraljevu domu s krunom kojom
kovan konobar Ivo Šulek. Šulek je rukovodio poslugom prigodom je, 6. rujna 1933., odlikovan žandarmerijski podnarednik Stanislav
vjenčanja kralja Aleksandra s rumunjskom princezom Marijom 8. Turk. Povelja je iz razdoblja Aleksandra I., kralja Jugoslavije. U gor‑
lipnja 1922. i za svoj obol svečanoj večeri sljedećeg je dana odliko‑ njem dijelu povelje prikazano je, sukladno običaju, lice Medalje.
van Medaljom za usluge Kraljevu domu. Povelja je datirana 8. lipnja
1922., datumom održavanja svečanosti. Ovaj se tip povelje jedini
razlikuje od ustaljene prakse oblikovanja povelja za te medalje. U
gornjem dijelu prikazano je naličje Medalje bez ispisanog gesla odli‑
kovanja. Takvo rješenje iskorišteno je za lice Medalje iz razdoblja
vladavine Namjesništva i maloljetnog kralja Petra II..
509
Povelja za Zlatnu medalju za usluge Kraljevu domu kojom je, 17. pro‑ Povelja za Zlatnu medalju za usluge Kraljevu domu kojom je, ...
sinca 1930., odlikovan žandarmerijski kaplar Anton Zidar. Povelja je kolovoza 1938., odlikovan kaplar Avalskog odreda Tahomir Krstić.
iz razdoblja Aleksandra I., kralja Jugoslavije. Anton Zidar bio je ranije, Povelja je iz razdoblja Namjestništva, a odlikovanje je dodijelio kralj
u kolovoza 1923., odlikovan Srebrnom medaljom za usluge Kraljevu Petar II. osobno. U gornjem dijelu povelje prikazana je Medalja s
domu s krunom. dječačkim likom mladoga kralja Petra II. i natpisom ’Petar II. kralj
Jugoslavije’. Medalje takvog oblika nisu izrađene pa možemo pret‑
postaviti da je prikazano rješenje trebalo postati aktualno nakon
navršene punoljetnosti kralja Petra II..
510
Ordenska niska dipolomatskog službenika. Na nisci su, pored drugih, mahom stranih odlikovanja, istaknute četiri medalje za usluge Kraljevu
domu i to po dvije srebrne medalje s krunom i dvije srebrne medalje. Neobično je to što su dvije medalje iz razdoblja kralja Aleksandra Obre‑
novića, a dvije iz razdoblja kralja Petra Karađorđevića, a diplomat ih je isticao bez obzira na međudinastičku netrpeljivost.
Među nositeljima medalja za usluge Kra‑ medaljama za usluge Kraljevu domu. Tije‑ na to da je izvorno dodijeljene medalje
ljevu domu bio je i narednik Žandarmerije kom karijere Dežman je odlikovan 1926. zamijenio novima. Nije nam poznat razlog
Franc Dežman. Sljedeće fotografije sni‑ Srebrnom medaljom, a 1928. Srebrnom zbog kojega je došlo do te zamjene, jer ne
mljene su tijekom Dežmanove karijere, a medaljom s krunom. Na posljednjoj foto‑ postoji zakonska odredba prema kojoj bi
na njima su, pored Dežmana, i drugi pri‑ grafiji jasno je vidljivo da na grudima ističe starije modele medalja bilo potrebno zami‑
padnici Žandarmerije također odlikovani posljednji, šesti model medalja, što ukazuje jeniti novima.
Grupa pripadnika žandarmerije u odorama. najčešče isticano odlikovanje su Medalje ze usluge kraljevom domu. U zadnjem redu, krajnji desni
stoji Franc Dežman.
511
Grupa pripadnika žandarmerije u ljetnim odorama. Prvi slijeva sjedi Franc Dežman, a na gru‑
dima ističe Srebrnu medalju za usluge Kraljevu domu.
Grupa pripadnika žandarmerije među kojima većina ističe razne razrede medalja za usluge Kraljevu domu. U prvom
redu odozgo, krajnje lijevo stoji Franc Dežman.
512
Literatura
Acović Dragomir, Medalje Kneževine i Kraljevine Srbi‑
je, Kraljevine SHS‑a i Kraljevine Jugoslavije. Privat‑
na naklada, Beograd 1988.
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.–
1918.) Beograd 1983.
Knežević Kosta, Đorđe Čarapić – kancelar kraljevskih
ordena, Orden br. 4, Beograd 2004.
Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑
goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni
muzej Beograd, Beograd 2002.
prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog
muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd
1987.
Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki
XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984.
Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara
III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
muzej, Zagreb 2000.
Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
istoriju umetnosti, Beograd 1983.
Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svm izme‑
nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
Franc Dežman na fotografiji iz svibnja 1934.. Na slici je vidljivo da Dežman ističe posljednji
model medalja za usluge Kraljevu domu. Nije poznato zbog čega je zamijenio svoje izvorno
dodijeljene medalje.
513
Odlikovanja za humanitarne zasluge
…revnosnoj, urednoj i predanoj nezi, požrtvovanju i ukazanoj usluzi i pomoći ranjenima i obolelim vojnicima u ratu
i miru, za vreme epidemija, požara poplava i gladi…
P
retečom širokog spektra odlikova‑ izjednačeni s naporima vojnika, znatno su Natalije. Nakon potpisivanja Ženevske kon‑
nja za humanitarne zasluge možemo pomogli ublažavanju posljedica ratnih stra‑ vencije 1874. i utemeljenja Međunarodne
smatrati damske redove (Damenstif‑ danja. Neke od tih požrtvovnih žena u svo‑ organizacije crvenoga križa, u brojnim
tung), ekskluzivne udruge dama najvišega jim su sredinama prerasle u prave legende europskim državama osnovana su odlikova‑
plemićkog podrijetla, koji su bili osnivani kao što je to slučaj sa čuvenom britanskom nja za zasluge Crvenom križu, kao nagrada
tijekom XVII. i XVIII. stoljeća na europskim bolničarkom Florence Nightingale. U raz‑ za pomaganje stradalima u ratovima ili pri‑
dvorovima. Prvi među njima, austrijski dobljima, kada je oružje utihnulo, njihov bi rodnim nepogodama. I Srbija se uključila u
Red robinja krijeposti, utemeljen je davne rad imao još veće značenje. Nebrojeni sati te tokove pa je, uoči rata s Turskom 1876.,
1662., a među poznatijima su bili ruski Red dragovoljnog rada utrošeni su na pružanje utemeljeno Društvo Srpskoga crvenog križa.
Sv. Katarine, bavarski Red Sv. Elizabete, prijeko potrebne pomoći invalidima, bole‑ Društvo je djelovalo u svim ratovima koje je
portugalski Red Sv. Izabele, turski Nišan i snima i beskućnicima. Prva udruga takvoga Srbija vodila do 1918., dodjeljujući odliko‑
Šefkat Orden te mnogi drugi. Potkraj XVIII. karaktera u Srbiji bilo je ’Jevrejsko žensko vanja zaslužnim članovima. Tradicija odli‑
stoljeća također su osnivane, uz dopuštenje društvo’, utemeljeno 1874., a nedugo zatim, kovanja humanitarnih zasluga nastavljena
suverena, pobožne damske zadužbine koje 1875., utemeljeno je ’Žensko društvo’ koje je u Kraljevini SHS‑a, kasnije Jugoslaviji,
su, uz statute i pravilnike, imale i ordene. je djelovalo pod pokroviteljstvom kneginje sve do početka II. svjetskog rata.
Jedna od takvih zaklada bila je Škola za
siromašne djevojke plemićkog podrijetla

’Maria Schul’ u Brnu. Ravnateljice, učite‑
ljice i odgajateljice iz te ustanove isticale su,
prema hijerarhiji, tri tipa ordenskih znaka
izrađenih od zlata ili srebra. Po uzoru na
zaklade tog tipa, u prvoj polovici XIX. sto‑
ljeća osnivane su građanske udruge, u pra‑
vilu žena, temeljno određenje kojih je bilo
potpomaganje u školovanju djevojaka siro‑
mašnijeg podrijetla, te, u ratnim i kriznim
vremenima, pomaganje unesrećenima.
Svi ratovi, bez obzira na ishod, ostavljali su
iza sebe pustoš na područjima na kojima su
vođeni, a bolest i ožiljke na ljudskim tije‑
lima i dušama. Generacijama ljudi koje su
hitale u vojne sukobe vođeni patetičnim
ratnim zanosom često su bile potrebne
godine da zaliječe ratne traume i poslje‑
dice stradanja. Ratni su sukobi trajno mije‑
njali ljudske sudbine, u pravilu na gore, a
spoznaja o stvarnom značenju fraza o voj‑
noj časti i junaštvu uvijek je imala najvišu
cijenu. U takvim dramatičnim situacijama
veliko su značenje imale navedene udruge
ili društva koja su se bavila dragovoljnim
humanitarnim radom. Veliko osobno zala‑ Pukovsko prihvatilište i previjalište ranjenih vojnika tijekom rata 1876., fotografija ruskog
ganje i napori njihovih članica, ponekad dragovoljca Ivana V. Gromana
514
515
Križ Društva Srpskoga crvenog za pričvršćivanje na vrpcu je paralelna, pra‑ kakve su korištene za prve ordene Takov‑
križa iz 1876. vokutnog oblika, kovana zajedno s Križem. skog križa. Križ je na vrpcu pričvršćivan
Odlikovanje je izrađivano od posrebrene jednostavno ušivavanjem, a postoje i vrpce
Na inicijativu dr. Vladana Đorđevića u Beo‑ bronce, a postoje primjerci izrađeni od sre‑ s ušivenim karabinerom za kačenje križa.
gradu je, 23. siječnja (4. veljače) 1876., ute‑ bra. Vrpca za Križ bila je osnovne crvene Vrpca je širine 36 ili 40 mm i slagana u tro‑
meljeno Društvo Srpskoga crvenog križa. boje, s parom plavih i bijelih pruga uz svaki kut bez obzira na to je li se radilo o dodjeli
Društvo je djelovalo u svim ratnim i kri‑ rub. U praksi je većina križeva dodijeljena ženskoj ili muškoj osobi. Odlikovanje je
znim situacijama u Srbiji, pružajući pomoć na vrpcama osnovne crveno‑ljubičaste boje isticano na lijevoj strani grudi. Križevi su
unesrećenima. Potpomagalo je u izobrazbi
sanitetskog osoblja i nabavljalo sanitetski
materijal te osnivalo bolnice i ambulante. U
mirno doba Društvo je skrbilo o invalidima
i zbrinjavalo postradale u raznim nepo‑
godama. Za vrijeme I. svjetskog rata rad
Društva prekinut je zbog okupacije Srbije, a
imovina Društva na okupiranim je područ‑
jima konfiscirana. Izbjegli članovi Društva
uključili su se u rad raznih podružnica
drugih društava Crvenog križa, a na Krfu
je, nakon prebacivanja brojnih ranjenika i
bolesnih na taj otok, utemeljena podružnica
Društva Srpskog crvenoga križa u izbjegliš‑
tvu. Podružnica je djelovala tijekom čita‑
vog rata, skrbeći za ranjenike sa Solunskog
fronta. Društvo Srpskoga crvenog križa
ukinuto je 1921., a na njegovim temeljima
nastalo je Društvo Crvenoga križa Kralje‑
vine SHS‑a, kasnije Jugoslavije.
Predsjedništvo glavnog odbora Društva Srp‑
skoga crvenog križa utemeljilo je, tijekom Križ Društva Srpskoga crvenog križa iz razdoblja Kneževine Srbije, lice i naličje. Uobičajen
Srpsko–turskog rata 1876., odlikovanje za model križa, izrađen od posrebrenog tombaka, proizvod je nepoznate bečke radionice. Godina
zaslužne članove i druge domaće i strane na naličju ispisana je većim brojkama. – RC01 v1
osobe koje su potpomagale rad Društva
i isticale se u pružanju svih oblika huma‑
nitarne pomoći. Točan datum utemeljenja
društvenog odlikovanja nije poznat, a nje‑
govo dodjeljivanje potvrdio je ministar vojni
Uredbom od 7. (19.) travnja 1877.. Druš‑
tvenim pravilnikom, koji je donesen 20.
kolovoza (1. rujna), potvrđeno je ranije ute‑
meljeno odlikovanje, a njegovo dodjeljivanje
nastavljeno je tijekom i nakon Srpsko–tur‑
skog rata 1877.–1878., sve do proglašenja
Srbije Kraljevinom. Prema podacima Druš‑
tva, u navedenom razdoblju Križem Druš‑
tva odlikovano je 200 osoba iz Srbije i 166
stranih državljana. Sudeći po broju varijanti
i sačuvanih primjeraka, možemo zaključiti
da je broj proizvedenih, a najvjerojatnije i
dodijeljenih, primjeraka veći.
Odlikovanje je oblika Ženevskog križa,
dimenzija 44 × 38 mm, s pravokutnim izbo‑
činama između krakova. Površina križa na
licu i naličju prevučena je prozirnim crve‑
nim emajlom. Na licu Križa nalazi se grb Križ Društva Srpskoga crvenog križa iz razdoblja Kneževine Srbije, lice i naličje. Varijanta križa
Kneževine Srbije, a na naličju godina ute‑ s godinom na naličju ispisanom manjim brojkama. Odlikovanje je izrađeno od posrebrenog
meljenja Društva i odlikovanja 1876.. Ušica tombaka, a proizvod je nepoznate bečke radionice. – RC01 v2
516
dodjeljivani u kutiji crvene boje bez vanj‑ cent Mayer’s Söhne izrađeni su od srebra i ljuje ”u ime svoje uzvišene zaštitnice njenog
skih oznaka. S unutarnje strane poklopca označeni propisanim oznakama. Druge su veličanstva kraljice srpske Natalije“, pokro‑
pojedinih kutija nalazi se logo dvorskih life‑ radionice izrađivale križeve od bronce ili viteljice Društva. U tekstu povelje Natalija
ranata Braće Popović. tombaka, pa ta odlikovanja nisu označa‑ je pogrešno titulirana i nazvana ’kraljicom
Proizvodnjom Križa Društva Srpskoga crve‑ vana, a međusobno se razlikuju u neznat‑ srpskom’, jer je u vrijeme kada su povelje
nog križa u razdoblju Kneževine Srbije nim detaljima. izdavane nosila titulu ’njeno visočanstvo
bavilo se više bečkih radionica, među Uz odlikovanje je dodjeljivana i dekorativna knjaginja’. Nije poznato zbog čega je došlo
kojima i radionice Rothe & Neffe i Vincent povelja Društva Srpskoga crvenog križa na do te grube greške niti kako je bilo moguće
Mayer’s Söhne. Primjerci iz radionice Vin‑ kojoj je navedeno da se odlikovanje dodje‑ da takve povelje budu korištene.
Križ Društva Srpskoga crvenog križa iz razdoblja Kneževine Srbije, lice i naličje, proizvod radionice Rothe & Neffe. Odlikovanje je slično ranije
prikazanom modelu s godinom na naličju ispisanom većim brojkama. Vrpca za odlikovanje karakteristična je za ordene Takovskog križa pro‑
izvedene u radionici Rothe & Neffe. Križ je smješten u crvenu kutiju bez vanjskih oznaka koja na unutarnjoj strani poklopca ima otisnut logo
proizvođača. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – RC01 R
Križ Društva Srpskoga crvenog križa iz razdoblja Kneževine Srbije, lice i naličje.
Proizvod radionice Vincent Mayer’s Söhne. Križ je izrađen od srebra, a smje‑
šten je u crvenu kutiju bez vanjskih oznaka koja na unutarnjoj strani poklopca
ima otisnut logo dvorskih liferanata Braće Popović. (Zbirka dr. Milana Stoja‑
novića) – RC01 M
517
Portret Jelene Grujić s odlikovanjima, rad Steve

Todorovića. Jelena Grujić, supruga Jevrema Grujića,
bila je čuvena dobrotvorka i aktivistica Društva
Srpskoga crvenog križa. Pored Medalje za revno‑
Križ Društva Srpskoga crvenog križa iz razdoblja Kneževine Srbije, lice i naličje. Odliko‑ snu službu za žene 1876.–1878. i turskog Nišan
vanje je izrađeno potpuno drugačijim kalupom od svih do sada prikazanih. Oblik grba i Šefkat Ordena, Jelena Grujić ističe Križ Društva
na licu i brojki na naličju specifični su i drugačiji nego na križevima drugih proizvođača. Srpskoga crvenog križa. Odlikovanje je istaknuto
Odlikovanje je izrađeno od srebra, a proizvod je nepoznate radionice. (Zbirka Zvonka na trokutnoj vrpci. (Vlasništvo porodice Šećerović iz
Markovića) – RC01 Beograda, fotografiju ustupio Ljubomir Stevović).
(Zbirka Petera Steinera)
Povelja Društva Srpskoga crvenog križa za Križ kojim je, 7. veljače 1878., odlikovan Svetozar Kušević, veliki župan Sremske županije s
general Milojko Lešjanin, “član glavnog štaba, za dobrovoljnu pomoć ratnim ranjeni‑ odlikovanjima. Pored drugih odlikovanja Kušević
cima i bolesnicima“. Povelju je Društvo Srpskoga crvenog križa dodijelilo “u ime svoje ističe Križ Društva Srpskoga crvenog križa. Prema
uzvišene zaštitnice Njenog Veličanstva Kraljice Srpske Natalije“, a potpisali su je pred‑ obliku križa i, posebice, karakterističnoj vrpci,
sjednik i tajnik Društva Srpskoga crvenog križa, pečat kojega se nalazi u donjem dijelu možemo pretpostaviti da je istaknuto odlikovanje
povelje. (Zbirka Nebojše Mitrovića) proizvod radionice Rothe & Neffe.
518

Sanitetsko osoblje u trenucima predaha ispred bolničke barake u pozadini borbenih položaja. Ruske dragovoljne bolničarke u ratovima
Na baraci je istaknuta zastava Organizacije Crvenoga križa. Fotografija ruskog dragovoljca 1876.–1878.
Ivana V. Gromana.
Sanitetski brod namijenjen transportu ranjenika. Na brodu je istaknuta britanska zastava, što ukazuje na to da je brod, a najvjerojatnije i
sanitetsko osoblje, u pomoć Srbiji uputila Britanska vlada. Fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana
519
Medalja za revnosnu službu za obzirom na to da se radi o službeno dodje‑ naknadno dorađene zamjenom krune ili je
žene 1876.–1878. ljivanom modelu. Tipološkom usporedbom njihova izrada naručena nakon proglašenja
moguće je Medalju kneginje Natalije pove‑ Srbije Kraljevinom kada je kneginja Nata‑
Medalja za revnosnu službu, za žene 1876.– zati sa varijantom Ordena Takovskog križa lija stekla novu titulu ’Njeno Veličanstvo
1878., popularno zvana ’Medalja kneginje ’o vratu’ iz 1877. (’veliki’ model) koja je kraljica Natalija’. Takav model medalje izra‑
Natalije’, prvo je ’damsko’ odlikovanje u proizvod nepoznate, najvjerojatnije bečke đivale su radionice Vincent Mayer’s Söhne i
Srbiji, namijenjeno odlikovanju isključivo radionice (Vidi str…). Na oba odlikovanja Rothe & Neffe.
žena. Odlikovanje je utemeljeno 27. svibnja nalaze se karakteristični detalji izrade, Način isticanja Medalje nije bio izričito
(8. lipnja) 1878., na prijedlog Ministarskog među kojima je posebno uočljivo karakte‑ propisan, a na portretima i fotografijama
savjeta, dodatkom Zakonu o odlikovanjima ristično rješenje hermelinskih ukrasa na odlikovanih dama vidljiv je prilično neuo‑
za nezavisnost i oslobođenje. Prema odred‑ licu krune. Prva serija medalja dodijeljena bičajeni način isticanja na lijevom ramenu.
bama zakonskog teksta medalja ima zlatni je u kutijama smeđe boje na poklopcu kojih Zbog nepostojanja uvriježenih normi i pra‑
i srebrni razred te “ima oblik trobojne je otisnut okrunjeni grb Kneževine Srbije vila o dodjeljivanju odlikovanja u to vrijeme,
kokarde, sa monogramom Njene Svjetlo‑ kojega pridržavaju dva grifona. dodjela ovih damskih odlikovanja neuobiča‑
sti Knjaginje Natalije, pokroviteljke sviju Pored osnovne serije medalja izrađivana je i jeno se našla u domeni Ministarstva vojnog.
srpskih ženskih društava. Medalja je oba‑ znatno raskošnija varijanta te medalje koja Uz medalje su dodjeljivane povelje izrađene
vijena zeleno emajliranim lovorovim ven‑ je, za razliku od osnovnog modela, izrađena po uzoru na povelje ordena Takovskog križa
cem, kome se grane završavaju u crveno u obliku medalje, a ne broša. U nadviše‑ i medalja za hrabrost iz razdoblja Srpsko–
emajliranu krunu – i nosi se o trobojnoj nje medaljona poveznicom je pričvršćena turskog rata 1877.–1878.. Iako se radilo o
pantljici.“ (1. Zbornik zakona i uredaba kneževska kruna istih dimenzija kao i ona ’damskim’ odlikovanjima, medalje je dodi‑
XXXII, str. 321). Medalja je bila namije‑ s Ordena Takovskog križa IV. stupnja kroz jelio knez Milan Obrenović kao “vrhovni
njena nagrađivanju žena koje su tijekom koju je provučena alka za isticanje na vrpci. komandant“, a potpisivao ih je ministar
rata za nezavisnost skrbile o bolesnima i Vrpca je također složena u mašnu krajevi vojni. Postoje dvije vrste povelja koje se
ranjenima, no ubrzo je to popularno i lijepo koje završavaju dekorativnim resicama. međusobno razlikuju isključivo po navede‑
odlikovanje postalo stvar prestiža među Naličje Medalje ukrašeno je dekorativnim noj tituli kneginje Natalije. Na prvoj vrsti
dvorskim damama. gravurama. Postoje primjerci ove varijante povelja, koje su izdane tijekom 1878., Nata‑
Osnovna serija medalja izrađena je u obliku medalje koji u nadvišenju imaju kraljev‑ lija je titulirana kao ’Njena Svetlost knjagi‑
broša, dimenzija 62 × 40 mm, u središnjem sku krunu umjesto kneževske, što je pro‑ nja’, a na drugoj, iz kasnijeg razdoblja, kao
polju kojega se nalazi latinični monogram tivno propisu. Najvjerojatnije su medalje ’Njeno Visočanstvo knjaginja’.
kneginje Natalije. Monogram je apliciran na
crveno emajlirano središnje polje
uokvireno plavo emajliranom tra‑
kom koja je na svojem donjem
dijelu svezana u mašnu na koju
je apliciran srpski grb. Na traci se
nalazi natpis ćirilicom: ’Za poma‑
ganje ranjenih i bolnih vojnika
u ratu 1876–77–78 g.’. Na gornji
dio medaljona fiksirana je emajli‑
rana kneževska kruna. Medaljon
je obavijen vijencem od lovorovih
grančica. Naličje broša je glatko, s
iglom za prikapčanje medalje na
odjeću. Broš je apliciran na mašnu
u bojama srpske trobojke pomoću
žičanih nastavaka zavarenih na
naličje medalje. Krajevi mašne
kadkad su zasiječeni, a katkada
završavaju dekorativnim metal‑
nim resicama. Medalje su izrađene Zlatna medalja za revnosnu službu
od srebra. Zlatna medalja cijela je za žene 1876.–1878., lice i naličje.
pozlaćena, a na srebrnoj medalji Medalja je izrađena od pozlaćenog
pozlaćen je samo monogram kne‑ srebra, a proizvod je nepoznate radi‑
ginje Natalije. Podrijetlo izrade tih onice. Žičani su nastavci na naličju
medalja nismo mogli utvrditi jer za pričvršćivanje medalje na vrpcu
niti jedan sačuvani primjerak nije oštećeni. (Zbirka dr. Milana Stoja‑
signiran. To je prilično neobično s novića) – RC02 m1
520
Medalja za revnosnu službu za žene 1876.–1878., lice i naličje. Medalja Katarina Milovuk, ravnateljica Više ženske škole u Beogradu, s odli‑
je identična ranije prikazanoj, a istaknuta je na mašni krajevi koje zavr‑ kovanjima. Katarina Milovuk prva je osoba odlikovana (Zlatnom)
šavaju dekorativnim metalnim resicama. Površina medalje izlizana je od medaljom za revnosnu službu za žene 1876.–1878.. Na fotografiji
isticanja, pa nije moguće odrediti je li riječ o Zlatnoj ili Srebrnoj medalji. je vidljiv prvi model medalje, istaknut na vrpci složenoj u mašnu
(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu) – RC02 m1 / RC03 m1 krajevi koje završavaju metalnim resicama. Pored tog odlikovanja
istaknuti su Orden Sv. Save III, stupnja, Medalja kraljice Natalije i
Križ Društva Srpskoga crvenog križa.
521
Srebrna medalja za revnosnu službu za žene 1876.–1878., lice i naličje. Medalja je identična ranije prikazanima, osim što je na medalji pozla‑
ćen samo monogram kneginje Natalije, a drugi dijelovi su srebrni. Medalja je smještena u smeđu kutiju bez oznaka proizvođača na poklopcu
koje se nalazi grb Kneževine Srbije. Medaljom je, 11. veljače 1879., odlikovana Stana Popović. Prikaz nije u mjerilu. (Zbirka Narodnog muzeja
u Užicu) – RC03 m1
Srebrna medalja za revnosnu službu za žene 1876.–1878., lice i

naličje. Varijanta koja je, za razliku od do sada prikazanih, izrađena
kao medalja s karičicom za provlačenje vrpce. Kruna i vijenac na
naličju su dorađeni graviranjem. Medalja je proizvod radionice Vin‑
cent Mayer’s Söhne, na što ukazuju oznake te radionice na karičici.
Prikaz medalje nije u mjerilu. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
– RC03 m2 M
522
Zlatna medalja za revnosnu službu za žene 1876.–1878., lice i naličje. Varijanta medalje izrađena s karičicom za provlačenje vrpce. Medalja
je proizvod radionice Rothe & Neffe, a od prethodno prikazane razlikuje se u neznatnim detaljima. Naličje medalje je dekorativno gravirano,
kruna u nadvišenju izrađena je istim alatom kao i kruna s Ordena Takovskog križa IV. stupnja iz te radionice. Mašna za isticanje prilagođena je
obliku medalje i složena je nešto drugačije nego za medalje oblika broša. Odlikovanje je smješteno u dekorativnu srcoliku kutiju crvene boje s
otisnutim grbom kuće Obrenovića na poklopcu. Grb je identičan onima s kutija za Orden Takovskog križa iz razdoblja Kneževine Srbije koji su
izrađeni u ovoj radionici. S unutarnje strane poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – RC02 m2 R
523
Kneginja, kasnije kraljica, Natalija Obrenović,

pokroviteljica svih ženskih i humanitarnih
društava u Srbiji. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
Zlatna medalja za revnosnu službu za žene 1876.–1878., lice i naličje. Medalja je u svemu
identična ranije prikazanoj, osim što je kneževska kruna zamijenjena kraljevskom, što je pro‑
tivno odredbama zakonskog teksta. Kruna u nadvišenju izrađena je istim alatom kao i krune
na nižim stupnjevima ordena Bijelog orla i Sv. Save. (Zbirka Zvonka Markovića) – RC02 m3
524
Povelja za Srebrnu medalju za revnosnu službu za žene 1876.– Povelja za Srebrnu medalju za revnosnu službu za žene 1876.–1878.
1878. kojom je, 11. veljače 1879., odlikovana Stana Popović, “čla‑ kojom je, 10. kolovoza 1878., odlikovana Mileva Simić, ‘predcednica
nica odbora užičkog Crvenog krsta i pomoćnica gazdarice rezervnih društva u H. P. Palanci‘. Povelja je u svemu identična ranije prikaza‑
bolnica užičkih“. Stana Popović odlikovana je “za usrdno pomaganje noj, osim što je kneginja Natalija titulirana kao ’Njena Svetlost knjagi‑
ranjenih i bolnih vojnika u ratu 1877/8“. U tekstu povelje odlikova‑ nja’. Povelju je potpisao ministar vojni na čiji je prijedlog odlikovanje
nje je nazvano “Medalja njenog visočanstva knjaginje Natalije“ što dodijeljeno. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
je popularni, a ne službeni naziv tog odlikovanja. Povelju je potpi‑
sao ministar vojni na čiji je prijedlog odlikovanje dodijeljeno. (Zbirka
Narodnog muzeja u Užicu)
525
Medalja kraljice Natalije izrađena u suglasju s odredbama zakon‑ ili čistoće metala, što je prilično neobično
skog teksta, na licu ima apliciran ćirilični jer se radi o službenom državnom odlikova‑
Nakon završetka Srpsko–bugarskog rata monogram kraljice Natalije, a na drugoj nju. Von Müllersheim kao proizvođača ovog
1885.–1886. donesen je, 22. veljače (6. je aplicirani monogram latinični. Osim te odlikovanja navodi bečku radionicu Rothe
ožujka) 1886., Ukaz o utemeljenju Meda‑ osnovne razlike, medalje su drugačije i u & Neffe, što je vrlo vjerojatno s obzirom
lje Njenog Veličanstva kraljice Natalije “u drugim detaljima izrade. Medalje s latinič‑ na to da je ta radionica nedvojbeno bila
celji nagrađivanja ženskih lica za usluge nim monogramom ne spominju se u okviru uključena u proizvodnju medalja kneginje
učinjene negujući ranjenike“ (2. Zbornik zakonskog teksta, a možemo pretpostaviti Natalije. Postoje kvalitetne kopije medalja
zakona i uredaba XLII, str. 60). Medalje su da su izrađivane za strane državljanke. kraljice Natalije izrađene tehnikom lijeva‑
izrađene po uzoru na one iz 1878., sa zlat‑ Međutim, ta varijanta medalje vrlo je rijetka, nja.
nim i srebrnim razredom, ali znatno skro‑ iako je u Srpsko–bugarskom ratu sudjelovao Medalje kraljice Natalije isporučivane su
mnije, bez emajla. Odlikovanje je oblika razmjerno velik broj stranih misija Crvenog preko dvorskih liferanata Braće Popović
ovalnog prstena na dnu kojega se nalazi križa. Čini se da je takav tip medalje izra‑ koji su ta odlikovanja opremali crvenim
mašna s apliciranim srpskim grbom. Na đen na zahtjev samih odlikovanih osoba u kutijama s otisnutim grbom Kraljevine
traci prstena nalazi se ćirilični natpis ’Za ograničenom broju primjeraka. Dragocjene Srbije na poklopcu. Na unutarnjoj strani
pomaganje ranjenih i bolnih vojnika u ratu’. podatke o tom odlikovanju iznio je W. M. poklopca nalazi se logo dobavljača.
Prsten je obujmljen vijencem od lovorovih Elder Von Müllersheim u djelu ’Die Koenigli‑ Uz medalje su dodjeljivane povelje izrađene
grančica, a nad prstenom se nalazi kra‑ chen Serbischen Orden und Ehrenzeichen’ po uzoru na povelje za Medalju za revnosnu
ljevska kruna. U prstenu se, pričvršćen za objavljenom u Beču 1897.. Osim uobičaje‑ službu za žene 1876.–1878., istih dimenzija,
rubove, nalazi ćirilični monogram kraljice nih podataka o utemeljenju i ustroju odliko‑ ali nešto jednostavnijeg likovnog rješenja. I
Natalije. Dimenzije medalje su 58 × 34 mm, vanja, Von Müllersheim donosi prikaz dvije u ovom slučaju odlikovanje je dodijeljeno u
a izrađivane su od srebra i pozlaćenog sre‑ varijante medalje od kojih je ključan prikaz ime kneza Milana Obrenovića kao “vrhov‑
bra. Medalje su isticane na lijevoj strani navedene medalje s apliciranim latiničnim nog komandanta“, a potpisivao ih je mini‑
grudi, na vrpci svijetloplave boje, širine 25 monogram kraljice Natalije. star vojni. Iako je odlikovanje formalno
mm, složenoj u dvostruku mašnu na naličju Podrijetlo proizvodnje obje vrste medalja nazvano po kraljici Nataliji, pokroviteljici
koje se nalazi igla za prikapčanje medalje također nije sa sigurnošću utvrđeno. Iako su većine društava koja su se bavila humani‑
na grudi. sve medalje izrađene od srebra, niti jedan tarnim radom, ona nije bila predlagatelj za
Postoje dvije vrste medalja. Osnovna serija, primjerak nije označen oznakom radionice odlikovanje niti supotpisnik povelja.
Zlatna medalja kraljice Natalije, lice i naličje. Osnovni model medalje izrađen je u suglasju s odredbama zakonskog teksta. – RC04 v1
526
Srebrna medalja kraljice Natalije, lice i naličje. Medalja je identična prethodno prikazanoj, ali bez
pozlate. Odlikovanje je smješteno u kutiju dvorskih liferanata Braće Popović. (Zbirka Zvonka Mar‑
kovića) – RC05 v1
(Fototeka Vojnog muzeja u Beogradu)
Prikaz varijante medalje s latiničnim mono‑

