Pitanja I Odgovori SCS 2010 (1) - 1

UNIVERZITET
U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
Odsjek: SAOBRAĆAJ
Usmjerenje: CESTOVNI SAOBRAĆAJ
Predmet: Sigurnost cestovnog saobraćaja
Predmetni nastavnik: Prof. dr Osman Lindov

TESTOVI ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA
SIGURNOST CESTOVNOG SAOBRAĆAJA

Sarajevo, 2010

Izdavač: Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Recenzenti:

Lektor:

Naslovna strana:

Štampa:

Tiraž: ‐‐‐‐‐

CIP

Odluka Senata o univerzitetskom izdanju

2

PREDGOVOR

Knjiga “Sigurnost u cestovnom saobraćaju” je prva znanstveno stručna knjiga iz ove oblasti
na prostoru Bosne i Hercegovine. Nastala je kao potreba da se na jednom mjestu
znanstveno‐stručnim metodama i postupcima elaborira sigurnost svih elemenata koji
definišu cjelokupnu sigurnost u cestovnom saobraćaju.

Dinamičan razvoj društva u cjelini u posljednjim decenijama u svijetu uzrokovan je velikim
brojem nesuglasica. Neki segmenti društvenog razvoja razvijali su se intenzivnije od ostalih i
nisu bili praćeni adekvatnim razvojem pratećih komponenti. U razvoju društva saobraćaj je
bio integrator svih komunikacijskih zbivanja, imao je izrazitu neusaglašenost pojedinih
komponenti u svom razvoju što je pogodovalo posljedicama koje nastaju u saobraćaju.

Unapređenje stepena sigurnosti u saobraćaju podrazumijeva udovoljenje različitim
faktorima kojima se može umanjiti opasnost kakva realno postoji pri obavljanju saobraćajne
djelatnosti. Sistem sigurnosti saobraćaja je vrlo složen, upravo zbog širine problema koji
variraju po vrsti, prirodi i načinu utjecaja. Zbog toga je i teško upravljati ovim sistemom, jer
se ne mogu u cijelosti obuhvatiti svi elementi i rizici. Podaci o riziku i negativnim pojavama
u saobraćaju su osnova za reagovanje društva i poduzimanje odgovarajućih mjera. Za
efikasno funkcionisanje sistema sigurnosti saobraćaja potrebno je adekvatno i
permanentno praćenje pojava koje dovodi do nastanka opasnih situacija na cesti, odnosno
do nastanka saobraćajnih nezgoda.

Zato je u knjizi analizirano stanje sigurnosti u cestovnom saobraćaju na prostorima BiH i
Evrope kroz obradu svih pojedinačnih faktora sigurnosti u saobraćaju (čovjek, vozilo, cesta i
okolina). Isto tako, saobraćaj u kretanju predstavlja kontinuiranu opasnost koje trebaju biti
svjesni svi oni koji učestvuju u saobraćaju, što je uslovilo da se u knjizi obrade pojedine
radnje u saobraćaju koje predstavljaju uzročnike nesigurnosti u saobraćaju.

Sigurnost cestovnog saobraćaja je postala dio globalne politike svih zemalja, a posebno
zemalja Zapadne Evrope. Nakon niza pojedinačnih aktivnosti subjekata zaduženih za
sigurnost cestovnog saobraćaja i

3

SADRŽAJ
1. UVOD.......................................................................................................................
2. OPĆA PITANJA IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA........................................
3. PITANJA IZ ZAKONA I PRAVILA IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG
SAOBRAĆAJA................................................................................................................
4. PITANJA O POZNAVANJU IZRAČUNAVANJA POJEDINIH VELIČINA IZ SIGURNOSTI
CESTOVNOG SAOBRAĆAJA............................................................................................
5. ZADACI IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA
(OSNOVNI ZADACI).......................................................................................................
6. ZADACI IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA
(INŽENJERSKI ZADACI)..................................................................................................
7. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………
LITERATURA .................................................................................................................
LITERATURA – INTERNET ADRESE .................................................................................
POPIS TABELA ..............................................................................................................
POPIS SLIKA ............................. ……………......................................................................
POPIS HISTOGRAMA ....................................................................................................
POPIS DIJAGRAMA ....................………………...................................................................
BILJEŠKE O AUTORU .................... ………………................................................................

4

OPĆA PITANJA IZ
SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA

5
Uvod u opća pitanja iz sigurnosti saobraćaja

6

Šta se podrazumijeva pod pojmom saobraćaj?
1. organizovano i uređeno premještanje, prevoženje i kretanje ljudi,
materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih
saobraćajnih puteva
1. materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih
saobraćajnih sredstava ili drugih medija i saobraćajnih puteva na određenom
području
saobraćajnih sredstava

Šta se podrazumijeva pod pojmom transport?
saobraćajnih puteva
2. materijalnih i drugih dobara, usluga i informacija uz korištenje raznovrsnih
saobraćajnih sredstava ili drugih medija i saobraćajnih puteva na određenom
području
3. premještanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i prenos informacija i
energije sa jednog mjesta na drugo

Koje su vidovi saobraćaja?
1. putnički saobraćaj, teretni saobraćaj i telekomunikacijski saobraćaj
2. međugradski, prigradski i gradski saobraćaj
3. 3. međunarodni (inozemni) saobraćaj i unutrašnji saobraćaj
4. kopneni saobraćaj, vodni saobraćaj, zrakoplovni saobraćaj, poštanski
saobraćaj i telekomunikacijski saobraćaj

Koje su vrste saobraćaja?
1. međugradski, prigradski i gradski saobraćaj
2. putnički saobraćaj, teretni saobraćaj i telekomunikacijski saobraćaj
4. 3. međunarodni (inozemni) saobraćaj i unutrašnji saobraćaj
4. kopneni saobraćaj, vodni saobraćaj, zrakoplovni saobraćaj i PT saobraćaj
(poštanski i telekomunikacijski)

Definisati kopneni saobraćaj?
1. se naziva saobraćaj koji koristi vodu kao medij za kretanje i organizovanje
prijevoza
2. predstavlja organizovano i uređeno kretanje ljudi i dobara uz korištenje
5. uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne
infrastrukture
3. predstavlja organizovanje kretanje zračnim prostorom, kao i smještaj letjelica
i pristajanje u zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom zračnog
saobraćaja

6. Definisati vodni saobraćaj?
7
uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne
infrastrukture
prijevoza
3. predstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj
letjelica i pristajanje u zračnim pristaništima sa ostalom infrastrukturom
zračnog saobraćaja

Definisati zrakoplovni saobraćaj?
prijevoza
7. uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne
infrastrukture
3. predstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj

Definisati PT (poštansko – telekomunikacijski) saobraćaj?
prijevoza
uređenog kopnenog dijela zemlje sa elementima kopnene saobraćajne
infrastrukture
8. 3. predstavlja organizovanje kretanje zračnom prostorom, kao i smještaj
4. PT (poštansko‐telekomunikacioni) saobraćaj služi za prenos vijesti,
informacija, saopštenja, poruka, signala, slike, novca, pošiljke itd. korištenjem
sredstava drugih vidova saobraćaja, odnosno žičanog ili bežičnog medija

Definisati sigurnost (safety) u saobraćaju?
1. skup naučnih metoda, tehničkih normi i tehnoloških postupaka kojima je cilj
sigurno odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra
i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda
9. 2. obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe, vozila, itd.
od nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i sl.
3. predstavlja stanje neizloženosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoom rizika
od saobraćajnih nezgoda, ozljeda, oštećenja ili drugih opasnosti

Definisati zaštitu u saobraćaju?
1. obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe, vozila, itd.
od nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i sl.
10. 2. predstavlja stanje neizloženosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoom rizika
od saobraćajnih nezgoda, ozljeda, oštećenja ili drugih opasnosti
3. skup naučnih metoda, tehničkih normi i tehnoloških postupaka kojima je cilj
sigurno odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski životi, materijalna dobra
8
i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda

Definisati pojam akcident?
1. prijetnja koja bi mogla izazvati akcident
11. 2. nenamjerni i neočekivani događaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje
štetu za ljude, imovinu ili okoliš
3. rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno

Definisati pojam opasnost (izvor rizika)?
12. 2. rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno
3. procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u
određenoj vrsti akcidenta

Definisati pojam posljedica?
13. 2. procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u
3. rezultati akcidenta, izražen količinski i kvalitativno
Definisati pojam dimenzionirana procjena štete?
14. 2. procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u

Definisati pojam katastrofa?
2. neuobičajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljišta
15. 3. označava veći broj smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih,
oštećenje imovine u vrijednosti od više miliona novčanih jedinica ili dugoročnu
štetu u okolišu

Definisati pojam vanjski događaji?
1. neuobičajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljišta
2. označava veći broj smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih,
16. oštećenje imovine u vrijednosti od više miliona novčanih jedinica ili dugoročnu
štetu u okolišu

Definisati pojam nezgoda?
1. označava veći broj smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih,
oštećenje imovine u vrijednosti od više miliona novčanih jedinica ili dugoročnu
17. štetu u okolišu
2. posljedica niza povezanih događaja koji su doveli do akcidenta
3. prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu

Definisati pojam početni događaj?
18. 1. otklon od očekivanoga rada sistema
2. posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili
9
okolnosti

Definisati pojam učinak domina?
19. okolnosti
3. otklon od očekivanoga rada sistema

Definisati pojam kvar?
20. okolnosti
2. otklon od očekivanoga rada sistema

Definisati pojam poremećaj?
okolnosti
2. je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik
21. pojave nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije
3. otklon od očekivanoga ponašanja sistema. Poremećaj može biti prouzročen
nedovoljnim poznavanjem rada sistema, stresom, lošom konstrukcijom sistema,
pogrešnim tumačenjem informacije ili nemarom

Definisati pojam vjerovatnoća?
okolnosti
22. 2. je niz stručnih i znanstvenih aktivnosti kojima se modelira i kvantificira rizik
pojave nepoželjnih događaja u određenom sistemu uz različite scenarije
3. očekivani razmjer događaja (akcidenata) u određenom vremenskom
razdoblju

Definisati pojam rizik?
okolnosti
23. 2. označava vjerovatnoću da će u određenom razdoblju doći do akcidenta, a s
njime i do posljedica za ljude, imovinu i okoliš

Definisati pojam procjena rizika?
okolnosti
24. 2. mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

Definisati pojam analiza rizika?
25.
1. sistemsko utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti
10
3. mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama

Definisati pojam upravljanje rizikom?
26. 2. obuhvata cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, popise,
ocjenjivanje situacije, inspekciju itd.

Definisati pojam rizični objekt?
1. industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi
izvor opasnosti ili rizika

Definisati pojam rizična zona?
2. područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno
28. akcidentom
3. industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi
izvor opasnosti ili rizika

Definisati pojam istraživanje sigurnosti?
29. 2. predstavlja cjelovito proučavanje i analiza rizika nekog sistema kroz
proučavanje različitih sljedova događaja kako bi se prikazali učinci rada na
smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem različitih preventivnih mjera

Definisati pojam sigurnosna zona?
1. procijenjena udaljenost potrebna između rizičnoga objekta i obližnjih
ugroženih objekata

Definisati pojam ugroženi objekt?
2. ljudi, predmeti u okolišu ili imovina kojima prijeti akcident zbog blizine
31. rizičnoga objekta
ugroženih objekata

Definisati pojam najgori slučaj?
32.
11
ugroženih objekata
3. predstavlja cjelovito proučavanje i analiza rizika nekog sistema kroz
proučavanje različitih sljedova događaja kako bi se prikazali učinci rada na
smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem različitih preventivnih mjera
Koji su neželjeni efekti saobraćaja i transporta?
1. pogibije učesnika saobraćaja
2. materijalna šteta
3. zagađenje tla
4. ozljede učesnika saobraćaja
33. 5. zagađenje voda
6. zagađenje šuma
7. zagađenja okoliša
8. zagađenje zraka
9. zagađenja bukom

Namjena putničkih automobila?
1. namijenjena za prevoz tereta do 8 (t)
34. 2. namijenjena za prevoz osoba sa najviše pored vozačevog sa četiri sjedišta
3. namijenjena za prevoz osoba sa najviše pored vozačevog sa osam sjedišta

Koji su glavni sistemi motornog vozila?
1. motor
2. sistem za prenos snage (transmisija)
3. ram
4. sistem elastičnog ovješenja
35. 5. sistem za upravljanje
6. sistem držača
7. kočioni sistem
8. karoserija
9. unutrašnji i vanjski retrovizori

Kako je dijele motori sa unutrašnjim sagorijevanjem prema principu rada?
36. 1. trotaktne i šesterotaktne
2. dvotaktne i četverotaktne

Glavni nepokretni dijelovi motora sa unutrašnjim sagorijevanjem?
1. blok motora
37. 2. koljenasto vratilo
3. glava motora
4. korito motora

Glavni pokretni dijelovi motora sa unutrašnjim sagorijevanjem?
1. blok motora
2. klip sa klipnim prstenovima
38. 3. korito motora
4. osovinica klipa sa svojim osiguračima
5. klipnjača
6. koljenasto vratilo (radilica) sa zamajcem
12

Nabrojati tehničko eksploatacione karakteristike motornih vozila?
1. osnove tehničke podatke o motornom vozilu
2. veličina kabine
3. broj retrovizora
4. vučna sposobnost i dinamička svojstva motornih vozila
39. 5. prevozna sposobnost motornih vozila
6. ekonomičnost pogona motornog vozila
7. pouzdanost rada motornog vozila
8. prohodnost motornog vozila
9. okretljivost (manevarske) sposobnosti motornih vozila
10. udobnost motornog vozila

Podjela motocikla prema kategorijama?
1. bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotača, čiji radni
obujam motora nije veći od 50 (cm³) i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu
veću od 50 (km/h)
2. motocikl je motorno vozilo s dva točka, s bočnom prikolicom ili bez nje, kao i
motorno vozilo na tri točka, ako njegova masa nije veća od 500 (kg)
40. 3. laki motocikl je vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotača, čiji obujam
motora ne premašuje 125 (cm³) a snaga motora ne premašuje 11 (kW)
4. motocikl je motorno vozilo s dva točka, s bočnom prikolicom ili bez nje, kao i
motorno vozilo na tri točka, ako njegova masa nije veća od 400 (kg)
5. bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotača, čiji radni
obujam motora nije veći od 50 (cm³) i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu
veću od 60 (km/h)

Vrijednosti brzina koje se mogu ostvariti sa biciklom?
1. 10 – 15 (km/h)
41. 2. 20 – 40 (km/h)
3. 35 – 45 (km/h)

Koja je uloga vučne sile kod motornih vozila?
1. omogućava pokretanje motornog vozila
42. 2. omogućava kretanje motornog vozila po podlozi (cesti)
3. omogućava zaustavljanje motornog vozila na podlozi (cesti)

Na koji način je pravilno kretanje biciklom po cesti?
1. vozač bicikla i vozač bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom vozača
dužni su se kretati što bliže desnoj ivici kolovoza, a ako postoji biciklistička
staza, po biciklističkoj stazi, odnosno traci
2. ako se dva ili više vozača bicikala ili bicikla s motorom kreću u grupi, mogu se
43. kretati jedan naspram drugog
3. ako se dva ili više vozača bicikala ili bicikla s motorom kreću u grupi, dužni su
se kretati jedan za drugim
4. ako na putu postoji posebno uređena biciklistička staza, vozač bicikla s
motorom ukoliko je pokretan snagom vozača i vozač bicikla moraju se kretati
desnom biciklističkom stazom u odnosu na smjer kretanja saobraćaja
13
5. vozač bicikla i vozač bicikla s motorom smiju se kretati samo po onim
saobraćajnim površinama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno
6. vozač bicikla i vozač bicikla s motorom mogu se kretati po svim saobraćajnim
površinama

Nabrojati najvažnije otpore kretanja motornog vozila pri kretanju vozila na usponu?
1. otpor podloge
2. otpor kotrljanja
44. 3. otpor zraka
4. sila uspona
5. otpor trenja
6. otpor sile inercije

Definisati silu otpora kotrljanja kod motornog vozila?
1. sila otpora kotrljanja predstavlja silu otpora prilikom kretanja vozila po
podlozi
45. 2. sila otpora kotrljanja predstavlja silu otpora kotrljanja točkova motornog
vozila prilikom kretanja vozila po podlozi
3. sila otpora kotrljanja predstavlja silu otpora motornog vozila prilikom
kretanja vozila po neravnom terenu

Definisati silu otpora inercije kod kretanja motornih vozila?
1. sila otpora inercije predstavlja otpor koji se javlja pri kretanja motornog
vozila
46. 2. sila otpora inercije predstavlja otpor koji se javlja pri promjeni stanja kretanja
motornog vozila
3. sila otpora inercije predstavlja otpor koji se javlja pri kretanja motornog
vozila po makadamskom putu

Definisati silu otpora zraka kod kretanja motornih vozila?
1. sila otpora zraka predstavlja udar zračnih masa na motorno vozilo koje se
kreće
47. 2. sila otpora zraka predstavlja otpor hrapavosti površine pri kretanju motornog
vozila
3. sila otpora zraka predstavlja udar zračnih masa na bočni dio vozila koje se
kreće

Definisati silu otpora nagiba (uspona) kod kretanja motornih vozila?
1. sila uspona je sila koja se suprotstavlja kretanju vozila
2. sila uspona je sila koja se suprotstavlja kretanju vozila pri kretanju usponom
48. ceste
3. sila uspona je sila koja se suprotstavlja kretanju vozila pri kretanju po ravnom
dijelu ceste

Definisati stabilnost motornog vozila pri kretanju?
1. stabilnost vozila predstavlja sposobnost vozila da se suprotstavi kretanju u
49. određenim uslovima eksploatacije
2. stabilnost vozila predstavlja sposobnost vozila da se suprotstavi prevrtanju
vozila prilikom kretanja u zakrivljenosti ceste i u ostalim uslovima eksploatacije
14
prilikom kretanja po kolovozu
3. stabilnost vozila predstavlja sposobnost vozila da se suprotstavi klizanju,
zanošenju i prevrtanju vozila prilikom kretanja u određenim uslovima
eksploatacije

Koja sila djeluje na motorno vozilo prilikom kretanja kroz zakrivljenost ceste?
1. centripetalna sila
50. 2. obodna sila
3. centrifugalna sila
4. Njutnova sila

Koje su osnovne komponente sigurnosti u saobraćaju?
1. vozilo
2. vozač
3. pješak
51. 4. cesta
5. okolina
6. čovjek
7. dijete
8. tehnički pregled motornog vozila

Nastupiti prilikom prolaska motornog vozila kroz zakrivljenost ceste?
1. klizanje
2. zanošenje
52. 3. prevrtanje
4. kočenje
5. zaustavljanje

Koje su potrebne karakteristike čovjeka da bi se sigurno učestvovao u vožnji?
1. potreban nivo opšte i tehničke inteligencije
2. da posjeduje dobru i pravovremenu koordinaciju pokreta
3. da ima završenu osmogodišnju školu
4. da posjeduje sposobnost pravilnog i pravovremenog reagovanja refleksnog
na razne situacije u toku vožnje
5. da posjeduje potpunu psihofizičku stabilnost i u veoma otežanim uslovima
53. 6. da posjeduje sposobnost zadržavanja psihofizičke stabilnosti i pri
neispunjavanju nekih neophodnih očekivanih zahtjeva vozača od strane okoline
7. da ima završenu srednju stručnu spremu
8. da posjeduje sposobnosti osnovnih psihofizičkih funkcija koje su manje ili
jednako od tkz. “psihofizičke sekunde”
9. da posjeduje ljekarsko uvjerenje o psihofizičkim karakteristikama
10. da je zdrav i vesele prirode

Šta utiče na način ponašanja i reagovanje čovjeka u saobraćaju?
1. vrste vozila
2. stepena obučenosti
54.
3. stanje tehničke ispravnosti vozila
4. brzine prenošenja informacije
5. tjelesne i zdravstvene sposobnosti
15
6. stabilnost emocionalnog stanja

Šta je bitno za adekvatan prijem vidnih informacija kod vozača u saobraćaju?
1. širina vidnog polja
2. stanje okoline
3. dubina vida
55. 4. stanje ceste
5. sposobnost adaptacije na promjene svjetlosti
6. visina vidnog polja
7. klimatski uslovi

Kakav ima uticaj raspoznavanja zvuka na sigurno kretanje u saobraćaju?
1. utiče na pravovremeno skretanje pažnje na opasnost
56. 2. povećava opreznost i mogućnost adekvatnog reagovanja
3. utiče na dobru percepciju okoline

Koji se izrazi koriste za pojam pažnje?
1. selektivna pažnja
2. pokretljivost
57. 3. pospanost
4. mentalna koncentracija
5. budnost
6. aktivacija

Koje su osnovne reakcije čovjeka na frustracije?
1. reorganizacija aktivnosti
2. agresija
58. 3. motivacija
4. tuga
5. povlačenje
6. aktiviranje odbrambenih mehanizama

Koja je uloga emocija na vožnju?
1. objektivnost opažanja
59. 2. objektivnost shvatanja
3. objektivnost razumijevanja

Koja su najvažnija znanja i vještina koje je neophodno posjedovati u vožnji?
1. poznavanje tehnike vožnje (znanja i vještine stečene na obuci za upravljanje
motornim vozilom)
2. poznavanje propisa i pravila o ponašanju u saobraćaju
3. poznavanje elemenata tehničkih mogućnosti i konstrukcije motornog vozila
60. (poznavanja mogućnosti motornog vozila kao uređaja sa svojim performansama
kao i prepoznavanja elemenata greške pri radu)
4. poznavanje mogućnosti podloge za kretanje (poznavanje stanja ceste i njenih
mogućnosti za sigurno kretanje)
5. poznavanje elemenata sigurne vožnje (posebna znanja koja se stječu najčešće
posebnim kursevima poslije položenog vozačkog ispita)

16
Koje su posljedice umora kod vozača motornih vozila?
1. neadekvatnih reakcija
2. povećava se opreznost
61. 3. vrijeme reagovanja produžava
4. povećava se uočavanje
5. sužavanje polja pažnje
6. slabijim stepenom aktivacije.