gramom koji je 1897. objavljen u djelu W.
M. Eldera Von Müllershema. Među objavlje‑
nim drugim srpskim odlikovanjima nalazi se
drugi model Medalje kneginje Natalije koji je
izrađivala radionica Rothe & Neffe.
527
Srebrna medalja kraljice Natalije, lice i naličje. Varijanta medalje s aplici‑

ranim latiničnim monogramom kraljice Natalije. Čitava medalja izrađena
je drugačijim kalupom i razlikuje se u većini detalja od službenog modela.
(Detalj lica prikazan je na donjoj slici) – RC05 v2
Povelja za Srebrnu medalju kraljice Natalije kojom je, 30. svibnja 1886.,
odlikovana Mileva Simički ‘za usrdno pomaganje ranjenih I bolesnih vojnika
u ratu‘. Povelju je potpisao ministar vojni, na čiji prijedlog je odlikovanje
dodijeljeno. (Ustupilo Srpsko numizmatičko Društvo, objavljeno u katalogu
8. Aukcije)
528
Križ Društva Crvenog križa Kraljevne Srbije i Orden Društva Crvenog križa
Kraljevine SHS i Jugoslavije.
Nakon proglašenja Srbije Kraljevinom varijanti koje su dobivene ručnom doradom 1921., dodijeljeno je ukupno 3135 odlikova‑
1882. promijenjen je izgled Križa Društva osnovnog znaka. Površine nekih ordenskih nja, od toga 1807 stranim državljanima. U
Srpskoga crvenog križa. Odlikovanje je znaka bogato su ukrašene graviranim ele‑ razdoblju od 1922.–1936. dodijeljeno je 674
zadržalo osnovni oblik, a na lice ordenskog mentima koji, u kombinaciji s prozirnim odlikovanja od kojih 145 stranim državlja‑
znaka apliciran je, umjesto grba Kneževine, crvenim emajlom, odlikovanju daju posebno nima.
kraljevski dvoglavi orao na grudima kojega dekorativan izgled. Postoje i ordenski znaci Iako su odlikovanja Društva Srpskoga crve‑
se nalazi bijelo emajlirani štit sa crvenim koji su isporučeni bez završne dorade. Pri‑ nog križa imala rang državnog odlikovanja,
Ženevskim križem – simbolom Međuna‑ mjerci križa iz radionice Bertrand rijetko Društvo se nije pridržavalo uobičajenih
rodne organizacije Crvenoga križa. Dimen‑ su označavani, prvenstveno oznakama za standarda, već je tiskalo vlastite obrasce za
zije osnove križa i godina 1876 na naličju čistoću srebra, a isporučivani su u bijelim povelje različitoga likovnog rješenja, ovisno
ostala je nepromijenjena. U nadvišenje križa kutijama bez vanjskih oznaka. o razdoblju dodjele. Tijekom čitavog razdo‑
smještena je kraljevska kruna, pa su dimen‑ Prema evidenciji Društva, za zasluge u Srp‑ blja djelovanja Društvo je bilo pod pokro‑
zije odlikovanja bile 62 × 40 mm, a cijelo sko–bugarskom ratu 1885.–1886. dodje‑ viteljstvom suverena, a zahvaljujući tome
odlikovanje izrađeno je od srebra. Vrpca ljeno je 477 odlikovanja, od toga 284 moguće je povelje, po istom načelu kao i
Ordena Takovskog križa zamijenjena je, pa stranim državljanima. Tijekom balkanskih i povelje ordena i medalja, razvrstati krono‑
su za odlikovanje propisane dvije vrpce. Kri‑ I. svjetskog rata, zaključno sa 25. prosinca loški.
ževi dodijeljeni u vrijeme mira isticani su na
vrpci bijele boje, a u vrijeme rata na bijeloj
vrpci iste širine, sa 3 mm širokim crvenim
rubnim prugama. Ratne vrpce prvi su puta
korištene tijekom balkanskih ratova. Odli‑
kovani muškarci medalje su isticali na tro‑
kutnoj vrpci širine 36 mm, na lijevoj strani
grudi, a žene na vrpci širine 26–28 mm, slo‑
ženoj u mašnu.
Prototip za taj model odlikovanja izradila je
bečka radionica Rothe & Neffe koja je izra‑
dila veći dio križeva u razdoblju do 1904..
Ordeni iz radionice Rothe & Neffe označa‑
vani su oznakom radionice FR i isporučivani
u bijelim kutijama sa zlatotiskom otisnu‑
tom kraljevskom krunom na poklopcu. S
unutarnje strane poklopca nalazi se neu‑
običajeni logo radionice ispisan ćirilicom.
U razdoblju Kraljevine Srbije izradom toga
odlikovanja bavila se i bavarska radionica
Jacoba Lesera. Primjerci iz te radionice
rađeni su po uzoru na model iz radionice
Rothe & Neffe, uz neznatne razlike u deta‑
ljima i označavani oznakama JL i 800. Nije
poznato u kakvim je kutijama Leser ispo‑
ručivao križeve iz svoje radionice. Uoči I.
svjetskog rata proizvodnju križa preuzela je
pariška radionica Arthusa Bertranda. Pri‑
mjerci iz te radionice uvelike se razlikuju
od ranijih, gotovo u svim detaljima. Osnova Križ Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije za muškarce, lice i naličje. Prvi model
križa nešto je većih dimenzija (63 × 42 mm), križa iz razdoblja nakon proglašenja Kraljevine. Odlikovanje je proizvod radionice Rothe &
rub križa je naglašeno širi, tip brojki kojima Neffe. – RC06 R
je ispisana godina na naličju je drugačiji od
svih drugih primjeraka. U nadvišenju križa
montirana je kruna izrađena istim kalupom
kao i krune za niže stupnjeve ordena Bijelog
orla i Sv. Save iz radionice Bertrand. Orden‑
ski znaci ovog oblika pojavljuju se u više
529
Križevi Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije za muškarce i žene iz radionice Rothe & Neffe u autentičnim kutijama. Na poklopcu
kutija otisnuta je kraljevska kruna. Na unutarnjoj strani poklopca nalazi se logo radionice Rothe & Neffe ispisan ćirilicom. Orden za žene je
identičan ranije opisanom, a istican je na vrpci složenoj u mašnu. Smješten je u kutiju nešto drugačijeg oblika, prilagođenu vrpci za isticanje
odlikovanja. (Zbirka Zvonka Markovića) – RC06 R
530
Križ Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije za muškarce, lice i naličje. Logotip radionice Rothe & Neffe s unutarnje strane
Odlikovanje je proizvod bavarske radionice Jacoba Lesera. Križ je izrađen po uzoru poklopca kutija za Križ Društva Srpskoga crvenog
na križeve iz radionice Rothe & Neffe, a na karičici ima oznake radionice Leser i križa Kraljevine Srbije.
čistoće srebra. – RC06 L
Kutija za Križ Društva Srpskoga crvenog križa Kra‑

ljevine Srbije. Nije moguće odrediti koja je radionica
koristila ovakvu ambalažu jer kutija, osim otisnute
Kralj Milan Obrenović u generalskoj odori. Na grudima ističe ordensku nisku na krune na poklopcu, nema drugih oznaka. Moguće je
kojoj je, pored brojnih drugih odlikovanja, na zadnjem mjestu istaknut Križ Društva da su u takvim kutijama isporučivana odlikovanja iz
Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije. (Zbirka Nebojše Mitrovića) radionice Leser.
531
Nepoznati časnik u odori s odlikovanjima. Na Križ Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije za muškarce, lice i naličje. Odlikovanje je
posljednjem mjestu na ordenskoj nisci ističe proizvod radionice Arthusa Bertranda, a u mnogim detaljima odstupa od ranije prikazanih. Pri‑
Orden Društva Crvenog križa Kraljevine SHS‑a kazana varijanta je osnovna, bez graverske dorade. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – RC06 B
i Jugoslavije. Orden je istaknut naličjem.
Križ Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije za žene smje‑ Lice Križa Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije za žene.
šten je u kutiju bez vanjskih oznaka koja s unutarnje strane ima oti‑ Primjerak iz radionice Bertrand istaknut na vrpci složenoj u mašnu.
snut logo radionice Bertrand. (Zbirka Zvonka Markovića). – RC06 B Križ je dorađen graviranjem. (Zbirka Zvonka Markovića) – RC06 B
532
Križ Društva Srpskoga crvenog križa Kraljevine Srbije, lice i naličje. Primje‑
rak iz radionice Bertrand. Znak odlikovanja bogato je dorađen graviranjem, a
posebno je dekorativan ’matle’ ispod prozirnoga crvenog emajla. Ovakav tip
’matlea’ nalazimo na primjercima vatikanskog Ordena Sv. Groba koji su izra‑ Nepoznati građanin s istaknutim odlikova‑
đeni u francuskim radionicama. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – RC06 B v2 njima. Pored drugih domaćih i stranih odli‑
kovanja ističe Orden Društva Crvenog križa
Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije.
Orden Društva Crvenog križa Kraljevine SHS-a i Jugoslavije na ratnoj vrpci za muškarce, lice i naličje. Orden je proizvod radionice Huguenin,
a izrađen je po uzoru na križeve iz radionice Rothe & Neffe. Orden nema nikakvih oznaka, a smješten je u kutiju na poklopcu koje je otisnut
štit sa Ženevskim križem. – RC06 R
533
Minijatura Križa Društva Srpskoga crvenog

križa Kraljevine Srbije, lice i naličje, proizvod
radionice Rothe & Neffe (Zbirka Zvonka Mar‑
kovića)
Minijatura Ordena Društva Crvenog križa Kra‑ Orden Društva Crvenog križa Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije za žene, lice i naličje. Orden je
ljevine SHS‑a i Jugoslavije, lice i naličje. Mini‑ proizvod radionice Huguenin, identičan ranije prikazanom, a istaknut je na vrpci složenoj u
jatura je proizvod radionice Huguenin. mašnu. – RC06 H
Usporedba detalja apliciranog grba na križevima Društva Crvenog križa u razdoblju od 1882.–1941. Rothe & Neffe, Jakob Leser, Arthus Ber‑
trand, Brača Huguenin
534
Nepoznati sanitetski kapetan

ističe Križ Srpskoga Društva
crvenog križa Kraljevine Srbije
kao svoje jedino odlikovanje.
Odlikovanje je oštećeno upo‑
rabom, a aplicirani grb na licu
pomaknut je u odnosu na prvo‑
bitni položaj.
Povelja za Križ Društva Crvenog križa Kraljevine Srbije kojim je, 15. rujna
1913., odlikovan francuski liječnik M. Schneezsohn, za “zasluge društvu i rat‑
nim ranjenicima“. Povelju su potpisali predsjednik Glavnog odbora i tajnik
Društva. Povelja je vrlo dekorativna, bogato ukrašena ornamentikom, a u gor‑
njem lijevom uglu obrasca prikazan je, umjesto aktualnog odlikovaja, Križ
Društva Crvenog križa iz razdoblja Kneževine Srbije. Nije poznato zbog čega
je Društvo odabralo taj motiv, a teško je povjerovati da se radi o grešci jer je
Križ kakav je prikazn na povelji prestao biti važeći gotovo tridest godina prije
izdavanja povelje. (Zbirka Zvonka Markovića)
Povelja za Orden Društva Crvenog križa Kra‑

ljevine Srbije kojim je, 20. rujna 1920., odli‑
kovan vojvoda Stepa Stepanović, zapovjednik
II. armije. Tekst povelje u potpunosti je iden‑
tičan prethodno prikazanoj, ali je obrazac
povelje znatno dekorativniji, većih dimenzija
i drugačijeg formata. Na povelji je prikazan
krajobraz bojišnice i doprema ranjenih u
terensku bolnicu. Prikaz je uokviren dekora‑
tivnim ornamentiranim okvirom u kojem se
nalaze državni grb i simboli Društva Crvenog
križa. U donjem dijelu okvira nalazi se natpis
’Interarma Caritas’ i pečat Društva. U sredi‑
štu povelje nalazi se polje oblika Ženevskog
križa u kojem su ispisani podaci o odlikova‑
nom. Povelju su potpisali predsjednik i tajnik
Društva Crvenog križa. (Zbirka Vojnog muzeja
u Beogradu)
535
Medalja Društva crvenog križa Kraljevine Srbije i Medalja Društva crvenog križa
Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije
Medalja Društva Srpskoga crvenog križa kada se odigrala bitka na Kosovu polju. u vrijeme mira isticane su na vrpci bijele
utemeljena je 19. rujna 1912., uoči početka Medalje su kovane od srebra i bronce, a boje, a u vrijeme rata na bijeloj vrpci iste
I. balkanskog rata, no njihova realizacija i pojavljuju se i brončane medalje koje su širine, sa 3 mm širokim crvenim rubnim
dodjela započela je tek 1913., nakon zavr‑ pozlaćene. Odlikovani muškarci medalje su prugama. Ratna vrpca za žene bijele je boje,
šetka balkanskih ratova. Medalja je imala isticali na trokutnoj vrpci širine 36 mm, na široka 26 mm, sa 4 mm širokim crvenim
dva razreda – srebrni i brončani, a dodje‑ lijevoj strani grudi, a žene na vrpci širine 26 prugama udaljenima od ruba 1 mm.
ljivana je muškarcima i ženama što su se mm, složenoj u mašnu. Medalje dodijeljene Izrada odlikovanja povjerena je švicarskoj
istakli u zbrinjavanju ranjenih i bolesnih
osoba, kao odlikovanje nižeg ranga Društva
Srpskoga crvenog križa.
Na licu medalje nalazi se crveno emajlirani
Ženevski križ, položen na lovorovu gran‑
čicu savijenu tako da prati rub medalje.
Ispod Križa nalazi se grb kraljevine Srbije,
a između grba i Križa položena je vijugava
traka na kojoj je ispisano ’Za usluge / srp‑
skom / crvenom krstu’, ispod koje se nalaze
godine ’1912–13’. Iz pozadine emajliranog
Križa izviru zraci. Na naličju je prikazan
detalj slike ’Kosovka djevojka’ hrvatskog
slikara Ferde Quiquereza (1845.–1893.) iz
1879. Djevojka odjevena u narodnu noš‑
nju pridržava glavu junaka kosovskog epa
Pavla Orlovića, a desnom rukom prinosi
vrč s vinom njegovim ustima. Ranjenik je
u polusjedećem stavu, naslonjen na tijelo
mrtvoga turskog vojnika. Tijelo palog tur‑
skog vojnika leži nauzak, glavom oslonje‑
nom na štit, a lijevom rukom drži koplje. Brončana medalja Društva Crvenog križa Kraljevine Srbije, lice i naličje. Varijanta iz razdoblja
Pored djevojke se nalaze pletenka s vinom nakon završetka balkanskih ratova, proizvod radionice Braće Huguenin. Medalja je kovana
i torba s hranom. Ispod prikaza nalazi se od pozlaćene bronce, a istaknuta je na ratnoj vrpci za muškarce složenoj u trokut. Na naličju
odsječak u kojem je ispisana godina 1389. Medalje nalazi se signatura radionice Huguenin. – RC08
Srebrna medalja Društva Crvenog križa Kraljevine Srbije, lice i naličje. Osnovna varijanta medalje iz razdoblja nakon završetka balkanskih
ratova proizvod je radionice Braće Huguenin. Medalja je kovana od srebra, a istaknuta je na ratnoj vrpci za žene. Na licu Medalje nalazi se
oznaka čistoće srebra, a nedostaje signatura proizvođača na naličju. – RC07
536
radionici Braće Huguenin koja je izradila je uklonjena samo riječ ’srpskom’, koje se stavnog rješenja, gotovo bez dekorativnih
prototip medalja. Na naličju medalja izrađe‑ pogrešno pripisuju razdoblju I. svjetskog elemenata. U gornjem dijelu povelje, iznad
nih u radionici Huguenin nalazi se signatura rata. Da je ta tvrdnja točna, tada bi sa tih teksta, otisnut je štit sa Ženevskim križem
’BHM’, a na licu srebrnih medalja nalazi se medalja bile uklonjene godine, a ne ime i natpis ’Rat na Balkanu 1912–1913’. U raz‑
oznaka finoće metala 990. Postoje medalje države. Vjerojatnije je da su medalje s tom doblju Kraljevine SHS; kreirani su, shodno
izrađene identičnim kalupima, bez signa‑ vrstom greške posljedica nesporazuma s promijenjenom državnom uređenju, novi
ture proizvođača. proizvođačem. Ustroj medalje promijenjen obrasci za povelje. Povelje iz tog razdoblja
Medalje su dodjeljivane tijekom I. svjetskog je 1933. kada je, umjesto Brončane, uve‑ također su bile jednostavnog ali dekora‑
rata, a po evidenciji Društva do 1921. dodi‑ dena Zlatna medalja, a ta odredba nije utje‑ tivnog likovnog rješenja. U tom razdoblju
jeljene su ukupno 2834 srebrne medalje, o cala na izgled odlikovanja. društvo je djelovalo pod pokroviteljstvom
kojih 1164 stranim državljanima, te 1100 U razdoblju Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije kralja Aleksandra i kraljice Marije, što je
brončanih medalja, od kojih 335 stranim proizvodnju medalja nastavila je švicarska navedeno u tekstu povelje. U razdoblju Kra‑
državljanima. radionica Braće Huguenin, a pojavljuju se ljevine Jugoslavije, vjerojatno do početka
Dodjeljivanje medalja Crvenoga križa primjerci koji u pojedinim detaljima odstu‑ II svjetskog rata, Društvo je uz medalje
nastavljeno je u Kraljevini SHS‑a, kasnije paju od osnovnog rješenja. Nije poznato tko dodjeljivalo dekorativne povelje s prikazom
Jugoslaviji. Na 35. sjednici, održanoj 25. je izradio te varijante medalja, a moguće je motiva ’kosovke djevojke’ s naličja meda‑
prosinca 1921., Društvo Srpskoga crvenog da se radi o nekoj od domaćih radionica. lja pri dnu obrasca. Iznad prikaza nalazi
križa promijenilo je naziv u Društvo Crve‑ Prema evidenciji Društva, u razdoblju od se crveni Ženevski križ, a sve je uokvireno
nog križa Kraljevina SHS. Medalje su, kao i 1922. do 1933. dodijeljeno je 1285 srebr‑ dekorativnim ornamentiranim okvirom na
orden, zadržale isti ustroj i izgled, a novom nih medalja, od kojih 108 stranim državlja‑ kojem se nalaze motivi državnoga grba i
državnom uređenju prilagođene su određe‑ nima, te 225 brončanih medalja, od kojih raznih oblika pružanja pomoći. U gornjem
nim tipološkim izmjenama. Osnovni kalupi 23 stranim državljanima. dijelu okvira nalazi se državni grb, dvoglavi
za izradu medalja preinačeni su tako da su Uz medalje su dodjeljivane povelje, druga‑ bijeli orao s grbom na grudima položen na
s lica medalje uklonjene riječ ’srpskom’ i čijega likovnog rješenja za svako razdoblje vijenac od lovorovih grančica. I na ovom su
godine 1912–13. Grb Kraljevine Srbije na dodjeljivanja. Nakon završetka balkanskih tipu povelje kao pokrovitelji Društva Crve‑
licu medalje ostao je nepromijenjen. Među ratova, a po svemu sudeći i tijekom I. svjet‑ nog križa navedeni kralj Aleksandar i kra‑
sakupljače zabunu unose medalje s kojih skog rata, obrasci povelja bili su vrlo jedno‑ ljica Marija.
Detalji signature radionice Huguenin i oznake čistoće srebra sa medalja proizve‑

denih u radionici Braće Huguenin
Povelja za Brončanu medalju Društva Crvenog križa Kraljevine Srbije kojom je, 10.
prosinca 1913., odlikovan student David Medorah. Medalju je Društvo dodijelilo
“uvažavajući zasluge društvu, ranjenima i ratnim bolesnicima…“. Povelju su potpi‑
sali predsjednik i tajnik Društva Crvenog križa.
537
Srebrna medalja Društva crvenog križa Kraljevine SHS‑a ili Jugoslavije, lice i naličje. Brončana medalja Društva crvenog križa Kralje‑
Varijanta medalje na kojoj su izostavljene godine 1912–13 i riječ ’srpskom’. Medalja je vine SHS‑a. Medalja je istaknuta na ratnoj vrpci
kovana od srebra, drugačijim kalupom od prethodno opisanih, a istaknuta je na mirno‑ za žene, što ukazuje na to da je dodijeljena retro‑
dopskoj vrpci za žene. – RC09 gradno, najvjerojatnije za zasluge u I. svjetskom
ratu. – RC10
Zlatna medalja Društva crvenog križa Kraljevine Jugoslavije, lice i naličje. Medalja je
kovana od pozlaćenog srebra, a istaknuta je na mirnodopskoj vrpci za muškarce. Proizvod
radionice Braće Huguenin signatura koje se nalazi na naličju Medalje. – RC10
Pitomac škole za pričuvne časnike iz razdoblja
Kraljevine SHS‑a u odori s odlikovanjima. Na
okovratniku odore vidljivi su ukriženi mačevi,
znak škole, a na grudima pitomca istaknute su
Albanska spomenica, francusko odlikovanje Aka‑
demske palme i, na posljednjem mjestu, Meda‑
lja Društva Crvenog križa. Razred medalje nije
moguće odrediti.
538
Povelja za Brončanu medalju Društva Crvenog križa iz razdoblja Kra‑ Povelja za Srebrnu medalju Društva Crvenog križa iz razdoblja Kra‑
jevine SHS‑a kojom je, 7. veljače 1926., odlikovana Katarina Joksi‑ ljevine Jugoslavije kojom je, 25. kolovoza 1936., odlikovan Dimitrije
mović iz Prištine. Odlikovanje je dodijeljeno za “zasluge ukazane Đurović, profesor iz Kruševca. Iako je Medalja dodijeljena nakon smrti
Crvenom krstu“, a u tekstu povelje više se ne spominje njega ranje‑ kralja Aleksandra, u vrijeme vladavine Namjesništva i maloljetnog kra‑
nika i ratna pomoć. Povelju su potpisali predsjednik i tajnik Društva lja Petra II., uz Medalju je dodijeljen stari obrazac. Društvo je, očito,
Crvenog križa. raspolagalo većom količinom otisnutih obrazaca koje je nastavilo
dodjeljivati bez obzira na promjene u državnoj vlasti.
Nepoznati građanin u odjelu s istaknutim ordenima Sv. Save i Jugosla‑

venske krune, te Medaljom Društva Crvenog križa
539
Križ milosrđa
Križ milosrđa utemeljio je kralj Petar I. Uka‑ je identičan prethodno opisanom, samo se od dotadašnjih primjeraka. U središtu
zom od 7. (20.) lipnja 1913., kao nagradu umjesto godine 1912. u središtu meda‑ medaljona nalazi se dio gesla ’za negu’, a
časnicima, dočasnicima i vojnicima svih ljona na licu dolazi godina 1913.. Križevi ostali je dio, ’ranjenika i bolesnika’ ispisan
rodova Srpske vojske, dragovoljnim bolni‑ s godinom 1913. izrađeni su od bijelog uz rub medaljona. Godina 1912. ispisana je
čarima i bolničarkama, te drugim osobama metala (alpake?) i pozlaćeni, što također ne u donjem dijelu medaljona malim brojkama.
koje su se osobito istakle u “revnosnoj, odgovara opisu u zakonskom tekstu. Nije Rjeđa verzija ovog modela ima medaljon
urednoj i predanoj nezi, požrtvovanju i poznato tko je izradio prve varijante ovog promjera 19 mm, što je cijelom odlikovanju
ukazanoj usluzi i pomoći ranjenima i obo‑ odlikovanja. Kao mogući proizvođač navodi dalo nezgrapan izgled, a vjerojatno je izra‑
lelim vojnicima u ratu i miru, za vreme se pariška radionica Arthusa Bertranda, no đena prva. Druga varijanta istog proizvo‑
epidemija, požara poplava i gladi“ (Srpske za to nema nikakvoga konkretnog dokaza. đača ima medaljone promjera 16 mm, što
novine br.128, god. LXXX, 13. VI 1913.). Moguće je i da su ta odlikovanja izrađena odgovara odredbi zakonskog teksta. Najvje‑
Odlikovanje je oblika Malteškoga križa, u Beču jer je, u vrijeme balkanskih ratova, rojatnije su naručitelji, nezadovoljni izgle‑
izrađeno od pozlaćene bronce, promjera suradnja s bečkim radionicama još bila dom isporučanih odlikovanja, reagirali i od
39 mm. U sjecištu krakova križa nalazi se aktivna. proizvođača zatražili da kalupe prilagodi
okrugli, crveno emajlirani medaljon pro‑ U samom zakonu koji je donesen 1913. nije odredbama zakonskog teksta. Prikaz opisa‑
mjera 16 mm. Iako se radi o jednostavno naveden razlog zbog kojeg je na odlikovanju nog odlikovanja objavljen je u prodajnom
izrađenom odlikovanju, razlikujemo čak navedena 1912. godina, a najvjerojatnije se katalogu radionice Braće Huguenin.
pet drugačijih modela izrade od kojih neki radi o namjeri da odlikovanje bude dodije‑ Peti model ovog odlikovanja odgovara
uvelike odstupaju od osnovnoga, u zakonu ljeno retrogradno, za zasluge u I. balkan‑ modelu iz radionice Huguenin, osim što su
opisanog modela. Prema odredbi zakon‑ skom ratu. medaljoni izrađeni zasebno i aplicirani na
skog teksta osnovni model u medaljonu na Treći i četvrti model proizvod su švicarske osnovu Križa. Nije poznato tko je izrađivao
licu ima velikim brojkama ispisanu godinu radionice Braće Huguenin, a međusobno se takav model Križa milosrđa, a nije isklju‑
1912. okruženu natpisom: ’Za negu ranje‑ razlikuju samo po dimenzijama medaljona. čeno da se radi o proizvodu neke od doma‑
nika i bolesnika’. U medaljonu na naličju Rješenje medaljona na licu odlikovanja pro‑ ćih radionica.
nalazi se grb Kraljevine Srbije. Drugi model izvedenih u radionici Huguenin razlikuje Zakonski tekst također nije dorečen u
Križ milosrđa, lice i naličje. Osnovni model križa izrađen je od pozlaćene Križ milosrđa, lice i naličje. Križ je sličan ranije prikazanom, a izra‑
bronce u suglasju s odredbama zakonskog teksta. Prema nepotvrđenim đen je od pozlaćenog bijelog metala. Godina 1912 u medaljonu
navodima, ovaj je model odlikovanja izrađivala radionica Arthusa Ber‑ na licu zamijenjena je godinom 1913. – RC11 m2
tranda. (Zbirka dr. Milana Stojanovića) – RC11 m1
540
pogledu ranga i načina nošenja ovog odliko‑

vanja. Križ milosrđa opisan je u zakonu kao
medalja, no u praksi je tretiran kao orden.
Zapravo možemo utvrditi da se radi o deko‑
raciji, iako se taj termin u srpskoj faleri‑
stici ne koristi. Većina križeva isticana je
na trokutnoj vrpci svijetloplave boje, širine
40 mm, složenoj u trokut, na lijevoj strani
grudi. Iako to Zakonom nije bilo predviđeno,
velik dio tih odlikovanja dodijeljen ženama
istican je na vrpci širine 20–25 mm slože‑
noj u mašnu. Na ordenskim je niskama Križ
milosrđa bio smještan ispred svih stranih
ordena. Popis odlikovanih osoba vodilo je
Ministarstvo vojno, a odlikovanje je, nakon
smrti nositelja, ostajalo na čuvanju obitelji.
Križ milosrđa dodjeljivan je u I. svjetskom
ratu, a uvršten je u popis odlikovanja Kra‑
ljevine SHS‑a, kasnije Jugoslavije. Iako je u
okviru zakonskog teksta to bilo predviđeno, Križ milosrđa, lice i naličje. Odlikovanje je izrađeno od pozlaćene bronce,
čini se da to odlikovanje nije dodijeljivano a proizvod je radionice Braće Huguenin. Varijanta odlikovanja na kojoj su
u doba mira. medaljoni izrađeni u propisanim dimenzijama. – RC11 m4
Križ milosrđa, lice i naličje. Križ je izrađen od pozlaćene bronce, a proizvod je radionice Braće Hugu‑
enin. Od dosadašnjih primjeraka razlikuje se u brojnim detaljima od kojih je najuočljivije izmije‑
njeno rješenje medaljona na licu. Medaljon je promjera 19 mm, što je protivno odredbi zakonskog
teksta. Odlikovanje je istaknuto na vrpci za žene složenoj u obliku mašne. – RC11 m3
Križ milosrđa, proizvod radionice Braće Huguenin. Odlikovanje je smješteno u

tamno smeđu kutiju bez ikakvih oznaka. Ovo je odlikovanje dodijeljeno 1. listopada
1913. Cveti Popović, dragovoljnoj bolničarki. (Zbirka dr. Marka Popovića)
541
Križ milosrđa. Križ je izrađen po uzoru na primjerke

iz radionice Huguenin. Medaljoni na licu i naličju
Minijatura Križa milosrđa ukrašena briljan‑ izrađeni su zasebno i montirani na križ. Ušica za
tima. Nije poznato za koga je izrađena ova provlačenje karike kuglasta je. Nije poznato koja
minijatura, jer dodjela Križa milosrđa ukraše‑ je radionica izrađivala ovakav model križa. (Zbirka
nog briljantima nije zabilježena. Zvonka Markovića) – RC11 m5
Dvije minijature kasnijeg

modela Križa milosrđa
(Zbirka dr. Milana Stoja‑
novića)
Izvadak iz prodajnog kataloga radionice Braće Huguenin. Pored drugih odlikovanja prikazan je Križ milosrđa,
najčešće izrađivani model iz radionice Huguenin.
542
Nepoznata žena s istaknutim odlikovanjima

za humanitarne zasluge na grudima ističe
Križ Društva Crvenog križa Kraljevine Srbije,
Medalju Društva Crvenog križa Kraljevine
Nepoznati kapetan u odori s istaknutim Kri‑ Srbije na ratnoj vrpci i Križ milosrđa. Pored
žem milosrđa i Medaljom za revnosnu službu navedenih odlikovanja ističe i Orden Sv.
(Zbirka D. Kruleja) Save IV. ili V. stupnja.
Ordenska niska sanitetskog časnika iz razdoblja balkanskih ratova. Na nisci nema istaknutih odlikovanja za zasluge u borbenim operacijama,
a na prvom je mjestu, kao orden, istaknut Križ milosrđa. Pored tog odlikovanja istaknuti su crnogorski Orden Danila IV. stupnja, grčki Orden
Spasitelja V. stupnja, Medalja kralja Petra I., te spomenice oba balkanska rata. Na posljednjem mjestu nalazi se, nepropisno postavljena,
Albanska spomenica. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
543
Povelje Prikazani ordenski znak na obrascima

povelja pripada kasnijem razdoblju izrade.
Povelje za Križ milosrđa kreirane su po S obzirom na razdoblje dodjele, razlikujemo
uzoru na povelje drugih kraljevskih ordena. dva tipa povelja:
S desne strane povelje prikazan je ordenski – Petar I., kralj Srbije,
znak, a drugi dekorativni elementi u potpu‑ – U ime Petra I. kralja Srbije Aleksandar
nosti su sukladni onima s povelja za ordene. I., prestolonalsednik.
Povelja za Križ milosrđa kojim je, 1. listopada 1913., odlikovan pri‑ Povelja za Križ milosrđa kojim je, 1. listopada 1913., odlikovana Cveta
čuvni sanitetski major Domsten Nikolajević, ”za negu i učinjene usluge Popović, dragovoljna bolničarka. Povelja je iz razdoblja Petra I., kra‑
našim ranjenima i bolesnima u ratovima 1912. i 1913. godine”. Pove‑ lja Srbije i Aleksandra, nasljednika prijestolja. Tekst povelje nešto je
lja, koju je potpisao ministar vojni Dušan Stefanović izdana je raz‑ izmijenjen u odnosu na prethodnu. Ratne godine 1912.–1913. nisu
mjerno kasno, tek 1. svibnja 1914.. (Zbirka Zvonka Markovića) otisnute na obrascu, već su dopisane rukom. Godine su izostavljene
jer su isti obrazci bili korišteni tijekom I. svjetskog rata. Odlikovanje je
dodijeljeno ”za negu i učinjene usluge našim ranjenima i bolesnima
u ratovima 1912 I 1913 godine”. Povelja je izdana naknadno, tek u
svibnju 1922., a potpisao ju je ministar Vojske i Mornarice, počasni
ađutant Nj. V. kralja. (Zbirka dr. Marka Popovića)
544
Literatura
Acović Dragomir, Medalje Kneževine i Kraljevine Srbi‑ druga (1878.–1882.), Izdavačka knjižarnica Gece III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
je, Kraljevine SHS‑a i Kraljevine Jugoslavije. Privat‑ Kona, Beograd 1927. Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
na naklada, Beograd 1988. Maričić Dušanka, Odlikovanja Srbije, Crne Gore, Ju‑ muzej, Zagreb 2000.
Beštak Branko, Aristokratski damski Orden Zvjezda‑ goslavije i Republike Srpske, Katalog izložbe, Vojni Stevović Ljubomir, Medalja knjaginje Natalije za revno‑
stog križa, Numizmatičke vijesti br. 58, god XLVII., muzej Beograd, Beograd 2002. snu službu u ratovima za oslobođenje i nezavisnost
Zagreb 2005. Von Müllersheim Wilhelm Elder, Die Koeniglich Ser‑ 1876.–1878., Dinar, Beograd 2007.
Čorović Vladimir, Istorija srpskog naroda, Glas srpski bischen Orden und Ehrenzeichen. Franz Matzner Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
– Banja Luka, Ars libri – Beograd, 1997. Verlag, Wien 1897. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Gritzner Maximilian, Handbuch der Ritter‑ und Verdi‑ Opačić P. – Skoko S., Srpsko–turski ratovi 1876.– crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
enstorden, Leipzig 1893., Reprint Graz 1962. 1878., Beograd 1980. verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
Istorija srpskog naroda V. knjiga, 1. tom (Od Prvog Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i istoriju umetnosti, Beograd 1983.
ustanka do Berlinskog kongresa, 1804.–1878.) Be‑ prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog mu‑ Stolica Radomir, Krst milosrđa, Dinar br. 23, Beograd
ograd 1981., Istorija srpskog naroda VI. knjiga, 1. zeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd 1987. 2004.
tom (Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja, 1878.– Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki Zakoni i uredbe o ordenima i medaljama sa svim izme‑
1918.) Beograd 1983. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. nama i dopunama od 1883.–1935., Izdanje Kancela‑
Jovanović Slobodan, Vlada Milana Obrenovića, knjiga Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara rije kraljevskih ordena, Beograd 1935.
545
Minijature odlikovanja
U
prvoj polovici XIX. stoljeća bilo je
uobičajeno, a u nekim državama i
obvezatno, svakodnevno isticati ste‑
čena odlikovanja. Taj nepraktični običaj
prvi su pokušali promijeniti Francuzi. Još
za vrijeme vladavine Napoleona Bonapartea
pojavili su se prvi umanjeni ordenski znaci,
takozvane redukcije, Ordena Legije časti. To
nisu bile minijature odlikovanja u pravom
smislu riječi, već 30–50 % umanjeni ordeni,
a stupanj umanjenja ovisio je o majstoru
koji ih je izrađivao. Stvarnim pretečama
minijatura možemo smatrati takozvane
barette, zlatne pločice, obično ukrašene
gravurama, na koje su bila aplicirana lica
minijaturnih ordenskih znaka. Takva plo‑
čica bila je apliciralna na umanjenu vrpcu
i isticana na vojnoj odori ili građanskom
odijelu. Pojedini uglednici naručivali su
za svoje barette posebne vrpce izrađene u
bojama vrpci stečenih odlikovanja.
Prava ekspanzija proizvodnje minijatura
započela je u drugoj polovici XIX. stoljeća, a
potaknuta je utemeljenjem brojnih odliko‑
vanja i njihovim masovnijim dodjeljivanjem.
U tom su razdoblju ordeni i medalje bili
neizostavni detalj na svakodnevnoj odjeći
uglednika, a time je njihovo isticanje u punoj
veličini postajalo sve nepraktičnije. Brojni
visoki činovnici, ugledni građani, časnici i
druge odlikovane osobe prihvatili su minija‑
turno izrađene ordenske znake kao znatno
primjereniji način svakodnevnog isticanja
stečenih odlikovanja. Sa druge strane, brojni
majstori, proizvođači odlikovanja, spremno
su dočekali novi način isticanja, nastojeći
u svakom pogledu udovoljiti naručiteljima.
Izrada minijatura postala je prava umjetnost
u okviru proizvodnje odlikovanja, a pojedini
minijaturni ordeni bili su u svemu sukladni
originalu, izrađeni zapanjujućom zlatar‑
skom vještinom od zlata ili srebra i emajla.
Isticanje i uporaba minijatura nije bila regu‑ Lančić s minijaturama odlikovanja Milutina Garašanina, ministra unutarnjih poslova i pred‑
lirana propisima, a načine i standarde isti‑ sjednika Vlade u razdoblju vladavine kralja Milana Obrenovića. Lančić je izrađen od zlata s
canja u većini su slučajeva postavili sami ovješenim minijaturama ordena i medalja. Minijaturni ordenski znaci izrađeni su od zlata i
majstori koji su ih izrađivali. U početku su emajla, a medalje od srebra. Lančić i minijature smješteni su u odgovarajuću kutiju. Prikazani
minijature bile isticane na proporcionalno komplet minijatura izrađen je u radionici Rothe & Neffe, a predstavlja primjer najvišeg stan‑
umanjemim vrpcama, a kasnije se uvrije‑ darda proizvodnje minijatura bečkih radionica. (Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)
546
žilo njihovo isticanje i na zlatnim ili sre‑ su radionice počele usporedo s odlikova‑ onice. Ipak, kvalitetu bečkih majstora nitko
brnim lančićima. Bogatstvo izrade u zlatu njima, izrađivati i njihove minijature. Ta je od navedenih nije uspio dosegnuti.
odražavalo je materijalni status pojedinca, ponuda povećana uključivanjem dvorskih Iako neslužbeni dio sustava odlikovnja,
pa su nerijetko proizvođači i trgovci nudili liferana i drugih trgovaca koji su minijature minijature su danas sve zanimljivije mno‑
identične minijature izrađene od dvije vrste i sve druge vrste zamjenica približili javno‑ gim sakupljačima, a nerijetki su pojedinci
metala. Upravo skupocijena izrada te veliki sti nudeći ih u svojim trgovinama. Iako za koji su sakupljanje i proučavanje ’pravih’
trud i vještina uloženi u izradu minijatura to nema formalnog dokaza, u nabavu mini‑ odlikovanja zamijenili sakupljanjem mini‑
najbolje odražavaju značenje odlikovanja u jatura morala je biti uključena i Kancela‑ jatura. U ovoj smo publikaciji nastojali
tom vremenskom razdoblju. rija ordena, jer ne postoji razdoblje dodjele prikazati sve dostupne minijature odlikova‑
Konstitucija sustava odlikovanja u Srbiji odlikovanja koje nije popraćeno izradom nja Srbije i Jugoslavije. Konačan broj vari‑
poklopila se sa zlatnim razdobljem bečkih prigodnih minijatura. Tradiciju bečkih radi‑ janti nije moguće niti zamisliti, a kamoli
radionica kojima je bila povjerena njihova onica nastavile su radionice Arthusa Ber‑ predstaviti, a želja nam je ovom knjigom
izrada. Već od samog početka proizvodnje, tranda i Braće Huguenin, a u proizvodnju potaknemo pojedince na njihovo daljnje
u razdoblju srpsko–turskih ratova, bečke minijatura bile su uključene i domaće radi‑ proučavanje.
Bočni pogled na minijaturu ordenske zvijezde

Ordena Takovskog križa I. stupnja. Osnova
zvijezde izrađena je od srebra, a aplicirani
ordenski znak od zlata. (Zbirka Ljubomira
Stevovića)
Lančić s minijaturama odlikovanja Dušana Spasića. Lančić je izrađen od pozlaćenog srebra

s ovješenim minijaturama ordena i medalja. Minijaturni ordenski znaci izrađeni su od zlata,
srebra i emajla, a medalje od srebra i željeza. Prikazani komplet minijatura naručen je i
kupljen u trgovini dvorskih liferanata Braće Popović, a proizvod je radionice Rothe & Neffe.
Račun trgovine Braće Popović za prikazani komplet minijatura prikazan je na str. … (Zbirka
Siniše Simića).
Literatura
Primjer kartonske kutijice u kakvima je radi‑
Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni onica Arthusa Bertranda isporučivala minija‑
prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog muzej, Zagreb 2000.
ture odlikovanja.
muzeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
1987. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984. verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara istoriju umetnosti, Beograd 1983.
III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
547
Proizvodnja i nabava odlikovanja
Proizvodnja odlikovanja
Prvi specijalizirani proizvođači odlikovanja način obilježavanja zadržao i u kasnijem zbrku unose i nominalni nazivi pojedinog
pojavili su se potkraj XVII. stoljeća, uglav‑ razdoblju kada su vezene zvijezde zamije‑ odlikovanja kao što su, primjerice, Zlatni
nom kao majstori koji su svojim radom bili njene metalnima. Mnoge su radionice svoje križ za zasluge ili Zlatna medalja za hra‑
vezani uz europske dvorove. U to su vrijeme oznake i logotipe gravirale na naličja zvi‑ brost pri čemu navedena odlikovanja uopće
ordenske znake, medalje i slične znake jezdi, a česta je praksa bila da se na naličje ne moraju biti izrađena od zlata. Dakako,
časti, izrađivali razni kovači zlata i srebra, aplicira zasebno kovani dekorativni logo‑ postoje i obrnuti slučajevi kad je pojedino
zlatari i draguljari, prema potrebi suverena, tip. Neki proizvođači, kao što su primjerice odlikovanje, obično po želji nositelja, izni‑
dvorskih uglednika ili vojnog vrha. Izrada Vincent Mayer’s Söhne, na taj su način obi‑ mno izrađeno od materijala veće vrijednosti
odlikovanja i svi prateći standardi u to su lježavali ordenske zvijezde tijekom čitavog nego što je to uobičajeno. Navedenim ozna‑
vrijeme bili još u povojima, a odlikovanja razdoblja djelovanja. kama izražava se i finoća određenog mate‑
su bila rezervirana za uski, povlašteni sloj Pedesetih i šezdesetih godina XIX. sto‑ rijala.
plemića i visokih časnika. O prvim majsto‑ ljeća proizvodnja odlikovanja u potpunosti
rima koji su izrađivali odlikovanja ne zna je ustrojena kao struka i grana zlatarskog – Može se odrediti mjesto izrade predmeta.
se mnogo, a poneka zabilješka o njihovu umijeća. U tom su razdoblju utemeljene U brojnim slučajevima punce za označava‑
radu sačuvana je u dvorskim zapisima. Nji‑ neke od svjetskih radionica koje su obi‑ nje vrste i finoće materijala sadrže i oznaku
hov je rad bio anoniman, a izrađeni orden‑ lježile struku i svojim djelovanjem posta‑ mjesta (grada, pokrajine) u kojem je pred‑
ski znaci, u pravilu, neobilježeni. Većina vile danas teško ostvarive standarde. U met izrađen ili je takva oznaka posebno
ordenskih znaka u tom je razdoblju bila tom je razdoblju, kao zakonska obveza, u dodana na predmet.
izrađivana ručno, što danas znatno otežava većini europskih zemalja uvedeno sustavno
tipološku usporedbu detalja jer svaki izra‑ označavanje predmeta male plastike izra‑ – Može se odreiti razdoblje izrade pred‑
đeni ordenski znak predstavlja svojevrsni đenih od plemenitih metala. Označavanje meta. Sustavi označavanja bili su podložni
unikatni primjerak. takvih predmeta nije bilo novost, ono je doradama i promjenama, a upravo zahva‑
Veliku prekretnicu u proizvodnji raznih provođeno i u ranijim vremenima, u pra‑ ljujući tim promjenama danas možemo pre‑
vrsta vojne opreme, pa i odlikovanja, doni‑ vilu, zbog naplate raznih vrsta poreza ili ciznije odrediti starost, odnosno razdoblje
jeli su Napoleonovi ratovi. Ti su ratovi na carina. U navedenom su razdoblju osmi‑ nastanka pojedinog predmeta.
svim zaraćenim stranama iznjedrili brojna šljeni sustavi obilježavanja koji nam danas
odlikovanja za ratne zasluge i prve vojne uvelike pomažu u pravilnom opisivanju – Mogu se saznati podaci o proizvođaču
spomenice, a masovnost dodjele namet‑ pojedinog predmeta, u našem slučaju odli‑ predmeta. Ta se vrsta oznaka naziva i maj‑
nula je sasvim drugačiji pristup njihovoj kovanja. Obilježavanje se, u pravilu, pro‑ storskim oznakama ili puncama, a može
proizvodnji. U tom se razdoblju uvode prvi vodilo utiskivanjem određenih oznaka na sadržavati puno ime radionice ili majstora,
kalupi, osnovni alati za proizvodnju dije‑ dijelove predmeta koje su time postajale inicijale, broj ili kakav drugi znak pod kojim
lova odlikovanja, a njihovo kovanje zamje‑ njegov dio, a jamčile su kupcu i držav‑ je ragistriran određeni proizvođač.
njuje dugotrajnu ručnu obradu. Tijekom nim organima vjerodostojnost ponuđenog
prve polovice XIX. stoljeća pojavljuju se predmeta. Te oznake, a ima ih više vrsta, – Mogu se vidjeti druge oznake koje govore
prvi samostalni majstori, zlatari i dragu‑ danas najčešće nazivamo puncama. Izraz o prometu i povijesti predmeta. Pod tim
ljari, koji su u potpunosti bili posvećeni ’punca’ austrijskog je podrijetla, a u prije‑ oznakama podrazumijevamo razne uvozne
proizvodnji ordena i drugih znaka časti. vodu znači ’žig točnog sadržaja ili ispravno‑ carinske oznake koje ukazuju na trgovački
U to su vrijeme dodjeljivane ordenske sti’. Izraz potječe od naziva alata ’punce’ ili put predmeta, gravure s posvetom, inven‑
zvijezde izrađene umjetničkim vezenjem ’bunce’, malih čeličnih pečata raznih oblika tarske ili sakupljačke oznake i, općenito,
od metalnih niti, a na naličju tih zvijezdi koji su služili za iskucavanje ili cizeliranje bilo kakve naknadno dodane oznake iz
pojavljuju se prvi puta imena i logotipi metala. Poznavanjem tih oznaka moguće je kojih je moguće isčitati povijest određenog
njihovih tvoraca i radionica. U tom razdo‑ pravilno odrediti više značajki pojedinog predmeta.
blju nije postojala zakonska obveza ozna‑ predmeta kao što je sljedeće:
čavanja proizvoda od plemenitih metala Iz svega navedenoga jasno je da te malene,
te vrste, a neka saznanja o prvim radi‑ – Može se precizno kvalificirati vrsta mate‑ katkad jedva vidljive oznake mogu sadrža‑
onicama pružili su upravo ti neslužbeni rijala koji je korišten za izradu predmeta. U vati dragocjene podatke. Ponekad i njihov
logotipi s naličja ordenskih zvijezdi. Taj se tom su pogledu česte nedoumice, a dodatnu izostanak može biti podjednako značajan.
548
549
Bečki majstori, oznake njihovih radionica i druge službene oznake

Konstitucija sustava srpskih odlikovanja je naslikao ili na neki drugi način osmislio skih znaka namijenjene za potrebe Dvora,
poklopila se s najplodnijim razdobljem u izgled odlikovanja, a potpuno se zanema‑ nerijetko izrađene od zlata.
povijesti njihove izrade, a Beč je u to vri‑ ruje uloga osobe koja je prema nacrtima ili Kako bismo mogli što preciznije odrediti
jeme bio vodeće svjetsko središte proizvod‑ uputama osmislila konstrukciju ordenskog sve značajke pojedinoga srpskog odlikova‑
nje svih vrsta ordena, medalja i drugog znaka. Takva uloga majstora od presudne nja, izrađenoga u Beču do 1914., potrebno
znakovlja. Bečke su radionice bile nadaleko je važnosti jer njegova zamisao, odabir je razmotriti dijelove sustava zakonskih
čuvene po preciznosti i kvaliteti proizvoda, materijala i čitav niz drugih rješenja detalja oznaka za obilježavanje predmeta male pla‑
a posebice se to odnosilo na vrhunsku određuju konačni izgled i kasnije standarde stike koji su izrađeni od plemenitih metala,
doradu odlikovanja svim vrstama emajla. proizvodnje pojedinog odlikovanja. Srbija je popularnije zvanih punci, a koje su se na
Velika koncentracija radionica koje su dje‑ imala sreću da je tu ulogu preuzeo najbolji njih odnosile.
lovale na području toga grada potkraj XIX. od svih bečkih majstora Christian Friedrich Prvi zakon o obilježavanju ili punciranju
stoljeća i njihova međusobna konkurencija Rothe koji je srpskim ordenima dao svoj koji se odnosio na odlikovanja donesen
uvjetovali su podizanje razine kvalitete, a neponovljivi majstorski i umjetnički obol. je na području Austrougarske razmjerno
zanatski dosezi pojedinih bečkih majstora Radionca Rothe & Neffe dugi je niz godina kasno u odnosu na druge države, 1. siječnja
danas se ne mogu ponoviti. U razdoblju izrađivala najluksuznije primjerke orden‑ 1867., a bio je na snazi do 1. travnja 1872..
između 1872. i 1922. u Bečkom je uredu za
punce bilo registrirano oko 2400 majstora
i njihovih radionica koje su se bavile izra‑
dom predmeta male plastike od plemenitih
metala, od kojih su mnogi bili proizvođači
odlikovanja. Pored njih, djelovao je velik
broj majstora specijaliziranih za izradu
svih vrsta vrpci, pozamenterijskih ukrasa,
i ukrasne ambalaže za odlikovanja. Ta je
plemenita ’industrija’ opskrbljivala raznim
ordenskim i drugim znacima velik dio
svjetskog tržišta, uključivši i neke zemlje
s razvijenim zanatstvom te vrste. Prijelaz
stoljeća i pojava art decoa znatno su utje‑
cali na izradu predmeta male plastike, ali
na izradu odlikovanja nisu imali prevelikog
utjecaja. Jedan drugi događaj, veliki svjetski
rat, nepovratno je srozao dotadašnje stan‑
darde i u propast odvukao neke od najzna‑
čajnijih radionica toga vremena. One koje
su opstale bile su prisiljene prilagoditi se
novim, kriznim vremenima.
Među drugim majstorima koji su u tom raz‑
doblju izrađivali srpska odlikovanja, ime
Christiana Friedricha Rothea posebno je
važno za srpsku faleristiku, a taj je majstor
i umjetnik izradio modele za najstarija srp‑
ska odlikovanja – ordene Takovskog križa,
Bijelog orla i Sv. Save. U izradu srpskih odli‑
kovanja bio je uključen još u razdoblju kada
Srbija službeno nije imala sustav odlikova‑
nja, a tada je, kao relativno mladi majstor,
izradio spomenice Sv. Andrejske Skupštine
za crkvene dostojanstvenike i spomenice
Takovskog križa. Ipak, njegova razrada pro‑
totipova ordenskih znaka bila je za Srbiju
od najvećega mogućeg značenja, a tu činje‑
nicu danas ignoriraju mnogi koji se bave
proučavanjem faleristike. Danas se autorom
odlikovanja općenito smatra umjetnik koji Christian Friedrich Rothe, portret u vlasništvu obitelji Rothe
550
Prije donošenja toga zakona većina odliko‑ – inicijala određenog majstora, pri čemu zamjenjuju s oznakom Bečkoga kontrol‑
vanja nije bila vlasništvo odlikovanih osoba prvo slovo inicijala uvijek označava ime. nog ureda. Navedena se oznaka pojavljuje
te su, nakon smrti nositelja, vraćani državi i Slova inicijala, od kojih se poneki više‑ prvenstveno na medaljama i ne znači ništa
kao takvi nisu smatrani trgovačkom robom. kratno pojavljuju, bila su različitog oblika drugo nego da je predmet, u ovom slučaju
Kako u navedenom razdoblju srpska odliko‑ i smještena u određeni geometrijski oblik. medalja, izrađen od plemenitog metala. Tu
vanja, uz iznimku nekolicine spomeničkog Takvim načinom oblikovanja oznaka bilo je je oznaku korisila Državna kovnica novca u
karaktera, još nisu postojala, nećemo se omogućeno da svaki majstor ili radionica kojoj je većina medalja izrađena.
upuštati u opisivanje oznaka iz tog razdo‑ pri registraciji dobije unikatni majstorski
blja. 1. travnja 1872. na snagu je stupio novi znak. Zahvaljujući takvoj praksu uspjeli
zakon o označavanju ili punciranju koji se smo u objasniti neke nedoumice i pogrešne
zadržao u uporabi punih pedeset godina, navode o bečkim proizvođačima iz dosadaš‑
a ukinut je i zamijenjen novim 1. svibnja nje literature.
1922..
Prema odredbama tog zakona na predme‑ – Oznake vrste i finoće ili čistoće metala
tima, u našem slučaju odlikovanjima, mogu koje su, u pravilu iskazane prikazom
se naći sljedeće oznake. određenog lika u geometrijskom obliku,
ali mogu biti iskazane i brojčano, brojem
– Službeni znak kontrolnog ureda koji doka‑ udjela plemenitog metala u leguri od koje
zuje da je predmet provjeren te da njegova je predmet Oznaka ’Frei’, oslobođeno carine, utisnuta
izrada odgovara propisanim normama. Kon‑ pored oznake za srebro čistoće 800.
trolni službeni znak bio je oblika slova koje
je označavalo pojedini kontrolni ured. U
slučaju srpskih odlikovanja to je, u pravilu,
bilo slovo A, kao oznaka Bečkoga kontrol‑
nog ureda. U razdoblju nakon 1872. znak
kontrolnog ureda bio je integriran u osnovni
znak za vrstu i čistoću metala. U slučaju
da je predmet bio izrađen od više dijelova,
što je u slučaju odlikovanja pravilo, svi su
sastavni dijelovi ordenskog znaka označeni
dodatnom oznakom kontrolnog ureda. Na
predmete koji su u potpunosti bili izrađeni Oznaka A na obodu medalje. Ovakve je
od plemenitih metala stavljana je dvostruka oznake na medalje izrađene od plemenitog
oznaka kontrolnog ureda. U slučaju da su metala utiskivala Državna kovnica novca.
pojedini dijelovi bili izrađeni od metala niže
vrijednosti, na predmet je utiskivana jedna
oznaka kontrolnog ureda. Brojčana oznaka finoće srebra koja je uti‑ Oznake za čistoću metala propisane zako‑
snuta pored istoznačne službene oznake i nom od 1. travnja 1872. u osnovi su ostale
oznake ’Frei’, oslobođeno carine istovjetne onima prpisanima u siječnju
1867.. Osnovna je razlika bila u tome što je
u oznake čistoće metala iz 1872. integrirana
– odlikovanje izrađeno (npr. 800/1000) oznaka kontrolnog ureda, u slučaju srpskih
odlikovanja A za Bečki kontolni ured. Prema
– Oznake godina koje mogu biti utisnute temeljnom zakonu iz 1867. propisane su i
pored oznake kontrolnog ureda. Na srp‑ označavane sljedeće čistoće metala:
skim odlikovanjima pojavljuju se iznimno
rijetko. – za predmete izrađene od zlata propisana
je čistoća metala od 920, 840, 750 i 580;
– Druge sporedne oznake kao što su oznake
Primjer dvostruke oznake Bečkog kontrolnog zaliha, inventarni brojevi, oznake muzeja, – za predmete izrađene od srebra propisana
ureda na igli za prikapčanje ordenske zvi‑ itd.. Od tih oznaka na srpskim se odlikova‑ je čistoća metala od 900, 900, 800 i 750.
jezde njima iz ranijeg razdoblja izrade učestalo
pojavljuje oznaka FR, ’frei’ ili oslobođeno Navedene su brojke označavale udio pleme‑
– Majstorske oznake ili oznake radionica carine i oznaka u obliku velikoga latinič‑ nitog metala izražen u tisućitim dijelovima
koje se, u pravilu, sastoje od dva slova nog slova A u krugu koju sakupljači često u metalu nakon legiranja.
551
Oznake za zlato prikazuju glavu Apolona u lijevom profilu u određenom geometrijskom liku, s brojkama 1–4 u okviru. Brojka označava
finoću metala i to:
P1 P2 P3 P4
’1’ – čistoća 920, ’2’ – čistoća 840, ’3’ – čistoća 750, ’4’ – čistoća 580,
22 karata 20 karata 18 karata 14 karata
Za manje predmete kao što su nakit i odlikovanja u većini su slučajeva korištene oznake za male predmete:
P5 P6
glava divokoze u desnom profilu s brojkom 3 sa lijeve strane, glava lisice u lijevom profilu s brojkom 4 sa desne strane,
kao oznaka za zlato čistoće 750, kao oznaka za zlato čistoće 580,
18 karata 14 karata
Oznake za srebro prikazuju glavu Dijane u desnom profilu u određenom geometrijskom liku, s brojkama 1–4 u okviru. Brojka označava
finoću metala i to:
P7 P8 P9 P10
’1’ – čistoća 950, ’2’ – čistoća 900, ’3’ – čistoća 800, ’4’ – čistoća 750,
15 Lot 14 Lot 13 Lot 12 Lot
Za manje predmete kao što su nakit i odlikovanja u većini su slučajeva korištene oznake za male predmete:
P11 P12
glava hrta u desnom profilu s brojkom 3 sa lijeve strane, glava lava u lijevom profilu s brojkom 4 sa desne strane,
kao oznaka za srebro čistoće 800, kao oznaka za srebro čistoće 750,
13 Lota. 112 Lota.
Za pomoć u prikupljanju podataka zahvaljujemo Hartmutu Rochowanskom iz Beča. Nacrte oznaka ljubazno je ustupilo Austrijsko druš‑
tvo za proučavanje odlikovanja. (Osterreichische Gesellschaft fur Ordenskunde)
552
Christian Friedrich Rothe i Među njegove vrhunske radove ubraja se i ski znaci dorađeni i ukrašeni emajlom. U
radionica Rothe & Neffe veliki pontifikalni križ koji se čuva u kate‑ odnosu na ordene drugih majstora, orden‑
drali Aja Sofija u Sofiji. Mnogobrojni drago‑ ski znaci radionice Rothe & Neffe imali su
Christian Friedrich Rothe podrijetlom cjeni unikatni radovi sačuvani su u zakladi poseban stupanj dorade i preciznosti, pečat
je Nijemac rođen u Altenburgu u Saskoj. Melk, te drugim privatnim zbirkama širom zlatarskoga genija koji ih je izdvajao od svih
Sa navršenih 17 godina doselio je u Beč i svijeta. Ipak, ono što je proslavilo tu radi‑ drugih. Činilo se da ne postoji nešto što ti
zaposlio se kako pripravnik u zlatarskoj onicu bila su odlikovanja, poglavito orden‑ majstori nisu bili kadri izraditi.
radionici Waldschnepfenhaus. Uskoro
stječe naslov zlatarskog majstora i postaje
voditelj cjelokupne radionice, a od 1844. i
njen vlasnik. 1849. kupuje zgradu na adresi
Kohlmarkt 7, poznatiju kao ’Hollauerhaus’
i tamo seli čitavu radionicu koja će na tom
mjestu poslovati tjekom svojega dugogo‑
dišnjeg djelovanja. Godinu dana kasnije,
1850., u tvrtku kao partner dolazi Anton
Otto Gerbitz, Rotheov nećak, a radionica
tada dobiva ime kojim će se proslaviti u
gotovo čitavm svijetu – ’C. F. Rothe & Neffe’.
1867. u tvrtku dolazi Rotheov drugi nećak
Heinrich Emil Rothe, a time je oformljen
tim koji će svojim radom u proizvodnji odli‑
kovanja postaviti najviše moguće standarde
i postići svjetsku slavu.
Godine 1868. dodijeljen je Christianu Rot‑
heu, kao vlasniku tvrtke, naslov ’K. u. K. Hof Logo radionice Rothe & Neffe sa poklopca Logo radionice Rothe & Neffe sa poklopca
– goldarbeiter’ (kraljevski carski dvorski zla‑ kutije za odlikovanje u kojem je navedena kutije za odlikovanje u kojem je navedena
tar – draguljar), a nekoliko godina kasnije titula ’ KuK. Hof – Goldarbeiter’ titula ’Kuk Kammer – Juwelier’
prima od cara Fanje Josipa titulu ’K.u.K.
Kammer – Juwelier’ (k. c. komornički, tj.
osobni zlatar i draguljar) kao izraz najviše
strukovne počasti toga vremena. U tom raz‑
doblju stječe i brojne druge europske dvor‑
ske naslove koje su, nakon njegove smrti,
bez iznimke preuzeli njegovi nećaci.
U razdoblju od osamdesetih godina pa do