Kakav je uticaj alkohola u organizmu na kretanje u saobraćaju?
1. smanjuje vrijeme reagovanja na opasnost
62. 2. produžuje vrijeme reagovanja na opasnost
3. produžuje put kočenja i zaustavljanja

Koje su kategorije alkoholiziranosti učesnika u saobraćaju?
1. stanje polazne opijenosti
2. stanje lakše pripitosti
3. stanje težeg pijanstva
63. 4. stanje teže pripitosti
5. pijano stanje
6. teži oblik pijanstva
7. stanje najtežeg pijanstva
8. komatozno stanje

Koje su posljedice uzimanja narkotika na učestvovanje u saobraćaju?
1. velika brzina
2. prolaženje kroz crveno svjetlo
3. oprezno kretanje
4. često bezrazložno i naglo kočenje
5. jurnjava
6. euforično ponašanje
64. 7. smirenost
8. agresivna vožnja
9. smetenost
10. neobjašnjiv strah
11. pogrešna procjena
12. adekvatno reagovanje
13. kolebanje i neodlučnost vozača

Kakav uticaj ima pušenja na sigurnost u saobraćaju?
1. produžava put reagovanja
65. 2. smanjuje koncentracija i opreznost
3. smanjuje vrijeme zaustavljanja
4. povećava vrijeme zaustavljanja

Kakav je uticaj vremenskih prilika na sigurnost vožnje?
1. na mogućnost uočavanja
66. 2. na mogućnost zaustavljanja
3. na pokretljivost
4. na stabilnosti vozila
17
5. na mogućnost ostvarenja brzine
6. na okretljivost

Šta čini mrežu javnih puteva u BiH?
1. autoputevi
2. magistralni putevi
3. pristupni putevi
67. 4. regionalni putevi
5. lokalni putevi
6. parking putevi
7. ulice u naseljima i gradovima

Od čega se sastoji put u svom prostiranju?
1. pravaca
2. oglasnih ploča
3. reklamnih panoa
4. krivina
68. 5. saobraćajnih znakova
6. prijelaznih krivina
7. serpentina
8. trotoara
9. semafora

Od čega zavisi vrijednost poluprečnika zakrivljenosti ceste?
1. od terena kroz koji prolazi cesta
69. 2. dopuštene brzine
3. širine vozila

Zašto je potrebno izvoditi proširenje ceste u zakrivljenosti ceste?
1. zbog preglednosti
70. 2. zbog prolaska dužih vozila
3. zbog zaustavljanja

Zašto je potrebno izvoditi prijelaznice u zakrivljenosti ceste?
1. zbog preglednosti
71. 2. zbog udobnosti i sigurne vožnje
3. zbog zaustavljanja

Šta se osigurava odgovarajućom horizontalnom preglednošću ceste?
1. put zaustavljanja
2. sigurno zaustavljanje vozila
72. 3. sigurno preticanje
4. sigurno mimoilaženje
5. put preglednosti
6. sigurno parkiranje

Na koje se načine može povećati horizontalna preglednost ceste u krivini?
73. 1. asfaltnom podlogom ceste
2. uklanjanjem prepreka sa unutarnje strane kolovoza
18
3. sa djelomičnim otvaranjem usjeka

Zašto je potrebno obezbijediti vertikalnu preglednost ceste?
1. zbog mogućnosti zaustavljanja
74. 2. zbog preglednosti
3. zbog položaja terena

Koja je dužina tragova kočenja mjerodavna za izračunavanje brzine?
1. duži
75. 2. kraći
3. aritmetička sredina

Koji su tragovi pneumatika na kolovozu?
1. blokiranja
2. preticanja
3. kočenja
4. mimoilaženja
76.
5. zanošenja
6. klizanja
7. obilaženja
8. rotiranja

Od čega zavisi vrijeme porasta usporenja?
1. stanja gume
2. mase vozila
77. 3. stanja površine kolnika
4. stanja kolnika
5. osovinskog opterećenja

Koji su sve elementi poprečnog presjeka javnog puta?
1. vertikalna signalizacija
2. kolovoz
3. ivične trake
4. horizontalna signalizacija
5. razdjelne trake
78. 6. bankina
7. rigoli
8. biciklističke staze
9. berme
10. trake za zaustavljanje
11. trake za spora vozila
12. staze za pješake

Na koje načine se mogu izvoditi parkiranje vozila?
1. jednoredno upravno parkiranje
79. 2. dvoredno upravno parkiranje
3.
jednoredno koso parkiranje pod uglom od 60o
4. dvoredno upravno parkiranje pod 90o
19
5. dvoredno koso parkiranje pod uglom od 60o
6. jednoredno koso parkiranje pod uglom od 45o
7. dvoredno koso parkiranje pod uglom od 45o
8. jednoredno upravno parkiranje pod 90o

Šta sve ubrajamo u opremu koja je u funkciji sigurnosti saobraćaja?
1. sigurnosna oprema
80. 2. ivičnjaci
3. saobraćajna signalizacija

Koja su četiri principa koje je usvojio Švedski parlament u vezi sa sigurnošću u
saobraćaju?
1. etički princip
2. princip odgovornosti
81. 3. princip zastupljenosti
4. princip pravičnosti
5. princip sigurnosti
6. mehanizmi za primjenu

Prema statističkim podacima poredati faktore sigurnosti koji su uzročnici nastanka
saobraćajnih nezgoda?
1. čovjek, vozilo, cesta, okolina
82. 2. okolina, cesta, vozilo, čovjek
3. čovjek, okolina, cesta, vozilo
4. čovjek, cesta, vozilo, okolina

Šta se ubraja u osnovne elemente sigurnosti motornog vozila?
1. aktivni elementi
2. antikolizioni elementi
83. 3. kočioni elementi
4. upravljački elementi
5. pasivni elementi
6. katalitički elementi

Šta se ubraja u aktivne sigurnosne elemente motornog vozila?
1. uređaji za upravljanje
2. zračni jastuk
3. sigurnosni pojas
4. uređaji za kočenje
84. 5. ovjes i pneumatici
6. mjenjač
7. polje vidljivosti vozača
8. uređaji za osvjetljavanje puta
9. naslonjač za glavu

Čemu služe aktivni sigurnosni elementi u motornom vozilu?
1. da spriječe nastanak saobraćajnih nezgoda
85.
2. da posljedice saobraćajnih nezgoda budu manje
3. da ne dođe do oštećenja na motornim vozilima usljed saobraćajne nezgode
20

Šta se ubraja u aktivne elektronske sisteme sigurnosti (antikolizioni elementi) kod
motornog vozila?
1. ABS ‐ Anti blokirajući kočioni sistem
2. ASR – Sistem protiv proklizavanja pogonskih točkova
3. ESP ‐ Electronic stability program (Elektronska stabilnost)
4. elektronski navigacijski uređaji
86. 5. brisači vjetrobranskog stakla
6. klima uređaji
7. ACC (Adaptive cruise control) STOP&GO sistem
8. LKAS – Lane Keep Assistance System (Sistem pomoći ostanka vozila u svojoj
saobraćajnoj traci)
9. CVRS – Collision Velocity Reduction System (Sistem regulisanja brzine sudara)
10. detekcija pješaka

Koji elementi motornog vozila čine pasivnu sigurnost motornog vozila?
1. karoserija
2. sigurnosni pojasevi
3. kočnice
87. 4. upravljač
5. zračni jastuci
6. naslonjači za glavu
7. spoljna i unutrašnja oprema

Čemu služe pasivni sigurnosni elementi u motornom vozilu?
1. da spriječe nastanak saobraćajnih nezgoda
88. 2. da posljedice saobraćajnih nezgoda budu manje
3. da ne dođe do oštećenja na motornim vozilima usljed saobraćajne nezgode

Koje vrste ispitivanja i testiranja se vrše na automobilima?
1. crash test‐puni prednji udar motornog vozila
2. crash test ‐ djelomični prednji udar motornog vozila
89. 3. crash test dječije sjedalice
4. crash test sudara sa drugim vozilom
5. crash test ‐ bočni udar motornog vozila (test naleta bočne strane na stub)
6. crash test naleta motornog vozila na pješaka

Zbog čega je neophodno poduzimati praćenja izmjeritelja stepena sigurnosti u
saobraćaju?
1. zbog analize dešavanja saobraćajnih nezgoda
90. 2. zbog rekonstrukcije cesta
3. zbog kretnja vozila po cesti
4. zbog kretanja pješaka po kolovozu
5. zbog aktivnosti na rješavanju uzročnika nastanka saobraćajni nezgoda

Šta podrazumijeva praćenje izmjeritelja sigurnosti u saobraćaju i dešavanja
91.
1. evidentiranje podataka o saobraćajnim nezgodama
2. pisanje izvještaja o saobraćajnim nezgodama
21
3. sortiranje podataka o saobraćajnim nezgodama
4. analitička obrada podataka o saobraćajnim nezgodama
5. izvođenje zaključaka o svim okolnostima koje su dovele do nastanka
saobraćajnih nezgoda
6. dostupnost i plasiranje podataka svim zainteresiranim korisnicima

Kako se dijele izmjeritelji stepena sigurnosti u saobraćaju?
1. periodični
2. apsolutne
92. 3. relativne
4. povremeni
5. stalni

Na osnovu kojih podataka se utvrđuje stepen izloženosti opasnosti u saobraćaju?
1. na osnovu podataka o ukupnom broju saobraćajnih nezgoda
93. 2. na osnovu vrijednosti vozilo‐kilometara
3. na osnovu strukture nastradalih u saobraćajnim nezgodama

Koji se pokazatelji ubrajaju u relativne izmjeritelje stepena sigurnosti u saobraćaju?
1. stepen izloženosti opasnosti učesnika u saobraćaju
2. izmjeritelj učestalosti
3. ukupan broj saobraćajnih nezgoda
94. 4. struktura saobraćajnih nezgoda
5. izmjeritelj gustine
6. izmjeritelj razmještenosti
7. izmjeritelj posljedice
8. broj nastradalih lica u saobraćajnim nezgodama

Koji se pokazatelji ubrajaju u apsolutne izmjeritelje stepena sigurnosti u saobraćaju?
1. stepen izloženosti opasnosti učesnika u saobraćaju
2. ukupan broj saobraćajnih nezgoda
3. struktura saobraćajnih nezgoda
95. 4. izmjeritelj posljedice
5. broj nastradalih lica u saobraćajnim nezgodama
6. struktura nastradalih lica u saobraćajnim nezgodama
7. iznos materijalne štete

Koji su najčešće korišteni relativni izmjeritelji stepena sigurnosti u cestovnom
saobraćaju?
1. stepen učestalosti saobraćajnih nezgoda
2. stepen opterećenosti saobraćajnim nezgodama
96. 3. stepen gustoće saobraćajnih nezgoda
4. stepen razmještenosti saobraćajnih nezgoda
5. stepen izloženosti saobraćajnih nezgoda
6. stepen žestine saobraćajnih nezgoda

Od kojih pokazatelja se definiše izmjeritelj učestalosti saobraćajnih nezgoda?
97. 1. broja saobraćajnih nezgoda i broja registrovanih motornih vozila na
posmatranom području
22
2. broja saobraćajnih nezgoda i veličina prijeđenog puta na određenom
teritoriju, za određeni broj motornih vozila
3. broja saobraćajnih nezgoda i ukupno pređenih kilometara vozila sa
posmatranog područja
4. broja poginulih i broja ozlijeđenih u saobraćajnim nezgodama
5. broja saobraćajnih nezgoda i jedinice dužine analiziranog puta (ceste)
6. broja saobraćajnih nezgoda i broja stanovnika na posmatranom području

Od kojih pokazatelja se definiše izmjeritelj gustoće saobraćajnih nezgoda?
2. broja saobraćajnih nezgoda i broja registrovanih motornih vozila na
98. 3. broja saobraćajnih nezgoda i ukupno pređenih kilometara vozila sa

Od kojih pokazatelja se definiše izmjeritelj razmještenosti saobraćajnih nezgoda?
99. 3. broja saobraćajnih nezgoda i broja registrovanih motornih vozila na
4. broja saobraćajnih nezgoda i ukupno pređenih kilometara vozila sa

Od kojih pokazatelja se definiše izmjeritelj izloženosti saobraćajnih nezgoda?

Od kojih pokazatelja se definiše izmjeritelj žestine saobraćajnih nezgoda?

Koliko procentualno pogine osoba u saobraćaju u ekonomski razvijenim zemljama u
odnosu na ukupan broj umrlih?
102. 1. 4 %
2. 10 %
3. 15 %

23
Koliko procentualno pogine osoba u saobraćaju u ekonomski razvijenim zemljama
kada se posmatra starosna dob od 15 – 24 godine u odnosu na ukupan broj umrlih iz
navedene populacije?
103. 1. 20 %
2. 70 %
3. 50 %

Poredati osnovne uzročnike nastanka saobraćajnih nezgoda prema policijskim
izvještajima u BiH?
1. brzina
2. nepoštivanje prvenstva prolaza
104. 3. nepropisno preticanje i obilaženje
4. alkoholiziranost učesnika u saobraćaju
5. odstojanje između vozila
6. tehnička neispravnost
7. cesta

Koliko procentualno doprinosi čovjek sa svojim ponašanjem koje utiče na nastanak
105. 1. 60‐70 %
2. 20 – 30 %
3. 90 – 95 %

Koji su to negativni elementi ceste koji mogu doprinijeti nastanku saobraćajnih
nezgoda?
1. oštećenja i udarne rupe na podlozi ceste
2. podloge sa niskim koeficijentom prianjanja
3. nedovoljne širine bankine
106. 4. nepostojanje trotoara
5. nedovoljne horizontalne i vertikalne preglednosti ceste
6. neadekvatni izvedeni nagibi ceste
7. kolotrazi
8. neadekvatne prijelaznice i voznodinamički zahtjevi
9. neizvođenje proširenja u zakrivljenosti ceste

Navesti pet elemenata iz saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti nastanku
1. postavljanje svjetlećih reklama neposredno uz cestu
2. postavljanje reklamnih panoa neposredno uz cestu
3. vidio displeji
4. parkiranja na cesti i na trotoaru
107. 5. nedovoljna širina trotoara
6. postavljanje “tendi” i izloga na trotoare
7. nedovoljna uočljivost i veličina saobraćajne signalizacije
8. nedovoljna fizička zaštita ceste
9. neadekvatna zaštita i izvođenje stajališta JGP‐a
10. neadekvatno osvjetljenje ceste

108. Kako se dijele mjere za ublažavanje i rješavanje nastanka uzročnika saobraćajnih
24
nezgoda?
1. vaspitne
2. tehničke
3. financijske
4. ekonomske
5. političke
6. obrazovne
7. zdravstvene

Na osnovu kojih aktivnosti se mogu vrednovati rezultati poduzetih aktivnosti u
sistemu sigurnosti u saobraćaju?
1. metode eliminisanja
2. analiza saobraćajnih nezgoda
109. 3. upoređivanje ostalih statističkih podataka
4. metode raspoređivanja
5. metoda ispitivanje mišljenja
6. metode posmatranja

Šta je neophodno uraditi da bi se poduzele adekvatne i prihvatljive mjere u sigurnosti
u saobraćaju?
1. utvrditi prostorni razmještaj saobraćajnih nezgoda
2. iznaći trendove prostornog kretanja saobraćajnih nezgoda
110. 3. opremiti svjetlosnom signalizacijom
4. izgraditi zaštitne ograde
5. utvrditi distribuciju saobraćajnih nezgoda
6. utvrditi mikrolokacije saobraćajnih nezgoda

Koje podatke treba obuhvatiti adekvatno urađena baza podataka o sigurnosti u
saobraćaju?
1. pojavnim oblicima, uzrocima i drugim elementima koji utječu na nastanak
saobraćajnih nezgoda
2. saobraćajnicama, signalizaciji i ostaloj instalisanoj opremi
3. strukturi vozila
111. 4. stanicama tehničkih pregleda
5. osiguravajućim društvima
6. vozačima motornih vozila
7. prekršajima i krivičnim djelima ugrožavanja saobraćaja
8. učesnicima u saobraćajnim nezgodama
9. nastradalim osobama

Koje elemente je neophodno obuhvatiti planom za povećanje sigurnosti u
saobraćaju?
1. jasno definisati programi aktivnosti
2. obim i kvalitet preciziranih ciljeva aktivnosti
112.
3. jasno definisati nosioce aktivnosti
4. postavljanje preventivnih aktivnosti
5. određivanje represivnih aktivnosti
6. definisanje načina izvršenja aktivnosti
25
7. praćenje i vrednovanje rezultata programa