kraja XIX. stoljeća Rothe & Neffe bili su
jedno od najznačajnijih imena u umjetnič‑
kom i zanatskom razvoju Beča, pa Kohlmarkt
7 postaje adresa kojoj se počinju obraćati
gotovo sve kraljevske kuće tadašnje Europe
i svijeta. U tom razdoblju radionica ulaže
velika sredstva u tehnološki razvoj i zapo‑ Zaglavlje računa radionice Rothe & Neffe. Pored uobičajene titule kraljevskoga carskog osob‑
šljava brojne majstore i suradnike. Prema nog zlatara i draguljara, na računu je navedena i tutula ’Kraljevskoga perzijskog dvorskog
zamisli čuvenoga bečkog kipara Antona zlatara i draguljara’. (Vlasništvo obitelji Rothe)
Fernkorna, Rothe je od plemenitih metala
izradio raskošnu skulpturu ’Blago Nibe‑
lunga’ koja je, dugi niz godina, bila izložena
u izlogu tvrtke na Kohlmarktu. Nije poznato
gdje se ta skulptura danas nalazi, a vrlo je
vjerojatno da je u poratnoj krizi pretopljena
radi vrjednosti materijala od kojega je bila
izrađena. U povodu krunidbe bavarske prin‑
ceze Elizabete za austrijsku caricu, Chri‑
stian Rothe izradio je dijademu ukrašenu
dijamantima koja se čuva u Carskoj riznici. Logotip radionice Rothe & Neffe iz kutije za nakit i minijature odlikovanja.
553
Christian Friedrich Rothe umro je 19. siječ‑

nja 1892., a sahranjen je na imanju svoje
supruge Justine Böhm von Bawerk u mjestu
Bodajk u Mađarskoj. Nakon njegove smrti
upravljanje tvrtkom i radionicom preuzeo je
Anton Otto Gerbitz koji njome upravlja sve
do smrti 11. veljače 1908. Od 1908. direk‑
torom tvrtke postaje mlađi nećak Heinrich
Emil Rothe koji se iz posla povlači u svibnju
1918. (umro je 22. veljače 1926.), a vodstvo
tvrtke i radionice prepušta sinu Rudolphu
Emilu Rotheu koji je u posao ušao 1891..
Do 1922. proizvodi radionice Rothe & Neffe
obilježavani su oznakom FR u rombu. U
istom je razdoblju Christian Rothe također Oznaka radionice Rothe & Neffe Osobna oznaka Christiana Friedricha Rothea
koristio oznaku koja je u registru radionica
u Bečkom uredu za punce (Amtspunzie‑
rung Wien) zavedena pod njegovim osob‑
nim imenom a bila je FR u pravokutniku,
sa točkicom između slova . Ta vrsta oznake
pojavljuje se na odlikovanjima izrađenima u
ranijem razdoblju djelovanja radionice. Na
iglama na naličju ordenskih zvijezdi pro‑
izvedenih u toj radionici nalazi se utisnut
logo ’C. F. ROTHE – WIEN’.
Rudolph Emil uspio je sretno provesti
tvrtku kroz veliku gospodarsku krizu nakon
I. svjetskog rata, upravo zahvaljujući velikoj
reputaciji koju je ta radionica imala. Nakon
proglašenja Republike Austrije 1922. Rothe
& Neffe ponovno postaju vodeći proizvođač
odlikovanja u novouspostavljenoj državi. U Oznake radionice Rothe & Neffe sa ordenskih zvijezda.
tom su razdoblju proizvodi radionice ozna‑
čavani oznakom CFR. Nakon smrti Rudo‑
lpha Emila 1938., upravljanje radionicom
preuzima njegov sin Emil Adalbert Rothe.
Nakon aneksije Austrije, Emil Rothe poku‑
šao se uključiti u proizvodnju odlikovanja i
znakovlja za potrebe Trećeg Reicha, ali je
1941. unovačen i poslan na istočno bojište,
a radionica Rothe & Neffe zatvorena je tije‑
kom čitavog trajanja rata. Emil Rothe uspio
je čudom preživjeti ratni vihor, a Hollau‑
erhaus također je čudom ostala pošteđena
bombardiranja, pa se proizvodnjom moglo
započeti odmah nakon završetka rata. Pede‑
setih godina XX. stoljeća Emil Rothe više se
orijentirao na proizvodnju nakita, ali i odli‑
kovanja.
Posjetnica radionice Rothe & Neffe iz razdoblja pedesetih godina XX stoljeća
554
Radionica Rothe & Neffe bila je čuvena po raka izrađivao sam. U prvo su vrijeme naru‑ onice na igli za prikapčanje zvijezde i nemaju
izradi replika austrougarskih i drugih svjet‑ čitelji bili samo muzeji i rijetki sakupljači no drugih oznaka.
skih ordena u vrhunskoj kvaliteti. Prve, nakon povezivanja radionice sa aukcijskom Nakon smrti Emila Rothea 1972., radionicu
uvjetno rečeno, replike izrađene su u ranim kućom Graf & Klenau iz Münchena započela su naslijedile Susanne i Elizabeth Rothe.
tridesetim godinama XX. stoljeća, većinom je masovnija proizvodnja za potrebe kolek‑ Premda su bile izučene zlatarke, sestre
za nositelje koji su u poratnoj krizi prodavali cionara. Osim austrougarskih, radionica je, Rothe nikada se nisu bavile izradom odliko‑
zlatna odlikovanja stečena za vrijeme Austro‑ isključivo po narudžbi, isporučivala i većinu vanja, već je taj posao bio povjeren majstoru,
ugarske Monarhije i zamjenjivali ih naknadno stranih odlikovanja, među kojima je bilo i stalnom zaposleniku radionice. Proizvodnja
izrađenima. U tom su razdoblju neke replike srpskih. Postoje primjerci ordena Takovskog je trajala do kraja osamdesetih godina XX.
izrađene i za potrebe muzeja, uglavnom križa, Bijelog orla i Sv. Save koji su izrađeni stoljeća, a prekinuta je nakon odlaska tog
zemalja bivše Austrougarske, a u to se vrijeme u tom razdoblju, a poglavito se radi o višim majstora u mirovinu. Rothe & Neffe bila je
malo tko bavio sakupljanjem odlikovanja. Pri‑ stupnjevima tih ordena. Važno je napomenuti najznačajnija svjetska radionica za izradu
mjerci izrađeni u razdoblju tridesetih godina da su sva naknadno izrađivana odlikovanja odlikovanja, obskrbljivač gotovo svih zna‑
XX. stoljeća općenito su lošije kvalitete nego bila u nekim detaljima drugačija od auten‑ čajnijih svjetskih vladarskih kuća, a njeno
oni izrađeni nakon II. svjetskog rata. Većina je tičnih primjeraka. To se prvenstveno odno‑ je djelovanje obilježilo cijelu jednu epohu.
tih ordena bila izrađena od bronce, a poneki silo na detalje ručne, završne dorade, jer su Susanne i Elizabeth Rothe otišle su u miro‑
koji je bio od srebra u pravilu je obilježavan dijelovi kovani autentičnim starim kalupima. vinu 2004., a time je kuća ’Hollauerhaus’ na
oznakom CFR koju je tvrtka Rothe & Neffe Svi ordenski znaci izrađeni u tom razdoblju bečkom Kohlmarktu zauvjek zatvorila svoja
koristila nakon 1922.. Nakon II. svjetskog bili su od srebra, a većina ih je označena vrata.
rata proizvodnju novoizrađenih odlikovanja oznakom CFR. Kada se radi o ordenskim zvi‑ Za sve navedene podatke zahvaljujemo
započeo je Emil Rothe, koji je većinu primje‑ jezdama, one su obilježene samo logom radi‑ Susanni i Elizabeth Rothe.
Orden Bijelog orla III. stupnja iz razdoblja vladavine dinastije Obrenovića, replika radionice
Rothe & Neffe iz šezdesetih godina XX. stoljeća. Ordenski znak izrađen je istim kalupima
kao i originalni ordeni, no od njih se znatno razlikuje po detaljima završne dorade. Tipološ‑
kom usporedbom vidljivo je da dijelovi ordenskog znaka replike nisu graverski dorađeni, boje
emajla su drugačije, a orden je na gornjem desnom dijelu krila označen puncom CFR koju je
radionica koristila nakon 1922..
555
Vincent Mayer’s Söhne kako su najpoznatiji proizvod te radionice stotinu stalnih majstora i pripravnika svih
bili ordenski znaci svih stupnjeva Ordena profila – zlatara, emajlera, gravera i alat‑
Radionica Vincenza Mayera osnovana je u Franje Josipa izrađeni od zlata, zatim svi ničara. Nakon 1908. radionicu preuzimaju
Beču 1810.. O ranom razdoblju djelovanja stupnjevi Križa za zasluge i Križa za vojne najmlađi sin Franz i njegova supruga Flora,
ove radionice nisu sačuvani vjerodostojni zasluge. Sva su odlikovanja bila izrađena a nakon 1914. na čelo radionice dolazi
podaci, no nakon 1865. radionicu preuzi‑ vrhunski kvalitetno, pa tu radionicu danas Franz Mayer mlađi koji njome upravlja do
maju tri sina Vinzenza ili Vincenta Mayera s pravom svrstavamo u isti rang sa čuvenom 1922. kada ta vrhunska radionica, priti‑
– Josef, Vincenz i Franz Mayer koji ubrzo radionicom Rothe & Neffe. snuta poslijeratnom krizom, zatvara svoja
stječu najprestižniju zanatsku titulu toga vrata.
vremena – ’K.u.K. Hof und Kammer Juweli‑ Kvaliteta proizvoda te je majstore ubrzo uči‑ Proizvodi ove čuvene bečke radionice izla‑
ere’. Sjedište radionice na početku se nala‑ nila poznatima i u inozemstvu, pa Vincent gani su i nagrađivani na brojnim izložbama
zilo na adresi Stephansplatz 12, a u kasnijm Mayer’s Söhne počinju preuzimati poslove – Svjetskoj izložbi u Beču 1873, Jubilarnoj
je razdobljima radionica djelovala čak na za Otomansko Carstvo, Crnu Goru, Vati‑ izložbi u austrijskom Muzeju za umjetnost i
tri kućna broja u čuvenoj Mariahilfestrase. kan, Perziju, Grčku i Srbiju. Zbog precizne industriju 1889., Svjetskoj izložbi u Parizu
Radionica je bila specijalizirana za izradu izvedbe ordenskih znaka i posebne kvali‑ 1900., Izložbi umjetničkih zanata u Austrij‑
svih vrsta nakita od zlata i srebra te svih tetne dorade emajlom radionica Vincent skom muzeju 1909., te Izložbi lova i lovstva
austrougarskih odlikovanja, što je bila pri‑ Mayer’s Söhne postaje jednom od najcje‑ 1909..
vilegija samo najcjenjenijih majstora. Sva‑ njenijih u struci, a 1873. zapošljava više od
Logo radionice Vincent Mayer’ s Söhne sa poklopca kutije za odlikovanje Logo radionice Vincent Mayer’ s Söhne sa poklopca
kutije za lančić s minijaturama.
Zaglavlje računa radionice Vincent mayer’s Söhne.
556
Proizvodi radionice Vincent Mayer’s Söhne

označavani su oznakama VM i VMS. Pored
tih oznaka, na naličju većine ordenskih zvi‑
jezdi koje su izradili ti majstori apliciran je
okrugli dekorativni medaljon sa logotipom
radionice.
Suradnja s Kneževinom Srbijom nije bila

dugotrajna, a Vincent Mayer’s Söhne bili
su, pored radionice Rothe & Neffe, prvi Oznake radionice Vincent Mayer’s Söhne koja Oznake radionice Vincent Mayer’s Söhne koja
proizvođači kojima su povjereni poslovi se sastoji od slova VM. se sastoji od slova VMS
izrade srpskih odlikovanja na početku Dru‑
goga srpsko–turskog rata. Radionica je pro‑
izvodila sve stupnjeve Ordena Takovskog
križa vrhunske kvalitete, a prvi su izrađeni
odmah nakon reorganizacije Ordena u tri
stupnja 1877.. Osim tog odlikovanja, Vin‑
cent Mayer’s Söhne su izrađivali križeve
Društva Srpskoga crvenog križa, medalje
kneginje Natalije te pojedine druge meda‑
lje. Suradnja s tom radionicom prekinuta je
u vrijeme proglašenja Kraljevine 1882., naj‑
vjerojatnije zbog visokih cijena proizvoda i
uključivanja u proizvodnju drugih, povolj‑
nijih proizvođača. Iako Vincent Mayer’s
Söhne nisu izrađivali ordene Bijelog orla i
Sv. Save, postoje minijature tih odlikovanja
koje su izrađene u toj radionici.
Oznaka radionice i dekorativni logotip radionice Vincent Mayer’s Söhne koji se nalazi na većini
ordenskih zvijezdi izrađenih u toj radionici.
Anton Fürst 30. Radionica je ubrzo preseljena na novu kad u tolikoj mjeri da ih od onih iz Fleis‑
i Karl Fleischhacker adresu, u Marzstrasse 31 i 29 te, konačno, chhackerove radionice možemo razlikovati
na Reithofferplatz, sve u istom okrugu. isključivo po oznakama. Iz svega možemo
Među proizvođače srpskih odlikovanja iz Radionica je bila specijalizirana za izradu zaključiti da su oba majstora povremeno
razdoblja vladavine dinastije Obrenovića svih vrsta znakovlja, odlikovanja i medalja, koristila iste kalupe. Kako je dokumenta‑
ubrajaju se i radionice Antona Fürsta i Karla a kvaliteta proizvodnje bila je, na tada uobi‑ cija obje radionice u potpunosti uništena, o
Fleischhackera. O radionicama Fürst i Fle‑ čajenoj, vrlo visokoj razini. Tvrtka je djelo‑ karakteru njihove suradnje danas možemo
ischhacker malo se zna, štoviše, njihovi su vala punih 30 godina, a prestala je s radom samo nagađati.
proizvodi pravi izazov i nepoznanica broj‑ 1910.. Fürst je započeo suradnju sa Srbijom Karl Fleischhacker je dobio odobrenje za
nim sakupljačima. Oznake njihovih radio‑ odmah nakon utemeljenja svoje radionice, rad 1891. i utemeljio je radionicu na adresi
nica, koje su prema zakonu o označavanu a u početku se ona odnosila isključivo na Peyerlgasse 4, kasnije 7, u XVI. okrugu. Na
plemenitih metala koristili, u pravilu su pau‑ izradu ordena Takovskog križa. Ordeni tim je adresama radionica djelovala sve do
šalno i pogrešno tumačene, a zahvaljujući Takovskog kiža iz prvog razdoblja izrade svojega gašenja 1908.. Karl Fleischhacker
podacima austrijskog Ureda za označavanje radionice Fürst izrađeni su po uzoru na potječe iz čuvene zlatarske porodice Fleis‑
plemenitih metala u Beču te navodima iz ordene Takovskog križa iz radionice Vin‑ chhacker iz koje, pored navedenog Franza,
vrlo opsežne studije dr. Waltraud Neuwirth, cent Mayer’s Söhne. U Kasnijem razdoblju potječu čak četiri samostalna zlatarska maj‑
pošlo nam je za rukom rasvijetliti dosadaš‑ izrade, koje možemo odrediti od 1991. do stora – Aloisa, Anton, Franz i Theresia. Od
nje nedoumice glede tih radionica. Šturi 1904., Fürstova je proizvodnja čvrsto vezana svih navedenih članova obitelji jedino je
su navodi dovoljni kako bismo nedvojbeno uz radionicu Karla Fleischhackera. Tada Karl Fleischhacker registriran kao proizvo‑
zaključili da su do sada krivo tumačene Fürst počinje izrađivati ordenske znake svih đač odlikovanja. Poslovi za Kraljevinu Srbiju
oznake pripadale baš ovim majstorima. srpskih kraljevskih ordena, osim Ordena započeli su vjerojatno odmah nakon uteme‑
Anton Fürst je dobio odobrenje za obavlja‑ Miloša Velikog. U tom razdoblju ordenski ljenja radionice, devedesetih godina XIX.
nje djelatnosti 1880. i utemeljio je radionicu znaci iz radionice Fürst nose sve značajke stoljeća, a Fleischhacker je preuzeo izradu
u XV. okrugu, na adresi Goldschlagstrasse proizvodnje Karla Fleischhackera, pone‑ svih srpskih kraljevskih ordena. Štoviše,
557
taj je majstor obilježio čitavo posljednje Albert Folkmann je bio bečki zlatarski maj‑
razdoblje proizvodnje odlikovanja tijekom stor koji se nije bavio izradom odlikovanja.
vladavine dinastije Obrenovića preuzevši, Djelatnost je počeo obavljeti 1892. na adresi
do tada neprikosnovenom Rotheu, izradu Gaullacherstrasse 47. Svoje je proizvode
prototipa Ordena Miloša Velikog. Tipološka također označavao oznakom AF, ali druga‑
usporedba raznih ordenskih znaka ukazuje čijeg oblika. Folkmannovo je ime pogrešno
na još veće značenje toga majstora, čiji je je navedeno u inače vrlo opsežnoj i kvali‑
utjecaj na proizvodnju Antona Fürsta i tetnoj studiji o Ordenu Bijelog orla autora
Jakoba Lesera neprijeporan. Proizvodi su Jamesa W. Schaffa, objavljenoj u američ‑
bili prepoznatljive visoke kvalitete, a, sudeći kom ’The Medal Collector’ magazinu 1979.
prema ukupnom broju sačuvanih primje‑ Nije poznato iz kojih je izvora Schaff prenio
raka, radionica Fleischhacker bila je jedan taj pogrešan podatak.
od značajnijih proizvođača srpskih odliko‑
vanja u razdoblju između 1890. i 1904..
Odlikovanja izrađena u radionici Antona
Fürsta označavana su slovima AF u zasije‑
čenom pravokutniku, a ona izrađena u radi‑
onici Karla Fleischackera označavana su
slovima KF u vodoravnom ovalu.
Oznaka radionice Alberta Folkmanna iz Regi‑
stra bečkih radionica.
Oznake radionice Antona Fürsta sa križića na

Oznake različitog oblika koje uključuju jabuci krune u nadvišenju ordenskog znaka i
inicijale KF koristilo je čak deset bečkih sa igle za prikapčanje ordenske zvijezde. Ova‑
zlatarskih majstora, ali među njima nema kav način označavanja karakterističan je za
Oznaka radionice Antona Fürsta iz Registra Karla Fischmeistera. Prezime Fischmeister tog proizvođača.
bečkih radionica pripada čuvenoj zlatarskoj porodici, suvla‑
snicima tvrtke Rozet & Fischmeister, koja
i danas posluje na adresi Kohlmarkt 11.
Članovi te porodice bili su čuveni zlatarski
majstori Franz Ignaz stariji i mlađi, Franz,
te Gustav Fischmeister, no ne i Karl. Ime
Karla Fischmeistera također je navedeno u
Oznaka radionice Karla Fleischhackera iz Schaffovoj studiji, ali bez dodatnih poda‑
Registra bečkih radionica taka i pojašnjenja, pa možemo smatrati
da se radi o pogrešnoj pretpostavci. To se
ime također spominje u knjizi američkog
Oznake radionice Fürst nalazimo na kari‑ autora Jeffrey R. Jackoba ’Court jewelers of
čicama ordena, a ponekad na naličju kri‑ the world’ iz 1978., ponovo bez preciznijih Oznake radionice Karla Fleischhackera sa
žića s jabuka kruna na ordenskim znacima. pojašnjenja i dodatnih podataka. ordenskih znaka
Oznake radionice Fleischhacker također
nalazimo na karičicama ordena ili na pove‑
znici osnove ordenskog znaka s krunom.
Navedene oznake nalaze se i na ordenskim
zvijezdama, bez dodatnih koje sadrže puno
ime proizvođača kakve su koristile radio‑
nice G. A. Scheid i Rothe & Neffe. Suprotno
običaju toga vremena, niti jedna od te dvije
radionice nije izrađivala vlastitu ambalažu,
već su njihovi proizvodi isporučivani u kuti‑
jama Braće Popović ili Makse Antonijevića.
Djelomočno i zbog takve prakse vremenom
je došlo do potpuno pogrešnog tumačenja
oznaka njihovih radionica, pa je oznaka AF
pripisana Albertu Folkmannu, a oznaka KF
nepostojećem ’Karlu Fischmeisteru’. Oznake radionice Karla Fleischhackera sa ordenskih zvijezdi
558
Georg Adam Scheid vrhunskom kvalitetom izrade pa Scheid većih u svijetu. Godine 1891. Scheid otvara
izlaže na brojnim izložbama u Austrou‑ podružnicu obje tvrtke u Budimpešti, pa i
Radionica ’G. A. Scheid’ osnovana je 1882. garskoj i u inozemstvu, među kojima su: na toj adresi započinje izradu odlikovanja i
u Beču, ali je djelatnost njenog utemeljitelja Jubilarna izložba 1889. i Zimska izložba znakovlja, što traje sve do kraja I. svjetskog
i vlasnika Georga Adama Scheida započela 1896.–1897., te Izložba o radu austrijskih rata. Rafinerija je nastavila s radom sve do
znatno ranije, još 1862., kada mu je izdano umjetničkih radionica u razdoblju 1850.– 1945., a imala je ogranke u Čehoslovačkoj,
prvo odobrenje za obavljanje djelatnosti na 1914., sve održane u Muzeju za umjetnost Rumunjskoj i Kraljevini Jugoslaviji koji su
području Austrougarske Monarhije. Georg i industriju. Godine 1888. Scheid osniva prestali raditi nakon završetka II. svjetskog
Adam Scheid podrijetlom je Nijemac, a rafineriju metala Scheid’sche Affinerie, vje‑ rata.
rođen 1838. u gradiću Schonau, u tadaš‑ rojatno ne sluteći da će ona nadživjeti sve Proizvodi radionice Scheid označavani su
njem Velikom Vojvodstvu Baden. Osnove poslove njegove zlatarske radionice i prera‑ oznakom G.A.S., a na iglama na naličju
zlatarskog zanata izučio je u radionici Gro‑ sti u “OGUSSA“ (Osterreichische Gold und ordenskih zvijezdi proizvedenih u toj radi‑
sser, a nakon stjecanja pripravničkog sta‑ Silberscheideanstalt) – austrijsku državnu onici nalazi se utisnut logo ’G. A. SCHEID
tusa odlazi u Pforzheim, gradić u Baden rafineriju plemenitih metala, jednu od naj‑ – WIEN’.
Wurtenbergu koji je u to vrijeme bio jedno
od najznačajnijih europskih središta za pro‑
izvodnju nakita i predmeta od plemenitih
metala, te sjedište mnogih zlatarskih tvrtki
i radionoica. U Pforzheimu se Scheid upo‑
znaje sa tehnikama kao što su emajliranje i
graviranje i usavršava do tada stečenu zla‑
tarsku vještinu. Nakon završetka školova‑
nja seli u Beč i započinje raditi za neke od
tada poznatih zlatarskih radionica. Nakon
stjecanja prava na obavljanje samostalne
djelatnosti 1862., povezuje se s Mihajlom
Markovićem (Michael Markowitsch), u to
vrijeme čuvenim zlatarom srpskoga podri‑
jetla i vlasnikom tvrtke za proizvodnju svih
vrsta nakita koja je poslovala od 1849.. Oni
zajednički osnivaju tvrtku Markowitsch & Oznake radionice G. A. Scheida sa ordenskih znaka i zvijezdi.
Scheid na adresi Sandvirthgasse 6 u VI.
okrugu. Georg Adam Scheid ubrzo nakon U proizvodnju srpskih odlikovanja Scheid
toga oženio je Markovićevu kćer Herminu, se uključio nakon 1890., a njegova je radi‑
a austrijsko je državljanstvo stekao 1868.. onica proizvodila gotovo sve kraljevske
Unatoč dobrim poslovnim rezultatima ordene. Osim ordena Scheid je izrađivao i
došlo je do nesuglasica između Markovića i neke od medalja te znakove Vojne akade‑
Scheida, osobito nakon što se u poslovanje mije. Nakon ’majskog prevrata’ i političkog
tvrtke uključio Markovićev sin Adolf. Isprva, zahlađenja odnosa između Austrougarske i
1876., Scheid osniva ogranak kompanije Srbije, Scheid je bio najznačajniji od bečkih
na adresi Hofmuhlergasse 17, no 1882. se proizvođjača koji su nastavili izrađivati odli‑
odlučuje na konačni razlaz sa Markovićem. kovanja i znakovlje za dinastiju Karađorđe‑
Sa suprugom Herminom osniva samostalnu vića. Štoviše, Scheid je, u tom razdoblju, bio
radionicu G. A. Scheid na adresi Gum‑ glavni dobavljač srpskog Dvora i Kancelarije
pendorfer Strasse 85. U poslove radionice kraljevskih ordena, a izradio je prototipove
uključuju se i Scheidov sin Robert te rođak novoutemeljenog Ordena Karađorđeve zvi‑
Georg, a Scheidov mlađi sin Ludvig zapo‑ jezde. U tom je razdoblju radionica G. A.
šljava se u radionici 1912.. Radionica se bavi Scheida proizvodila sva kraljevska odliko‑
proizvodnjom svih vrsta nakita, uporabnih vanja, uključivši i neke medalje.
predmeta od plemenitih metala, znakovlja i
odlikovanja. Pored drugih odlikovanja radi‑
onica Scheid izrađuje sve stupnjeve Križa Logotipi radionice G. A. Scheida sa poklopaca
za civilne zasluge, Vojni križ za zasluge, te kutija za srpska odlikovanja
najpoznatiji proizvod – Odlikovanje Austo‑
ugarskoga Crvenog križa svih razreda, za Georg Adam Scheid umro je 1921., a nedugo
koje izrađuje prototipove. Proizvodi radi‑ zatim, 31. prosinca. 1922., njegova je radio‑
onice Georga Adama Scheida odlikuju se nica otišla u stečaj.
559
Josef Christlbauer i drugi proizvođači medalja

Josef Christlbauer rađen je u 24. siječnja godinama je bio njegov suradnik. Međutim,
1827. u Zuderschlagu u Češkoj Šumi, u zbog lošeg zdravlja bio je prisiljen poslova‑
okrugu Prachatitz. Temeljni zanat izučio je nje i vođenje radionice prepustiti supruzi
u radionici za izradu pečata Antona Pittnera Marie Christlbauer koja je radionicu vodila
gdje je radio kao predradnik. Budući da je do smrti, 1923.. Tada je radionicu naslije‑
radionica Antona Pittnera bila specijalizi‑ dio Adolf Christlbauer, sin brata pokojnoga
rana za izradu pečata, mladi je Christlba‑ Josefa Christlbauera. Tridesetih godina
uer nakon završenog školovanja stekao XX. stoljeća radionica je zapala u teškoće,
titulu ’Mehaničara’, koja se pojavljuje na poglavito prouzročene svjetskom gospodar‑
prvim otiscima pečata njegovoga samostal‑ skom krizom. Radionica je djelovala sve do
nog poslovanja. Karijeru je započeo kao početka II. svjetskog rata, a 5. siječnja 1942. Signatura radionice Adolf Müller und Söhne
proizvođač pečata, a u Popisu obrtnika iz prodana je i postala je dio čuvene bečke s Medalje u spomen miropomazanja kralja
1868. i 1869. pronalazimo bilješku da je radionice i tvrtke Rudolfa Souvala. Aleksandra Obrenovića u Žići i oznaka te
Josef Christlbauer, mehaničar, registrirao Proizvodi radionice Josefa Christlbauera radionice iz registra bečkih radionica
radionicu u Durergasse 3, u VI. okrugu. označavani su oznakama JC u pravokut‑
Godine 1874. radionica se nalazi u Neuba‑ niku, s točkicom između slova.
ugasse 32, u VII. okrugu.
Radionica u Neubaugasse odlično je poslo‑
vala, a u tom se razdoblju Christlbauer
okreće graviranju i proizvodnji medalja i
spomenica. Zbog širenja poslovanja osam‑
desetih godina XX. stoljeća Christlbauer
seli u Ottakring, Herbststrasse 13, u današ‑
nji XVI. okrug, a radionicu i urede smješta
u vlastitu novosagrađenu zgradu i oprema je
novim, snažnijim prešama i drugim stroje‑
vima. Od 1890. Christlbauer se intenzivno
bavi proizvodnjom medalja i u tom razdo‑
blju nastaju njegovi najznačajniji medaljer‑ Oznaka radionice Josefa Christlbauera s Signatura radionice Heinricha Jaunera sa
ski radovi, ali i brojne medalje i nagrade oboda medalje. Medalje u spomnen stupanja na prijestolje
za razne provincijalne izložbe, streljačka kneza Milana Obrenovića.
natjecanja, poljoprivredne izložbe, itd..
Radionica je bila opremljena velikom pre‑ Osim Josefa Christlbauera, pojedine serije
šom i mogla je izrađivati medalje viso‑ srpskih medalja, osobito spomenica, izra‑
kog reljefa, promjera do 65 mm, pa su sa dile su radionice Adolf Müller und Söhne,
Christlbauerom surađivali brojni suvre‑ Heinricha Jaunera, Wilhelma Pittnera i
meni značajni medaljeri kao što su, pri‑ Johanna Schwerdtnera. Većina medalja
mjerice, Josef Tautenhayn, Anton Scharff, proizvedenih u tim radionicama bila je izra‑
Johan Schwerdtner i brojni drugi. đena od tombaka ili bronce, zatim pozla‑ Oznaka radionice Wilhelma Pittnera iz regi‑
Istodobno, Christlbauer proizvodi i strana ćivana ili posrebrivana, a takve medalje stra bečkih radionica
odlikovanja, među kojima medalje i spo‑ nisu podlijegale propisima o označavanju.
menice za Kraljevinu Srbiju. U njegovoj su Zbog takve prakse danas nije moguće pove‑
radionici kovane gotovo sve srpske medalje zati pojedinu varijantu neke od medalja s Za pomoć u prikupljanju podataka zahva‑
iz razdoblja između 1880. i 1905., a među nekom od tih radionica. ljujemo mag. Peteru Steineru iz Beča.
brojnim varijantama tih medalja one iz
Crhristlbauerove radionice zacijelo su naj‑
ljepše i najkvalitetnije izrađene. Nažalost,
broj medalja iskovanih u ovoj radionici
možda je i veći, što možemo samo pretpo‑
staviti, jer medalje izrađene od neplemeni‑
tih metala nisu bile signirane.
Josef Christlbauer umro je 20. kolovoza Oznaka radionice Adolf Müller und Söhne iz
1897. u 70. godini života. Nakon njegove Registra bečkih radionica
smrti radionicu je naslijedio njegov sin
Karl koji je uz oca izučio graverski zanat i
560
Drugi majstori, oznake njihovih radionica i druge službene oznake

Proizvodnja srpskih odlikovanja u razdo‑ u tom se razdoblju Kancelarija kraljev‑ odlikovanja Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije,
blju vladavine Obrenovića i Karađorđe‑ skih ordena počela okretati novim izvo‑ a niz je godina proizvodila sve kraljevske
vića do 1912., bila je, u svakom pogledu, rima proizvodnje ordena i medalja. Pariška ordene i velik dio medalja. Razdoblje Kra‑
čvrsto vezna uz bečke majstore. U tom je radionica Arthusa Bertranda započela je ljevine SHS‑a i Jugoslavije obilježilo je i
razdoblju proizvodnje među bečkim radi‑ proizvoditi srpska odlikovanja tijekom djelovanje domaćih radionica Griesbach
onicama jedina iznimka bila bavarska balkanskih ratova, a suradnja Srbije i toga i Knaus, Frana Sorlinija i Kovnice Akcio‑
radionica Jacoba Lesera koja je srpska proizvođača vrhunac je doživjela u drugoj narskog društva, koje su, kvalitetom svojih
odlikovanja izrađivala tijekom vladavine polovici I. svjetskog rata, u vrijeme djelova‑ proizvoda, stale uz bok švicarskoj radionici
dinastije Obrenovića. Majski je prevrat nja Solunskoga fronta. Kraj I. svjetskog rata Braće Huguenin. U razdoblju tridesetih
uzdrmao veze Srbije i Austrougarske i i konstitucija Kraljevine SHS‑a donijeli su godina XX. stoljeća u proizvodnju odliko‑
nagovjestio buduću krizu koja je kulmini‑ nove gospodarske okolnosti, a u tom je raz‑ vanja Kraljevine Jugoslavije uključila se i
rala nakon atentata na prestolonasljednika doblju glavnim proizvođačem i opskrbni‑ čuvena njemačka radionica C. F. Zimmer‑
Franju Ferdinanda u Sarajevu i bila povod kom Kancelarije kraljevskih ordena postala manna iz Pforzheima koja je izrađivala sve
početku I. svjetskog rata. Balkanska kriza švicarska radionica Braće Huguenin. Ta je stupnjeve Ordena Sv. Save u kvaliteti rav‑
1912.–1913. bila je uvod u te događaje, a radionica svojom izradom obilježila sustav noj bečkim radionicama.
Jacob Leser
Korijeni radionice Jacoba Lesera sežu u milian Bavarski dodijelio je, 1885., Jakobu je II. svjetski rat kada su prostorije tvrtke
davnu 1768. kada je Wenzeslaus Leser Leseru naslov bavarskoga dvorskog zlatara, i radionice u Münchenu bile u potpunosti
doselio u gradić Straubing i oženio udo‑ a, 1887., primio je od princa regenta Luit‑ razorene. Jedini sin Oskara Lesera, Rudolf,
vicu Mariu Koplender. Udovica Koplender polda naslov kraljevskoga bavarskog dvor‑ poginuo je u ratu, a ti su teški udarci naru‑
naslijedila je od pokojnog muža pravo na skog zlatara. U tom se razdoblju radionica šili njegovo zdravlje. Oskar Leser umro je u
izradu predmeta od mjedi i bakra, a to je bavila izradom raznih predmeta i nakita travnju 1956..
pravo prenijela na novog supruga. Wenze‑ izrađenih od plementih metala, za koje su Matična kuća u Straubingu također je pre‑
slausov sin Anton Leser izučio je isti zanat sačuvani brojni nacrti, a u to doba u radio‑ trpjela ratna razaranja, premda ne tako
i proširio djelatnost na izradu predmeta od nici započinje proizvodnja odlikovanja. Od drastična kao ona u Münchenu, a opseg
zlata. Oženio je Mariu Hotzl, kćer gradskog 1891. radionica Jacoba Lesera započela je proizvodnje i poslovanja u poratnom je raz‑
vagača (zanimanje u to doba) i s njom je s isporukama izvan Bavarske, na početku doblju znatno smanjen. Vođenje radionice
imao petnaestero djece. Trinaesto dijete bio u Colmar i Danzig, a zatim, preko svojeg preuzela je Oskarova kći Berta koja se udala
je Josef Leser koji je naslijedio očev zanat, predstavništva u Pittsburghu, i u Sjedinjene za draguljara Hermanna Reismullera. Njih
a oženio je, 1856., Magdalenu Jungmeier, Američke Države. Jacob Leser izložio je su dvoje zajedno, predanim radom, uspjeli
kćer trgovca iz Arnstorfa. Prvo od njihovo svoje proizvode na Svjetskoj izložbi u Chi‑ vratiti ugled i sjaj čuvenom imenu jedne od
šestero djece bio je Jakob Leser, zlatarski kagu. Papa Leon XIII. odlikovao je Jacoba najboljih zlatarskih radionica u Bavarskoj.
majstor koji je proslavio obiteljsku radio‑ Lesera 1888. zlatnim križem ’Pro ecclesia et Radionica i danas posluje na istoj adresi i
nicu i unaprijedio je do najviših zanatskih pontifice’, a u siječnju 1896. dodijeljen mu bavi se izradom skupocjenog nakita od svih
standarda toga vremena. je naslov draguljar i zlatar Svete Apostolske vrsta plemenitih metala.
Jakobu je bilo samo dvanaest godina kada Stolice. Princ regent Luitpold dodijelio mu Jacob Leser proizvodio je sve kraljevske
mu je iznenada umro otac, pa je majka je, 1903., naslov kraljevski bavarski komer‑ srpske ordene u doba vladavine dinastije
nastavila održavati posao uz pomoć jed‑ cijalni savjetnik. Radionica Jacoba Lesera Obrenovića, a jedini je, uz glavnog proizvo‑
nog poslovođe, a najstarijeg je sina poslala u tom je razdoblju proizvodila gotovo tre‑ đača Karla Fleischhakera, proizvodio Orden
na izučavanje zanata. Nakon školovanja, ćinu bavarskih odlikovanja. Godine 1904. Miloša Velikog. Svi proizvodi njegove radio‑
Jakob je, 1874., počeo raditi u očevoj radio‑ upravljanje radionicom preuzeo je Jacobov nice odlikuju se preciznošću i vrhunskom
nici i uskoro je postao poslovođa. U vrijeme sin Oskar. Razdoblje I. svjetskog rata bilo kvalitetom izrade.
nakon Francusko–pruskog rata gospodar‑ je izmimno loše za poslovanje, pa je Oskar U dosadašnjoj su literaturi proizvodi radi‑
stvo je procvalo u cijeloj Njemačkoj, a Jacob bio prisiljen otpustiti velik dio zaposlenih. onice Jacoba Lesera pripisivani radionici
Leser znao je iskoristiti to povoljno razdo‑ Poratna je kriza u Njemačkoj dodatno utje‑ Wilhelma Kunza iz Beča, no taj je podatak
blje. Godine 1882. i 1888. kuća na adresi cala na pad proizvodnje, što je znatno utje‑ u potpunosti netočan. Radionica Wilhelma
Theresienplatz 16 temeljito je prezidana, calo na cjelokupno poslovanje radionice, Kunza započela je s radom tek 1910., na
podignut je još jedan kat, a cijela je radi‑ pa je Oskar Leser odlučio dio poslovanja adresi Favoritenstrasse 79, znatno kasnije
onica potpuno osuvremenjena. Tako opre‑ preseliti u München koji je u to vrijeme od pada dinastije Obrenovića. Wilhelm
mljena, radionica je u sljedećim godinama bio znatno razvijenije gospodarsko središte Kunz proizvodio je isključivo austrougarska
zapošljavala trideset radnika. Vojvoda Maxi‑ od Straubinga. Razvoj radionice prekinuo odlikovanja nižeg ranga te razne minijature,
561
vojne oznake, dugmad i sličnu galanteriju. mačke radionice svoje proizvode izrađene đena u radionici Jacoba Lesera u pravilu su
Za razliku od proizvoda radionice Jacoba od srebra označavale oznakama deponira‑ označavana oznakom te radionice koja se
Lesera, Kunzovi su proizvodi bili općenito nima u (Reichspatentamt) te oznakom za sastoji od slova JL u krugu i brojem 800 koji
loše kvalitete, a izrađivani su uglavnom za srebro popularno zvanom ’kruna i mjesec’ je označavao čistoću srebra. Oznaka radio‑
potrebe u I. svjetskom ratu. Oznaka te radi‑ ili brojčanom oznakom čistoće srebra za nice Leser često je, usljed površog čitanja ili
onice bila je WK u zasječenom ovalu. manje predmete, što je najčešći način ozna‑ nečitkosti oznake, pogrešno tumačena kao
Prema zakonu od 16. lipnja 1884. sve su nje‑ čavanja na odlikovanjima. Odlikovanja izra‑ ćirilično slovo P ili rimska brojka II.
Njemačke oznake čistoće srebra po odred‑

Oznaka radionice Wilhelma Kunza iz registra bama Zakona od 16. lipnja 1884.
Bečkoga kontrolnog ureda.
Oznake radionice Jacoba Lesera na srpskim

odlikovanjima
Arthus Bertrand nijih proizvođača odlikovanja u Francuskoj

i službeni dobavljač Francuske vlade.
Početci rada ove radionice sežu u 1840. Poslovi te radionice šire se na gotovo sve
kada je tvrtka registrirana na adresi 21 Rue zemlje s kojima je Republika Francuska
Hautefeuille na kojoj je poslovala sve do imala gospodarske veze, a među njima su:
1898.. Tada radionica seli na svoju današnju Poljska, Čehoslovačka, Crna Gora, Alba‑
adresu, 46 Rue de Rennes i postaje poznata nija, Perzija, Luxemburg, Finska, zemlje
pod imenom Arthus Bertrand & Beranger. Južne Amerike, itd.. Nakon završetka II.
Oko 1901. radionica mijenja ime u Arthus svjetskog rata poslovanje tvrtke i radionice
Bertrand, Beranger & Magdelaine, a 1917. Logotip radionice Arthusa Bertranda nakon širi se na brojne bivše kolonijalne zemlje
dobiva svoj današnji naziv Arthus Bertrand 1917. Afrike i Azije, a kvaliteta proizvoda poči‑
et Cie, što je vidljivo po logotipima radio‑ nje postepeno opadati. Danas se tvrtka
nica s kutija za odlikovanja. Zahvaljujući Arthusa Bertranda više ne bavi serijskom
tome moguće je razlikovati primjerke srp‑ izradom odlikovanja, već je orijentirana
skih odlikovanja iz ranijeg, odnosno kasni‑ na izradu malih serija skupocjenih satova
jeg razdoblja izrade, pod uvjetom da su i luksuznih izvedbi francuskih odlikovanja,
sačuvani u autentičnim kutijama. poglavito ordenskih znakova Ordena Legije
časti, ukrašenih briljantima. Suradnja s
Kraljevinom Srbijom započela je tijekom
Balkanskih ratova, u vrijeme zaoštravanja
političkih odnosa s Austrougarskom. Nakon
izbijanja I. svjetskog rata i teške situacije
u kojoj se Srbija našla nakon egzodusa u
planinama Albanije, Vlada Republike Fran‑
Varijanta logotipa radionice Arthusa Ber‑ cuske preuzela je dostavu glavnine pomoći
tranda nakon 1917. Zapovjedništvu Srpske vojske na otoku
Krfu koja je, među ostalim, uključivala i
Radionica je izrađivala sve vrste nakita, nabavu odlikovanja. Cjelokupnu izradu i
kućišta za satove te medalja i ordenskih dobavu svih odlikovanja u tom je razdoblju,
znaka. Tridesetih godina XX. stoljeća radi‑ o trošku Francuske vlade, preuzela radio‑
Logotip radionice Arthusa Bertranda do 1917. onica Bertrand bila je jedan od najcjenje‑ nica Bertrand.
562
Naslovnica i izvadak iz kataloga radionice Arthusa Brtranda za 1913.
Kvaliteta proizvoda Bertrandove radionice – čistoća 950 – oznaka u obliku glave vepra
varirala je od vrhunske do prihvatljive, no, (FP1);
općenito govoreći, bila je lošija od kvalitete – čistoća 800 – oznaka u obliku raka (FP2).
bečkih majstora. Razlike u kvaliteti oso‑
bito su vidljive na ordenima na kojima, u
većini slučajeva, dolazi do pucanja i osipa‑
nja emajla. Kancelarija ordena prekinula je
suradnju s radionicom Arthusa Bertranda u
vrijeme oko 1922., nakon smrti kralja Petra
I. Karađorđevića. U tom je razdoblju cjelo‑
kupnu proizvodnju odlikovanja Kraljevine Francuska oznaka za čistoću srebra 950
SHS‑a, kasnije Jugoslavije, preuzela radio‑
nica Braće Huguenin, poglavito zbog znatno
povoljnijih cijena proizvoda. Oznaka radionice Arthusa Bertranda na igli
Ordenski znaci izrađeni u radionici Arthusa ordenske zvijezde i oznaka za srebro čistoće
Bertranda rijetko su označavani, a ozanke 950
se povremeno nalaze na iglama za prikapča‑
nje na naličju ordenskih zvijezdi, a znatno
rjeđe na ordenskim znacima. Na srpskim Francuska oznaka za čistoću srebra 800
odlikovanjima one su najčešće na ordenima
Karađorđeve zvijezde. Razlog rijetkom ozna‑
čavanju odlikovanja iz radionice Arthusa
Bertranda jest činjenica da, prema fran‑
cuskim propisima, radionice nisu morale
označavati proizvode namijenjene izvozu iz
Francuske.
Oznaka radionice Arthusa Bertranda je
AB & CIE u rombu, a uz nju se najčešće
pojavljuju oznake za čistoću metala. Prema
propisu od 10. svibnja 1838., u Francuskoj
su korištene dvije opće oznake za čistoću
srebra: Oznaka radionice Arthusa Bertranda na igli Francuska oznaka za srebro čistoće 800
ordenske zvijezde
563
Braća Huguenin svih vrsta kućišta za satove. Braća Hugu‑ čan razvoj ratnih događaja u Srbiji onemo‑
enin posebno su bila uspješna u dekorira‑ gućili su i prekinuli sve veze sa Švicarskom,
Radionica Braće Huguenin utemeljena nju satnih kućišta prevlačenjem pečenim a aktivno uključivanje Francuske u pomoć
je 1868., kada su Fritz Huguenin – Jacot materijalom crne boje sličnim emajlu, tzv. izbjegloj Srpskoj vladi i vojsci u Solunu u
(1845.–1914.) i Albert Huguenin (1849.– niellom, a ta ih je tehnika proslavila u svi‑ prvi je plan izbacilo radionicu Arthusa
1828.) u švicarskom gradiću Le Loclu jetu. Na početkou XX. stoljeća u rad tvrtke Bertranda. Ipak, nakon smirivanja ratnog
opremili malu radioncu za proizvodnju i i radionice uključuju se sva tri sina Fritza vihora i utemeljenja Kraljevine SHS‑a, Kan‑
dekoriranje kućišta za džepne satove. U Huguenina: Georges (1877.–1966.) ekono‑ celarija kraljevskih ordena ponovo se obra‑
prvom razdoblju poslovanja Braća Hugue‑ mist, Henri (1879.–1920.) umjetnik i meda‑ tila pouzdanom opskrbljivaču iz prijeratnog
nin bavila su se pevenstveno graviranjem i ljer i Paul (1882.–1954.) tehnolog, zadužen razdoblja, pa Braća Huguenin započinju
ornamentalnim rezbarenjem (Guilloche), te za proizvodne procese. Ojačana mlađim proizvodnju svih odlikovanja novouteme‑
doradom gotovih kućišta za satove. snagama radonica je proširila asortiman i ljene države. Radionica je kontinuirano pro‑
povisila tehnološku razinu proizvodnje. I. izvodila sve kraljevske ordene i gotovo sve
svjetski rat i ekonomska kriza dvadesetih medalje do početka II. svjetskog rata i svo‑
godina XX. stoljeća teško su pogodili radio‑ jim radom obilježila čitavo razdoblje Kra‑
nicu Braće Huguenin koja je uspjela izbjeći ljevine SHS‑a i Jugoslavije. Proizvodi Braće
potpuni slom zahvaljujući sklapanju velikog Huguenin na visokoj su tehnološkoj razini,
posla kovanja novca za novoutemeljenu izrađeni prema svim pravilima struke.
Republiku Poljsku i poslova proizvodnje Modernije vrijeme i masovnija proizvodnja
odlikovanja za Kraljevinu SHS‑a. Svjetska oduzeli su ordenskim znacima šarm ručne
gospodarska kriza tridesetih godina XX. dorade, no to ne umanjuje njihovu visoku
stoljeća također je znatno pogodila tvrtku, tehnološku i estetsku vrijednost.
a 1934. ona postaje dioničarskim društvom Ordenski znaci izrađeni u radionici Braće
i mijenja naziv u Huguenin Freres et Cie S. Huguenin rijetko su označavani, a ozanke
A.. Te su promjene rezultirale formiranjem se povremeno nalaze na iglama za prikap‑
tri zasebna proizvodna pogona koji, unutar čanje na naličju ordenskih zvijezdi. Oznaka
dioničkoga društva, djeluju kao samostalne radionice Braće Huguenin je HF, a uz nju
tvrtke. Prva od tih podružnica i danas se se najčešće pojavljuju oznake za čistoću
Fritz Huguenin – Jacot. bavi proizvodnjom dijelova za pisaće i raču‑ metala. Prema propisu iz 1934., u Švicar‑
nalne strojeve, druga je nastavila proizvod‑ skoj su korištene dvije opće oznake za
nju kućišta za satove, a treća je proizvodila čistoću srebra:
odlikovanja. U razdoblju između dva rata
radionica Braće Huguenin proizvodila je niz – čistoća 925 – brojčana oznaka u pravokut‑
državnih odlikovanja i raznih nagrada. Osim niku (SP1);
odlikovanja Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije, – čistoća 800 – brojčana oznaka u pravokut‑
Braća Huguenin proizvodili su i sva grčka niku (SP2).
odlikovanja. Nakon završetka II. svjetskog
rata radionica je nastavila s proizvodnjom
odlikovanja i plaketa, a svoj asortiman pro‑
širuje ponudama za kovanje novca. Godine
1968., predvođena trećim naraštajem obite‑ Švicarska oznaka za čistoću srebra 925
lji, tvrtka ponovo mijenja naziv u Huguenin
Medailleurs S. A.. U razdoblju sedamdese‑
Albert Huguenin. tih i osamdesetih godina tvrtka i radionica
ponovo se uspješno razvijaju, a 1987. većin‑
Godine 1886. braća Huguenin grade prvi skim vlasnikom i direktorom tvrtke postaje
proizvodni pogon, opremaju radionicu Pierre‑Andre Zanchi. Unatoč tome, obitelj Švicarska oznaka za čistoću srebra 800
prešama i počinju proizvoditi kovane pro‑ Huguenin zadržala je veze s tvrtkom i dalje
izvode. Prigodom kantonalnoga streljačkog utječe na njezino poslovanje.
natjecanja u Neuchatelu 1888. izrađuju Prve poslove za Kraljevinu Srbiju Braća
prve medalje, a od tada, pa sve do današ‑ Huguenin sklopili su tijekom balkanskih
njih dana, gotovo su svi takvi događaji u ratova kada su nepovratno počele pucati
Švicarskoj popraćeni nekom od medalja gospodarske veze između Austrougarske
izrađenih u toj radionici. U razdoblju do i Srbije. U razdoblju uoči I. svjetskog rata
kraja XIX. stoljeća radionica je tehnološki činilo se da će ta radionica u potpunosti
unapređivana i opremana novim stroje‑ nadomjestiti cjelokupnu bečku proizvodnju. Oznaka radionice Braće Huguenin na igli
vima, a specijalizirala se za proizvodnju Međutim, početak I. svjetskog rata i specifi‑ ordenske zvijezde.
564
Logotip radionice Braće Huguenin iz kataloga odlikovanja Kraljevine Jugoslavije iz tridesetih

godina XX. stoljeća.
Logotip radionice Braće Huguenin na francu‑ Za pomoć u prikupljanju podataka i sve

skom i srpskom jeziku s kutija za odlikovanja prikazane fotografije zahvaljujemo Milanu
Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije. Stojanoviću.
Fran Sorlini
Fran Sorlini rođen je 1874. ili 1875. u Varaž‑ čela već u najranijem razdoblju poslovanja. kći Margareta. U razdoblju uoči I. svjetskog
dinu. Roditelji su mu bili Đuro (Georg) i Upravo će izrada kovanih predmeta svih rata Frano Sorlini bio je etablirani varaž‑
Elizabeta, a obitelj Sorlini talijanskog je vrsta biti osnova proizvodnje te radionice dinski obrtnik čija je radionica u to vrijeme
podrijetla. Nije poznato gdje se mladi Fran tijekom čitavog razdoblja njezina djelova‑ imala dvije podružnice – trgovine u Varaž‑
(Franjo, Frano) Sorlini školovao i izučio nja. Od samog početka djelovanja radionica dinskim i Krapinskim toplicama koje su u
zanat, a prvu je radionicu i trgovinu, pod je školovala i zapošljavala naučnike i maj‑ to vrijeme bile mondeno okupljalište razne
nazivom ‘Prva zlatarska i rezbarska radiona store raznih profila – zlatare, gravere – rez‑ gospode. Kvaliteta tadašnje Sorlinijeve pro‑
Fran Sorlini’, utemeljio davne 1896. u Drav‑ bare, emajlere i druge varaždinske majstore izvodnje nije bitno zaostajala za kvalitetom
skoj ulici u Varaždinu (danas Kukuljevićeva umjetničkog oblikovanja metala. Frano Sor‑ sličnih europskih radionica. I. svjetski rat
ulica). U ranom razdoblju radonica je poslo‑ lini ženi se Rudolfinom (djevojačko prezime prekinuo je Sorlinijevu uspješnu poslovnu
vala kao urarska i zlatarska proizvodnja i nije poznato), a u braku imaju dvoje djece. karijeru, a on je, zbog ratnih nedaća, bio pri‑
trgovina, a s kovničkom je djelatnošću zapo‑ Godine 1909. rodio im se sin Valter, a 1911. siljen privremeno obustaviti proizvodnju.
Fran Sorlini (Zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu)
Zaglavlja računa radonice Frana Sorlinija iz razdoblja Austrougarske Monarhije

(Zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu)
565
Reklamni novinski oglas podružnice radionice Frana Sorli‑ Reklamni novinski oglas radionice Frana Sorlinija iz razdoblja uoči I. svjetskog
nija iz Varaždinskih Toplica (Zbirka Marijana Dominka) rata (Zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu)
Odmah nakon završetka I. svjetskog rata struke danas najveća tvornica u državi. popis industrijskih poduzeća s područja
Sorlini se ponovo vraća struci i proizvodnji Dobavljač vojske i mornarice Kraljevine Varaždina, a u razdoblju tridesetih godina
te, na novoj adresi, Trg bana Jelačića 11., SHS‑a, izrađuje sva civilna i vojnička XX. stoljeća zapošljava čak stotinu radnika,
ponovo pokreće radionicu pod imenom odlikovanja, znakove za zborove, kolajne majstora raznih profila. U tom je razdo‑
Jugoslovenska kovnica i ljevaonica Fran Sor‑ spomenice, znakove u emajlu za sportska, blju Frano Sorlini, uz radionicu Griesbach
lini – Varaždin. Radionica od samog početka humanitarna, pjevačka i vatrogasna druš‑ i Knaus, glavni dobavljač Oficirske zadruge
djeluje vrlo aktivno, pa u knjizi S. Beloše‑ tva. Ova radnja uposluje sada 22 radnika, i proizvođač svih vrsta vojnog znakovlja,
vića Županija varaždinska i slobodni kra‑ u koju je samo za potrebitih 14 strojeva kokardi, činova i raznih odlikovanja.
ljevski grad Varaždin objavljenoj u Zagrebu uložena glavnica od milijun i šest stotina
1926., nailazimo na bilješku: “Ovo je ove hiljada dinara.“ Kovnica Sorlini ulazi u
Zaglavlje računa Jugoslovenske kovnice i ljevaonice Fran Sorlini – Varaždin iz

1921. (Zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu)
Reklamna razglednica Jugoslovenske kovnice i ljevaonice Fran Sorlini – Varaž‑

din iz 1922. (Zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu)
Radionica Frana Sorlinija proizvodila je Sorlini je proizvodio velik broj medalja i izrađeni od srebra označavani su ozna‑
niže stupnjeve svih jugoslavenskih kra‑ spomenica koje, nažalost, nisu signirane kama s likom pijetla u geometrijskom liku,
ljevskih ordena, osobito ordene Sv. Save i i objavljivane u katalozima, pa ih nije s brojkama I–III u okviru. Brojka označava
Jogoslavenske krune koji su izrađivani u moguće tipološki odrediti. Oznaka radi‑ finoću metala i to:
svim stupnjevima, po uzoru na ordene iz onica bila je FS u pravokutniku. Pored te
radionice Braće Huguenin. Ordenski znaci oznake, na pojedinim se ordenskim zna‑ ‘I’ – čistoća 950 (YP1);
ordena Bijelog orla i Karađorđeve zvijezde cima pojavljuju i državne oznake Kralje‑ ‘II’ – čistoća 900 (YP2);
izrađivani su po uzoru na ordene iz radio‑ vine Jugoslavije za čistoću srebra. Prema ‘III’ – čistoća 800 (YP3).
nice G.A.Scheida. Osim navedenih ordena, zakonu iz 1933. predmeti male plastike
566
Oznake Kraljevine Jugoslavije za predmete male plastike izrađene od srebra finoće 950, 900
i 800, prema propisu iz 1933..
Logotipi radionice Frana Sorlinija s kutija za Oznake radionice Sorlini iz razdoblja Kralje‑
odlikovanja, znakovlje i nakit. vine Jugoslavije (Zbirka Marijana Dominka)
Upravljanje radionicom preuzeo je, 1936., izučio u Mađarskoj, kod gravera J. Suka, a probne serije navedenih kovanica. Nakon
sin Valter, koji u njen tehnološki razvitak privatno se školovao kod čuvenoga hrvatskog završetka II. svjetskog rata cjelokupna je
ulaže znatna sredstva. Kovnicu oprema kipara i medaljera Ive Kerdića. Nakon propa‑ imovina obitelji Sorlini konfiscirana, a radi‑
novim, suvremenim strojevima i pokreće sti Kraljevine Jugoslavije Valter Sorlini nasta‑ onica i kovnica su nacionalizirane. Pogoni
proizvodnju bodeža za potrebe Vojske Kra‑ vio je djelovati u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj radionice su opustošeni, a većina je vrijed‑
ljevine Jugoslavije. U to se vrijeme u rad te i, već 20. kolovoza 1941., uputio profesoru Ivi nih strojeva prevezena u Zageb i, zajedno s
radionice uključuje Teodor Krivak – Klaužer Kerdiću ponudu za kovanje metalnog novca inventarom nacionalizirane radionice Braće
koji ubrzo postaje Sorlinijev partner. Krivak NDH u apoenima od 1, 2 i 500 kn. Projekt Knaus, objedinjena u IKOM, Industriju i kov‑
jer bio vrsni graver i medaljer koji je zanat nikada nije realiziran, a izrađene su samo nicu “Orešković Marko“.
Zaglavlje računa radionice i kovnice Valtera