Šta se podrazumijeva pod prvom pomoći povrijeđenom?
1. skup radnji koje poduzimaju osobe u pozivanju hitne medicinske pomoći i
policije u cilju spašavanja ozlijeđenih u nesreći
2. skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj osobi ili iznenada oboljeloj
113. osobi na mjestu nesreće prije dolaska ekipe Hitne pomoći, liječnika ili drugih
kvalificiranih medicinskih djelatnika
3. skup potrebnih radnji u sagledavanju situacije radi evidentiranja svih
ozljeđenih u nesreći

Koje krvarenje je najopasnije za povrijeđenog?
1. vensko krvarenje
114. 2. kapilarno krvarenje
3. arterijsko krvarenje

Od čega se sastoji postupak oživljavanja povrijeđenog?
1. vještačkog disanja
115. 2. uzdisanja u sjedeći položaj
3. vanjske masaže srca

Navesti tri strateške aktivnosti u planovima i ciljevima na povećanju sigurnosti u
saobraćaju?
1. jasno definisanje procenta smanjenja saobraćajnih nezgoda sa najtežim
posljedicama
2. svođenje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama na zacrtane evropske
norme (7 poginulih na 100 000 stanovnika)
3. uspostavljanje programa preventivnog djelovanja od strane institucija koji su
116. direktno uključeni i zainteresovani za saobraćaj (policija, direkcija cesta,
osiguravajuća društva, automoto klubovi i obrazovne institucije)
4. podizanje svijesti građana o ulozi sigurnosti saobraćaja i saobraćajne kulture
kroz različite vrste medija
5. razvijanje svijesti vozača o ulozi brzine, alkohola i droga na sigurnost u
saobraćaju
6. masovnija edukacija djece i omladine o rizicima koji su vezani za cestovni
saobraćaj

Koja su to osnovna pravila u pružanju prve pomoći kod hitnih slučajeva?
1. ne približavati se ozlijeđenome ako time dovodi u opasnost vlastiti život
2. uvijek prvo pomoći najteže ozlijeđenom
3. nikad ne pomicati ozlijeđenoga ako to nije neophodno
4. sagledati situaciju i pokušati utvrditi što se dogodilo radi evidentiranja svih
117. ozljeđenih
5. što hitnije pristupiti pomjeranju povrijeđenog i zaustavljanju krvarenja
6. uvijek je potrebno imati na umu da treba slušati zdrav razum, biti svjestan
trenutnih mogućnosti i ne pokušavati učiniti previše kako ne bi napravile
pogreške
7. uvijek je potrebno ukloniti opasnost od ozlijeđenog, a samo u iznimnim
26
situacijama njega odmicati od izvora opasnosti
8. osobu bez svijesti ne treba ostavljati samu

Šta potrebno kod ozlijeđenog prije svega uraditi?
1. zaustaviti krvarenje
2. staviti sterilnu gazu na ranu
118. 3. obezbijediti prohodnost disajnih puteva
4. uspostaviti disanje
5. podići ga u odgovarajući položaj
6. obezbijediti rad srca

Poredati radnje kod zaustavljanja krvarenja na vanjskim dijelovima tijela
povrijeđenog?
1. na ranu postaviti sterilnu gazu 1
119. 2. čvrsto podvezati ranu ispod i iznad ozljeđenog dijela
3. kružni zavoj čvrsto stegnuti i čvor postaviti iznad rane 3
4. na gazu staviti pakiranje zavoja iznad mjesta krvarenja

Ukoliko vršimo samostalno oživljavanje nakon koliko udisaja vazduha vrši se 10 do 5
pritisaka na grudni koš?
120. 1. 2‐3
2. 3‐4
3. 4‐5

Koje se najčešće upotrebljavaju metode vještačkog disanja za oživljavanje
povrijeđenog?
1. metoda vještačkog disanja usta na usta
121. 2. metoda vještačkog disanja usta na nos
3. metod vještačkog disanja podizanja nogu povrijeđenog
4. metod vještačkog disanja usta na usta i nos
5. metod vještačkog disanja korištenjem pomjeranja ruku

U kojim slučajevima se koristi metod vještačkog disanja usta na usta i nos?
1. kod oživljavanja osoba kojima je ozlijeđen grudni koš
122. 2. kod oživljavanja disanja male djece i beba
3. kod oživljavanja starijih osoba

Kod postupka masaže srca povrijeđenog koliko puta u minuti vršimo pritiskivanje
dlanovima na donju trećinu grudnog koša?
1. 50 – 60
123.
2. 40‐50
3. 60‐70

Šta podrazumijeva prva pomoć kod prijeloma kostiju ozlijeđenog?
1. postavljanje u stanje mirovanja
2. namještanje prelomljene kosti
124.
3. zadržavanje povrijeđenog dijela tijela u prirodnom položaju ili položaju u koji
ga je postavio povrijeđeni
4. fiksiranje oba nepovrijeđena susjedna zgloba
27

Šta je potrebno učiniti kod pružanja prve pomoći povrijeđenim od opeklina?
1. otkloniti izvor topline
2. skinuti odjeću
3. davati osvježavajuće tečnosti ‐ sokova
125. 4. umotati povrijeđenog u mokru tkaninu (čaršaf ili deka)
5. smjestiti povrijeđenog u udoban ležeći položaj
6. postaviti samo sterilni zavoj
7. davati tečnosti – vode sa dodatkom kuhinjske soli

Kako se dijele autosjedalice po grupama?
1. I grupa sjedalice za novorođenčad
2. I grupa sjedalice za uzrast od 1 do 2 godine starosti
126. 3. II grupa sjedalice za uzrast od 4 do 8 godina
4. II grupa sjedalice za djecu od 1‐3 godine starosti
5. III grupa sjedalice namijenjeni za vožnju djece od 15 do 36 (kg)

Nabrojati u kojim situacijama najčešće stradaju djeca u saobraćaju?
1. naglog pretrčavanja mimo pješačkog i semaforiziranog raskršća
2. igre u blizini kolovoza i istrčavanja na kolovoz
127. 3. neopreznosti prilikom kretanja uz kolovoz ili po kolovozu
4. neoprezno kretanje sa biciklom uz i preko saobraćajnice bez nadzora
5. naglo izmicanje‐otimanje od starije osobe i ishitreno reagovanje na pobudu

Koliko vozilo pređe u vremenu (normalnog) reagovanja vozača na opasnost i odziv
mehanizma za kočenje ako se kreće brzinom od oko 72 (km/h)?
1. 72 (m)
128. 2. 20 (m)
3. 30 (m)
4. 25 (m)

Navesti elemente koji mogu doprinijeti lakšem i sigurnom dolasku djece od
kuće/stana do škole?
1. posebno evidentiranje puteva dolaska djece do škole i njihovo dodatno
označavanje
2. evidentiranje opasnih mjesta na putevima djece do škole
129. 3. upoznavanje i angažovanje dodatnog nadzora na opasnim mjestima (policija,
školske patrole, dežure),
4. izgradnja posebnih (podzemnih i nadzemnih) prijelaza preko ceste
5. izgradnja fizičke zaštite prelaska i izlijetanja na cestu na opasnim mjestima i
mjestima mimo pješačkih prijelaza i semaforiziranih raskrsnica
6. organizovanje posebnog prijevoza autobusom za djecu

Šta se podrazumijeva pod saobraćajnom kulturom?
1. način i sistemska rješenja saobraćaja na određenom području obuhvatajući
cjelokupan saobraćajni sistem
130.
2. način ponašanja učesnika u saobraćaju i njihovo poštivanje svih pravila i
normi savremenog življenja u sredinama gdje se odvija saobraćaj
3. zbir stečenih navika i usvojenog obrazovanja u sastavu cjelokupne
28
saobraćajne preventive

Navesti neke od elemenata saobraćajne nekulture od strane vozača?
1. naglo kretanje i naglo zaustavljanje uz “škripu kočnica“
2. upotreba sirene pri malim zakašnjenjima pri pokretanju ispred semafora
3. pravovremeno pokretanje sa semafora
4. vozačevi “razgovori” na raskrsnici kako sa suvozačem tako i sa putnicima
131.
5. gledanje u semafor na raskrsnici
6. korištenja mobitela
7. pokretanje ispred semafora je nakon prolaska ostalih automobila sa strane
8. “podvlačenje” pod semafor

Navesti neke od elemenata saobraćajne nekulture od strane pješaka?
1. neoprezan prelazak ceste kada nisu postojali vremensko – prostorni uslovi za
siguran prelazak a sobzirom na brzinu i udaljenost vozila
2. rizičnom prelasku ceste od strane pješaka mimo pješačkog prijelaza
132. 3. zaustavljanje na pješačkom ostrvu
4. neopreznošću pješaka prilikom kretanja operativnom površinom ceste
5. kretanje bankinom
6. neopreznom i kontinuiranom prelasku cijele površine ceste od strane pješaka,
izraženo kod višetračnih cesta i dr.

Navesti neke od elemenata saobraćajne nekulture koje su vezane za motorna vozila?
1. oštećenja pojedinih dijelova vozila
2. posebno preuređena (“frizirana“) vozila
133. 3. postavljanje aluminijskih felgi
4. prekomjerna buka i ispušni gasovi
5. neadekvatan teret na putničkim automobilima

Navesti neke od elemenata saobraćajne nekulture koje se mogu “pripisati“ cestovnoj
infrastrukturi?
1. nepostojanje ivičnih traka i ivičnjaka
2. neadekvatno izvođenje ivičnjaka
3. postavljanje stupova ulične rasvjete
134. 4. slabo izraženi elementi horizontalne signalizacije
5. postavljanje rastinja
6. neadekvatno postavljeni i nedovoljno izraženi elementi vertikalne
signalizacije
7. nepostojanje adekvatnih pješačkih staza pored ceste
8. nepostojanje prinudnih prepreka za usporavanje brzine vozila

Navesti neke od elemenata saobraćajne nekulture koje se mogu “pripisati“
saobraćajnoj okolini?
1. postavljanje reklamnih panoa neposredno uz cestu
135. 2. svjetleći saobraćajni znakovi
3. nedovoljna širina trotoara
4. postavljanje “tendi” i izloga na trotoare
5. nedovoljna uočljivost i veličina saobraćajne signalizacije
29
6. široki trotoari
7. nedovoljna fizička zaštita ceste
8. neadekvatno osvjetljenje ceste

Nabrojati pet mjera za povećanje saobraćajne kulture?
1. edukacija svih učesnika u saobraćaju i onih koji vode brigu o sigurnosti u
saobraćaju
2. pomoć slijepim i invalidnim osobama koje učestvuju u saobraćaju
136. 3. unaprjeđenje funkcionisanja i razvoja javnog prijevoza
4. razvijati svijest o upotrebi vrsti vozila u gradskim sredinama
5. razvijanje elemenata adekvatnog i sigurnog parkiranja vozila i ostavljanja
vozila

Koje su vrste relativno pravih sudarnih položaja vozila?
1. čeonocentralni
2. oštrougaoni
3. čeonougauoni (čeonoekscentrični)
4. čeonobočni
5. pravougaoni
137. 6. stražnjecentralni
7. stražnjeugaoni (stražnjeekscentrični)
8. stražnjebočni
9. tupougaoni
10. centralnopravi
11. ekscentričnopravi

Koje su vrste relativno kosih sudarnih položaja vozila?
1. oštrougaoni
2. čeonobočni
3. pravougaoni
138. 4. stražnjecentralni
5. stražnjebočni
6. tupougaoni
7. centralnopravi

Kakva oštečenja na vozilu mogu nastati?
1. katastrofalna oštećenja
2. srednja oštečenja
139.
3. velika oštećenja
4. mala oštećenja

Kakvi mogu biti načini popravke otečenih dijelova na vozilu u zavisnosti od stepena
oštećenja?
1. dijelovi za zamjenu
140. 2. dijelovi za popravak
3. dijelovi za prodaju
4. dijelovi za kontrolu i podešavanje

30
Da bi se primijenila metoda za određivanje naletne brzine vozila na pješaka na
osnovu daljine odbačaja tijela pješaka koji uslovi treba da su ispunjeni?
1. da se radi o potpunom čeonom naletu na pješaka
2. da je putnički automobil bijele boje
141. 3. da je pješak stariji od 18 godina
4. da je nalet na pješaka uslijedio putničkim automobilom
5. da je vozilo u momentu naleta bilo kočeno
6. da je usporenje automobila veće od 5.5 (m/s2)

Koliko može da iznosi faktor uticaja ponude i potražnje pri utvrđivanju postotnog
iznosa spašenih dijelova vozila?
1. 15 % od vrijednosti vozila
142.
2. 10 % od vrijednosti vozila
3. ± 5 % od vrijednosti vozila

Navesti elemente kinematike naleta vozila na pješaka, odnosno elemente udaljenosti
između mjesta naleta motornog vozila na pješaka do mjesta zaustavljanja tijela
pješaka na kolovozu?
1. udaljenost koju tijelo pješaka pređe od momenta prvog dodira sa prednjim
dijelom vozila do mjesta drugog udara u prednje dijelove vozila
2. udaljenost nošenja tijela pješaka od mjesta prvog kontakta sa vozilom do
143. momenta odvajanja tijela pješaka od prednjeg dijela vozila
3. udaljenost “leta” tijela pješaka, odnosno udaljenost koju pređe tijelo pješaka
od momenta odvajanja od vozila pa do prvog pada, odnosno prvog udara na
podlogu ceste
4. dužina klizanja tijela pješaka po podlozi, odnosno udaljenost koju tijelo
pješaka pređe od mjesta pada na cestu, pa do mjesta konačnog zaustavljanja na
cesti

Kolika je vrijednost “psihofizičke sekunde“ reagovanja čovjeka na opasnost u
saobraćaju?
144. 1. 0.4‐1.0 (s)
2. 0.6‐1.2 (s)
3. 1.2‐1.8 (s)

Od čega zavisi težina ozljeda pješaka kod naleta vozila?
1. brzine naleta vozila
2. mase vozila
3. osovinskog opterećenja vozila
145.
4. tipa vozila (motocikl, osobni, teretni, autobus)
5. vrste i stanja kolnika
6. smjera naleta

Od čega zavisi vrijeme zakašnjenja (aktiviranja) mehanizma za kočenje?
1. brzine vozila
146. 2. vrste kolnika
3. stanja i vrste mehanizma

31
Od čega zavisi dužina puta izmicanja?
1. brzine vozila
2. stanja kočionog mehanizma
147.
3. stanja pneumatika
4. stanja kolnika

Koje su mogućnosti dobiju upoređenjem izračunatih vremena kretanja pješaka (tpj) i
vozila (to) kod vremenske analize naleta motornog vozila na pješaka?
1. ukoliko je tpj <= to, onda vozač motornog vozila nije imao tehničke
mogućnosti izbjegavanje naleta na pješaka, jer je vrijeme kretanja pješaka do
148. mjesta naleta bilo manje od vremena reagovanja vozača, odnosno da je puno
kočenje vozila moglo nastupiti samo nakon naleta
2. ukoliko je tpj > to, onda je potrebno dalje razmatranje i iznalaženja okolnosti
usljed kojih je došlo do saobraćajne nezgode jer sa ovakvim odnosom vremena,
vozač je imao tehničku mogućnost izbjegavanja naleta vozilom na pješaka

Koje se prostorne mogućnosti dobiju ispitivanjem tehničke mogućnosti ili
nemogućnosti izbjegavanja udara motornog vozila u pješaka?
1. ako je zaustavni put motornog vozila manji od udaljenosti koju pređe
motorno vozilo od mjesta nastajanja opasnosti do mjesta naleta tj. ako, Sz <
Sodn, vozač motornog vozila je imao tehničku mogućnost da izbjegne nalet na
pješaka.
2. ako je Sz >= Sodn, vozač motornog vozila nije imao tehničku mogućnost
izbjegavanja naleta na pješaka.
149. 3. treća uslovna mogućnost, kada je Sz > Sodn, odnosno dužina zaustavnog puta
motornog vozila je veća od udaljenosti koju vozilo ima na raspolaganju od
pojave opasne situacije do linije presijecanja ceste od strane pješaka. Prostorna
analiza pri razmatranju navedene uslovne mogućnosti je u slučaju kada je došlo
do promjene režima kretanja (prelaska) pješaka (zastajkivanje, okret unazad,
promjena pravca kretanja i dr.) Potrebno je da se odredi položaj u kojem se
mogao nalaziti pješak u trenutku dostizanja motornog vozila sa linijom kretanja
pješaka, da se pješak nastavio kretati neizmijenjenom brzinom i pravcem
kretanja a kada su od strane vozača pravovremeno poduzete mjere na kočenje

U kojim slučajevima može se doći do izbjegavanje naleta motornog vozila na
pješaka?
1. vozilo se zaustavilo prije presijecanja linije kretanja pješaka
150. 2. vozilo je prošlo neposredno prije dolaska pješaka do kontaktne tačke
3. pješak je uspjeo prijeći neposredno prije dostizanja vozila u kontaktnu tačku
4. vozilo je izletilo sa kolovoza prije linije presjecanja kolovoza od strane
pješaka

Šta se podrazumjeva pod pojmom prilagođena brzina?
1. prilagođena brzina je ona brzina koja je potrebna da bi se na dovoljnoj
udaljenosti od prepreke vozilo moglo prestrojiti u drugu traku, a da se ne
151.
dovede u pitanje stabilnost vozila
2. prilagođena brzina je ona brzina koja je potrebna da vozač može
pravovremeno zaustaviti vozilo pred svakom zaprekom, koju u konkretnim
32
uslovima može očekivati ili da pravovremeno postupi prema saobraćajnom
znaku ili pravilu
3. prilagođena brzina je ona brzina koja je ograničena saobraćajnim pravilom ili
postavljenim saobraćajnim znakom

Šta se podrazumjeva pod pojmom brzina izbjegavanja?
1. brzina izbjegavanja je ona brzina koja je potrebna da vozač može
znaku ili pravilu
152. 2. brzina izbjegavanja je ona brzina koja je ograničena saobraćajnim pravilom ili
3. brzina izbjegavanja je ona brzina koja je potrebna da bi se na dovoljnoj
udaljenosti od prepreke vozilo moglo prestrojiti u drugu traku, a da se ne
dovede u pitanje stabilnost vozila

Šta se podrazumjeva pod pojmom dopuštena brzina?
1. dopuštena brzina je ona brzina koja je ograničena saobraćajnim pravilom ili
2. dopuštena brzina je ona brzina koja je potrebna koja je potrebna da bi se na
dovoljnoj udaljenosti od prepreke vozilo moglo prestrojiti u drugu traku, a da se
153. ne dovede u pitanje stabilnost vozila
3. dopuštena brzina je ona brzina koja je potrebna da vozač može
znaku ili pravilu

Kako se dijele saobraćajne nezgode s obzirom na vidljivost u toku naleta motornog
vozila na pješaka?
1. nalet motornog vozila na pješaka pri neograničenoj vidljivosti i preglednosti
2. nalet motornog vozila na pješaka pri magli
3. nalet motornog vozila na pješaka pri kiši
154. 4. nalet motornog vozila na pješaka pri ograničenoj preglednosti zbog
postojanja nepokretnih prepreka
5. nalet motornog vozila na pješaka pri ograničenoj preglednosti zbog
postojanja pokretnih prepreka
6. nalet motornog vozila na pješaka pri smanjenoj preglednosti i vidljivosti

Od čega zavisi kvalitet svjetlosti farova automobila?
1. o jačini žarulja
2. obliku žarulja
155. 3. funkciji saobraćajnice
4. odvojenosti saobraćaja
5. optici
6. podešenosti farova

Od čega zavisi odabir cestovne rasvjete raskrsnica u dva ili više nivoa?
156.
1. funkciji saobraćajnice
33
2. gustoći saobraćaja
3. podešenosti farova
4. saobraćajnoj složenosti
5. odvojenosti saobraćaja
6. obliku žarulja
7. postojanju ili nepostojanju signala za kontrolu saobraćaja

Šta se podrazumjeva pod pojmom preglednost?
1. Preglednost je meteorološki pojam i označava daljinu na kojoj se može nešto
vidjeti
157.
2. Preglednost je dužina koja je potrebna za pravovremeno poduzimanje
određene radnje

Šta se podrazumijeva po pojmom svjetlosno zagađenje?
1. je svaka potrebna svjetlost u prostoru izvan zone koju je potrebno osvijetliti
do koje dolazi zbog upotrebe nepravilno postavljenih rasvjetnih tijela
2. je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je
158. potrebno osvijetliti do koje dolazi zbog upotrebe neekoloških rasvjetnih tijela i
nepravilno postavljenih
3. je svaka korisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno
osvijetliti do koje dolazi zbog upotrebe ekoloških rasvjetnih tijela

Kako nastaje svjetlosno zagađenje?
1. neadekvatnom javnom rasvjetom (koja svijetli prema horizontu)
2. neadekvatnim kretanjem u saobraćaju
159. 3. neadekvatnim osvjetljavanjem objekata – kulturnih spomenika
4. nedakevatnim usmjerenjem prednjih farova vozila
5. neadekvatnim osvjetljavanjem javnih površina
6. zbog upotrebe neadekvatnih rasvijetnih tijela

Koji su kriteriju koji služe za ocjenjivanje kvaliteta rasvjete?
1. nivo rasvjete površine kolovoza
2. veličine površine u mraku
3. stepen jednolikosti rasvjete površine kolovoza
160. 4. nivo osvjetljenosti okoline saobraćajnice
5. ograničenje blještanja i vizualizacije
6. stepen odsjaja površine
7. optičko vođenje

Od čega zavisi tačnost, brzina i uvjerljivost spoznaje saobraćajnih znakova?
1. o načinu kodiranja znaka
2. o graničnom ugaonom razmjeru
161. 3. konstrukcijskih osobina znaka
4. o njihovoj vidljivosti u toku dana i noći
5. o rasporedu znakova u vidnom polju vozača
6. stepenu odgovarajućih parametara prema osobinama oka

Koji je osnovni kriterij za ocjenjivanje vidljivosti saobraćajnog znaka?
162.
1. granični ugaoni razmjer
34
2. o njihovoj vidljivosti u toku dana i noći
3. konstrukcijskih osobina znaka

O čemu je potrebno voditi računa pri izboru mjesta postavljanja saobraćajnog znaka?
1. konstrukcijskih osobina znaka
163. 2. o njihovoj vidljivosti u toku dana i noći
3. o intenzitetu i brzi kretanja saobraćaju na tom djelu saobraćajnice

Od čega može nastupiti zasljepljenje u saobraćaju?
1. od nepravilno podesenih svjetala na vozilu
164. 3. od jačine sijalica u farovima
4. od uličnog osvjetljenja
5. od graničnog ugaonog razmjera
6. od jutarnjeg i večernjeg sunca

Koji elementi koji utiču na mogućnost uočavanja prepreke na cesti?
1. smanjenje vidljivosti u uvjetima sumraka i svitanja
2. stanje svjetala na vozilu u trenutku saobraćajne nezgode
3. elementi spoznaje o oku i vidnim sposobnostima čovjeka kao sudionika u
saobraćaju
4. vidno polje vozača
5. način kodiranja znaka
165. 6. elementi kontrasta i zablještenja
7. granični ugaoni razmjer
8. vidljivost vozača u funkciji zamazanosti stakala farova vozila u noćnoj vožnji
9. upravljanje svjetlima motornog vozila u noćnoj vožnji
10. kretanje motornog vozila u noćnim uvjetima
11. padavine i magla
12. ulično osvjetljenje
13. osvijetljenost tunela

Koja se vrijednost smatra najoštrijim vidnim poljem čovječijeg oka?
1. oko 3° od tačke fiksacije
166. 2. od 6° do 10° od tačke fiksacije
3. od 3° do 6° od tačke fiksacije

Koja se vrijednost smatra veoma dobro vidnim poljem čovječijeg oka?
167. 2. više od 20° od tačke fiksacije

Koja se vrijednost smatra dobro vidno polje čovječijeg oka?

169. Koje se vrijednost smatra periferno vidno polje čovječijeg oka?
35
3. više od 20° od tačke fiksacije

Koja se vrijednost smatra polje čitanja čovječijeg oka?

Na koju udaljenost je potrebno postaviti saobraćajne znakove od tačke fiksacije?
1. najdalje do 20° od tačke fiksacije
171. 2. oko 3° od tačke fiksacije

Da li se širina vidnog polja proporcionalno smanjuje sa povećanjem brzine kretanja
vozila?
172. 1. da
2. ne

Da li se širina vidnog polja funkcionalno smanjuje sa povećanjem brzine kretanja
vozila?
173. 1. da
2. ne

Kolika je okvirno širina vidnog polja čovječijeg oka pri brzini kretanja vozila od 25
(km/h)?
1.
174. 100o
2. 75°
3. 30°

(km/h)?
175. 1. 40°
2. 30°
3. 75°

(km/h)?
176. 1. 75°
2. 65°
3. 30°

(km/h)?
177. 1. 40°
2. 75°
3. 30°

178.
(km/h)?
36
1. 30°
2. 75°
3. 40°

Kolika je okvirno širina horizontalnog vidnog polja čovječijeg oka pri mirovanju?
1. 30°
179. 2. 160 i 180°
3. 75°

Kolika je okvirno širina vertikalnog vidnog polja čovječijeg oka pri mirovanju?
1. 115°
180. 2. 30°
3. 40°

Koliko iznosi opće vrijeme opažanja čovjeka – vozača?
1. između 1,5 i 1,9 (s)
181. 2. od 0,50 i 1,16 (s)
3. između 1,0 i 1,2 (s)

Koliko je potrebno vrijeme za prenošenje pogleda s kolovoza ispred vozila na
instrument‐tablu, čitanje određenog indeksa te ponovno skretanje vida na cestu?
182. 1. između 1,0 i 1,2 (s)
2. između 1,5 i 1,9 (s)
3. od 0,50 i 1,16 (s)

Koje su osnovne karakteristike kretanja vozilom noću?
1. ograničena vidljivost dimenzija svjetlosnog snopa svjetla motornog vozila
2. neograničena vidljivost dimenzija svjetlosnog snopa svjetla motornog vozila
3. mogućnost zasljepljivanja svjetlima vozila što dolaze u susret pri
183. mimoilaženju, ‐ monotonija uvjetovana noćnom tišinom i tamom oko vozila
4. mogućnost stalnih iznenađenja zbog pješaka, stoke, zaustavljenih i
neosvijetljenih vozila na kolovozu i sl.
5. mogućnost pospanosti i dremljivosti

U kojim uslovima može se konstatovati da postoji smanjenja vidljivost?
1. kada zbog atmosferskih ili drugih prilika vozač ne može jasno da uoči druge
učesnike u saobraćaju na udaljenosti najmanje od 180 (m) na putu izvan
naselja, odnosno od najmanje 80 (m) u naselju
184. učesnike u saobraćaju na udaljenosti najmanje od 200 (m) na putu izvan
naselja, odnosno od najmanje 100 (m) u naselju
učesnike u saobraćaju na udaljenosti najmanje od 220(m) na putu izvan naselja,
odnosno od najmanje 120 (m) u naselju

Šta se podrazumijeva pod pojmom vidljivosti?
1. podrazumijeva se najveće udaljenje na kojem se, uz određene vremenske
185.
uslove, normalnim vidom mogu razlikovati pojedini predmeti
2. podrazumijeva se najveće udaljenje na kojem se, vidom u noćnim uslovima
37
mogu razlikovati pojedini predmeti
3. podrazumijeva se najveće udaljenje na kojem se, uz određene vremenske
uslove, vidom pri dnevnom svjetlu mogu razlikovati pojedini predmeti

Kako se definiše magla?
1. kao pojava vrlo sitnih kapljica vode, koje lebde u zraku, te znatno smanjuju
horizontalnu i vertikalnu vidljivost, tj. udaljenost do koje se mogu vidjeti
predmeti na površini zemlje
186. 2. kao pojava koja se javlja ako se ne vide predmeti udaljeni manje od 1 (km) od
mjesta posmatranja
3. kao pojava koja se javlja ako se ne vide predmeti udaljeni manje od 1,5 (km)
od mjesta posmatranja

Kada se pojava smanjenje vidljivosti smatra maglom?
1. ako se ne vide predmeti udaljeni manje od 1 km od mjesta posmatranja
2. pojava vrlo sitnih kapljica vode, koje lebde u zraku, te znatno smanjuju
187. horizontalnu i vertikalnu vidljivost, tj. udaljenost do koje se mogu vidjeti
predmeti na površini zemlje
3. ako se ne vide predmeti udaljeni manje od 1,5 (km) od mjesta posmatranja

Koliko veću daljinu uočavanju vidljivosti pješaka ili neke prepreke okvirno
osiguravaju farovi za maglu u odnosu na glavni far u režimu kratkog svjetla pri
uslovima kretanja kada je magla na cesti?
188. 1. između 1.0 i 2 puta veću daljinu
2. između 1.3 i 1.5 puta veću daljinu
3. između 1.5 i 2.5 puta veću daljinu

Šta se podrazumijeva pod pojmom adaptacija oka?
1. je proces prilagođavanja oka na svjetlo pri jakom suncu
189. 2. je proces prilagođavanja oka na razne kontraste vidnog polja (svjetlo, tama)
3. je proces prilagođavanja oka na razne kontraste vidnog polja pri noćnim
uslovima vožnje

Koliko okvirno traje adaptacija oka na svjetlo?
1. traje od 1.5 do 2 minute
190. 2. traje od 0.5 do 2 minute
3. traje od 0.5 do 1 minute

Koliko okvirno traje potpuna adaptacija oka na tamu?
1. do 30 minuta
191. 2. do 20 minuta
3. do 10 minuta

Šta se podrazumijeva pod pojmom kontrast?
1. je subjektivni osjećaj razlike luminacije ‐ sjajnosti dva područja vidnog polja
primjećenih istovremeno ili uzastopno
192.
primjećenih istovremeno
38
primjećenih istovremeno

Šta se podrazumijeva pod pojmom luminacija?
1. je omjer između svjetlosne jačine kojom površina zrači u tom pravcu i
projekcije površine na ravninu okomitu na taj pravac
193. 2. je omjer između svjetlosne jačine kojom površina zrači u tom smjeru i
projekcije površine na ravninu dijagonalno na taj pravac
3. je omjer između svjetlosne jačine kojom površina zrači u tom pravcu i
projekcije površine na ravninu poprečno na taj pravac

Sa koje se udaljenosti iz vozila se vidi pješak u noćnim normalnim uslovima ako je
obučen u tamnu odjeću?
194. 1. na 136 (m)
2. na 31 (m)
3. na 26 (m)

obučen u sivu odjeću?
195. 1. na 31 (m)
2. na 26 (m)
3. na 136 (m)

obučen u svjetlu odjeću?
196. 1. na 26 (m)
2. na 38 m
3. na 136 (m)

Sa koje se udaljenosti iz vozila se vidi pješak u noćnim (normalnim) uslovima ako ima
reflektujuću oznaku površine oko 29 cm2?
197. 1. na 31 (m)
2. na 136 (m)
3. na 26 (m)

Od čega zavise dužina opasne zone u noćnim uslovima vožnje?
1. brzine vozila
2. stanja ceste (suha, mokra, hrapava, poledica i dr.)
198. 3. ubrzanja vozila
4. oštrine vida vozača u noćnoj vožnji
5. vremena reagiranja
6. usporenja vozila

Kolika je visina slova na saobraćajnim znakovima koji su postavljeni na cestama sa
velikim brzinama?
1. 0.30 do 0.45 m
199.
2. 0,20 do 0,35
3. 0,15 do 0,30

200. Kolika je udaljenost (razmak) između promjenljivih saobraćajnih znakova na cestama
39
koje su saobraćajno opterećenije?
1. 500‐1200m
2. 500‐1000m
3. 400‐800m

Kako se definiše linija sudara ili udara?
1. prava linija koja prolazi kroz tačku težišta dvaju vozila pri njihovu sudara (u
početku sudara), a koja je pararalelna s relativnim brzinama njhovih težišta na
početku sudara
2. prava linija koja prolazi kroz tačku dodira dvaju vozila pri njihovu sudara (u
201. početku sudara), a koja je pararalelna s relativnim brzinama njhovih težišta na
početku sudara
3. prava linija koja prolazi kroz tačku koja se nalazi na presjeku težišta i udara
dvaju vozila pri njihovu sudara (u početku sudara), a koja je pararalelna s
relativnim brzinama njhovih težišta na početku sudara

Definisati prednjocentralni sudar?
1. nastaje kada se vozila kreću jedno prema drugom u susret i sudare se
prednjim dijelovima, ali ne po cijeloj čeonoj površini i linija udara n‐n pri ovome
sudaru ne prolazi kroz težište vozila, a paralelna je s pravcima brzina vozila
2. nastaje kada se vozila kreću tačno jedno prema drugom ususret i udaraju
202. prednjim dijelovima i pri ovakvom sudaru linija udara n‐n prolazi kroz oba
težišta vozila

Definisati prednjougaoni (ili prednjoekscentrični) sudar?
1. je sudar vozila bočnim stranama. često se ova podvrsta svrstava pod nazivom
bočni sudar ili sudar pri paralelnoj vožnji i linija udara najčešće je paralelna s
pravcima brzine vozila prije sudara
203. prednjim dijelovima, ali ne po cijeloj čeonoj površini i linija udara n‐n pri ovome
3. nastaje kada se vozila kreću tačno jedno prema drugom ususret i udaraju
prednjim dijelovima i pri ovakvom sudaru linija udara n‐n prolazi kroz oba
težišta vozila

Kolika je vrijednost koeficijenta restitucije (uspostavljanja) pri plastičnim sudarima?
1. 0.5 (‐)
204. 2. 1.0 (‐)
3. 0.0 (‐)

Šta se ubraja u osnovnu dokumentaciju kod uviđaja saobraćajne nezgode?
1. foto‐elaborat
205. 2. zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola
3. zapisnik o uviđaju
4. službena zabilješka
40
5. zapisnik o vanredenom tehničkom pregledu
6. situacijski plan

Šta se ubraja u ostalu dokumentacija kod uviđaja saobraćajne nezgode?
1. službena zabilješka
2. zapisnik o vanredenom tehničkom pregledu
3. situacijski plan
4. bolničke prijave
206. 5. analiza krvi i mokraće
6. foto‐elaborat
7. zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola
8. zapisnik o uviđaju
9. potvrde o oduzimanju

Definisati prednjobočni sudar?
1. je sudar vozila bočnim stranama i često se ova podvrsta svrstava pod
nazivom bočni sudar ili sudar pri paralelnoj vožnji i linija udara najčešće je
paralelna s pravcima brzine vozila prije sudara

Definisati stražnjecentralni sudar?
3. nastaje kada brže vozilo udara u stražnji dio sporijeg vozila, a da pri tome
linija udara prolazi kroz oba težišta vozila i uglavnom je paralelna s pravcima
njihovih brzina

Definisati stražnjeugaoni (ili stražnjeekscentrični) sudar?
1. jest takav sudar kada brže vozilo udara u stražnji dio sporijeg vozila i linija
udara ne prolazi kroz težišta vozila, a najčešće je paralelna s pravcima brzina
vožnje
njihovih brzina

210. Definisati stražnjebočni sudar?
41
njihovih brzina
2. je sudar dvaju vozila bočnim stranama, kada brže vozilo udara u sporije vozilo
i linija udara je paralelna pravcima brzina vozila
prednjim dijelovima, ali ne po cijeloj čeonoj površini i linija udara pri ovome

Definisati centralno pravi sudar?
211. 2. jeste udar vozila u mirujuće vozilo a da pri tome linija udara prolazi kroz oba
težišta vozila i pravac brzine nalazi se na liniji udara
njihovih brzina

Definisati ekscentričnopravi udar?
1. jest udar vozila u mirujuće vozilo, a da pritom linija udara ne prolazi kroz
težište vozila u mirovanju
212. prednjim dijelovima, ali ne po cijeloj čeonoj površini i linija udara pri ovome
njihovih brzina

Definisati oštrougaoni sudar?
1. je sudar dvaju vozila pod oštrim uglom i pravac linije udara zavisi od pravca i
veličina brzina vozila nepopsredno prije sudara
2. jest sudar dvaju vozila pod tupim uglom gdje je linija linija udara je kosa, a
213. zavisi od pravca i veličina brzina vozila
3. jest sudar dvaju putničkih automobila pod pravim uglom i pravac linije udara,
kao i pri oštrokutnom sudaru, nije paralelan s pravcima brzina vozila i zavisi od
pravca i veličine brzine vozila

Definisati pravougaoni sudar?
1. jest sudar dvaju vozila pod pravim uglom i p ravac linije udara, kao i pri
oštrokutnom sudaru, nije paralelan s pravcima brzina vozila i zavisi od pravca i
veličine brzine vozila
214. 2. nastaje kada se vozila kreću jedno prema drugom u susret i sudare se
prednjim dijelovima, ali ne po cijeloj čeonoj površini i linija udara pri ovome
zavisi od pravca i veličina brzina vozila

215. Definisati tupougaoni sudar?
42
njihovih brzina
zavisi od pravca i veličina brzina vozila

Kolika je vrijednost koeficijenta restitucije (uspostavljanja) pri elastičnim sudarima?
1. 1.0 (‐)
216. 2. 0.0 (‐)
3. 0.5 (‐)

Kolika je vrijednost koeficijenta restitucije (uspostavljanja) sudara pri realnim
saobraćajnim nesrećama, pri velikim deformacijama?
217. 1. 0.5 (‐)
2. 0.1 (‐)
3. 1.0 (‐)

Kolika je vrijednost koeficijenta restitucije (uspostavljanja) sudara pri realnim
saobraćajnim nesrećama, pri pri manjim štetama?
218. 1. od 0.6‐0.8 (‐)
2. od 0.6‐1.2 (‐)
3. od 1.0‐1.2 (‐)

Kako se zove evropska centralna baza podataka o saobraćajnim nesrećama?
1. PENDANT
2. CARE
3. FORMAT
219.
4. IASP
5. APSN
6. QUERY

Po kojim grupama su razvrstani projekti EU?
4. Saobraćajne nezgode
5. Vožnja pod uticajem opijenosti
6. Cestovna i tunelska infrastruktura
7. Obuka, edukacija i kampanje
8. Motocikli, bicikli i mopedi
220.
9. Aktivna sigurnost
10. Pasivna sigurnost
11. Periodični tenički pregled
12. Pogodnosti pri vožnji
13. Saobraćajne nezgode na urbanom i vanurbanom području

Koliko je planirano samanjenje smrtno stradalih u nesrećama u EU do 2010. godine?
221.
5. 10.000
43
6. 15.000
7. 20.000
8. 25.000
9. 30.000
10. 35.000

Šta iRAP program?
1. internacionalni program za ocjenu sigurnosti automobila.
222. 2. internacionalni program za procjenu saobraćajnica
3. evropski program za procjenu saobraćajnica

Koliko faktora sigurnosti saobraćajnice ispituje iRAP program?
1. 10
223. 2. 20
3. 30

Koji su učesnici u saobraćaju obuhvaćeni iRAP programom?
1. biciklisti i motociklisti
224. 2. biciklisti, motociklisti, pješaci i putnici
3. pješaci i putnici

Šta se ubraja u osnovnu sigurnosnu opremu u tunelima?
1. sustav za provjetravanje tunela
2. alat za manje popravke vozila
3. osvjetljenje
4. video nadzor
225. 5. izlazi u slučaju nužde
6. modem za WLAN
7. zaustavni kolnik
8. sigurnosne kabine
9. tehnologija koja omogućuje praćenje vijesti putem radio frekvencije

Šta označava saobraćajno svjetlo‐zelena strelica vrhom okrenutim prema dole?
1. mjesto obrušavanja plafona
226. 2. zabranu toka saobraćaja duž saobraćajne trake iznad koje se znak nalazi
3. slobodni tok saobraćaja duž saobraćajne trake iznad koje se znak nalazi

Preko koje se dužine tuneli opremaju TPS sustavima?
1. preko 75 m
2. preko 1 km
227.
3. preko 500 m
4. postavljanje ovog sustava uopće ne ovisi od duljine tunela

Koje vrste sondi se postavljaju u kolnik s ciljem smanjenja poledice po kolovozu?
1. Aktivna sonda u tlu
228.
2. Pasivna sonda u tlu
3. Metalna sonda u tlu
44
4. Polu aktivna sonda u tlu
5. Toplotne sonde u tlu
6. Aktivna sonda tačke smrzavanja

Koje osnovne komponente sistema za sprečavanje poledice na kolovozu?
1. Kontrolna jedinica
2. Mjerač protoka
3. Crpka/stanica
4. posipni materijal
229.
5. Visokonaponski razvodni ormarić
6. Spremnici i nadzor spremnika
7. Uređaji za zagrijavanje kolovoza
8. Profil za rasprščivanje

Koji se senzori ugrađuju u ceste kao element sigurnosti?
1. Lasersko‐radarski senzori
2. Video kamere
3. Induktivni loop senzori
4. Svjetleći saobraćajni znakovi
5. Senzori za detekciju životinja na putu
230.
6. Senzori za detekciju vremenskih uslova
7. Ultraljubičasti senzori
8. Površinski senzori
9. Sistemi oznaka na cestama
10. Senzori za bicikliste i pješake

Koje je godine dizajniran GPS ?
1. 1978 god.
231. 2. 1950god.
3. 1980god.