Sorlinija iz 1940. (Zbirka Marijana Dominka)
Fran Sorlini bio je ugledni građanin Varaž‑ podatak da je bio nositelj titule ‘zaprise‑ u Austriju, u Američku zonu, gdje je, pod
dina, aktivni sudionik tadašnjega druš‑ gnutog procienitelja kraljevskoga sudbenog nerazjašnjenim okolnostima, umro.
tvenog života. Već se 1913. spominje kao stola’, to jest, sudski vještak za zlatarstvo,
vodnik vatrogasne čete I. vatrogasnog zbora draguljarstvo, urarstvo i graversku djelat‑
u Varaždinu, a 1929. kao član Muzealnog nost. Umro je 1949. u 75. godini života, a Za pomoć u prikupljanju podataka zahvalju‑
društva tek utemeljenog Gradskog muzeja. pokopan je na Varaždinskom groblju. Val‑ jemo Spomenki Težak, kustosici Gradskog
O njegovoj visokoj stručnoj razini i ugledu ter Sorlini bio je pilot, satnik zrakoplovstva muzeja u Vraždinu i Marijanu Dominku,
među strukovnim kolegama najbolje govori NDH. Pred kraj II. svjetskog rata izbjegao je kolekcionaru iz Varaždina.
567
Griesbach i Knaus
Ljudevit Griesbach rođen je 1890. u Srem‑ Nakon preseljenja, obitelj Griesbach se reprezentativni fotografski opus obilježio je
skoj Mitrovici. Podrijetlom je Nijemac, a nastanila na zagrebačkoj Peščenici, a Ljude‑ razdoblje tridesetih godina XX. stoljeća, a,
potječe iz Elzasa, zatim Bavarske. Od oca vit Griesbach je započeo poslovanje u radi‑ nažalost, je djelomično stradao u poslijerat‑
Đure Griesbacha, po zanimanju urara i onici Hack i Griesbach. Već 14. prosinca nom razdoblju.
zlatara, naslijedio je umjetnički talent, a 1921. Ljudevit Griesbach pokreće vlastitu
školovao se u Pešti na Glazbenoj školi. Kao radionicu – Tvornicu zlatne i srebrne robe
talentirano dijete imao je poduke iz crtanja u Martićevoj ulici 23, gdje počinje izrađvati
i slikanja, što će kasnije utjecati na njegov nakit, srebrni pribor, srebrni crkveni pribor,
sveukupan umjetnički rad. Po očevoj je želji sportske pokale i drugu metalnu galanteriju.
u Pforzheimu izučio zlatarski zanat. Godine Radionica ubrzo postaje i kovnicom, nakon
1909. oženio je Josipu (Jozefinu) Knaus, što je opremljena velikom prešom i strojem
a 1911. rodio im se sin, po djedu nazvan za reduciranje, te započinje s kovanjem i
Đuro. Ljudevit Griesbach je 1914. mobili‑ izradom svih vrsta medalja. U reklamnom
ziran u Austrougarsku vojsku, a I. svjetski oglasu radionice navedeno je: “Za izradbu
rat dijelom je proveo na Austrougarsko– medalja, plaketa i ordena umjetničke vri‑
srpskoj fronti, na području Užica i Čačka, jednosti potrebno je, da po umjetniku –
kao ratni izvjestitelj. Nakon završetka I. medaljeru bude načinjena plaketa u sadri,
svjetskog rata Ljudevit Griesbach vratio se a po tom odlijev u mjedi. Izradjenu plaketu
u Mitrovicu i pokušao pokrenuti zlatarski po umjetniku stavljamo u stroj za reduci‑
obrt. Međutim, nakon proglašenja Kralje‑ ranje, koji nam umanji sasma vjerno na
vine SHS‑a u Mitrovici započinje pritisak željenu veličinu u čeliku, koji nam onda
tamošnjih Srba na nesrpsko stanovništvo, služi kao kalup.“ U tom je razdoblju radi‑
a posebice na obitelji njemačkog podrijetla. onica surađivala sa brojnim istaknutim
Kao bivši austrougarski vojnik Ljudevit je hrvatskim kiparima i medaljerima kao što
bio osobito izložen pritiscima, pa je 1919. su Ivo Kerdić, Robert Frangeš – Mihanović
odlučio napustiti Mitrovicu i s obitelji se i brojni drugi. Na Svjetskoj izložbi 1925.
preseliti u Zagreb. u Parizu Ljudevit Griesbach sudjeluje kao
izlagač i predstavnik hrvatskoga umjetnič‑ Detalj kataloga tvrtke Griesbach i Knaus iz
kog obrta, a za svoje je izloške nagrađen 1930. (Zbirka Muzeja grada Zagreba)
priznanjem. Osim te vrste proizvodnje,
rezbarsko se odjeljenje bavi izradom svih U prvoj polovici tridesetih godina XX. sto‑
vrsta pečata. Godina 1926. prijelomna je ljeća Zlatarsko–rezbarsko odjeljenje mije‑
u karijeri Ljudevita Griesbacha koji tada nja ime u Specijalna zlatarsko–rezbarska
osniva tvrtku Griesbach i Knaus, a dotadaš‑ radionica i seli proizvodne pogone u Ilicu
nja zlatarska radionica i kovnica postaju 191. U tom je razdoblju djelatnost te radi‑
njeno Zlatarsko i rezbarsko odjeljenje. onice bila usmjerena u više pravaca, pa
Tvrtka je tijekom čitavoga razdoblja Kralje‑ Griesbach i Knaus postaju, uz radionicu
vine SHS‑a i Jugoslavije poslovala na dvije i kovnicu Frana Sorlinija, vodeće ime u
adrese, u trgovinama u Jurišićevoj ulici br. umjetničkom oblikovanju metala i izradi
1 te u Ilici 15 i 17, a osnovna je djelatnost znakovlja i raznih vrsta metalne galante‑
tvrtke bila trgovina foto‑materijalom. Lju‑ rije u Kraljevini Jugoslaviji. U to vrijeme,
devit Griesbach je bio vrstan fotograf, a od prema navodima u katalogu radionice,
Ljudevit Griesbach (Zbirka muzeja Grada 1926., kada je u Zagrebu utemeljena revija Griesbach i Knaus izrađuju “nakit u svim
Zagreba) ‘Svijet’, postaje njezin stalni vanjski surad‑ izvedbama, srebrni pribor za stol, srebrne
nik. Za ‘Svijet’ snima, sve do 1938., brojne kaleže, značke, medalje i plakete, vojne,
atraktivne fotografije krajobraza i događaja, državne i gradske značke, slova i mono‑
redovito uz razne reportaže. Griesbachov grame, štance i kalupe iz čelika i bronce,
pokale i sportske figure, itd“, a pored veli‑
kog osnovnog asortimana počinju izrađivati
i odlikovanja.
Registracija Tvornice zlatne i srebrne robe od

12. prosinca 1921., objavljena u Narodnim
novinama (Zbirka Muzeja grada Zagreba)
568
Naslovnica kataloga Zlatarsko–rezbarske radionice Griesbach i Knaus iz tridesetih

godina XX. stoljeća
Logotipi radionice Griesbach i Knaus s kutija Oznake radionice Griesbach i Knaus a odliko‑
za odlikovanja vanja i znakovlja
O proizvodnji odlikovanja u toj radonici, Upravljanje radionicom preuzela su, 1. Jadranske straže, Hrvatskoga planinarskog
nažalost, nije ostalo mnogo saznanja. Odli‑ siječnja 1940., braća Ivan i Dragutin Knaus, društva, Kluba Zagrepčana, raznih foto‑sek‑
kovanja nisu bila predmeti trgovine pa, pa ona mijenja naziv u Braća Knaus. Pod cija i brojnih drugih. Za mnoga društva u
shodno tome, nisu objavljivana u katalozima tim imenom radionica djeluje sve do 1948., kojima je djelovao izrađivao je značke i zna‑
koje je tvrtka izdavala, već su prodavana a izrađuje sva odlikovanja Nezavisne Države kovlje, a posebno je vrijedan opus međurat‑
direktno Oficirskoj zadruzi s kojom su svi Hrvatske, osim Kolajne za hrabrost poglav‑ nih sportskih i planinarskih značaka koje
srodni proizvođači surađivali ili, pak, direk‑ nika Ante Pavelića, te dolikovanja FNRJ u su izrađivane u Griesbachovoj radionici. U
tno nositeljima, po narudžbi. Griesbach i najranijem razdoblju izrade. Nakon 1948. zagrebačkom Glasniku urerske i zlatarske
Knaus izrađivali su gotovo sva vatrogasna radionica je nacionalizirana i, zajedno s struke objavio je brojne stručne članke.
odlikovanja Kraljevine SHS‑a i Jugoslavije ostacima radionica Frana Sorlinija i Teo‑ Nakon II. svjetskog rata utamničen je, jer je
te brojne medalje, prvenstveno za uspjehe dora Krivaka, objedinjena u IKOM – Indu‑ podrijetlom bio Nijemac, i poslan je u logor.
u vojničkoj nastavi. Od državnih odliko‑ striju i kovnicu “Orešković Marko“. Sva imovina mu je konfiscirana, a opsežna
vanja radionica je nedvojbeno proizvodila Ljudevit Griesbach bio je svestrani umjet‑ arhivska građa vezana za rad tvrtke Grie‑
niže stupnjeve Ordena Sv. Save, a nemamo nik, ali su njegovi primarni načini izra‑ sbach i Knaus raznesena je ili uništena. Lju‑
vjerodostojnih podataka o izradi drugih žavanja bili fotografija i zlatarstvo. Uz devit Griesbach umro je, 11. veljače 1946. u
kraljevskih ordena. Oznaka radionice bila neprijepornoi umjetnički talent, veoma su logoru na Krndiji.
je GK u pravokutniku. Osim te oznake, na bili izraženi njegova poduzetnost i poslov‑ Za pomoć u prikupljanju podataka zahva‑
pojedinim se ordenskim znacima pojavljuju nost. Kao ugledni građanin sudjelovao je u ljujemo Borisu Pristeru, kustosu Hrvatskoga
i državne oznake Kraljevine Jugoslavije za javnom životu Zagreba djelujući i potpoma‑ povijesnog muzeja i Branku Beštaku, taj‑
čistoću srebra. žući kao član, brojne udruge. Bio je član niku Muzeja grada Zagreba.
569
Kovnica Akcionarskog društva – Beograd

Banka ‘Bošković A. D.’ iz Beograda, jedna a zapošljavao je više od stotinu i trideset je raznovrsnu vojnu galanteriju te časničke
od manjih u Kraljevini SHS‑a, utemeljila je stručnjaka. Kovnica Akcionarskog društva sablje i bodeže, a među proizvodima te radi‑
tijekom 1926. prvu privatnu kovnicu novca postala je, nakon zatvaranja, dio Zavoda, a onice bila je i varijanta znaka Vojne akade‑
u državi i ponudila svoje usluge Ministar‑ njezini strojevi i dio zaposlenika prešli su mije.
stvu financija. Osim novca, Kovnica je pro‑ u Državnu kovnicu novca u Topčideru koja Za podatke zahvaljujemo Ranku Mandiću i
izvodila nakit, medalje i drugu galanteriju, je započela s radom 3. listopada. 1936.. Mariji Marić.
a pod imenom Kovnica Bošković A. D., dje‑ Nakon II. svjetskog rata Zavod je nastavio s
lovala je do 1931.. Te su godine ustroj i vla‑ proizvodnjom pod nazivom ZIN – Zavod za
snička struktura kovnice promijenjeni, pa izradu novčanica. Pod istim nazivom Zavod
ona mijenja naziv u Kovnica Akcionarskog posluje i danas, a kovnica je tijekom čitavog
društva – Beograd, sa sjedištem na Bulevaru razdoblja djelovanja, osim novca, proizvo‑
vojvode Mišića 43.. U razdoblju do 1936. dila i razne vrste odlikovanja.
Kovnica je proizvodila srebrni i drugi kovani Od državnih je odlikovanja Kovnica Akci‑
optjecajni novac Kraljevine SHS‑a i Jugosla‑ onarskog društva proizvodila poglavito
vije te sve apoene zlatnog novca Kraljevine medalje za potrebe Oficirske zadruge i Kan‑ Signatura Kovnice Akcionarskog društva
Jugoslavije. Rad Kovnice prekinut je 1936. celarije kraljevskih ordena. Najpoznatiji – Beograd sa Srebrne medalje za usluge Kra‑
zbog afere s pronevjerom državnog srebra proizvod Kovnice svakako je serija medalja ljevu domu
zbog koje je direktoru Boškoviću izrečena za usluge Kraljevu domu iz razdoblja vlada‑
zatvorska kazna. vine kralja Aleksandra Karađorđevića. Kao i
Odlukom Upravnog odbora Narodne banke u slučaju radionica Griesbach i Knaus i Sor‑
Kraljevine SHS‑a utemeljen je, 1927., Zavod lini nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje
za izradu novčanica i kovanog novca. Grad‑ je sve medalje Kovnica proizvodila jer su
nja Zavoda počela je iste godine u Beogradu, tek rijetke signirane. Možemo navesti Spo‑
u Topčideru, a završena je 1929. kada je menicu oslobođenja južne Srbije na kojoj
Zavod počeo s proizvodnjom. Zavod je opre‑ se, ispod portreta vladara, nalazi signatura
mljen, u suradnji sa francuskom ‘Banque te kovnice. Osim navedenih odlikovanja, Signatura Kovnice Akcionarskog društva
de France’, najsuvremenijim strojevima, Kovnica Akcionarskog društva proizvodila – Beograd s nosača za značku
Srpski umjetnici – kreatori odlikovanja
Anastas Jovanović* kovanja. Od 1826. živi u Beogradu i školuje Prve fotografije – ‘stereoskopije’ s motivima
se u Državnoj tiskari – ‘Knjažesko–serbskoj Beča izlaže 1857., a ubrzo se počinje baviti
knjigopečatiji’, gdje uči knjigotiskarski izradom portreta znamenitih osoba.
zanat. Usporedno izučava i graverski zanat Nakon ponovnog dolaska na vlast Miloša
te gravira i izrađuje matrice za tiskanje Obrenovića 1858., Anastas Jovanović vraća
dekorativnih slova. Kao darovit đak poslan se u Srbiju i postaje maršalom Dvora. Slje‑
je, po preporuci kneza Miloša Obrenovića, dećih deset godina Jovanović je proveo na
u Beč na izučavanje tehnike bakroreza i dvoru, a u tom je razdoblju njegova djelova‑
usavršavanje poznavanja grafičkih tehnika. nja od posebnog značenja bio Jovanovićev
Bakrorez izučava u privatnoj školi K. Rahla, odnos sa knezom Mihailom. Mihailo Obre‑
a crtanje na Akademiji kod C. Gsellhofera. nović proveo je dio mladosti i školovanja
Litografijom se počinje baviti pod utjeca‑ u inozemstvu i bio je upoznat s europskim
jem T. Staplera, a ta je tehnika obilježila umjetničkim kretanjima koja je u svakom
njegov cijeli umjetnički opus. U toj je teh‑ pogledu želio prenijeti u Srbiju. Anastas
nici izradio više od 200 djela od kojih su Jovanović bio je u tom pogledu neobično
većina portreti znamenitih suvremenika. važan knezu i upravo je u tom razdoblju do
Sklonost potretu doći će osobito do izražaja izražaja došla njegova umjetnička svestra‑
u njegovom kasnijem fotografskom opusu. nost. Jovanović je, u punom smislu riječi,
Fotografiju, u to vrijeme potpuno novu teh‑ bio primijenjeni umjetnik koji je svoj obol
Anastas Jovanović (Vraca, Bugarska 1817.– niku zvanu dagerotipija, Jovanović počinje dao gotovo svim detaljima dvorskog života.
Beograd 1899.), svestrani umjetnik, litograf, intenzivno proučavati i postaje jedan od Izrađivao je prve fotografije u Srbiji, obli‑
fotograf i slikar, autor je prvih srpskih odli‑ njenih pionira u europskim razmjerima. kovao heraldičke simbole, slikao, kreirao je
570
nakit, te prva srpska odlikovanja. Odmah istraživanja na terenu. Valtrović je izradio u Beč na Akademiju likovnih umjetnosti.
nakon povratka iz Beča Jovanović je izradio i nacrt prvog Zakona o zaštiti starina, a nje‑ Već sljedeće godine prelazi na Akademiju u
Spomen‑medalju i Spomen‑križ Svetoan‑ govom je zaslugom izobražen prvi naraštaj München gdje studira u razredu M. Wied‑
drejske skupštine, a kreirao je i spomenicu stručnih muzejskih djelatnika – kustosa koji manna. Iz Münchena prelazi u Pariz gdje
Takovskog križa, preteču prvog srpskog su uspješno nastavili razvoj te djelatnosti. diplomira kiparstvo na Ecole des Beaux
ordena. Nakon tragične pogibije kneza Kruna Valtrovićeva djelovanja nesumnjivo Arts, u razredu H Chapua i J. – A. Injalberta.
Mihaila Obrenovića Anastas Jovanović je rad na proučavanju srpske srednjovje‑ Nakon završetka studija 1891. vraća se u
povukao se iz javnoga života u svoju umjet‑ kovne umjetnosti te registracija i zaštita Srbiju i počinje raditi kao nastavnik crtanja
ničku radionicu te se u potpunosti posvetio spomenika i baštine toga razdoblja. Znanje u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Ali, već slje‑
razvoju fotografije i drugih umjetničkih vje‑ i iskustvo koje je stekao tijekom proučava‑ deće godine vraća se u Pariz gdje ostaje sve
ština. nja te umjetnosti, Valtrović je prenosio na do 1903.. Tada se vraća u Beograd i dobiva
suvremeni umjetnički život u Srbiji pro‑ mjesto profesora na Umjetničko–zanatskoj
Mihailo Valtrović* movirajući tzv. ‘srpski stil’. U tom je duhu školi, a od 1905. do 1919. obnaša duž‑
izradio mnoga djela primijenjene umjetno‑ nost ravnatelja te školske ustanove. Ratne
sti, među kojima su i neka od odlikovanja. godine proveo je u Parizu. Nakon završetka
Ne postoji formalni dokaz, ali je vrlo vjero‑ I. svjetskog rata radio je, do umirovljenja
jatno da je upravo Valtrović kreator Ordena 1926., kao profesor na Četvrtoj beogradskoj
Miloša Velikog, jednog od najljepših srpskih gimnaziji.
odlikovanja. Nakon ‘majskog prevrata’ Val‑ Đorđe Jovanović počeo je izlagati još kao
trović je osmislio dinastički orden Kara‑ student 1889. na Salon d’ Automne. Od tada
đorđevića – Orden Karađorđeve zvijezde i je izlagao na mnogim međunarodnim izlož‑
kraljevske insignije za obred krunidbe kra‑ bama od kojih 1903. na Izložbi u Hotel de
lja Petra Karađorđevića. Osim tih značajnih Ville u Parizu, iste godine na Sveslovenskoj
radova kreirao je i određeni broj medalja. izložbi u Petrogradu, zatim na izložbama
Mihailo Valtrović bio je jedan od najznačaj‑ u Zagrebu, Sofiji, Rimu, Lyonu, Londonu i
nijih poznavatelja umjetnosti svojeg vre‑ drugima. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900.
mena u Srbiji. Za svoj doprinos proučavanju nagrađen je zlatnom medaljom. Samostalno
arheologije i povijesti umjetnosti primio je je izlagao u Beogradu 1891., 1901. i 1933., a
niz priznanja. Bio je član Srpske kraljevske u Novom Sadu 1895.. Za stalnog člana Srp‑
akademije nauka, utemeljitelj i član Srp‑ ske akademije nauka izabran je 1920..
Mihailo Valtrović (Beograd 1839.–1915.) skoga arheološkog društva te mnogih drugih Jovanovićev rad imao je veliki utjecaj na
bio je arhitekt i arheolog, ali i svestrani pro‑ strukovnih udruga u zemlji i inozemstvu. razvoj suvremenoga srpskog kiparstva. Izra‑
motor primijenjenih umjetnosti. Osnovnu dio je mnoge javne spomenike i skulpture, a
školu i gimnaziju završio je u Beogradu, a Đorđe Jovanović* poseban je obol dao razvoju medaljerstva u
na studij arhitekture odlazi u Njemačku u Srbiji. Umjetnikov istančani osjećaj za por‑
Karlsruhe. U sklopu školovanja Valtrović se tret najbolje je došao do izražaja na brojnim
osobito bavi proučavanjem stilova i povije‑ manjim skulpturama i medaljama koje je
sti arhitekture. Nakon povratka u Beograd izradio pod utjecajem klasike i francuskog
1868. zapošljava se kao arhitekt u Mini‑ medaljerstva. Jovanović je u razdoblju uoči
starstvu građevina, a zatim kao profesor balkanskih ratova kreirao neke od meda‑
na Beogradskoj realnoj gimnaziji. Godine lja i spomenica, a najznačajnije su medalja
1975. imenovan je profesorom arhitekture za Hrabreost ‘Miloš Obilić’ i posebno lijepa
na Velikoj školi, a tijekom svoga rada na Zlatna medalja za hrabrost iz 1912..
toj školskoj ustanovi znatno je utjecao na
poboljšanje strukture nastave po uzoru na * Za podatke zahvaljujemo Mariji Marić.
njemački sustav školovanja. Nakon uteme‑
ljenja Katedre za arheologiju na Velikoj školi Đorđe Čarapić
1882., Valtrović je postao njenim prvim pro‑
fesorom. U istom je razdoblju, 1881., ime‑ Đorđe Čarapić – Fuseck (Beograd 1879.–
novan ‘čuvarom’ (ravnateljem) Narodnog 1941.) bio je dugogodišnji tajnik i kancelar
muzeja u Beogradu, a na tom će položaju Đorđe Jovanović (Novi Sad 1861.–Beograd Kancelarije kraljevskih ordena. Čarapić je
djelovati sve do umirovljenja 1906.. 1953.) jedan je od najznačajnijih srpskih podrijetlom Čeh. Čarapićev otac Johann
Kao ravnatelj Nrodnog muzeja u Beogradu kipara i medaljera. Osnovnu školu završio Fuseck, po zanimanju kaligraf, doselio je iz
u velikoj je mjeri unaprijedio rad te insti‑ je u Novom Sadu, a gimnaziju u Beogradu. Češke u Srbiju sedamdesetih godina XIX.
tucije, ali i muzejske djelatnosti u Srbiji Studije započinje na Velikoj školi gdje, na stoljeća. Prezime Fuseck nastalo je od nje‑
uopće. Utemeljio je stalni postav muzeja Odsjeku za arhitekturu, studira godinu mačke imenice ‘Fussocke’, što znači čarapa,
i organizirao prva muzejska i arheološka dana. Godine 1884. prekida studij i odlazi pa je u Srbiji preinačeno u Čarapić. Đorđe
571
Čarapić temeljno je školovanje završio u obrazaca i detalja kao što su dvorski grbovi ratnih povelja za gotovo sva odlikovanja,
Beogradu, a studije je nastavio u Münchenu. i monogrami, akvarelni prikazi dvorskoga diplome Vojne akademije i nižih vojnih
Nakon završetka studija stekao je titulu života i sl.. škola, vojne zastave i oznake. Kao vrstan
inžinjera rudarstva. Čarapić se školovao Čarapić je kreirao mnoga odlikovanja, među poznavatelj heraldike sukreirao je grb Kra‑
i u Pragu gdje je izučavao crtanje i slikar‑ kojima Albansku spomenicu i Spomenicu za ljevine SHS‑a i Jugoslavije te druge dvorske
stvo. Nakon povratka u Beograd zaposlio se, oslobođenje i ujedinjenje, o čemu svjedoči grbove. Objavio je niz dinastičkih i razgled‑
1908., zahvaljujući utjecajnom ocu koji je i članak u ‘Ratničkom glasniku’ iz 1923. nica s motivima iz vojne povijesti. Nažalost,
dugi niz godina radio u Vojno–geografskom u kojem je navedeno da su ”prihvaćeni cjelokupna arhiva sa Čarapićevim crtežima
odjeljenju, u Kancelariji kraljevskih ordena. nacrti spomenica rad ratnog druga i pri‑ stradala je tijekom bombardiranja Beograda
Za rad te ustanove ostao je vezan sljedećih znatog umetnika Đorđa Čarapića, sekre‑ 1941. kada je do temelja izgorjela zgrada u
27 godina. Tijekom svojega djelovanja na tara Kancelarije Kraljevih ordena“. Osim kojoj je bila smještena Kancelarija kraljev‑
raznim dužnostima u Kancelariji, Čarapić tih odlikovanja Čarapić je kreirao i Orden skih ordena. Zbog zdravstvenih problema
je dao gotovo nevjerojatan obol ne samo Jugoslavenske krune i nerealiziranu Meda‑ Čarapić se 1935. povukao u mirovinu sa
izgledu odlikovanja, već i cjelokupnom lju za unapređenje poljoprivrede. činom kapetana I. klase, a do smrti 1941.
likovnom oblikovanju brojnih dvorskih Osim toga, kreirao je sve obrasce među‑ živio je u Beogradu.
Nabava odlikovanja
Uporedo s radionicama specijaliziranima radionice za proizvodnju niti najjednostav‑ dva oglasa u kojima se na prodaju nude
za izradu odlikovanja pojavile su se mnoge nijeg znakovlja i odlikovanja, a teške ratne takovski križevi. Zanimljiv je oglas Stevana
tvrtke i trgovci–liferanti kojima je temeljno prilike dodatno su otežavale situaciju. Jevtovića, tada još mladog majstora, koji se
poslovno određenje bila nabava ordenskih 18. studenoga 1876. obavijestilo je Mini‑ nakon tog oglašavanja više ne pojavljuje kao
znaka i sve prateće galanterije. Od sredine starstvo vojno, Ukazom ministra pukovnika ponuđač odlikovanja. Stevan Jevtović bio je
XIX. stoljeća poslovi vezani uz proizvodnju i Save Grujića, “da svi oficiri i vojnici koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina
nabavu odlikovanja bili su u stalnoj ekspan‑ su odlikovani Takovskim krstom ili Srebr‑ 19. stoljeća pročelnik zlatarsko–livačkog
ziji, pa možemo reći da je razdoblje osamde‑ nom medaljom za hrabrost, imaju ove sami esnafa i nositelj titule dvorskog zlatara.
setih godina XIX. stoljeća, pa sve do početka kupiti od proizvođača“. Na takve mjere
I. svjetskog rata, predstavljalo nikad ponov‑ Ministarstvo je bilo primorano zbog velikih
ljenu “belle epoque“ tih zanata. Modna ratnih troškova, no upravo su tom odlukom
histerija vezana uz isticanje svih vrsta odli‑ otvorena vrata raznim radionicama, a još
kovanja tjerala je majstore da neprestano više domaćim trgovcima kojima se ukazala
podižu kvalitetu svojih ordenskih znaka i prigoda za, do tada, potpuno neprofitabi‑
novim detaljima udovoljavaju željama naru‑ lan, posao. Prvi trag prodaje odlikovanja
čitelja raznih profila, od generala ili redova predstavlja spomenuti oglas objavljen 23.
sve do bogatih trgovaca, političara ili dvor‑ listopada 1876. u časopisu Istok, u kojem je
skih dama. U to vrijeme malo tko nije želio navedena obavjest da se u radionici Rothe
isticati bilo kakvo odlikovanje, a golema & Neffe u Beču mogu nabaviti “Takovski
popularnost tih ‘znaka časti’ rezultirala je ordeni u oriđinalu, u malom i velikom
izradom brojnih detalja vezanih uz ordene formatu“ i “svi ostali postojeći ordeni“.
i medalje. Ordenski znaci bili su prema Nedugo nakon te obavijesti pojavili su se u
željama i platežnim mogućnostima odliko‑ tisku oglasi pojedinih beogradskih trgovaca
vanih izrađivani od plemenitih metala, a i zlatara koji su svoju uobičajenu ponudu Oglas objavljen u novinama “Istok“ 23. listo‑
minijature, zamjenice, rozete, te svakojaki počeli upotpunjavati odlikovanjima. U Srp‑ pada 1876. (Za podatak zahvaljujemo Mariji
ukrasi za sve svečane prigode bili su dio sva‑ skim novinama iz prosinca 1876. nalazimo Marić)
kodnevice. Trgovina svim tim proizvodima i
materijalima bila je unosan posao.
Do izbijanja rata za nezavisnost 1876.
odlikovanja su u Srbiji bila tek sporadična
pojava. Za rijetke odlikovane, u pravilu
stranim odlikovanjima, znaci, minijature
ili vrpce nabavljani su direktno od proizvo‑
đača, najčešće u Beču. Tek nakon izbijanja
rata i utemeljenja prvih odlikovanja poja‑ Oglasi zlatara Jevtovića objavljen u Srpskim novinama nedugo nakon odluke Ministarsrva
vila se potreba za organizacijom masovnije vojnog prema kojoj odlikovani znake nabavljaju sami. Tekst oglasa glai: “Takovskih krstova
nabave ordena i medalja. Problem je bio to po najjeftinijoj ceni, imam u velikom izboru – Beograd, Knez Mihailova ulica br. 24 / Stevan
veći jer u Srbiji u to vrijeme nisu postojale Jevtović / zlatar“. (Za podatak zahvaljujemo Mariji Marić)
572
Oglas nepoznate beogradske radionice, objavljen 3. ožujka 1877. u časopisu Istok, u kojem
se na prodaju nude odlikovanja iz Srpsko–turskog rata 1876.. Tekst oglasa glasi: “Zlatarsko–
juvelirska radnja / prodaje u najvećem izboru odličija zaslužena u srpsko–turskom ratu, sa
najumerenijom cenom i garancijom / Kneza Mihaila ulica No. 24.“. (Za podatak zahvaljujemo
Mariji Marić)
Oglas urarske trgovine Saturn objavljen u Srpskim novinama nedugo nakon odluke Ministarsrva vojnog prema kojoj odlikovani znake nabav‑
ljaju sami. Tekst oglasa glasi: “Takovski krst za 12 dinara u sajđijskoj i juvelirskoj radnji kod ‘Saturna’ knez – Mihailova ulica br. 29. Beograd.”.
(Za podatak zahvaljujemo Mariji Marić)
Ukazom kneza Milana, od 19. siječnja 1877., koje je, uz izvršenje ugovora s medaljerskim njih, u Beogradu je otvorena i trgovina
kojim je dopunjen važeći Zakon o odličjima radionicama, bilo zaduženo i za izdavanje čuvenog bečkog veletrgovca Moritza Tillera.
za vreme rata, propisano je da se za Takov‑ povelja. Za prvog rukovoditelja ovog depoa, Tvrtka Moritz Tiller & Co. nosila je titulu
ski križ prvog stupnja daje samo diploma, a svojevrsne preteče Kancelarije kraljevskih austougarskog ‘Kraljevsko carskog dvorskog
sve znake nabavlja odlikovana osoba sama. ordena, izabran je artiljerijski kapetan liferanta’, a, osim u Beču, imala je prodajna
Samo u iznimnim slučajevima odstupalo se Todor Popović. Istim je propisom prvi puta mjesta u Budimpešti i Beogradu. U svom je
od tog pravila. uveden ‘Registar oficira, vojnika, pojedi‑ asortimanu tvrtka nudila sve vrste uniformi,
Ministar vojni potpukovnik Jovan Mišković nih delova vojske i uobšte lica nagrađenih činova, odlikovanja i oznaka, traka i mini‑
propisao je, 9. listopada 1878., Pravilo o raznim knjaževskim srbskim odličjima’ jatura, općenito sve vrste vojne galanterije.
nabavki odličja kojim je nabava odlikovanja Nakon završetka rata poslovi opskrbe odli‑ Trgovina u Beogradu nazvana je ‘Kod ratne
povjerena ‘Ekonomskom odelenju Ministar‑ kovanjima postali su vrlo unosni pa se u spomenice’, a za njen zaštitni znak uzet je
stva vojnog’. Osnovan je i depo odlikovanja, tadašnjem dnevnom tisku javljaju mnogi motiv Spomenice srpsko–turskih ratova
kao sastavni dio ‘Opšteg vojnog odelenja’ domaći trgovci nudeći odlikovanja. Pored 1876.–1878..
Novinski oglas trgovine “Kod ratne spomenice“ Moritza Tillera. Tekst oglasa glasi: “C. kr. life‑ Logotip tvrtke Moritz Tiller & Co. s unutarnje
ranta zaj. ratnog ministarstva i kr. ugar. domobranskog ministarstva preporučije svoju veliku strane poklopca kutije za odlikovanje
radnju za oficirske uniforme svakoga kroja, za vojnike, poštanske, telegrafske, željezničke i
opšte sve uniformisane zadruge. / Stovarište sviju potrebnih pribora uz uniforme, kao: deko‑
racija, sabalja, temjaka, kajasa, špada, rukavica, mekintoša, vojničkog rublja, sedala i uopšte
sviju potreba koje ovoj struci pripadaju. / za solidnu i tačnu poslugu jamči naše dugogodišnje
poznanstvo.“. (Zbirka Nebojše Mitrovića)
573
U to je vrijeme osnovana prva beograd‑ graver i medaljer’, a njegova radionica dugi Njegovo ime poznato je tek rijetkim saku‑
ska radionica i trgovina koja se, za razliku je niz godina prodavala i popravljala sve vrste pljačima jer, za razliku od nekih dobavjača,
od drugih koje su odlikovanja nudile kao ordena i medalja, traka, minijatura i oficir‑ Benedikt nije koristio ambalažu sa svojim
dopunu svojeg asortimana, bavila isklju‑ skih kokardi, a imala je podružnice u Nišu, logom ili imenom.
čivo nabavom ordena i medalja, poglavito Kragujevcu i Valjevu. Albert Benedikt, koji Zakonom od 23. siječnja 1883. osnovana je
za potrebe Ministarstva vojnog. Njen vlasnik se i sam iskušao u kreiranju nekih medalja, Kancelarija kraljevskih ordena, institucija
bio je graver Albert Benedikt, vjerojatno naj‑ intenzivno je surađivao s proizvođačima koja je sve do ukinuća nakon kapitulacije
značajnija osoba vezana uz nabavu i izradu medalja, radionicama Müller, Schwerdtner Kraljevine Jugoslavije 1941. bila centralni
odlikovanja u vrijeme vladavine Obrenovića. i Pittner, pa je većina medalja i spomenica ured u kojemu se rješavalo sve vezano uz
Benedikt je nosio titulu ‘Kraljevski dvorski bila isporučivana preko njegove trgovine. odlikovanja.
Pečat Kancelarije kraljevskih ordena iz razdo‑