Šta omogučava GPS kod detekcije saobraćajne nezgode?
1. detektovanje nezgode i pohranjivanje u bazu podataka
232. 2. brži odziv policije, vozila hitne pomoći i vatrogasni jedinica
3. komplikovano korištenje

Koji su sastavni dijelovi GPS‐a?
1. Vasionski segment
233. 2. Kontrolni segment
3. Korisnički segment

Šta je EES?
1. Energija ekvivalentne brzine
234. 2. Energetski raster
3. Energija kojom se provodi pokus pri sudaru

235. Da li je energija prije sudara uvijek jednaka energiji nakon sudara?
45
1. da
2. ne

Koji su osnovni elementi zaštitinih ograda?
1. Čelični stub (kolac)
2. Branik
3. Distantni element (odstojnik)
4. Bijela horizontalna linija
5. Traka (spojnica, rigeta)
236. 6. Kosi završetak (završni element)
7. Polukružni završetak (završni element)
8. Zemljana površina ispod ograde
9. Asfaltna površina neposredno sa desne i lijeve strane ograde
10. Vijčani materijal (pribor)
11. Reflektirajuća tijela (katadiopteri)

Na kojoj međusobnoj udaljenosti se postavljaju stubovi kod jednostrane zaštitne
ograde?
1. na udaljenosti od 4 (m)
237.
2. na udaljenosti od 3 (m)
3. na odaljenosti od 2,5 (m)

Koji nivoi zadržavanja vozila se razlikuju prema standardu EN 1317, (standard o
zaštitnem ogradama)?
1. Nivo zadržavanja H 1
2. Nivo zadržavanja H 2
238. 3. Nivo zadržavanja H 3
4. Nivo zadržavanaj TB 11
5. Nivo zadržavanja TB 51
6. Nivo zadržavanja TB 61

Pod kojim uslovima se odvija testiranje zaštitne ograde testom TB 61?
1. Test pod oznakom TB 61 izvodi se sa teretnim vozilom težine 16000 kg,
brzine kretanja 80 km/h i uglom udara od 20°
2. Test pod oznakom TB 61 izvodi se sa teretnim vozilom težine 1000 kg, brzine
239.
kretanja 80 km/h i uglom udara od 20°
3. Test pod oznakom TB 61 izvodi se sa teretnim vozilom težine 1000 kg, brzine
kretanja 90 km/h i uglom udara od 70°

Šta se podrazumijeva pod pojmom dekcelerometar?
1. uređaj za mjerenje ubrzavanja vozila
240. 2. uređaj za mjerenje usporenja vozila
3. uređaj za mjerenje brzine vozila

Šta se kontrolira regloskopom?
241. 1. podešenost i intenzitet dugog i kratkog svjetla na vozilu
2. intenzitet kratkih svjetala na vozilu
46
3. podešenost i intenzitet dugih svjetla na vozilu

Koji su glavni razlozi zbog kojih se na valjcima ne može ispitati dejstvo kočionog
sistema?
1. prevelike dimenzije vozila
242. 2. sistem držača
3. velika osovinska opterećenja
4. unutrašnji i vanjski retrovizori

Koje od ciljeva treba ispoštovati u svrhu poštivanja saobraćajne signalizacije?
1. stvaranje uslova za bezbjedan saobraćaj
2. povećanje edukacije učesnika u saobraćaju
3. isključivanje vladinih i nevladinih organizacija iz liste proritetnih ciljeva kako
243. bi se postigao željeni rezultat
4. jačanje svijesti o pogubnosti kršenja saobraćajnih pravila
5. isključivanje djece iz procesa edukacije
6. podizanje saobraćajne kulture na viši nivo

Putem kojih softvera mogu biti organizovane igraonice u cilju promocije poštivanja
saobraćajne signalizacije?
1. 3D Driver School
2. 3G Driver School
244.
3. Bus Driver
4. Euro Truck Simulator
5. GMB Driver Extra

Koja su glavna tri uzročnika saobraćajnih nezgoda?
1. nepoštivanje prava prvenstva
2. nepropisno preticanje
3. prekoračenje brzine
245.
4. neosvijetljenost saobraćajnica
5. alkoholiziranost
6. zastarjele saobraćajnice

Koji su ciljevi uvođenja mjera za smirivanje saobraćaja?
1. smanjenje broja saobraćajnih nesreća
2. smanjenje posljedica saobraćajnih nesreća
3. poboljšanje preglednosti vozača
246.
4. povećanje površine za nemotorizovane učesnike u saobraćaju
5. smanjenje štetnog uticaja na okoliš
6. povećanje prelaza puta

Koje su osnovne funkcije prilikom planiranja mjera za smirivanje saobraćaja?
1. funkcija urbanističkog uređenja
247. 2. funkcija ceste
3. socijalna funkcija
4. ekološka funkcija
47
5. tehnička funkcija
6. ekonomska funkcija

Kako su podijeljene mjere za smirivanje saobraćaja prema načinu djelovanja?
1. sistemske mjere
2. regulativne mjere
3. uzdignute plohe
248. 4. izbočine i platforme
5. upozoravajuće naprave
6. suženje i razgraničenje voznih trakova
7. smicanje osi ceste

Koja su dva pokazatelja na osnovu kojih se vrši određivanje prioriteta za otklanjanje
opasnog mjesta na dionici ceste?
1. koeficijent žestine saobraćajnih nesreća
249. 2. koeficijent potencijalne opasnosti
3. frekvencija saobraćajnih nesreća
4. katastar rizika elemenata puta

U Bosni i Hercegovini pojam ''crna tačka'' predstavlja:
1. dio ceste ili dionice ceste u dužini od 300 (m), na kojem se u posljednje 3
godine dogodilo više od 10 saobraćajnih nezgoda
godine dogodilo više od 10 saobraćajnih nezgoda sa poginulim osobama
250.
godine dogodilo više od 10 saobraćajnih nezgoda sa povrijeđenim osobama
4. u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji usaglašena i jedinstvena definicija
''crne tačke''

251.

48

PITANJA IZ ZAKONA I PRAVILA
IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA

Uvod u pitanja iz Zakona o sigurnosti saobraćaja
49

POJMOVI IZ ZAKONA O BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I
50
HERCEGOVINI (ZOOBS BIH):
¾ autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedišta za
vozača, ima više od osam sjedišta;
¾ autoput je javni put posebno izgrađen i namijenjen isključivo za saobraćaj
motornih vozila, koji je kao autoput označen propisanim saobraćajnim znakom,
koji ima dvije fizički odvojene kolovozne trake za saobraćaj iz suprotnih
smjerova, sa po najmanje dvije saobraćajne trake i trakom za prinudno
zaustavljanje vozila, bez ukrštanja s poprečnim putevima i željezničkim ili
tramvajskim prugama u istom nivou i u čiji saobraćaj se može uključiti, odnosno
isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim javnim putevima na
odgovarajuću kolovoznu traku autoputa;
¾ bicikl je vozilo koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće isključivo snagom
vozača;
¾ bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri točka, čija radna
zapremina motora nije veća od 50 (cm³) i koje na ravnom putu ne može razviti
brzinu veću od 50 (km/h);
¾ lahki motocikl je vozilo na motorni pogon s dva ili tri točka čija zapremina
motora ne prelazi 125 (cm³) a snaga motora ne prelazi 11 (kW);
¾ biciklistička staza je izgrađena saobraćajna površina namijenjena za saobraćaj
bicikala i bicikala s motorom, koja se proteže uzduž kolovoza i koja je od njega
odvojena i obilježena propisanim saobraćajnim znakom;
¾ biciklistička traka je dio kolovoza namijenjen za saobraćaj bicikala i bicikala s
motorom, koja se proteže duž kolovoza i koja je obilježena uzdužnom linijom na
kolovozu;
¾ brzi put je javni put namijenjen za saobraćaj isključivo motornih vozila, s
jednom ili dvije razdvojene kolovozne trake, koji ima sve raskrsnice u dva ili više
nivoa s poprečnim putevima i drugim saobraćajnicama (željezničkim ili
tramvajskim prugama), prema pravilu nema zaustavnih traka i koji je kao takav
označen propisanim saobraćajnim znakom;
¾ centralni registar je evidencija o svim vozačima i vozilima;
¾ put je svaki javni put i nekategorizirani put na kojem se obavlja saobraćaj;
¾ put rezerviran za saobraćaj motornih vozila je javni put po kojem mogu
saobraćati samo motorna vozila i koji je kao takav označen propisanim
saobraćajnim znakom;
¾ strana vozačka dozvola je vozačka dozvola i međunarodna vozačka dozvola koju
je izdao nadležni organ strane države;
¾ javni put je površina od općeg značaja za saobraćaj, koju svako može slobodno
koristiti pod uslovima određenim zakonom i koju je nadležni organ proglasio
javnim putem, kao i ulice u naselju;
¾ kolona je niz od najmanje tri vozila (osim bicikla, traktora, radne mašine i
zaprežnog vozila) koja su zaustavljena na putu, ili se na bliskom međusobnom
odstojanju kreću istom saobraćajnom trakom u istom smjeru pri čemu su brzina
kretanja vozila i postupanje vozača međusobno uslovljeni i između kojih, bez
ometanja, ne može ući drugo vozilo;
¾ kolovoz je dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila;
¾ kolovozna traka je uzdužni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u
jednom smjeru, s jednom ili više saobraćajnih traka;
51
¾ kombinirano vozilo je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba i tereta,
čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg;
¾ lahka prikolica je priključno vozilo čija najveća dozvoljena masa nije veća od
750 kg;
¾ laki tricikl ili četverocikl je motorno vozilo s tri, odnosno četiri točka, koje na
ravnom putu može razviti brzinu veću od 45 (km/h), čija radna zapremina
motora nije veća od 50 (cm³) i ako njegova masa nije veća od 350 (kg) a snaga
motora ne prelazi 4 (kW);
¾ licenca je javna isprava koju je izdao nadležni organ i kojom se dokazuje
ispunjavanje propisanih uslova i osposobljenosti za obavljanje određenih
poslova iz oblasti sigurnosti saobraćaja;
¾ lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji općine ili koji je
značajan za saobraćaj na teritoriji općine;
¾ magistralni put je javni put koji povezuje veće gradove i važnija privredna
područja Bosne i Hercegovine i koji se nadovezuje na mrežu odgovarajuće
kategorije puteva sa susjednim državama;
¾ manja materijalna šteta je šteta u saobraćajnoj nesreći nastala na vozilu na
kojem nisu oštećeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se može samostalno kretati
na putu;
¾ masa vozila je masa praznog vozila s punim rezervoarom goriva, priborom i
opremom predviđenim za vozilo;
¾ međunarodna vozačka dozvola je javna isprava koju izdaje ovlaštena
organizacija na osnovu nacionalne vozačke dozvole te države;
¾ mimoilaženje je prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se po istom
kolovozu kreće iz suprotnog smjera;
¾ motocikl je motorno vozilo s dva točka, s bočnom prikolicom ili bez nje, kao i
motorno vozilo na tri točka, ako njegova masa nije veća od 400 kg;
¾ motokultivator je vozilo na motorni pogon s jednom ili dvije osovine i
pogonskim motorom do 12 (kW), konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi oruđa
za razne poljoprivredne radove;
¾ mijenjanje saobraćajne trake je prelaženje vozilom iz jedne u drugu
saobraćajnu traku za saobraćaj u istom smjeru zbog prestrojavanja ili
dozvoljenog bržeg kretanja;
¾ motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za
prijevoz osoba ili tereta na putevima, ili koje služi za vuču priključnih vozila
namijenjenih za prijevoz osoba ili tereta, osim vozila za prijevoz osoba ili tereta
koja se kreću po šinama, bicikla s motorom, traktora i drugih vozila na motorni
pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prijevoz osoba ili tereta;
¾ najveća dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću;
¾ naselje je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje
strane puta, dajući mu izgled ulice, čije granice određuje nadležni organ
saobraćajnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta;
¾ nekategorisani put je površina koji se koristi za saobraćaj prema ma kom
osnovu i koji je dostupan većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski
put, putevi na nasipima za odbranu od poplava, prostori oko benzinskih pumpi,
parkirališta i sl.);
¾ nosivost je dozvoljena masa do koje se vozilo smije opteretiti, prema deklaraciji
52
proizvođača vozila;
¾ obilaženje je prolaženje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila ili
drugog objekta koji se nalazi na saobraćajnoj traci kojom se vozilo kreće;
¾ obilježeni pješački prijelaz je dio površine kolovoza namijenjen za prelaženje
pješaka preko kolovoza, obilježen oznakama na kolovozu i odgovarajućim
saobraćajnim znakom;
¾ organ nadležan za je organ nadležan za određene poslove utvrđen ustavom i
zakonom Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine;
¾ osovinsko opterećenje je dio ukupne mase kojim osovina vozila opterećuje
kolovoz na putu u stanju mirovanja vozila;
¾ parkiranje vozila je prekid kretanja vozila duži od pet minuta osim prekida koji
se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj;
¾ pješačka zona je uređena saobraćajna površina namijenjena za kretanje pješaka
u kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem;
¾ pješačko ostrvo je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi
na kolovozu i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze
preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobraćaja;
¾ pješak je osoba koja učestvuje u saobraćaju, a ne upravlja vozilom, niti se
prijevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vuče vozilo,
ručna kolica, dječje prijevozno sredstvo, bicikl, bicikl s motorom ili pokretna
kolica za nemoćne osobe, osoba u pokretnoj stolici za nemoćne osobe koju
pokreće vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kreće brzinom
čovječijeg hoda, kao i osoba koja klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na
koturaljkama;
¾ polukružno okretanje je okretanje vozila za 180 stepeni, u odnosu na
dotadašnji smjer kretanja, radi uključenja u suprotni saobraćajni tok;
¾ poluprikolica je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da se
svojim prednjim dijelom oslanja na vučno vozilo;
¾ potvrda o registraciji je javna isprava koju za registrirano vozilo izdaje nadležni
organ;
¾ preglednost podrazumijeva prostor koji učesnik u cestovnom saobraćaju može
vidjeti s mjesta na kojem se nalazi;
¾ preticanje je prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se kreće u istoj
saobraćajnoj traci i istom smjeru;
¾ saobraćajna dozvola je javna isprava koju je izdao nadležni organ i kojom se
dokazuju vlasništvo određenog vozila, njegove tehničke i druge osobine i
karakteristike;
¾ potvrda o vlasništvu vozila je javna isprava koju je izdao nadležni organ i kojom
se dokazuju vlasništvo određenog vozila, njegove tehničke i druge
karakteristike;
¾ posebni objekt na putu je oprema na putu postavljena radi smanjenja brzine
kretanja vozila na mjestima gdje je posebno ugrožena sigurnost učesnika u
saobraćaju;
¾ prestrojavanje je zauzimanje takvog položaja vozilom na saobraćajnoj traci i na
takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg se na siguran
način može izvesti naredna dopuštena radnja vozilom (skretanjem, okretanjem,
53
zaustavljanjem i sl.);
¾ priključno vozilo je vozilo namijenjeno da bude vučeno vozilom na motorni
pogon, bilo da je konstruirano kao prikolica ili kao poluprikolica;
¾ saobraćajna traka za vozila javnog gradskog prijevoza je obilježeni uzdužni dio
kolovoza namijenjen za vozila javnog gradskog prijevoza putnika, kad su u vozilu
putnici;
¾ propuštanje vozila je radnja koju je u određenim slučajevima vozač dužan
izvršiti zaustavljanjem vozila, smanjivanjem brzine kretanja ili prekidanjem
radnje koju izvodi vozilom, i to na način koji ne primorava vozača drugog vozila
da naglo mijenja pravac ili brzinu kretanja;
¾ putnički automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim
sjedišta za vozača, ima najviše osam sjedišta;
¾ saobraćajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je učestvovalo najmanje jedno
vozilo u pokretu i u kojoj je jedna ili više osoba poginulo ili povrijeđeno ili je
izazvana materijalna šteta;
¾ saobraćajna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolovoza čija je širina
dovoljna za nesmetan saobraćaj jednog reda vozila;
¾ saobraćajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obilježeni uzdužni dio
kolovoza na autoputevima i na određenim mjestima na putevima višeg ranga,
kao i u tunelima i galerijama;
¾ saobraćajna traka za spora vozila je uzdužni dio kolovoza namijenjen za vozila
koja sporom vožnjom smanjuju protok saobraćaja;
¾ saobraćajna traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za uključivanje
vozila u saobraćaj sa sporednog puta, odnosno drugih prilaznih puteva s
objekata pored puteva;
¾ saobraćajna traka za usporavanje je dio kolovoza namijenjen za isključivanje
vozila iz saobraćaja na putu;
¾ radna mašina je vozilo na motorni pogon namijenjeno za vršenje određenih
radova vlastitim uređajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne
može razviti brzinu veću od 30 km na sat;
¾ raskrsnica je površina na kojoj se ukrštaju ili spajaju dva ili više puteva, kao i šira
saobraćajna površina koja nastaje ukrštanjem, odnosno spajanjem puteva;
¾ regionalni put je javni put koji povezuje važnija privredna područja Bosne i
Hercegovine i koji osigurava najracionalniju vezu između općina;
¾ u saradnji s nadležnim organom znači da je organ koji donosi podzakonski akt
obavezan osigurati učešće u izradi ili davanju mišljenja nadležnog organa o
podzakonskom aktu;
¾ skup vozila čine vozilo na motorni pogon i priključna vozila koja u saobraćaju na
putevima učestvuju kao cjelina;
¾ smanjena vidljivost postoji kada, zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih
prilika, vozač ne može jasno uočiti druge učesnike u saobraćaju na udaljenosti
od najmanje 200 (m) na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100 (m) u
naselju;
¾ stajalište je dio površine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa, trolejbusa
ili tramvaja radi ulaska i izlaska putnika i koje je obilježeno saobraćajnim
znakom;
¾ stiker naljepnica je dokaz registriranog vozila;
54
¾ teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz tereta;
¾ traktor je vozilo na motorni pogon konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi
izmjenjiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih
vozila;
¾ tramvaj je vozilo na šinama s električnim pogonom, namijenjeno za javni
prijevoz putnika i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano
za električni vod;
¾ trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za javni prijevoz putnika koje, osim
sjedišta za vozača, ima više od osam sjedišta i koje, radi napajanja motora
električnom energijom, ima kontakt s električnim provodnikom;
¾ trotoar je posebno uređena saobraćajna površina namijenjena za kretanje
pješaka, koja nije u istom nivou s kolovozom puta, ili je od kolovoza odvojena
na drugi način;
¾ tricikl ili četverocikl je motorno vozilo sa tri, odnosno četiri točka, koje na
ravnom putu može razviti brzinu veću od 50 km na sat, čija je radna zapremina
motora veća od 50 (cm³) i ako njegova masa nije veća od 550 (kg) a snaga
motora ne prelazi 15 (kW);
¾ učesnik u saobraćaju je osoba koja u saobraćaju na putu upravlja vozilom ili se
nalazi u vozilu ili na vozilu, koje tjera, vodi ili jaše životinju koja se kreće putem,
kao i pješak ili osoba koja svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu;
¾ ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prijevozi na vozilu,
uključujući i masu osobe koja se nalaze u vozilu, kao i masu priključnog vozila s
teretom, ako je ono pridodato vozilu;
¾ ulica je dio putu u naseljenom mjestu, s trotoarom i ivičnjakom, pored koje se
najmanje s jedne strane nalaze redovi kuća ili grupe zgrada;
¾ vozač je osoba koja na putu upravlja vozilom;
¾ vozačka dozvola je javna isprava koju je izdao nadležni organ i kojom se
dokazuje pravo upravljanja određenom kategorijom ili vrstom vozila;
¾ vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim
pokretnih stolica bez motora za nemoćnu osobu i dječjih prijevoznih sredstava;
¾ vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog
motora osim pokretnih stolica s motorom za nemoćnu osobu i vozila koja se
kreću po šinama;
¾ zaprežno vozilo je vozilo koje vuče upregnuta životinja;
¾ zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet
minuta, osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se
reguliše saobraćaj;
¾ zemljani put je put bez izgrađenog kolovoza i kolovoznog zastora, pa i kad na
priključku na javni put ima izgrađen kolovoz;
¾ zona smirenog saobraćaja je područje u naselju, obilježeno propisanim
saobraćajnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od
brzine hoda pješaka zbog dozvoljenog kretanja pješaka i dječje igre.