blja Kraljevine Srbije.
Potvrda Kancelarije ordena iz koje je vidljivo

da je Radoju Markoviću prigodom dodjele
Ordena Jugoslavenske krune naplaćena
pristojba od 190 dinara. (Ustupio Ranko
Mandić.)
Ravnatelj tog ureda bio je kancelar kraljev‑ kovanja izdavala sve vrste povelja i dozvola odnosili su se i na strane državljane. Uza
skih ordena kojega je imenovao kralj na pri‑ za isticanje stranih odlikovanja. sve to, Kancelarija je izdala dva ‘Šematizma
jedlog, ‘ministra–predsednika’ na razdoblje Osim što je bila administrativno tijelo, Kan‑ lica odlikovanih kraljevskim ordenima’
od pet godina. Uz kancelara, koji je morao celarija je djelovala kao neka vrsta trgovač‑ u kojima je naveden broj nositelja svih
biti nositelj prvog stupnja jednog od srpskih kog poduzeća. Nakon osnivanja, Kancelarija postojećih ordena, datum dodjele, stupanj
kraljevskih ordena, ured su vodili njegov je od Državne blagajne dobila zajam od 25 i podaci o odlikovanoj osobi.
osobni tajnik i blagajnik. Svi zaposleni u 000 dinara za početak rada. Time je ofor‑ Ubrzo nakon osnivanja Kancelarije kraljev‑
Kancelariji kraljevskih ordena bili su volon‑ mljena blagajna Kancelarije koja nije bila skih ordena pojavljuju se, kao njeni glavni
teri, tj. za svoj rad nisu primali naknade. Uz dio državnog proračuna, kao svojevrsni opskrbnici, dvije urarske radionice. Riječ je
osnivanje Kancelarije, donesen je niz pro‑ poslovni račun s kojega su plaćani računi o tvrtkama Braća Z. Popović i Maksa Anto‑
pisa kojima je regulirana uporaba odlikova‑ proizvođačima i dobavljačima odlikovanja. nijević koje su ordene mahom nabavljale
nja. Mnoga duštva različitih karaktera koja Prihodi Kancelarije naplaćivani su orden‑ u bečkim radionicama te ih isporučivale u
su u to vrijeme djelovala u Srbiji, namjera skom pristojbom, koja je, u pravilu, bila dekorativnim kutijama na unutarnjoj strani
kojih je bila osnovati svoja jubilarna odli‑ određena iznosom vrijednosti određenog kojih se nalazio logo njihovih tvrtki.
kovanja, morala su za to tražiti odobrenje odlikovanja. Pristojba je također naplaći‑ Tvrtku Braća Z. Popović utemeljio je Zaha‑
Kancelarije. Također je uvedeno pravilo da vana i za odobrenja koja su srpski građani ria Popović, upisan pod rednim brojem 5.
osoba odlikovana višim stupnjem mora Kan‑ morali dobiti za isticanje stranih odliko‑ u Knjigu majstora sajdžisko–kujundžiskog
celariji vratiti znake ordena nižeg stupnja. vanja. Kralj je naredbom mogao osloboditi esnafa od 1850.. Njegovi sinovi Kosta i Nikola
To se pravilo nije odnosilo na osobe koje odlikovanu osobu plaćanja pristojbe ogla‑ Popović nastavili su očev obrt te su, u razdo‑
su svoja odlikovanja platile pristojbom ili som u službenim glasilima ili samim uka‑ blju prije srpsko–turskih ratova, u Beogradu
direktno proizvođaču. Kancelarija je uz odli‑ zom o odlikovanju. Svi navedeni propisi vodili veliku trgovinu u kojoj su prodavali
574
razne vrste nakita i satova. Kosta Popović položio je

majstorski ispit i upisan je u Knjigu majstora sajdžijsko–
kujundžijskog esnafa 4. svibnja 1860..Tvrtka je, nakon
proglašenja Srbije Kraljevinom, dobila titulu ‘Kraljevski
srpski dvorski časovničari i juveliri’ i pravo na to da uz
svoje ime istakne grb Kraljevine. Tvrtka Braće Popović
nabavljala je sva odlikovanja u razdoblju rata s Bugar‑
skom 1885.–1886.. Nakon 1890. u rad tvrtke uključuje
se Zaharia Z. Popović, Kostin sin. Zaharia je zanat izu‑
čio u očevoj radionici, no za razliku od oca on je upisan
u Knjigu majstora zlatarsko–livačkog esnafa.
Oglas Braće Popović objavljen u Srpskim novinama 6.

lipnja 1869., u vrijeme kada se ta trgovina nije bavila
prodajom odlikovanja. Iz oglasa je vidljivo da su Braća
Popović kao urari trgovali i drugim nakitom: “NAJVEĆI
IZBOR U KNEŽEVINI SRBIJI / raznih satova, zlatnih i srebr‑ Preporuka Braće Popović izdana Vasiliju Nikoliću, zlatarskom kalf,i 15. srpnja
nih, nakita zlatnih i sa dragim kamenjem, posuđa srebr‑ 1885.. U preporuci stoji da je V. Nikolić “radio kod gore podpisanih tri i po godina
nog, i drugih dragocenosti / nudi se kod KOSTE I NIKOLE tako da se svakomu preporučiti može kao dobar i veran radnik. Otpust kao i
Z. POPOVIĆA, sajđija u Beogradu…“. (Za podatak zahva‑ ovo svedočanstvo izdajemo mu na njegov zahtev.“ (Istorijski arhiv Beograda, za
ljujemo Mariji Marić) podatak zahvaljujemo Mariji Marić)
Logotip tvrtke Braće Popović koji se nalaze na Račun tvrtke Braće Popović ispostavljen Dušanu Spasiću 1901. za nabavu lančića a mini‑
unutarnjoj strani kutija u kojima su isporučivana jaturama njegovih odlikovanja. Na računu je navedeno: “Miloša Velikog III. stepena, belog
odlikovanja iz njihove trgovine Orla V. step, medalje Miloša velikog, Spomenica – krst srp. bugar. rata, ofic. ord. počasne
legije, Takovski krst III stepena, orden međidije I. step, Lava i sunca I. step.“. Račun je
iznosio 419 florinta i 50 groša. (Zbirka Siniše Simića)
575
Maksim S. Antonijević, rođen 1851., podri‑ voza 1873. te je upisan u Knjigu majstora njenijim bečkim majstorima, a odlikovanja
jetlom je iz Užica. Godine 1868., u dobi sajdžijsko–kujundžijskog esnafa. Nabavom je isporučivao u iznimno dekorativnim kuti‑
od 16 godina, stekao je status kalfe, a maj‑ odlikovanja počeo se baviti također nakon jama na poklopcu kojih se nalazi reljefni,
storski je ispit položio u Beogradu 26. kolo‑ proglasa Kraljevine. Surađivao je s najcje‑ ručno oslikani grb Kraljevine.
Logotipi tvrtke Makse Antonijevića koji se

nalaze na unutarnjoj strani kutija u kojima
su isporučivana odlikovanja iz njegove
trgovine
Većina obrtnika koja se u to vrijeme bavila

trgovinom odlikovanjima pripadala je urar‑
skom cehu, a ne zlatrsko–livačkom kako se
to općenito smatralo. Zlatarstvo je u to vri‑
jeme bila poglavito proizvodna djelatnost,
plamenita vještina, a zlatarski majstori
uglavnom su bili cjenjeniji od trgovaca.
Urarski su se majstori, uz svoju osnovnu
djelatnost, tradicionalno bavili trgovinom
raznim umjetničkim predmetima i naki‑
tom, pa je tako i trgovina odlikovanjima i
svom pratećom galanterijom bila bolje pri‑
hvaćena među članovima tog ceha. Logotip Oficirske zadruge iz kutije Ordena
Među beogradskim manje poznatim obrt‑ Jugoslavenske krune IV. stupnja. Iako je služ‑
nicima koji su se bavili isporukom odliko‑ beni naziv zadruge bio “oficirska“, na natpisu
vanja spominje se Milan Arsenijević. Logo u kutiji korišten je neuobičajeni izraz ‘ofici‑
njegove tvrtke nalazi se na unutarnjoj strani rona’. (Zbirka dr. Milana Stojanovića)
poklopca kutija u kojima su isporučivane
Medalje za uspomenu izbora kralja Petra.
U razdoblju Kraljevine SHS i Jugoslavije,
uz Kancelariju kraljevskih ordena, nabavu Osim Oficirske zadruge, mnoge su manje
i distribuciju odlikovanja djelomično je pre‑ trgovine nudile odlikovanja i sličnu galante‑
uzela Oficirska zadruga. Zadruga je imala riju. Kovnica Griesbach & Knaus imala je u
svoja prodajna mjesta u svim većim grado‑ Zagrebu dućan u Ilici 15. U veliki asortiman
vima, u sklopu sjedišta zapovjedništava i nakita, raznog znakovlja i sportskih pokala
velikih garnizona. Bila je opskrbljena svim bila su uvrštena državna odlikovanja. Mnogi Dopis tvrtke Josef Heitzmann & Söhne iz
vrstama uniformi i vojne galanterije, na krojači koji su izrađivali uniforme bili su Beča upućen krojaču Radoniću iz Zagreba
prodaju su bili ponuđeni svi ordeni od III. opskrbljeni nižim odlikovanjima, posebice 15. kolovoza 1939, u kojem Heitznmann
do V. stupnja, medalje i minijature. Zadruga trakama, minijaturama i zamjenicama svih navodi cijene te šalje uzorke vrpci i podstava
je isporučivala odlikovanja mahom domaće vrsta. Trgovac Pribarić mlađi, na adresi za kape. (Ustupio Marko Šarinić)
proizvodnje, kovnica Akcionarskog društva Petrinjska 83, uz drugu vojnu opremu i
iz Beograda, Sorlini iz Varaždina i Grizbah galanteriju nudi: “Sva odličja francuske i
& Knaus iz Zagreba. Na rijetkim kutijama švajcarske izrade. Pantljike za sve vrste
možemo naći logo Oficirske zadruge. odličja imadem na metre“.
576
Uzornica vrpci za odlikovanja Kraljevine Jugoslavije tvrtke Sigmund Lendvay Tiskanica i cjenik iz kataloga P. Pribarića mlađeg. U kata‑
iz Beča, iz razdoblja tridesetih godina XX. stoljeća logu su uz veliki izbor vojne galanterije, na prodaju ponu‑
đena odlikovanja i zamjenske vrpce. P. Pribarić imao je
trgovinu u Zagrebu na adresi Petrinjska ulica 83. (Ustupio
Miroslav Poljanec)
Pečat trgovine Kikinis otisnut na unutarnjoj strani poklopca kutije Ordena Sv. Save
iz radionice braće Huguenin. Jakob Kikinis imao je krojačku radionicu u Zagrebu,
na uglu Ilice i Krajiške ulice. Među ostalim bavio se i trgovinom uniformama, odli‑
kovanjima, vrpcama i drugom vojnom galanterijom.
chmiede und ihre punzen 1867–1922, Selbstverlag

Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije Literatura Dr. Waltraud Neuwirth – Wien 1976.
većina je radionica prestala s radom. Manji Piletić Mila, Odlikovanja jugoslovenskih naroda XIX i
trgovci i opskrbljivači nastavili su poslovati Beisser Josef, Zur Geschichte der privaten Pragean‑ prve polovine XX veka (do 1941.) iz zbirke Vojnog mu‑
prilagodivši se novim uvjetima, a mnoge stalten in Wien, Numismatische Zeitschrift 80. band, zeja u Beogradu, Vojni muzej Beograd, Beograd 1987.
zalihe materijala bivše države upotrijebljene Selbstverlag der Oesterreichischen Numismatischen Prister Boris, Odlikovanja, Katalog muzejskih zbirki
Gesellschaft, Wien 1963. XXI, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1984.
su u ratne svrhe ili su ostale netaknute do Beštak Branko, Odlazak u povijest ‘stare industrije’ od‑ Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malinara
kraja rata. Nakon završetka II. svjetskog rata likovanja, Obol br. 57, god XVIII., Zagreb 2005. III. dio, Odlikovanja Srbije, Crne Gore i Jugoslavije,
i uspostave komunističkog režima većina Gerić Lazar, Georg Adam Šajd – izrađivač srpskih odli‑ Katalog muzejskih zbirki XXXIII, Hrvatski Povijesni
tih trgovina je nacionalizirana, a zatečene kovanja, Dinar, Beograd. Griesbach & Knaus, Cjenik muzej, Zagreb 2000.
zalihe materijala završile su, umjesto u tvrtke iz 1930. Prister Boris, Odlikovanja iz zbirke dr. Veljka Malina‑
Griesbach & Knaus – Zlararsko rezbarska radionica, ra II. dio, Odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske,
muzejima, na deponijima otpada. Ilustrovani katalog, Zagreb Hlevnjak Branka, Ljude‑ Katalog muzejskih zbirki XXVIII, Hrvatski Povijesni
vit Griesbach – Fotograf Moderne, Hrvatski fotosa‑ muzej, Zagreb 1997.
vez, Zagreb 1997. Stojanović Milan, Izrađivači naših odlikovanja – Braća
Hlevnjak Branka i Gjuro Griesbach, Gjuro Griesbach Huguenin. Orden br. 2, Beograd 2002.
– Tragom indijanca, Design Art, Galerija Sv. Ivan Ze‑ Stolzer J. – Steeb C., Osterreichs Orden vom Mittelal‑
lina i FS d.o.o., Zagreb 1998. ter bis zum gegenwart, Graz 1996.
Jeffrey R. Jacob, Court Jewelers of the World, Postgra‑ Stolica Radomir, Magistarski rad: Bečki medaljeri i nji‑
duate International, Inc. 1978. hove radionice u realizaciji idejnih nacrta za srpska i
Merička Våclav, Das Buch der Orden und Auszeich‑ crnogorska odlikovanja XIX. i početka XX veka, Uni‑
nungen, Verlag Werner Dausien, Hanau/M, 1990. Ne‑ verzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odelenje za
uwirth Waltraud, Lexikon Wiener gold und Silbers‑ istoriju umetnosti, Beograd 1983.
577
Katalog
Stupanj Napomena Proizvođač Stranica

Spomenica Takovskog križa iz 1865.
TC Type76 01 prvi stupanj ‘o vratu’ 35
TC Type76 02 drugi stupanj ‘na prsima’ 37, 38
Orden Takovskog križa u Srpsko–turskom ratu 1877.–1878.
TC Type77 – 1 R prvi stupanj ‘na lenti’, Rothe & Neffe
ordenski znak
M V. Mayer’s Söhne 50
TC Type77 – 2 R prvi stupanj ‘na lenti’, zvijezda Rothe & Neffe 41
TC Type77 – 3 R drugi stupanj ‘o vratu’ Rothe & Neffe 43
t.zv. ‘veliki model‘ 45
TC Type77 – 4 R treči stupanj ‘na prsima’ Rothe & Neffe 46
Orden Takovskog križa u razdoblju Kneževine Srbije, 1878.–1882.
TC Type78 – 1 R I. stupanj, ordenski znak Rothe & Neffe 54
Fü 1. model, monogram ‘MO III‘ Anton Fürst 66
TC Type78 – 2 R I. stupanj, zvijezda Rothe & Neffe 54
M monogram ‘MO IV‘ V. Mayer’s Söhne 57, 58, 59
TC Type78 – 3 R II. stupanj, ordenski znak Rothe & Neffe
M monogram ‘MO III‘ V. Mayer’s Söhne 61
TC Type78 – 4 R II. stupanj, zvijezda monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 55
M monogram ‘MO III‘ V. Mayer’s Söhne 60, 61
Fü 1. model, monogram ‘MO III’ Anton Fürst 67
TC Type78 – 5 R III. stupanj monogram ‘MO III’ Rothe & Neffe 56
M monogram ‘MO IV’ V. Mayer’s Söhne 62
Fü 1. model, monogram ‘MO III‘ Anton Fürst 68, 69
TC Type78 – 6 R IV. stupanj monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 56
M monogram ‘MO IV‘ V. Mayer’s Söhne 63
70, 71
Orden Takovskog križa u razdoblju Kraljevine Srbije, 1882.–1903.
TC Type82 – 1 R I. stupanj, ordenski znak monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 73
F monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ Karl Fleischhacker 78
Fü 2. model, monogram ‘MO IV‘ Anton Fürst 82
578
L monogram ‘MO IV‘ Jakob Leser 85
S monogram ‘MO IV‘ G. A. Scheid 88, 89
M V. Mayer’s Söhne
TC Type82 – 2 R I. stupanj, zvijezda monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 73, 75
F monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ Karl Fleischhacker 78, 79
Fü 2. model, monogram ‘MO IV‘ Anton Fürst 82, 83
L monogram ‘MO IV‘ Jakob Leser 85, 86
S monogram ‘MO IV‘ G. A. Scheid 88, 89
TC Type82 – 3 R II. stupanj, ordenski znak monogram ‘MO IV’ Rothe & Neffe 74
F monogram ‘MO IV‘ Karl Fleischhacker 79
Fü 2. model, monogram ‘MO IV‘ Anton Fürst
S monogram ‘MO IV‘ G. A. Scheid 90
TC Type82 – 4 R II. stupanj, zvijezda monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 74
F monogram ‘MO IV‘ Karl Fleischhacker 79, 80
Fü 2. model, monogram ‘MO IV‘ Anton Fürst
TC Type82 – 5 R III. stupanj monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 75
L monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ Jakob Leser 86, 87
S monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ G. A. Scheid 91
TC Type82 – 6 R IV. stupanj monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 76
M monogram ‘MO IV‘ V. Mayer’s Söhne 63, 92
monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ 98
TC Type82 – 7 R V. stupanj monogram ‘MO III‘ Rothe & Neffe 94
F monogram ‘MO III‘ Karl Fleischhacker 95
monogram ‘MO III‘ ili ‘MO IV‘ 93, 94, 95,
96, 97
579
Katalog

TC x – 1 Fü I. stupanj, ordenski znak monogram ‘MO IV‘ Anton Fürst 105, 107
TC x – 2 R I. stupanj, zvijezda monogram ‘MO IV‘ Anton Fürst 106
TC x – 3 R II. stupanj, ordenski znak monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 110, 111
TC x – 4 R II. stupanj, zvijezda monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 110, 112
TC x – 5 III. stupanj t. zv. ‘veliki model‘ 113
M monogram ‘MO IV‘ V. Mayer’s Söhne 104
TC x – 6 Fü IV. stupanj monogram ‘MO IV‘ Rothe & Neffe 108
M monogram ‘MO III‘ V. Mayer’s Söhne 104
TC x – 7 V. stupanj 114, 115
Orden Bijelog orla

1. tip – razdoblje vladavine Obrenovića, 1882.–1903. (na naličju monogram ‘MI‘)
WE Type–I 1 R I. stupanj, ordenski znak 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe 124
perlastim frizom
R 2. model, rub medaljona na licu je bez Rothe & Neffe 128
perlastog friza
K Karl Fleischhacker 132
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser 136, 137
S G. A. Scheid 141
WE Type–I 2 R I. stupanj, zvijezda 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe 124
perlastim frizom
perlastog friza
K Karl Fleischhacker 132, 138
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser 136, 137,
138
S G. A. Scheid 140
WE Type–I 3 R II. stupanj, ordenski znak 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe 125
perlastim frizom
R 2. model, rub medaljona na licu je bez Rothe & Neffe
perlastog friza
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser
S G. A. Scheid
WE Type–I 4 R II. stupanj, zvijezda 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe 125, 126
perlastim frizom
perlastog friza
580
Katalog

Fü Anton Fürst
L Jakob Leser
S G. A. Scheid
WE Type–I 5 R III. stupanj 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe 126
perlastim frizom
perlastog friza
K Karl Fleischhacker
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser
S G. A. Scheid 142
WE Type–I 6 R IV. stupanj 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe
perlastim frizom
perlastog friza
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser 139
S G. A. Scheid 142
WE Type–I 7 R V. stupanj 1. model, medaljon na licu obrubljen je Rothe & Neffe 127
perlastim frizom
perlastog friza
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser 139
S G. A. Scheid 142
2. tip – razdoblje vladavine Karađorđevića, 1903.–1941 (na naličju godina 1882)
WE Type–II 1 S I. stupanj, ordenski znak G. A. Scheid 144
B Arthus Betrand 149
H Huguenin 155
WE Type–II 2 S I. stupanj, zvijezda G. A. Scheid 144, 145
H Huguenin 155
WE Type–II 3 S II. stupanj, ordenski znak G. A. Scheid 150
B Arthus Betrand
H Huguenin 156
WE Type–II 4 S II. stupanj, zvijezda zvijezda je identična zvijezdi I. stupnja G. A. Scheid 145
B Arthus Betrand 150, 151
H Huguenin 156
581
Katalog

WE Type–II 5 S III. stupanj G. A. Scheid 145
H Huguenin 157
WE Type–II 6 S IV. stupanj G. A. Scheid 146
R Rothe & Neffe 147
H Huguenin 158
So Fran Sorlini
WE Type–II 7 S V. stupanj G. A. Scheid
R Rothe & Neffe 147
H Huguenin 158
So Fran Sorlini 159
160

WEx 1 B I. stupanj, ordenski znak Arthus Bertrand 171, 173,
174
H Huguenin Brothers 179
WEx 2 B I. stupanj, zvijezda Arthus Bertrand 171, 172,
173
WEx 3 B II. stupanj, ordenski znak Arthus Bertrand 175
H Huguenin Brothers
WEx 4 B II. stupanj, zvijezda Arthus Bertrand 175
H Huguenin Brothers
WEx 5 B III. stupanj Arthus Bertrand 176
183
WEx 6 B IV. stupanj Arthus Bertrand 176, 177
H Huguenin Brothers
So Fran Sorlini 181
R Rothe & Neffe 182
183
WEx 7 B V. stupanj Arthus Bertrand 177
So Fran Sorlini 181
R Rothe & Neffe 182,
184
582
Katalog
Orden Svetog Save

1. tip – razdoblje vladavine Obrenovića, 1883.–1903. (na naličju monogram ‘MI‘, svetac u crvenoj odječi)
SS Type–I 1 R I. stupanj, ordenski znak Rothe & Neffe 191
F Karl Fleischhacker 195, 196
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser
S G. A. Scheid 205, 206
SS Type–I 2 R I. stupanj, zvijezda Rothe & Neffe 191
F Karl Fleischhacker 194, 195,
196
Fü Anton Fürst 203
L Jakob Leser
S G. A. Scheid 205, 206
SS Type–I 3 R II. stupanj, ordenski znak Rothe & Neffe
F Karl Fleischhacker 197
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser
S G. A. Scheid 207
SS Type–I 4 R II. stupanj, zvijezda Rothe & Neffe 192
Fü Anton Fürst
L Jakob Leser
S G. A. Scheid 207, 208
SS Type–I 5 R III. stupanj Rothe & Neffe 192
F Karl Fleischhacker 198, 199
L Jakob Leser 203
S G. A. Scheid 208, 209
SS Type–I 6 R IV. stupanj Rothe & Neffe 193
F Karl Fleischhacker
L Jakob Leser 204
S G. A. Scheid 209
SS Type–I 7 R V. stupanj Rothe & Neffe 193
L Jakob Leser 204
S G. A. Scheid 210
583
Katalog
2. tip – 1. model, razdoblje vladavine Karađorđevića, 1903.–1921. (na naličju godina ‘1883‘, svetac u crvenoj odječi)
SS Type–IIa 1 S I. stupanj, ordenski znak G. A. Scheid 212
B Arthus Bertrand 216, 217
SS Type–IIa 2 S I. stupanj, zvijezda G. A. Scheid 212
SS Type–IIa 3 S II. stupanj, ordenski znak G. A. Scheid 213
B Arthus Bertrand 218
SS Type–IIa 4 S II. stupanj, zvijezda G. A. Scheid 213
SS Type–IIa 5 S III. stupanj G. A. Scheid 214
SS Type–IIa 6 S IV. stupanj G. A. Scheid 214
SS Type–IIa 7 S V. stupanj G. A. Scheid 215
2. tip – 1. model, razdoblje vladavine Karađorđevića, 1921.–1941. (na naličju godina ‘1883‘, svetac u zelenoj odječi)
SS Type–IIb 1 H I. stupanj, ordenski znak Huguenin 223
So 1. varianta, loša slika svetca Fran Sorlini 228
So 2. varianta, kvalitetnija slika svetca Fran Sorlini 232, 234
Z Zimmermann 238
242
SS Type–IIb 2 H I. stupanj, zvijezda Huguenin 223, 224
So 1. varianta, loša slika svetca Fran Sorlini 228, 230
So 2. varianta, kvalitetnija slika svetca Fran Sorlini 232
Z Zimmermann 237, 238
242, 243
SS Type–IIb 3 H II. stupanj, ordenski znak Huguenin 225
So 2. varianta, kvalitetnija slika svetca Fran Sorlini 233, 234
Z Zimmermann
SS Type–IIb 4 H II. stupanj, zvijezda Huguenin 224, 225