252. Koje je opšte osnovno načela kretanja u saobraćaja?
55
1. da se saobraćaj može vršiti samo na način kojim se druge osobe ne ometaju i
kojim se ne nanosi šteta drugim osobama ili ne dovodi u opasnost zdravlje
drugih osoba
2. da se saobraćaj može vršiti samo na način kojim se druge osobe i vozila ne
ometaju i kojim se ne nanosi šteta drugim osobama ili ne dovodi u opasnost
zdravlje i život drugih osoba

Osnovne dužnosti pješaka, koje proizilaze iz načela o načinu vršenja saobraćaja?
1. da postupa u skladu sa pravilima saobraćaja i saobraćajnim znakovima
2. da postupa u skladu sa postavljenim saobraćajnim znakovima i kada time
odstupa od pravila saobraćaja
3. da postupa po zahtjevima izraženim pomoću znakova koje daje pripadnik
policije ili po njegovoj naredbi, pa i u slučaju kada time odstupa od pravila
saobraćaja
4. da se strogo pridržava saobraćajnih znakova
5. da ne koristi operativnu površinu kolovoza za svoje kretanje
253. 6. da ne koristi kolovoz za svoje kretanje ako su omogućeni uslovi za njegove
kretanje trotoarom ili bankinom
7. da se kreće što bliže ivici kolovoza ako koristi kolovoz za svoje kretanje,
pažljivo i bez ometanja motornog saobraćaja
8. da se ne igra i ne koristi kolovoz za igru, kao i ni za vožnju romobilom,
koturaljkama i dr.
9. da se kreću lijevom ivicom kolovoza na putevima van naselja jedan iza drugog
10. da kolovoz prelazi na obilježenim pješačkim prelazima a na cestama van
naselja da prelazi kolovoz najkraćim putem i kada se prethodno uvjeri da ima
vremensko – prostorne uslove

Šta se podrazumijeva pod pojmom vozilo?
1. je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prijevoz lica ili
tereta na putevima, ili koje služi za vuču priključnih vozila namijenjenih za
prijevoz lica ili tereta, osim vozila za prijevoz lica ili tereta koja se kreću po
254. šinama, bicikla s motorom, traktora i drugih,
2. je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim pokretnih
stolica bez motora za nemoćna lica i dječijih prijevoznih sredstava,
3. je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora osim pokretnih
stolica s motorom za nemoćna lica i vozila koja se kreću po šinama

Osnovne dužnosti vozača, koje proizilaze iz načela o načinu vršenja saobraćaja?
1. da postupa u skladu sa pravilima saobraćaja i saobraćajnim znakovima
2. da postupa u skladu sa postavljenim saobraćajnim znakovima i kada time
odstupa od pravila saobraćaja
3. da postupa po zahtjevima izraženim pomoću znakova koje daje pripadnik
255. policije ili po njegovoj naredbi, pa i u slučaju kada time odstupa od pravila
saobraćaja
4. da način upravljanja vozilom prilagodi okolnostima saobraćaja, te da upravlja
vozilom tako da njime stalno i potpuno vlada, kao i da je u stanju da preduzme
svaku mjeru, potrebnu da izbjegne opasnost, koju pod datim uslovima, može
predvidjeti
56
5. da se ne kreće po površinama koje nisu obilježene saobraćajnim znakovima
6. da ne upravlja vozilom ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan, ili ako je pod
uticajem alkohola
7. da pri vožnji svoje vozilo drži na takvoj udaljenosti od drugih vozila, da s
obzirom na brzinu kretanja i druge okolnosti, ne izaziva opasnost i ne ometa
druge vozače (naročito kod mimoilaženja, preticanja ili obilaženja)
8. da ne prevozi teret u automobilu
9. da obrati naročito pažnju na pješake koji prelaze preko kolovoza
10. da sa vozilom ne stvara suvišnu buku u saobraćaju
11. da sa kolovoza ukloni tovar ili druge predmete, koji sa vozila padnu na put,
kao i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put

Šta se podrazumijeva pod pojmom motorno vozilo?
256. šinama, bicikla s motorom, traktora i drugih,
stolica bez motora za nemoćna lica i dječijih prijevoznih sredstava,

Šta se podrazumijeva pod pojmom vozilo na motorni pogon?
šinama, bicikla s motorom, traktora i drugih,
2. je prvenstveno namijenjeno za prijevoz osoba ili tereta na putevima, ili koje
257. služi za vuču priključnih vozila namijenjenih za prijevoz osoba ili tereta, osim
vozila za prijevoz osoba ili tereta koja se kreću po šinama, bicikla s motorom,
traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za
prijevoz osoba ili tereta

Koji su potrebni uređaji bicikla sa motorom?
1. za svaki kotač najmanje jednu nezavisnu kočnicu
258. 2. jednu ručnu kočnicu
3. jedno prednje svjetlo bijele boje za osvjetljavanje ceste
4. jedno stražnje pozicijsko svjetlo crvene boje

Koja su ograničenja za upravljenje sa bicikla motorom?
1. 14 godina najmanje
259. 2. 16 godina najmanje
3. 12 godina najmanje

Šta se podrazumijeva pod pojmom put?
260.
1. je površina od općeg značaja za saobraćaj, koju svako može slobodno koristiti
57
pod uslovima određenim zakonom i koja je proglašena javnim putem, kao i
ulice u naselju
2. je svaki javni put i nekategorisani put na kojem se obavlja saobraćaj
3. je javni put po kojem mogu saobraćati samo motorna vozila i koji je kao
takav označen propisanim saobraćajnim znakom

Šta se podrazumijeva pod pojmom javni put
261. pod uslovima određenim zakonom i koja je proglašena javnim putem, kao i
ulice u naselju

Šta se podrazumijeva pod pojmom put rezervisan za saobraćaj motornih vozila?
262. pod uslovima određenim zakonom i koja je proglašena javnim putem, kao i
ulice u naselju

Koliki je minimalni poprečni nagib ceste u pravcu?
1. 3.5 %
263. 2. 2.5 %
3. 4.5 %

Kolika je minimalna širina dvosmjerne ceste (dvije saobraćajne trake) u pravcu?
1. 6.0
264. 2. 5.0
3. 7.0

Šta se podrazumijeva pod pojmom kolovoz?
1. je dio gornjeg stroja ceste koji je namijenjen za kretanju vozila i pješaka
265. 2. je dio gornjeg stroja ceste koji je namijenjen isključivo kretanju vozila
3. je dio gornjeg stroja ceste koji je namijenjen isključivo za kretanje pješaka

Šta se podrazumijeva pod ivičnom (rubnom) trakom?
1. su oznake koje se nalaze između bankine i staza za bicikle ili pješake
266. 2. su oznake koje se nalaze između kolovoza i bankine ili između kolovoza i
staza za bicikle ili pješake
3. su oznake koje se nalaze između između staza za bicikle i staze za pješake

Šta se podrazumijeva pod razdjelnom trakom?
1. prostor za fizičko razdvajanje saobraćajnih traka
267. 2. prostor za fizičko razdvajanje usporednih kolovoznih traka
3. prostor za fizičko razdvajanje parking površina

Šta se podrazumijeva pod pojmom bankina?
268.
1. zemljani pojas koji se nalazi uz konstrukciju pješačke staze
58
2. zemljani pojas koji se nalazi uz konstrukciju biciklističke staze
3. zemljani pojas koji se nalazi uz konstrukciju kolovoza ili ivičnu traku

Šta se podrazumijeva pod pojmom stajalište?
1. je dio površine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa
269. 2. je dio površine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa, trolejbusa ili
tramvaja radi ulaska i izlaska putnika i koje je obilježeno saobraćajnim znakom
3. je dio površine namijenjen ulaska i izlaska putnika

Šta se podrazumijeva pod pojmom parkiranje vozila?
1. je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida
koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraćaj
2. je prekid kretanja vozila duži od pet minuta osim prekida koji se pravi da bi se
270. postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraćaj.
3. je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju od deset minuta, osim
prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira
saobraćaj

Šta se podrazumijeva pod pojmom zaustavljanje vozila?
271. postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraćaj.
3. je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju od deset minuta, osim
prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira
saobraćaj

Koja su osnovna pitanja koja reguliše Zakon o sigurnosti saobraćaja na putevima?
1. pitanja sigurnosti
2. osnovni principi međusobnih odnosa i ponašanja učesnika u saobraćaju i
drugih subjekata u saobraćaju
3. osnovni uslovi koje moraju zadovoljiti putevi u pogledu sigurnosti saobraćaja
na putevima
4. vođenje Centralnog registra vozača i vozila
5. pravila saobraćaja na putevima
6. sistem saobraćajnih znakova i znakova koje daju ovlaštena lica
7. dužnosti u slučaju saobraćajne nesreće
272. 8. osposobljavanje kandidata za vozača
9. uslovi za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima
10. polaganje vozačkih ispita,
11. uslovi za uređaje i opremu vozila
12. dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila
13. osnovni uslovi koje moraju zadovoljavati vozila u saobraćaju
14. rad strukovnih organizacija u BiH
15. posebne mjere sigurnosti
16. kaznene odredbe
17. tehnička ispravnost motornih vozila

273. Kako se definiše autobus?
59
1. je vozilo koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće isključivo snagom
vozača
2. je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedišta za vozača,
ima više od osam sjedišta
3. je vozilo na motorni pogon s dva ili tri točka čija zapremina motora ne prelazi
125 cm³ a snaga motora ne prelazi 11 kW

Kako se definiše bicikl?
1. je vozilo na motorni pogon s dva ili tri točka, čija radna zapremina motora
nije veća od 50 cm³ i koje na ravnom putu ne može razviti brzinu veću od 50
(km/h)
274. 2. je vozilo koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće isključivo snagom
vozača

Kako se definiše tramvaj?
1. je vozilo na šinama s električnim pogonom,
2. je vozilo na šinama s električnim pogonom, namijenjeno za javni prijevoz
275. putnika i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za
električni vod
3. je vozilo na šinama namijenjeno za javni prijevoz putnika i koje je vezano za
električni vod

Šta se podrazumijeva pod pojmom ukupna masa?
1. je masa praznog vozila s punim rezervoarom goriva, priborom i opremom
predviđenim za vozilo
276. 2. je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i
masu osobe koja se nalaze u vozilu, kao i masu priključnog vozila s teretom, ako
je ono pridodato vozilu

Kako se definiše naselje?
1. je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane
puta
2. je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane
277. puta, dajući mu izgled ulice, čije granice određuje nadležni organ saobraćajnim
znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta
3. je prostor na kome se grupe zgrada nalaze s jedne strane puta, dajući mu
izgled ulice, čije granice određuje nadležni organ saobraćajnim znakovima za
obilježavanje naseljenih mjesta

Kako se definiše putnički automobil?
vozača
278. 2. je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedišta za
vozača, ima najviše osam sjedišta

60
Šta se podrazumijeva pod pojmom zemljani put?
1. je put bez asfaltne podloge
279. 2. je put sa zemljanom podlogom
3. je put bez izgrađenog kolovoza i kolovoznog zastora, pa i kad na priključku na
javni put ima izgrađen kolovoz

Koje je opšte usvojeno načelo kretanja u saobraćaju?
1. je da se saobraćaj može vršiti samo na način kojim se druge osobe i vozila ne
ometaju
2. je da se saobraćaj može vršiti samo na način kojim se druge osobe i vozila ne
280. ometaju i kojim se ne nanosi šteta drugim osobama ili ne dovodi u opasnost
zdravlje i život drugih osoba
3. je da se saobraćaj može vršiti samo postupcima kojima se ne nanosi šteta
drugim osobama ili ne dovodi u opasnost zdravlje i život drugih osoba

Ko vrši osposobljavanje vozača motornih vozila?
1. obavljaju autoškole
2. obavljaju autoškole, kao pravna i fizička lica i obrazovne ustanove redovnim
281. školovanjem učenika prema obrazovnom školskom programu za profesionalne
vozače
3. obrazovne ustanove redovnim školovanjem učenika prema obrazovnom
školskom programu za profesionalne vozače

Koje je uslove potrebno ispuniti da bi upravljali motornim vozilom?
1. imati važeću vozačku dozvolu
282. 2. imati važeću vozačku dozvolu, stranu vozačku dozvolu ili međunarodnu
vozačku dozvolu
3. imati važeću međunarodnu vozačku dozvolu

Koje aktivnosti i radnje mogu ugroziti sigurnost saobraćaja na putevima?
1. podizanje objekata, postavljanja uređaje ili postrojenja, sadnja sadnica u
neposrednoj okolini saobraćajnice ili postavljanje bilo kojih drugih predmeta
kojima se umanjuje preglednost puteva i željezničke pruge s kojom se put
ukršta u istom nivou, kao i preglednost na raskrsnici, ili vršenje bilo kakve
radnje koje bi mogle oštećivati javni put i objekte na njemu
2. nanos, odron ili klizanja terena koji dolazi na operativnu površinu kolovoza
kao i veće oštećenje kolovoza
3. kretanjem vozača vozila pored zaustavljenog autobusa na autobuskom
283. stajalištu li površini namijenjenoj za zaustavljanje autobusa nesmanjenom
brzinom i neopreznošću
4. n pokazivača pravca o namjeri skretanja ili promjene saobraćajne trake od
strane vozača vozila
5. nekretanjem vozila uz desnu ivicu kolovoza i na takvom odstojanju od iste,
tako da ne ugrožava druge učesnike u saobraćaju i sebe ne izlaže opasnosti
6. kretanjem unazad od strane vozača vozila na većoj udaljenosti i drugom
saobraćajnom trakom od one kojom se prethodno kretao unaprijed
7. preticanje i obilaženje na dionica koje neomogućavaju izvršenje cjelokupnog
procesa kretanju u preticanju i obilaženju kao i preticanje od strane vozila čije
61
tehničke karakteristike ugrožava kretanje drugih vozila
8. nesklanjanjem u krajni dio desne strane kolovoza kao i nepropuštanjem od
strane vozača sporih vozila, vozila koja su sa tehničkim karakteristikama i
osobinama mogu brže kretati
9. zaustavljanjem i parkiranjem vozila na mjestima koja mogu da predstavljaju
smetnju za normalno odvijanje saobraćaja i kretanje pješaka
10. otvaranjem bočnih vrata na parkiranom i zaustavljenom vozilu na pozicijama
koje sa takvim postupkom doprinosi ometanju kretanje drugih učesnika u
saobraćaju
11. kretanjem na malim odstojanjima od vozila koja se kreći ispred
12. kretanjem bicikla, bicikla s motorom i motocikla na način koji podrazumijeva
zauzimanje više površine od potrebne (cik – cak kretnje, skidanje ruke s
upravljača, pridržavanje za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji
ga mogu ometati u upravljanju vozilom)
13. uključivanjem/isključivanjem na/sa autoput bez korištenja trake za
ubrzavanje /isključenje
14. presjecanje kolone pješaka
15. neobezbjeđenjem tereta na vozilu (osiguranje, pokrivenost, neispadanja i dr.)
16. nepoduzmanjem aktivnosti na obezbjeđenju mjesta nastanka saobraćajne
nezgode i čuvanje tragova nastanka saobraćajne nezgode
17. tehničkom neispravnošću vozila i dr.