So 1. varianta, loša slika svetca Fran Sorlini 229, 230
Z Zimmermann 237
SS Type–IIb 5 H III. stupanj Huguenin 226

584
Katalog

Z Zimmermann 239
241, 243
SS Type–IIb 6 H IV. stupanj Huguenin 226
So 1. varianta, loša slika svetca Fran Sorlini
Z Zimmermann
GK Griesbach & 240
Knaus
242
SS Type–IIb 7 H V. stupanj Huguenin
Z Zimmermann 239
GK Griesbach &
Knaus
241, 243

MG 1 F I. stupanj, ordenski znak Karl Fleischhacker 262
L Jakob Leser
MG 2 F I. stupanj, zvijezda Karl Fleischhacker 262, 263
L Jakob Leser
MG 3 F II. stupanj, ordenski znak Karl Fleischhacker
L Jakob Leser
MG 4 F II. stupanj, zvijezda zvijezda je identična zvijezdi I. stupnja Karl Fleischhacker
L Jakob Leser
MG 5 F III. stupanj Karl Fleischhacker 263
L Jakob Leser 266
MG 6 F IV. stupanj Karl Fleischhacker 265
L Jakob Leser 267

KS 1 S I. stupanj, ordenski znak G. A. Scheid 275
B Arthus Betrand 283, 284,
285
H Huguenin 289
KS 2 S I. stupanj, zvijezda G. A. Scheid 274, 275,
276
585
Katalog

285
H Huguenin 288, 289
KS 3 S II. stupanj, ordenski znak G. A. Scheid 277
H Huguenin 290
KS 4 S II. stupanj, zvijezda G. A. Scheid 276, 277
H Huguenin 290
KS 5 S III. stupanj G. A. Scheid 278
H Huguenin 291
KS 6 S IV. stupanj G. A. Scheid 279
H 1. varianta, ordenski znak je izrađen Huguenin 292
montažom dijelova
H 2. varianta, ordenski znak i medaljon kovani Huguenin 292
su u jednom komadu
So Fran Sorlini 293
293
Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima

KSx 1 B I. stupanj, ordenski znak Arthus Betrand 309
H Huguenin
KSx 2 B I. stupanj, zvijezda Arthus Betrand 309, 312,
313
H Huguenin
KSx 3 B II. stupanj, ordenski znak Arthus Betrand 310
H Huguenin
KSx 4 B II. stupanj, zvijezda Arthus Betrand 310, 312,
313
H Huguenin
KSx 5 S III. stupanj G. A. Scheid 304
H Huguenin
322
KSx 6 S IV. stupanj G. A. Scheid 305, 306,
307
316, 317,
318
H 1. varianta, ordenski znak je izrađen Huguenin 319
montažom dijelova
586
Katalog

H 2. varianta, ordenski znak i medaljon kovani Huguenin 320
su u jednom komadu
So Fran Sorlini 321
322, 323
Vojnički Orden Karađorđeve zvijezde sa mačevima
KSm G 16 B zlatni vojnički orden godine 1914–16 na naličju Arthus Betrand 334
KSm G 17 B godine 1914–17 na naličju Arthus Betrand 334
KSm G 18 B godine 1914–18 na naličju Arthus Betrand 335
KSm G 1918 godine 1914–1918 na naličju 336, 337
KSm S 16 B srebrni vojnički orden godine 1914–16 na naličju Arthus Betrand 335
KSm S 17 B godine 1914–17 na naličju Arthus Betrand 335
KSm S 18 B godine 1914–18 na naličju Arthus Betrand 336
KSm S 1918 godine 1914–1918 na naličju 337
Orden Jugoslavesnke krune

1. model, bez hrastovog vijenca u nadvišenju
YC Type–I 1 H I. stupanj, ordenski znak Huguenin 344
YC Type–I 2 H I. stupanj, zvijezda Huguenin 344
YC Type–I 3 H II. stupanj, ordenski znak Huguenin
YC Type–I 4 H II. stupanj, zvijezda Huguenin
YC Type–I 5 H III. stupanj Huguenin
YC Type–I 6 H IV. stupanj Huguenin 345
YC Type–I 7 H V. stupanj Huguenin
2. model, sa hrastovim vijencom u nadvišenju
YC 1 H I. stupanj, ordenski znak Huguenin 347
S Sorlini
YC 2 H I. stupanj, zvijezda Huguenin 347
S Sorlini
YC 3 H II. stupanj, ordenski znak Huguenin 348
S Sorlini
YC 4 H II. stupanj, zvijezda Huguenin 348
S Sorlini 350
YC 5 H III. stupanj Huguenin 348, 351
S Sorlini 351
YC 6 H IV. stupanj Huguenin 349
S Sorlini
YC 7 H V. stupanj Huguenin 349
S Sorlini 352
353
587
Katalog
Medalje za hrabrost
Medalje za hrabrost iz srpsko–turksih ratova 1876.–1878.
BM 01 m1 Srebrna medalja za hrabrost 1. model sa tvrdo kovanom ušicom 362
1876.
BM 01 m2 2. model s kuglastom ili valjkastom ušicom 363, 365
BM 02 Zlatna medalja za hrabrost 368, 369
1877.
BM 03 m1 Srebrna medalja za hrabrost 1. model sa tvrdo kovanom ušicom 372
1877.–1878.
BM 03 m2 2. model s kuglastom ili valjkastom ušicom 373
Medalje za hrabrost iz srpsko–bugarskih ratova 1885.–1886.
BM 04 Zlatna medalja za hrabrost 377
1885.–1886.
BM 05 Srebrna medalja za hrabrost 377
1885.–1886.
Medalje za hrabrost iz 1912.
BM 06 Zlatna medalja za hrabrost 378, 379
1912.
BM 07 Srebrna medalja za hrabrost 379
1912.
Medalje za hrabrost ‘Miloš Obilić’
BM 08 v1 Zlatna medalja za hrabrost promjer medalje je 30 mm Huguenin 381
‘Miloš Obilić’
BM 08 v1 promjer medalje je 36 mm Huguenin
383
BM 09 v1 Srebrna medalja za hrabrost promjer medalje je 30 mm Huguenin 381
‘Miloš Obilić’
BM 09 v2 promjer medalje je 36 mm Huguenin 382
383

Medalje za revnosnu službu u ratu 1877.–1878.
MM 01 Zlatna medalja za revnonsnu 390
službu
MM 02 Srebrna medalja za revnonsnu 391
službu
Medalje za revnosnu službu u ratu 1885.–1886.
MM 03 Zlatna medalja za revnonsnu 394
službu
MM 04 Srebrna medalja za revnonsnu 395
službu
Medalje za revnosnu službu 1913
MM 05 B Zlatna medalja za revnonsnu Arthusn Bertrand 395
službu
588
Katalog

MM 05 v1 B varianta sa zasebno okrunjenim orlovim 396
glavama
H 396
396
MM 06 B Srebrna medalja za revnonsnu Arthusn Bertrand 395
službu
MM 06 v1 B varianta sa zasebno okrunjenim orlovim
glavama
H
396
Medalje za vojničke vrline
MM 07 Ch Christlbauer 400
S G. A. Scheid 401
B Arthusn Bertrand 401, 402
MM 07 v1 B Medalja bez hrastovih grančica u nadvišenju Arthusn Bertrand 402
H Huguenin 403
Medalje za supjehe u vojničkoj izobrazbi
Medalja dobrom strijelcu
MM 08 m1 v1 1. model sa natpisom u ćirilici, kovan od 409
željeza
MM 08 m1 v2 1. model sa natpisom u ćirilici, kovan od 409, 410
mesinga
MM 08 m2 2. model sa natpison u ćirilici i latinici 410, 411
Medalja dobrom nišanđiji
MM 09 m1 v1 1. model sa natpisom u čirilici, medalja je 412
kovana od željeza
MM 09 m1 v2 1. model sa natpisom u ćirilici, kovan od 412
mesinga
MM 09 m2 413
Medalja vođi topa 37 mm
MM 10 414
Medalja dobrom mitraljescu
MM 11 414
Medalja dobrom lakom mitraljescu
MM 12 415
Medalja dobrom puškomitraljescu
MM 13 415
Medalja dobrom inženjercu
MM 14 416
Medalja dobrom vođi bacača
MM 15 417
589
Katalog

Medalja dobrom nišamđiji bacača
MM 16 417
Medalja dobrom artiljercu

Spomenica na srpsko–turske ratove 1876.–1878.
mCM 01 m1 1. model sa tvrdo kovanom ušicom 422, 423,
424
mCM 01 m2 2. model s kuglastom ili valjkastom ušicom 424, 426
Spomenica rata sa Bugarskom 1885.–1886.
mCM 02 428
Spomenica proslave 60. obljetnice kraljeve garde
mCM 03 430
Spomenica balkanskog saveta 1912.
mcm 04 431
Spomenica srpsko–turskog rata 1912. ‘Osvećeno Kosovo’
mCM 05 H Huguenin 433, 434
B Arthusn Bertrand 435
mCM 05 v1 B varianta s greškom ‘Osvečeno Nosovo’ Arthusn Bertrand 435
434
Spomenica srpsko–bugarkog rata 1913.
mCM 06 H Huguenin 438, 439
B Arthusn Bertrand 439
Spomenica za vjernost otadžbini (Albanska spomenica)
mCM 07 443, 444
Spomenica na rat 1914.–1918.
mCM 08 H 448, 449
Spomenica proslave 25. obljetnice oslobođenja ‘južne Srbije’
mCM 09 452, 453
Spomenica za borbe za oslobođenje sjevernih krajeva Jugoslavije 1918.–1919.
mCM 10 Huguenin 456, 457

Svetoandrejski križ i Medalja za privrženost
CM 01 464
CM 02 465
Spomen medalja stupanja ne prijestolje kneza Milana IV. Obrenovića
CM 03 467
Spomenica proglašenja Kraljevine 1882
CM 04 468
590
Katalog
Medalja u spomen miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića

CM 05 469
Medalja društva Sv. Save
CM 06 471
So Fran Sorlini 472
Medalja na spomen 1. (13.) travnja 1894
CM 07 473, 474
Spomenica proslave 40. obljetnice Svetoandrijske skupštine
CM 08 Ch Christlbauer 475
476
Medalja kraljice Drage
CM 09 F srebrna medalja Karl Fleschhacker 478
CM 10 F zlatna medalja Karl Fleschhacker 478, 479
Medalja za Građanske zasluge
CM 11 Ch zlatna medalja Christlbauer 482
S G. A. Scheid 483
H Huguenin 485, 486
486
CM 12 Ch srebrna medalja Christlbauer 482
S G. A. Scheid 483
H Huguenin 485
486
Medalja za spomen izbora kralja Petra I.
CM 13 Ch Christlbauer 488
CM 13 v2 medalja bez signature, kovana od bronce 489
CM 13 v3 medalja sa natpisom ‘KRALJ SBIJE’ pisanim 489
skupa
Medalja za unapređivanje poljoprivrede
CM 14 492, 493
Spomenica udruženja ratnih invalida
CM 15 494
Medalje za usluge kraljevu domu

Medalje za usluge knjaževom domu
RH 01 Zlatna medalja sa krunom 498
RH 02 Zlatna medalja
RH 03 Srebrna medalja sa krunom 499
591
Katalog

RH 04 Srebrna medalja
Medalje za usluge kraljevu domu
RH 05 m1 R Zlatna medalja sa krunom 1. oblik 1882.–1889. Rothe & Neffe 500
RH 05 m2 S 2. oblik 1889.–1903. G. A. Scheid 501
L Jacob Leser
RH 05 m3 S 3. oblik 1903.–1921. G. A. Scheid
RH 05 m4 B 4. oblik 1921.–1929. Arthus Bertrand 504
RH 05 m5 H 5. oblik 1929.–1934. Huguenin 506
AD Kovnica AD
RH 06 m1 R Zlatna medalja 1. oblik 1882.–1889. Rothe & Neffe
L Jacob Leser
B Arthus Bertrand
RH 06 m4 B 4. oblik 1921.–1929. Arthus Bertrand
AD Kovnica AD 506
506
RH 06 m6 H 6. oblik 1934.–1941. Huguenin
RH 07 m1 R Srebrna medalja sa krunom 1. oblik 1882.–1889. Rothe & Neffe 500
L Jacob Leser 502
B Arthus Bertrand
RH 07 m4 B 4. oblik 1921.–1929. Arthus Bertrand 505
AD Kovnica AD
RH 08 m1 R Srebrna medalja 1. oblik 1882.–1889. Rothe & Neffe 500
L Jacob Leser
B Arthus Bertrand
RH 08 m4 B 4. oblik 1921.–1929. Arthus Bertrand
AD Kovnica AD
RH 08 m6 H 6. oblik 1934.–1941. Huguenin
592
Katalog

Križ Društva Srpskog crvenog križa iz 1876
RC 01 v1 verzija sa velikim brojkama 516
RC 01 v2 verzija sa velikim malim 516
RC 01 R Rothe & Neffe 517
M Mayer 517
518
Medalje za revnosnu službu za žene 1876.–1878.
RC 02 m1 Zlatna medalja u obliku broša 520
RC 02 m2 R u formi medalje Rothe & Neffe 523
RC 02 m3 u formi medalje, sa kraljevskom krunom 524
RC 03 m1 Srebrna medalja u obliku broša 521, 522
RC 03 m2 R u formi medalje Rothe & Neffe 522
RC 03 m3 u formi medalje, sa kraljevskom krunom
Medalje kraljice Natalije
RC 04 v1 Zlatna medalja sa ćiriličnim slovom N 526
RC 04 v2 sa latiničnim slovom N
RC 05 v1 Srebrna medalja sa ćiriličnim slovom N 527
RC 05 v2 sa latiničnim slovom N 528
Križ Društva Srpskog crvenog križa 1882.–1941.
RC 06 R Rothe & Neffe 529, 530
L Leser 531
RC 06 v2 B križ je dorađen graviranjem Arthus Bertrand 533
RC 06 H Huguenin 533, 534
Medalja Društva Srpskog crvenog križa 1882.–1941.
RC 07 H Srebrna medalja period kraljevine Srbije Huguenin 536
RC 08 H Brončana medalja period kraljevine Srbije Huguenin 536
RC 09 Srebrna medalja period kraljevine SHS i Jugoslavije 538
RC 10 Brončana medalja period kraljevine SHS i Jugoslavije 538
RC 11 H Zlatna medalja Huguenin 538
Križ milosrđa
RC 11 m1 B Arthus Bertrand 540
RC 11 m2 540
RC 11 m3 H Huguenin 541
593
Popis povijesnih osoba
Ime Stranica Ime Stranica
A Albert II, belgijski kralj 12.3, Đ Đorđević, Đorđe 16.16,

Alimpić, Ranko 4.37, Đorđević, Petar 15.1,
Anđelić, German . Đorđević, Vladan 20.3,
(German, patriarh srpski)
Đukić, Ilija 17.10,
Antonijević, Maksa
Đuknić, Ilija 10.10,
Aranđelović, Nikola 6.16,
Avakumović, Jovan 4.79 11.25, Đuričić, Marko 8.61,
B Battenberg, bugarski knez 15.13, 15 Đurić, Dimitrije 20.25,
Belimarković, Jovan 4.32, 33, 34 5.1 Đurić, Milan 18.12,

10.1, 10 15.14, E Eberstein, Friederich Karl Freiherr von 8.52,
Bojović, Petar 8.54 12.1, 3,30 Edvard VI, (Yorški vojvoda)
Bojović, Radivoj 13.1, Esad paša 17.18,
Božičević, Antonije 10.3, F Ferdinand, rumunjski kralj 12.3,
Božinović, Đorđe 18.22, Flipović, Vasa 03.4,
Branković, Đorđe . 8.17, Franc Jožef I, austriski car 10.1 11.4 18.8,
(Georgije, patrijarh srpski)
Franchet d’ Esprey 12.1,
Branković, Milorad 15.17,
Franjo II, car austrijski 17.1,
C Cadorna, Luigi 12.1,
Friederich Wilhelm III 16.1,
Carol, rumunjski kralj 12.3,
Friederich, vojvoda Badenski 4.53, 54,
Cenić, Đorđe 10.1,
G Garašanin, Ilija
Cincar‑Marković, Dimitrije 10.1 18.23,
Gavrilo, patrijarh srpski
Cukavac, Dragoljub 15.21,
Genčić, dr. Lazar 8.23,
Č Černjajev, Mihail Gligorijević 4.15, 17, 18, 31,
George VI, engleski kralj 8.53 11.13,
Ć Ćarapić, Đorđe 9.3, 14.1 17.19
18.26, 27 19.8, Georgije, patriarh Srpski
D Daffinger, Moritz 18.4, German, patriarh srpski
Delijanis, Konstantin 14.16, Grujić, Jelena 20.5,
Denić, Pavle 15.6, Grujić, Sava 5.9 9.1 15.8, 9,
Dežman, Franc 19.15,16 Guillaume 12.1,
Dokić, Đuro 12.30, Gusenbauer, Karl 03.3 8.57,
Doroški, Nada 17.26, Gustav Adolf, kralj švedski 16.1,
Dožić, Đorđe (Gavrilo, patrijarh srpski) 8.30, H Habsburg, Franc II. von
Drangarov, Vladimir 14.16, Hadžić, Stevan 11.28,
Draškić, Panta Haig 12.1,
Drečin, dr. Pavle 8.62, Hamid, Abdul 11.4 17.11,
Dučić, Nikifor 5.11, Horvatović, Đuro 4.18, 28 5.1 15.14
594
Hristić, Filip 04.4, 6, Karađorđević, Petar II. 03.8 8.3 9.1, 4

17.28 19.7, 11
Hristić, Nikola 10.1 16.11,
Karol, kralj rumunjski 17.12,
I Ignjatović, Jordan 19.13,
Katarina II, carica ruska 15.1,
Ilić 15.4,
Katzler, Vinzenz 4.11,
Inokentije, nadbiskup beogradski 10.1 11.3,
Kemal, Ismail
J Janković, Aranđel 13.7,
Kihalić, Julije 16.15
Janković, Božo 17.12,
Kilar, Adolf 14.13, 14
Jevtović, Stevan 04.8,
Konstantin, kralj Grčki 8.53, 17.15,
Joffre 12.1,
Korošec, Anton 11.11,
Joksimović, Katarina 20.25,
Kostić, Vladislav 12.5,
Josip II, car austrijski 15.1,
Kovačević, Jovan 17.6,
Jovanović, Anastas 04.3, 4, 25,
Kovaćević, Ljuba 04.1, 6,
Jovanović, Bogoljub 10.6,
Krstić, Tahomir 19.15,
Jovanović, Borivoje
Krušević, Svetozar 20.5,
Jovanović, Đorđe 15.16, 18 16.7
18.23 19.8, L Laberau, Dr. 04.4,
Jovanović, Jovan 6.39 8.60 12.26 Laudon, Ernest Gideon 17.1,
14.15
Lavrič 17.27,
Jovanović, Mihailo 11.25,
Lešjanin, Ljubomir 4.52,
Jovanović, Miloš 12.30,
Lešjanin, Milojko 4.17, 23, 32, 35, 36
Jovičić, Jovica 11.26, 5.1 6.21, 15.10, 14,
15 16.5 18.3 20.5
Jovičić, Tomo 5.16,
Lovrić, Lujo 12.8,
Jurišić, Pantelija 8.52,
M Mackensen, Augost von 17.17,
Jurišić‑Šturm, Pavle 12.1 17.19,
Maister, Rudolf 17.27,
K Kapović, Vasilij 15.17,
Maksimović, Božidar 11.28,
Karađorđević, Aleksandar 03.7,8 8.53 9.4
11.4,21 12.1, 3, 18 Maksimović, Ljubomir 12.30 16.18,
14.1, 14 17.12, 18,
19 19.7, 11 Marković, Jevrem 15.6,
Karađorđević, Arsen 11.28 12.1 Masaryk 12.3,

Maslać, Teofil 18.5,
Karađorđević, Đorđe 11.28,
Mašin, Aleksandar 15.11,
Karađorđević, Olga 8.53, Medorah, David 20.24,
Karađorđević, Pavle 03.8 8.52, 53 11.28 Mihailo (mitropolit srpski) 4.26 8.3,
14.12 19.11,
Mihailović, Vojislav 8.59,
Karađorđević, Petar I. 03.7, 8 9.1, 4 11.1,
4 15.16, 18 17.18 Mijatović, Čedomilj 4.68 18.9,
18.23 19.7, 8, Miletić 8.33,
595
Milić, Petar 17.21, Obrenović, Mihailo 03.6, 04.1, 5, 8, 10

17.10,
Milojević, Miloš 15.12 17.4 18.10,
Obrenović, Milan 03.6, 13, 15, 17, 18,
Milošević, Vojislav 11.28, 26, 35 5.7 10.1, 8
15.13, 14, 15 16.3,
Milovanović, Đoka 18.9, 6 16.11 17.8 18.6,
8,10 19.1, 3 20.17,
Milovanović, Kosta – Pečanac 13.8,
Obrenović, Miloš 03.6 10.1 17.10
Milovanović, Miloš 4.51, 18.3,
Milovuk, Katarina 20.9, Obrenović, Natalija 10.1 20.1,
Milutinović, Dragutin 12.27, P Pantelić, Pavel 04.8,
Milutinović, Marko 8.59, Pašić, Nikola 16.11 17.15 18.25,
Mišić, Aleksandar 16.9, Pavlović, Đorđe 17.14,
Mišić, Živojin 12.1, 3, 9, 10, 11, 12 Pavlović, Ljubo 16.14,
17.18,
Pavlović, Milan 5.11 10.1 18.23
Mišković, Gruja 4.21,
Pavlović, Stojko 17.7,
Mišković, Jovan 4.23, 36, 46 10.1,9
15.8, 10 16.5 17.9, Pershing 12.1,
Močivnik, Mitja 16.16, Petar Veliki, car ruski 15.1,
Müllersheim, W. M. 16.6 17.3 20.12 Petković, Dušan 17.24,
N Napoleon III Petković, Konstantin 17.25,
Nastasijević, Nastas 4.69, Petković, Sava 4.80 15.8,
Naumović, Jovan 11.20 12.18, Petrović, Boža 4.18,
Nedić, Mihailo Petrović, Jovan 15.14,
Nedić, Milan 17.22, Petrović, Jovan
Nemanja, Štefan 8.1, Petrović, Milorad 16.14,
Nemanjić, Rastko 8.1, Petrović, Nadežda 6.39 16.7,
Nightingale, Florence 20.1, Petrović, Nikola, kralj Crne gore 4.38 17.15,
Nikolaj II Romanov, ruski car 11.4, Petrović, Petar 12.29,
Nikolaj, grčki princ 8.53 11.13, Petrović, Tadija 18.28,
Nikolajević, Demosten 20.30, Pichl, Josef Bojislav 17.11,
Nikolić, Milan 4.80, Piročanac, Milan 16.11,
Nikolić, Tihomilj 5.7 16.11, 17, Plamenac, Iilija 4.18,
Novaković, S. 18.7, Plouban, Jean 17.25,
Nušić, Branislav 8.35, Popov, Jovan 16.21,
O Obrenović, Aleksandar 03.7 9.1 10.1 11.1 Popović, Cveta 20.30,
17.10 18.8, 10, 15
19.6, Popović, Gavrilo 18.4,
Obrenović, Draga 10.1, 8 11.1 18.15, Popović, Marko 04.9,
596
Popović, Stana 20.11, Stojanović, Miroslav 15.16,

Protić, Kosta 4.32, 16.3, Suvorov, Aleksander 16.1,
Ptaine, Filip 12.1, Syrovi, Jan 6.40 11.27,
Putnik, Radomir 12.1, 3 17.18, Š Špoljar, Josip 17.30,
Q Quiquerez, Ferdo 20.22, Šulek, Ivo 19.13,
R Radnitzky, karl 18.4, Švabić, Mihailo 17.27,
Radonijć, Stanko 4.18, T Tarnovski, grof 17.15,
Radosavljević, Vojislav 8.62, Timotijević, Miroslav 4.10,
Rašić, Mihailo 6.35, Tirka, Teodor 04.3, 6, 10, 11,
Rašić, Vojislav 18.25, Todorović, Stevan
Reich, dr. Maks 8.58, Tomašević, Nikola 12.25, 30
Ristić, Jovan 04.3, 13, 16 10.1 Trifunović, Dušan 8.61,
16.4,
Trifunović, Filip 14.5, 6
Rothe, Christian Friederich 04.3, 4, 5, 6, 25,
Trifunović, Filip 18.22,
Rupnik, Leon 14.12,
Tripković, Sava 11.10,
S Sajovic, Vinko 8.61,
Turk, Stanislav 19.14,
Salandra 12.1,
V Vajngerl, Josip 16.9,
Sava (Sv. Sava, Rastko Nemanjić)
Valtrović, Mihailo 9.3 11.1,
Schneezsohn, N. 20.20,
Vanovski, Petar Simeonović 4.37 5.16,
Schulze, Heinrich 04.4, 15.1,
Varga, Alexander 4.79,
Seidl, Franz 19.1,
Varjagić, Stevan 17.7,
Seifert 8.52,
Vijorović, Milan 17.17,
Serail 12.1,
Viktorija, engleska kraljica 15.13,
Simić, Matija 4.10.,
Vlajković, Đoka 4.17,
Simić, Mileva 20.11, 14
Vrnava, patrijarh srpski
Simić, Sima 15.5,
Vukotić, Petar 4.18,
Simić, Vasa 18.14,
Vuković, Milan 6.35,
Slavković, Ačim 03.5 15.21, 22
W Wilhelm, car njemački 17.15,
Smilanić, Krsta 17.28,
Y Yorška vojvodinja
Sosino 12.3,
Z Zeki paša 17.12,
Stefanović, Nikodije 4.78 10.9,
Zidar, Anton 19.14,
Stepanović, Stepa 12.1, 3, 25 20.21,
Zukanović, Ilija 11.26,
Stevanović, Svetolik 15.22,
Zupančič, Zvonimir 15.22,
Stojanović, Dragomir 12.7,
Ž Živković, Mihailo 12.1 17.12,
Stojanović, Milan 16.15,
Živković, Petar 6.40 14.14,
597

Ser Cro Orders Decorations Final IX 07

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ser Cro Orders Decorations Final IX 07

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pavel Car Tomislav Muhić

© Verlag Militaria, Edition Stefan Rest, Vienna, Austria

Prikaz podizanja Prvog srpskog ustanka.

Karađorđe Petrović, rad Vladimira Lukića Borovikovskog

Obrasci povelja za ordene

Po milosti Božjoj i volji Narodnoj

Na predlog Našeg vojnog ministra

Gospodina Doktora Karla Gusenbauera

Kancelar Kraljevskih ordena:

Po milosti Božjoj i volji Narodnoj

Blagovolio je podpisati sledeči Ukaz

Svetoga Save trečim redom

Sekretar Kancelar kraljevskih ordena

Obrasci povelja za medalje

Povelja za Medalju za vojničke vrline.

Po milosti Božjoj i volji Narodnoj

Blagovolio je ukazom Svojim

Obrasci povelja za spomenice

Osnova teksta svih povelja ime je i titula

Nakon smrti kneza Miloša vlast je, 1960.,

MIHAILO M. OBRENOVIĆ III.

Nakon ubojstva kneza Mihaila 1868. vlast u

Uspostavom Kraljevine 1882., Milan Obre‑

Nakon abdikacije Milana Obrenovića za kra‑

Kralj Aleksandar Obrenović stupio je na

Majskim prevratom svrgnuta je dinastija

U proljeće 1914. kralj Petar je imenovao

Nakon završetka I. svjetskog rata, uspostav‑

Kralja Petra naslijedio je njegov sin Aleksan‑

Godine 1929. proglašena je u novom ruhu

Nakon ubojstva kralja Aleksandra vlast u

Spomenica Takovskog križa iz 1865.

(Ustupila Nacionalna biblioteka Austrije)

(Zbirka Nebojše Mitrovića)

Crteži neusvojenih prijedloga za izradu vrpci u crvenoj boji sa zelenim rub‑

Fotografija Kneza Mihaila na kojoj je vidljiva spomenica Takov‑

Pretpostavljeni izgled spomenice Takovskog križa iz 1865. Izrada i

Obračun troškova koji je upućen Teodoru Tirki

u Topčideru, rad Anastasa Jovanovića.

Portret kneza Mihaila, rad Steve Todorovića. Na portretu je vidljiva spomenica

(Ustupio Ljubomir Stevović)

Povelja Spomenice Takovskog križa iz 1865..

Povelja spomenice Takovskog križa iz 1865.

(Zbirka Istorijskog muzeja Srbije)

(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)

(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)

Štab Srpskog artiljerisjkog puka, fotografija ruskog dragovoljca Ivana V. Gromana.

(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)

(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)

(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)

Potpukovnik Đoka Vlajković s dragovoljcima

(Ustupila Nacionalna biblioteka Austrije)

(Ustupio Istorijski muzej Srbije)

Portret Đorđa Đorđevića, rad Steve Todoro‑

Orden Takovskog križa iz 1876., razred ’na

Orden Takovskog križa, IV. stupanj, lice i naličje. Ordenski je

Povelja za Orden Takovskog križa ‘na prsima‘

Orden Takovskog križa u Srpsko–turskom ratu 1877.–1878.

Zvijezda Ordena Takovskog križa ’na lenti’,

(Zbirka Nebojše Mitrovića)

Detalji kruna s prethodno opisanog Ordena Takovskog križa

(Zbirka Vojnog muzeja u Beogradu)

Detalj alke za provlačenje vrpce. Alka je naglašeno prstenastog oblika, što

Mihailo prva je osoba odlikovana Ordenom Takov‑