Ko vrši nadzor i regulisanje saobraćaja?
1. vrše ovlaštene osobe ministarstva unutrašnjih poslova
284. 2. vrše ovlaštene osobe ministarstva unutrašnjih poslova i inspekcija cestovnog
saobraćaja
3. inspekcija cestovnog saobraćaja ministarstva prometa i komunikacija

Koje je opće pravilo vrijednosti brzine kretanja sa vozilom?
1. da brzina kretanja vozila uvijek mora biti podešena uslovima i stanju
kolovozu
2. da brzina kretanja vozila uvijek mora biti podešena uslovima, kako bismo
285. vozilo mogli blagovremeno zaustaviti pred preprekom, koju pod datim uslovima
možemo predvidjeti
3. da brzina kretanja vozila uvijek mora biti podešena tako da se možemo
zaustaviti na udaljenosti kraćoj od preglednosti i slobodnog puta ispred vozila

Šta se podrazumijeva pod pojmom preticanje u saobraćaju?
1. je prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kreće iz
suprotnog smjera
286. 2. podrazumijeva se prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se kreće u istoj
saobraćajnoj traci i istom smjeru
3. podrazumijeva se prolaženje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila
ili drugog objekta koji se nalazi na saobraćajnoj traci kojom se vozilo kreće

Definisati radnje obilaženja u saobraćaju?
287. 1. podrazumijeva se prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se kreće u istoj
saobraćajnoj traci i istom smjeru
62
2. podrazumijeva se prolaženje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila
ili drugog objekta koji se nalazi na saobraćajnoj traci kojom se vozilo kreće
suprotnog smjera

Definisati radnju mimoilaženja u saobraćaju?
1. podrazumijeva se prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se kreće u istoj
288. saobraćajnoj traci i istom smjeru
suprotnog smjera

Definisati parkiranje vozila u saobraćaju?
289. 2. je prekid kretanja vozila duži od pet minuta osim prekida koji se pravi da bi se
postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraćaj
suprotnog smjera

Definisati zaustavljanje vozila u saobraćaju?
1. podrazumijeva se prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se kreće u
istoj saobraćajnoj traci i istom smjeru
290. 2. je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida
postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraćaj

Gdje vozač motornog vozila nasmije naročito parkirati vozilo?
1. dijelu puta ispred prijelaza puta preko željezničke ili tramvajske pruge u
istom nivou, i to na udaljenosti manjoj od 15 (m) od tih prijelaza
2. dijelu puta ispred prijelaza puta preko željezničke ili tramvajske pruge u
istom nivou, i to na udaljenosti manjoj od 10 (m) od tih prijelaza
3. udaljenosti manjoj od 10 (m) ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište
za vozila javnog saobraćaja
4. trotoaru, odnosno na pješačkoj stazi, ako to nije izričito regulirano
saobraćajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje
1,2 (m) širine na površini za kretanje pješaka s tim da ta površina ne može biti
291. uz ivicu kolovoza
5. udaljenosti manjoj od 15 (m) ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za
vozila javnog saobraćaja
6. prolazima i ulazima škola, ustanova, preduzeća, stambenih zgrada i drugih
objekata i iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizacionu ili drugu
mrežu komunalnih organizacija
7. mjestu na kome bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi
parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu
8. trotoaru, odnosno na pješačkoj stazi, ako to nije izričito regulirano
saobraćajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje
1,6 (m) širine na površini za kretanje pješaka s tim da ta površina ne može biti
63
uz ivicu kolovoza

Šta se podrazumijeva pod pojmom bicikl?
nije veća od 50 cm³ i koje na ravnom putu ne može razviti brzinu veću od 50
(km/h)
292. 2. je vozilo koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće isključivo snagom
vozača

Šta se podrazumijeva pod pojmom bicikl sa motorom?
vozača
293. nije veća od 50 cm³ i koje na ravnom putu ne može razviti brzinu veću od 50
(km/h)

Kako se definiše tramvaj kao vozilo?
1. je vozilo na šinama s električnim pogonom, namijenjeno za javni prijevoz
putnika i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za
294. električni vod
2. je motorno vozilo namijenjeno za javni prijevoz putnika koje, osim sjedišta za
vozača, ima više od osam sjedišta i koje, radi napajanja motora električnom
energijom, ima kontakt s električnim provodnikom

Obaveze pješaka prilikom kretanja u saobraćaju?
1. pješak se ne smije, po pravilu, kretati i zadržavati na kolovozu
2. ako se pješak kreće po kolovozu, on se mora kretati što bliže ivici kolovoza, i
to veoma pažljivo i na način kojim ne ometa ili ne sprečava saobraćaj vozila
3. na putu koji ima trotoar ili drugu površinu određenu za kretanje pješaka,
odnosno površinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pješaka, pješak je dužan
kretati se tim površinama
4. pješak se smije po pravilu, kretati i zadržavati na kolovozu
5. na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga površina određena za kretanje
pješaka, odnosno pogodna za kretanje pješaka, a koju pješaci ne mogu koristiti
295.
iz bilo kojeg razloga, pješaci se mogu kretati kolovozom
6. kad se pješaci kreću kolovozom na javnom putu van naselja, dužni su kretati
se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kreću jedan iza drugog
se uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kreću jedan iza drugog
8. pješak se može kretati uz desnu ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za
njega sigurnije (nepregledna krivina, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.).
se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kreću jedan iza drugog
10. pješak koji gura ručna kolica, bicikl, lahki motocikl ili motocikl, lica koja se
64
kreću pomoću pokretnih stolica za nemoćna lica, kao i organizirana kolona
pješaka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja
11. pješak je dužan prelaziti preko kolovoza i biciklističke staze pažljivo i
najkraćim putem pošto se prije stupanja na kolovoz uvjeri da to može učiniti na
siguran način
12. na putu koji ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze,
odnosno prolaze za pješake, pri prelaženju puta pješak je dužan kretati se tim
prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni više od 100 m
13. na putu koji ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze,
odnosno prolaze za pješake, pri prelaženju puta pješak je dužan kretati se tim
prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni više od 80 m
14. na obilježenom pješačkom prijelazu, na kome je saobraćaj pješaka reguliran
svjetlosnim saobraćajnim znakovima za pješake, pješak je dužan postupati
prema tim znakovima
15. na obilježenom pješačkom prijelazu na kome saobraćaj pješaka nije reguliran
posebnim svjetlosnim saobraćajnim znakovima za pješake, ali je saobraćaj
vozila reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima za vozila ili znakovima koje
daju ovlaštena lica, pješaci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim
znakom dozvoljen prijelaz kolovoza
16. na obilježenom pješačkom prijelazu na kome saobraćaj nije reguliran
svjetlosnim saobraćajnim znakovima, ni znakovima koje daje ovlašteno lice,
prije stupanja na pješački prijelaz pješak je dužan obratiti pažnju na udaljenost i
brzinu vozila koja mu se približavaju.
17. pješak koji namjerava prijeći kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obilježen
pješački prijelaz ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobraćaj vozila
18. od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene
vidljivosti, grupa pješaka koja se kreće u organiziranoj koloni ili povorci, moraju
nositi upaljena svjetla kad se kreću po kolovozu van naselja ‐ najmanje dva
bijela ili žuta svjetla na čelu kolone, odnosno povorke, i najmanje jedno crveno
svjetlo na njenom začelju
19. od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene
vidljivosti, grupa pješaka koja se kreće u organiziranoj koloni ili povorci, moraju
nositi upaljena svjetla kad se kreću po kolovozu van naselja ‐ najmanje jedno
bijelo ili žuto svjetlo na čelu kolone, odnosno povorke, i najmanje jedno crveno
svjetlo na njenom začelju

Definisati pojam vozila?
šinama, bicikla s motorom, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu
296. prvenstveno namijenjena za prijevoz lica ili tereta
stolica bez motora za nemoćna lica i dječijih prijevoznih sredstava

297. Definisati pojam vozila na motorni pogon?
65
šinama, bicikla s motorom, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu
prvenstveno namijenjena za prijevoz lica ili tereta
stolica bez motora za nemoćna lica i dječijih prijevoznih sredstava

Koje uslove moraju ispunjavati vozila da bi se kretala na javnom putu?
1. vozila u saobraćaju na putu moraju ispunjavati propisane uvjete u pogledu
osovinskog opterećenja, zaštite čovjekove okoline te imati ispravne propisane
uređaje i opremu
2. vozila u saobraćaju na putu moraju ispunjavati propisane uvjete u pogledu
298. dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja, zaštite čovjekove okoline te
imati ispravne propisane uređaje i opremu
3. vozila koja ne ispunjavaju propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne
mase i osovinskog opterećenja, mogu učestvovati u saobraćaju na javnom putu
ako ispunjavaju posebne uvjete koji omogućavaju siguran i nesmetan saobraćaj,
utvrđene u odobrenju koje je izdalo nadležno ministarstvo

Definisati saobraćajnu nezgodu?
1. je nezgoda na putu u kojoj je učestvovalo najmanje dvoje vozila u pokretu i u
299. kojoj je jedno ili više lica poginulo ili povrijeđeno ili je izazvana materijalna šteta
2. je nezgoda na putu u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u
kojoj je jedno ili više lica poginulo ili povrijeđeno ili je izazvana materijalna šteta

Koje su dužnosti vozača i ostalih učesnika u slučaju saobraćajne nezgode?
1. ostati na mjestu saobraćajne nesreće s tim što se može privremeno udaljiti
samo radi pružanja pomoći povrijeđenim u saobraćajnoj nesreći, ili ako mu je
samom potrebna ljekarska pomoć
2. ostati na mjestu saobraćajne nesreće
3. preduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu
nastati na mjestu saobraćajne nesreće i omogućiti normalno odvijanje
saobraćaja i nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i sačuvaju
300. postojeći tragovi pod uvjetom da preduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost
saobraćaja
4. omogućiti normalno odvijanje saobraćaja i nastojati da se ne mijenja stanje
na mjestu nesreće i sačuvaju postojeći tragovi pod uvjetom da preduzimanje tih
mjera ne ugrožava sigurnost saobraćaja
5. obavijestiti najbližu policijsku stanicu o saobraćajnoj nesreći i vratiti se na
mjesto saobraćajne nesreće i sačekati dolazak službenog lica koje obavlja uviđaj
6. sačekati dolazak službenog lica koje obavlja uviđaj

Kako se definiše vozač motornog vozila?
301. 1. lice koje na putu upravlja vozilom
2. svako lice koje se u saobraćaju na putu nalazi u vozilu

66
Da li je vozač motocikla dužan nositi kacigu za vrijeme vožnje na putu u naselju?
1. ne, dužan je nositi samo zaštitne naočale
302. 2. da
3. ne

Kako se naziva uzdužni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila u jednom
smjeru?
303. 1. kolovozna traka
2. kolovoz
3. saobraćajna traka

Šta se podrazumijeva pod preglednošću?
1. prostor koji učesnik u drumskom saobraćaju može da vidi s mjesta na kojem
304. se nalazi
2. mjesto na raskrsnici s kojeg vozač vidi lijevo – desno najmanje 25 (m)
3. mjesto na raskrsnici s kojeg vozač vidi ulijevo najmanje 25 (m)

Šta se podrazumijeva pod Stiker‐naljepnicom?
1. dokaz o izvršenom tehničkom pregledu
305. 2. dokaz o plačenoj putarini
3. dokaz o registrovanju vozila

Koliko važi registracija vozila čija zapremina motora ne prelazi 50 ccm?
306. 1. nije vremenski ograničena
2. jednu godinu

Koliko se mora obezbijediti podnošenje osovinskog opterećenja, projektovanjem i
gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih?
307. 1. najmanje 10 t po osovini
2. najmanje 11,5 t po osovini
3. najmanje 11 t po osovini

Koliki mora da postoji slobodan prostor a javnom putu iznad kolovoza gledano po
visini?
308. 1. najmanje 4,5 m
2. najmanje 4 (m)

Koja je osnovna boja na “probnim” tablicama?
309. 1. bijela
2. žuta

Šta utiče na produženje puta kočenja?
1. mokar i blatnjav kolovoz
310. 2. suv kolovoz
3. opterećenje vozila

Kojom brzinom se smije najviše voziti ako se vuče kamp prikolicu?
1. 60 (km/h)
311.
2. 80 (km/h)
3. 90 (km/h)
67

Novoproizvedena motorna i priključna vozila vlasnici su dužni da odvezu na redovan
tehnički pregled?
1. u roku od 15 dana od dana preuzimanja vozila
312. 2. u roku od 7 dana od dana preuzimanja vozila
3. u roku od 30 dana od dana preuzimanja vozila
4. u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije

Kako djeca najčešće reaguju u saobraćaju?
1. razumno i staloženo
313. 2. u skladu sa propisima
3. spontano i nepredvidivo

Kako se ponašanjem u saobraćaju može doprinijeti smanjenju rizika?
1. agresivnom vožnjom
314. 2. poštivanjem saobraćajnih propisa i pravila
3. defanzivnom vožnjom
4. nervoznom vožnjom

Koja vozila se ne smiju vući užetom?
1. vozila koja imaju neispravan uređaj za osvjetljenje
315. 2. vozila koja imaju neispravan uređaj za davanje znakova
3. vozila koja imaju neispravan uređaj za zaustavljanje
4. vozila koja imaju neispravan uređaj za upravljanje

Za koji period važi ljekarsko uvjerenje?
316. 1. 12 mjeseci od dana izdavanja
2. 6 mjeseci od dana izdavanja

Šta se podrazumijeva pod zaustavljanjem vozila?
1. svaki prekid kretanja vozila do 15 minuta, osim prekida kretanja koji se pravi
317. da bi se postupilo po znaku ili pravilu saobraćaja
2. svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do 5 minuta, osim prekida koji
se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj

Kako se zove osoba u saobraćaju koja se vozi na koturaljkama po površini
namijenjenoj za saobraćaj?
1. učesnik u saobraćaju
318. 2. pješak
3. vozač koturaljki
4. vozač

Koliko kolovoznih traka ima put s jednosmjernim saobraćajem?
1. najmanje dvije
319. 2. jednu
3. četiri

Koliku mora biti u stanju da osvijetli dužinu svjetlosni snop svjetla na biciklu i biciklu s
320. motorom?
1. od 10 (m) do 35 (m)
68
2. od 10 (m) do 50 (m)
3. od 15 (m) do 40 (m)

Pod kojim uslovima će alkohol djelovati brže?
1. ako je vozač umoran
2. ako je vozač slabije fizičke kondicije
321. 3. pijenjem alkohola na prazan želudac
4. pijenjem alkohola na pun želudac
5. ako je vozač odmoran

Da li se smije preticati vozilo koje se približava obilježenom pješačkom prelazu ili
prelazi pješački prelaz ili je stalo radi propuštanja pješaka na prelazu?
322. 1. smije, ako imaju dvije saobraćajne trake u jednom smjeru
2. smije, ako ga pješaci propuštaju
3. ne smije

Kako je potrebno postupiti ako otkaže radna kočnica na motornom vozilu?
1. odmah isključiti vozilo iz saobraćaja
323. 2. polako voziti do prvog servisa
3. nastaviti vožnju sa pomočnom kočnicom

Koliko iznosi najveća dozvoljena veličina poprečnog nagiba puta?
1. 10 %
324. 2. 7 %
3. 8 %

Šta se podrazumijeva pod posebnim objektom na putu?
325. 1. oprema na putu postavljena radi smanjenja brzine kretanja vozila
2. zaštitne ograde i naplatne rampe

Od koje vrijednosti ne smije biti niža temperatura isparavanja tečnosti u kočionom
sistemu?
326. 1. 120 °C
2. 155 °C

Šta je vozilo?
1. svako prevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih
stolica bez motora i dječijih prevoznih sredstava
327. 2. svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prevoz lica
3. svako prevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih
stolica bez motora

U kojem slučaju vozač nije dužan postupiti na način određen saobraćajnim
znakovima?
328. 1. ako upravlja putničkim automobilom
2. ako znak nije blagovremeno uočio
3. ukoliko postupa po naredbi ovlaštenog lica

Kako se naziva dio površine puta namijenjen prvenstveno za saobraćaj vozila?
329.
1. kolovozna traka
69
2. kolovoz
3. saobraćajna traka

Koja svjetla po pravilu koristi vozač za osvjetljenje puta?
330. 1. kratka svjetla
2. duga svjetla

Šta podrazumijeva žuto postojano svjetlo na semaforu na raskrsnici?
1. obavezu za sve učesnike u saobraćaju da se kreću uz povečani oprez
331. 2. zabranu prolaza za sva vozila
3. zabranu prolaza, osim za vozila koja se nalaze na takvoj udaljenosti od
semafora a ne mogu se zaustaviti a da ne prođu semafor

Kojim vozilima ima se pravo upravljati ako se posjeduje vozačka dozvola B
kategorije?
332. 1. traktorom
2. triciklom na motorni pogon

Da li se na auto‐put smije uključiti motorno vozilo koje vuče drugo neispravno vozilo?
1. nije regulisano propisom
333. 2. ne
3. da

Kako vozač direktno može ugroziti bezbjednost saobraćaja?
1. ako vozilom upravlja premoren
334. 2. ako vozilom upravlja pod uticajem alkohola
3. ako vozi bolestan

Kolika je najveća dozvoljena širina vozila sa klimatizovanom nadgradnjom čiji su
bočni zidovi minimalne debljine 45 mm?
335. 1. 2,55 (m)
2. 2.6 (m)
3. 2.5 (m)

Kolika su najveća dozvoljena osovinska opterećenja za pojedinačne pogonske
osovine?
336. 1. 10 (t)
2. 11.5 (t)
3. 11 (t)

Sa koje saobraćajne trake treba izvršiti skretanje ako se upravlja radnom mašinom i
kreće se jednosmjernom ulicom koja ima dvije obilježene saobraćajne trake i treba
337. na raskrsnici skrenuti lijevo?
1. lijeve
2. desne

Šta je obaveza i dužnost ako je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na
kolovozu, na putu sa dvije saobraćajne trake, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila, a
338.
istom dolazimo u ussret?
1. zaustaviti vozilo dok djeca ulaze i izlaze iz vozila
70
2. smanjiti brzinu kretanja i uz povečani oprez nastaviti vožnju
3. smanjiti brzinu i po potrebi zaustaviti vozilo

Koliku dužinu puta smije osvjetljavati svjetlo za vožnju unazad?
1. 7,5 (m)
339. 2. 10 (m)
3. 12 (m)

Koliko godina moraju imati osobe da bi prevozile opasne materije?
340. 1. napunila 21 godinu života
2. napunila 23 godine života

Koliko vozila u nizu čini kolonu?
341. 1. najmanje 3 vozila
2. najmanje 5 vozila

Šta se mora učiniti prije polukružnog okretanja?
1. uvjeriti se da je to moguće obaviti na bezbjedan način
342. 2. uključiti lijevi pokazivač smjera
3. vozilom zauzeti pravilan položaj u saobraćajnoj traci

Na kojem nagibu parkirna kočnica motornog vozila mora obezbijediti nepokretnost
vozila opterećenog do najveće dozvoljene mase?
343. 1. 16 %
2. 18 %

Šta se podrazumijeva pod saobraćajnom trakom?
1. uzdužni dio kolovoza namijenjen za saobraćaj motornih vozila
344. 2. obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolovoza čija je širina dovoljna za
nesmetan
3. saobraćaj jednog reda vozila

Gdje se postavljaju smjerokazni stubići s crvenim reflektujućim katadiopterima?
1. uz lijevu ivicu kolovoza
345. 2. uz desnu ivicu kolovoza
3. samo ispred opasnih krivina

Na šta učesnike u saobraćaju upozorava žuto trepereće svjetlo na semaforu?
1. na pojavu crvenog svjetla
346. 2. na pojavu zelenog svjetla
3. da se kreću uz povećanu opreznost

Šta vozač ne smije činiti na auto‐putu?
1. vršiti preticanje
347. 2. kretati se vozilom unazad
3. polukružno okretati vozilo

Imate vozačku dozvolu B kategorije. Kojim vozilima imate pravo upravljati?
348. 1. biciklom s motorom
2. četvorociklom

71
Šta će učiniti nadležni organ ako se u toku godine vozaču odredi najmanje 15
kaznenih bodova?
349. 1. oduzeti vozačku dozvolu i uputiti na provjeru znanja
2. oduzeti vozačku dozvolu i pozvati vozača na predavanje

Nakon koliko vremena na svoj zahtjev vozač može pristupiti ponovnoj provjeri
znanja?
350. 1. nakon isteka 15 dana
2. nakon isteka 30 dana

Koja motorna i priključna vozila moraju imati gabaritna svjetla?
351. 1. motorna i priključna vozila čija visina prelazi 2,8 (m)
2. motorna i priključna vozila čija širina prelazi 2,1 (m)

Koje je boje svjetlo za vožnju unazad?
1. bijele boje
352. 2. bijele ili žute boje
3. crvene boje

Koja je osnovna boja znakova opasnosti?
1. žuta a ivice trougla su crvene
353. 2. plava a simboli i natpisi su bijele boje
3. bijela a ivice trougla su crvene

U koju stranu će te okretati upravljač ako se zadnji dio vozila zanosi udesno?
354. 1. u desnu stranu
2. u lijevu stranu

Na kojem nagibu parkirna kočnica skupa vozila opterećenog do najveće dozvoljene
mase mora obezbijediti nepokretnost?
355. 1. 8 %
2. 12 %
3. 10 %

Kako će ovlašteno lice postupiti prema vozaču‐instruktoru koji odbije da se podvrgne
ispitivanju, odnosno stručnom pregledu na koji je upućen?
356. 1. dati mu rok u kojem se mora podvrgnuti ispitivanju, odnosno pregledu
2. na licu mjesta privremeno oduzeti vozačku dozvolu
3. isključiti vozilo iz saobraćaja

Koja je gornja granica vrijednosti brzine za vozila koja se kreću u saobraćaju a ne
moraju imati Stop‐svjetla?
357. 1. 25 (km/h)
2. 30 (km/h)

Do koje vrijednosti brzine može razviti radna mašina a saobzirom na svoje
konstrukciona svojstva?
358. 1. 25 (km/h)
2. 30 (km/h)
3. 40 (km/h)
72

Koje podatke treba sadržavati Centralni registar?
1. samo o vozačima
359. 2. samo o vozilima
3. o svim vozačima i vozilima
4. o svim vozačima, vozilima i saobraćajnim nezgodama

Šat u pravila nema brzi put?
360. 1. nema zaustavnih traka
2. ima zaustavnih traka

Na koji se period izdaje međunarodna vozačka dozvola?
1. jedne godine
361. 2. dvije godine, odnosno na period propisan međunarodnim ugovorom
3. tri godine

Sa kojim vozilima može se upravljati ako osoba posjeduje vozačku dozvolu B
kategoriju?
362. 1. triciklom na motorni pogon
2. četvorociklom na motorni pogon

Na koji vremenski rok se izdaje dozvola licu starijem od 65 godina života?
363. 1. tri godine
2. dvije godine

Koji broj mora biti ispisan ispod slova “L” na tablici kojom se obilježava vozilo za
obuku?
364. 1. broj instruktorske dozvole instruktora vožnje
2. J I B auto‐škole
3. registarski broj vozila za koji se tablica koristi

Koji broj mora biti ispisan ispod slova “P” kojim se obilježava vozilo kojim upravlja
početnik?
365. 1. registarski broj vozila
2. broj vozačke dozvole

Od koje vrijednosti je dozvoljena masa motorna vozila za prevoz tereta iz kategorije
C?
366. 1. veća od 3 500 (kg)
2. veća od 7 500 (kg)

Od koje vrijednosti dubina kanala na gaznoj površini pneumatika putničkih
automobila ne smije biti manja?
367. 1. 1 (mm)
2. 1,6 (mm)
3. 2 (mm)

Koju radnju vozač ne smije da vrši ispred kolskog ulaza u zgradu, dvorište ili garažu?
368. 1. parkira vozilo
2. zaustavi vozilo

73
Da li se u saobraćaju smije koristiti vozačka dozvola za koju je izdat duplikat?
369. 1. ne
2. da

U kojem slučaju će vozaču biti oduzeta vozačka dozvola u trajanju od 30 dana?
1. ako mu, u roku jedne godine, bude određeno najmanje 7 kaznenih bodova
370. 2. ako mu, u roku jedne godine, bude određeno najmanje 15 kaznenih bodova
3. ako mu, u roku jedne godine, bude određeno najmanje 10 kaznenih bodova

Šta spada u saobraćajnu signalizaciju?
1. vertikalna saobraćajna signalizacija
2. kilometarske oznake
3. telefon
371. 4. horizontalna saobraćajna signalizacija na kolovozu i drugim površinama
5. svjetlosna saobraćajna signalizacija i svjetlosne oznake
6. saobraćajna oprema ceste
7. svjetleće reklame

Kako se dijele saobraćajni znakovi prema njihovoj namjeni?
1. znakovi opasnosti
2. znakovi izričitih naredbi
3. oznake na cesti
372. 4. oznake pored ceste
5. znakovi obavijesti
6. znakovi obavijesti za vođenje saobraćaja
7. dopunske table
8. promjenjivi saobraćajni znakovi

Zašto služe znakovi opasnosti?
1. stavljaju do znanja učesnicima u saobraćaju na cesti zabrane, ograničenja i
obaveze kojih su se oni dužni pridržavati
2. da upozore učesnike u saobraćaju na opasnosti koje im prijete na
373. određenom mjestu, odnosno dijelu ceste, i da ih putem simbola obavijeste o
kakvoj se opasnosti konkretno radi
3. pružaju učesnicima u saobraćaju potrebne obavijesti o cesti po kojoj se kreću,
nazivima i o udaljenosti do tih mjesta, o prestanku važenja znakova izričitih
naredbi, kao i sve druge korisne informacije

Na što ukazuju znakovi izričitih naredbi?
374. 2. stavljaju do znanja učesnicima u saobraćaju na cesti zabrane, ograničenja i
određenom mjestu, odnosno dijelu ceste, i da ih putem simbola obavijeste o

375. Zašto služe znakovi obavještenja?
74
3. stavljaju do znanja učesnicima u saobraćaju na cesti zabrane, ograničenja i

Koja je uloga dopunskih tabli kod saobraćajne signalizacije?
1. nadopunjuje karakteristiku saobraćajnog znaka
376. 2. dopunski dodjeljuje ulogu i značaj saobraćajnog znaka
3. bliže određuje znak uz kojeg stoji

U koju grupu spadaju saobraćajni znaci sa
skice?
1. Znakovi izričitih naredbi
377. 2. Znakovi opasnosti
3. Znakovi izričitih naredbi – znakovi
obaveze

skice?
3. Znakovi izričitih naredbi ‐ znakovi
obaveze

skice?
3. Znakovi izričitih naredbi ‐ znakovi
obaveze

Koje oznake spadaju u horizontalnu signalizaciju?
1. horizontalne linije na saobraćajnim znakovima
2. uzdužne oznake
380. 3. uzdužne oznake na saobraćajnoj signalizaciji
4. poprečne oznake
5. druge oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza

Kako se mogu postavljati uzdužne oznaka na operativnoj površini kolovoza?
381. 1. ugrađivanjem ili utiskivanjem u kolovoz
2. pravo
75
3. iscrtavanjem na kolovozu
4. ljepljenjem na kolovoz
5. poprečno

Šta se sve ubraja u svjetlosnu signalizaciju u saobraćaju?
1. svjetlosni znakovi za označavanje kolovoza
2. svjetlosni znakovi za upravljanje saobraćajem
3. svjetlosni znakovi za obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge
382. 4. svjetlosni znakovi za obilježavanje radova na cesti i zapreka
5. svjetlosni znakovi za obilježavanje saobraćajnih površina
6. svjetlosni znakovi za upravljanje namijenjeni samo pješacima
7. svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prijevozom

Koje su dužnosti učesnika saobraćajne nezgode?
1. ostati na mjestu saobraćajne nesreće
2. otkloniti nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu saobraćajne nesreće
3. skloniti razbacane dijelove automobila
383. 4. skloniti automobil ako je pokretljiv sa mjesta saobraćajne nezgode
5. omogućiti normalno odvijanje saobraćaja
6. nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće
7. obavijestiti najbližu policijsku stanicu o saobraćajnoj nesreći

Koje su dužnosti osobe ili vozača koja naiđe na mjesto saobraćajne nezgode?
1. dužna je ukazati pomoć licima povrijeđenim u saobraćajnoj nesreći
2. napusti i prođe pored mjesta saobraćajne nezgode
384. 3. izvrši sklanjanje automobila i povrijeđenih radi nastavka kretanja
4. prevesti osobu povrijeđenu u saobraćajnoj nesreći do najbliže zdravstvene
ustanove ako pomjerenje neće ugroziti život nastradale osobe
5. obavijestiti policiju i zdrastvenu ustanovu

Koje osobe se ubrajaju u učesnika u saobraćaju?
1. osoba koja u saobraćaju na putu upravlja vozilom
2. osoba koja gura kolica
3. osoba koja gura biciklo pored sebe
385. 4. osoba ili se nalazi u vozilu ili na vozilu
5. osoba koje tjera, vodi ili jaše životinju koja se kreće putem
6. pješak
7. osoba koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu

Zašto je namijenjen trotoar?
1. za kretanje automobila
386. 2. za igru djece
3. za kretanje pješaka
4. za kretanje biciklista

Šta je potrebno da učini vozač koji skreće i koji nailazi na pješački prijelaz koji se
nalazi na bočnom putu?
387.
1. da prođe nesmanjenom brzinom
2. smanji brzinu
76
3. propusti pješake koji stupaju na pješački prijelaz
4. da zaobiđe pješake
5. propusti pješake koji su već stupili na pješački prijelaz
6. da upotrijebi zvučno upozorenje
7. po potrebi da zaustavi vozilo

Kojom stranom kolovoza vannaselja se trebaju kretati pješaci?
1. bilo kojom stranom kolovoza
388. 2. lijevom stranom
3. desnom stranom

Kojom stranom kolovoza van naselja se treba kretati organizirana kolona pješaka?
1. bilo kojom stranom kolovoza
389. 2. lijevom stranom
3. desnom stranom

Koja su to pravila prilikom kretanja u saobraćaju sa kojima trebaju da odrasli uče
svoju djecu?
1. uvijek se zaustavite korak do ivice pločnika ili ivice ceste, i nikad ne trčati
ravno na cestu
2. poslušati i osmotriti saobraćaj koji dolazi s lijeve pa s desne i opet s lijeve
strane, naučiti djecu da razlikuju lijevu od desne strane da pogledaju «na tu
390. stranu, na onu stranu i opet na tu stranu»
3. sačekati da se cesta isprazni, biti pažljiv i gledati cestu dok se sigurno ne
prijeđe
4. postupno dopustite djetetu da ono vodi
5. pratite svoju djecu dok ne dokažu da se znaju kao pješaci sigurno orijentirati i
ponašati

Koliko iznosi sigurnosna preporuka za dovoljan razmak između dvojice biciklista?
1. dvije dužine bicikla
391. 2. tri dužine bicikla
3. jedna dužina bicikla
4. četiri dužine bicikla

Kolika je granica starosti djeteta koje ne smije da se nalazi na prednjem sjedištu u
automobilu?
1. 9 godina
392. 2. 10 godina
3. 11 godina
4. 12 godina
5. 13 godina

Koji uzrast se smatra mladim vozačem?
1. uzrast od 18‐25 godina
393. 2. uzrast od 18‐23 godine
3. uzrast od 18‐20 godina

394. Koje vrijednosti brzine ne smiju prekoračiti vozači u prve dvije godine od dobijanja
77
vozačke dozvole na putu namijenjenom isključivo za saobraćaj motornih vozila?
1. brzine veće od 50

U kojem vremenskom periodu mladi vozač do 23 godine ne smije samostalno
upravljati vozilom?
395. 1. od 22 do 6 h
2. od 23 do 5 h
3. od 21 do 4 h

Što je to kolovoz?
1. dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za saobraćaj pješaka
396.
2. dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za saobraćaj vozila

Što se smije činiti drugim učesnicima u saobraćaju za vrijeme upravljanja vozilom?
1. ometati ih
2. ugrožavati ih
397.
3. davati im propisane znakove
4. dovoditi u opasnost njihovo zdravlje ili život

Kako djeca najčešće reagiraju u saobraćaju?
1. spontano i nepredvidivo
398. 2. razborito i staloženo
3. u skladu s propisima

Kako postupiti, a da to bude u skladu s normama kulturnog ponašanja ako vozač iz
suprotnog smjera želi skrenuti ulijevo i zadržava kolonu iza sebe?
1. voziti ne obazirući se na vozača koji želi skrenuti ulijevo
399. 2. dati vozaču znak svjetlima da može skrenuti
3. zvučnim znakom ga upozoriti da mora čekati
4. propustiti ga da skrene ulijevo

Koji faktori utječu na sposobnost predviđanja rizika i opasnosti u saobraćaju?
1. brzina reakcije
400. 2. iskustvo
3. znanje
4. stanje i kvaliteta kolovoza

Gdje vozač putničkog automobila ne smije prevoziti djecu?
401. 1. na prednjem sjedalu, ako su djeca mlađa od 12 godina
2. na stražnjem sjedalu, ako su djeca mlađa od 12 godina

Kad se vozač kreće vozilom unatrag, kojom stranom kolovoza se dužan kretati?
402. 1. bilo kojom stranom kolovoza
2. onom stranom kolovoza kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed

403. Kada vozač ne smije preticati drugo vozilo?
78
1. kada se približava obilježenom pješačkom prijelazu
2. kada vozilo prelazi pješački prijelaz
3. kada se vozilo zaustavlja radi propuštenja pješaka na pješačkom prijelazu

Koja je najveća dopuštena brzina vozila koje vuče drugo neispravno vozilo?
404. 1. 40 km na sat ( upišite brzinu)

Koje radnje vozilom ne smijete činiti u ulici s jednosmjernim saobraćajem?
1. voziti u suprotnom smjeru
405. 2. voziti unatrag

Kako se propisno označava vozilo koje je zbog kvara zaustavljeno na kolovozu?
1. uključiti duga svjetla na vozilu
406. 2. postaviti sigurnosni trokut
3. uključiti sve pokazivače smjera
4. uključiti stop svjetla

Koja od pobrojanih vozila se ne smiju kretati po autocesti?
1. motocikl
2. zaprežno vozilo
407. 3. autobus
4. osobni automobil
5. moped

Da li se smije po autocesti vući drugo neispravno vozilo?
1. ne
408. 2. da
3. da, ako je kvar nastao na autocesti do prvog silaska s autoceste

Koliko saobraćajnih traka ima na slici?
1. jedna
2. dvije
409. 3. tri

Kako vašim ponašanjem u saobraćaju možete doprinijeti smanjenju rizika?
1. poštivanjem saobraćajnih propisa i pravila
410. 2. agresivnom vožnjom
3. defanzivnom vožnjom
4. nervoznom vožnjom

Što ne smijete činiti prije i za vrijeme vožnje?
411. 1. piti bezalkoholna pića
2. piti alkoholna pića

79
Što utječe negativno na vozačke sposobnosti?
1. tehnička ispravnost vozila
412. 2. alkohol
3. iskustvo
4. sedativi i slični lijekovi

Kada vozač ne smije započeti vožnju?
1. ako je bolestan
413. 2. ako je iscrpljen ili umoran
3. ako je pod utjecajem alkohola ili droga
4. ako kod sebe nema zelenu kartu osiguranja

Kako postupiti, ako je autobus označen kao na
slici, zaustavljen na cesti s dvije saobraćajne
trake, zbog ulaska i izlaska djece?
1. ako vozim iza autobusa, zaustaviti
414. vozilo
2. ako vozim ususret autobusu,
zaustaviti vozilo
3. ako vozim ususret autobusu, voziti
bez zaustavljanja uz povećani oprez

Sa koje strane se obavlja pretjecanje?
1. s lijeve strane
415. 2. s desne strane, ako je vozilo na kolovozu zauzelo takav položaj i njegov vozač
daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo

Koja svjetla vozač vozila na motorni pogon upotrebljava za osvjetljavanje noću?
2. duga svjetla

Što ne smije vozač vozilom činiti na autocesti?
417. 2. voziti krajnjom desnom saobraćajnom trakom
3. kretati se vozilom unatrag

Što ne smije činiti vozač koji se kreće vozilom kroz tunel?
418. 2. zaustavljati vozilo u tunelu
3. kretati se vozilom unatrag

Koja je najveća dopuštena brzina za kretanje po autocesti?
419. 1. 130 km na sat (upišite brzinu)

Koje opasnosti nastaju s prvom kišom?
1. duži zaustavni put
420.
2. duži put reagiranja
3. vodeni klin
80
4. smanjeno prianjanje autoguma o podlogu

Čemu ste dužni prilagoditi brzinu vožnje na cesti?
1. broju putnika koji prevozite u vozilu, maksimalnoj od proizvođača određenoj
421. brzini vozila
2. osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama,
stanju vozila i tereta i gustoći saobraćaja

O čemu zavisi dužina zaustavnog puta?
1. stanju i vrsti kočnica
422. 2. brzini vožnje
3. stanju kolovoza
4. gustoći saobraćaja

Kojom najvećom dopuštenom brzinom smije se voziti cestom izvan naselja, osim na
423. autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za saobraćaj motornih vozila?
1. 90 km na sat (upišite brzinu)

Što utječe na produženje puta kočenja?
1. mokar i blatnjav kolovoz
424. 2. opterećenje vozila
3. suh kolovoz

Što je vozač obavezan učiniti ako namjerava voziti unatrag?
1. voziti samo na kratkom dijelu ceste, ako time ne ugrožava ili ne ometa druge
425. učesnike u saobraćaju
2. uključiti desni pokazivač smjera
3. uključiti sve pokazivače smjera

Gdje je zabranjeno polukružno okretanje?
1. na autocesti i cesti namijenjenoj isključivo za saobraćaj motornih vozila
426. 2. u tunelu
3. na cesti s jednosmjernim saobraćajem

Kada se sa vozilom vuče kamp‐prikolica sa kojom brzinom smije se najviše voziti?

Što se smatra zimskom opremom na vozilu?
1. zimske autogume na svim kotačima
428. 2. zimske autogume na pogonskim kotačima
3. ljetne autogume na svim kotačima
4. lanci za snijeg na pogonskim kotačima

Što se podrazumijeva od zimskim uslovima na cesti?
1. ako je na kolovozu veća količina vode i blata
429. 2. ako je kolovoz pokriven snijegom visokim najmanje 5 centimetara
3. ako je kolovoz prekriven mokrim lišćem
4. ako je na kolovozu poledica

81
Šta podrazumijeva na instrument ploči upaljena je plava
žaruljica kao na slici?
430. 1. da vozim sa svjetlima za maglu
2. da vozim s dugim svjetlima
3. da vozim s kratkim svjetlima

Kojom najvećom brzinom smijete voziti u naselju, ako to znakom nije određeno?

Kada je dopušteno započeti preticati drugo vozilo?
432. 1. ako se pretjecanjem ne ugrožavaju vozila iz suprotnog smjera
2. ako vozilo iza nije započelo preticati

Smije li se preticati kolona sporih vozila?
1. da, jer se kolona uvijek kreće sporo
433. 2. da, jer kolona uvijek smanjuje propusnu moć ceste
3. ne, jer nije dopušteno

Što su obvezni učiniti učesnici saobraćajne nezgode u kojoj je nastala manja
materijalna šteta?
1. nastaviti vožnju bez zaustavljanja
434. 2. ostaviti vozila na kolovozu u poziciji u kojoj su se našla nakon saobraćajne
nezgode
3. ukloniti oštećena vozila s kolovoza i omogućiti nesmetano odvijanje saobraćaj
4. popuniti obrazac europskog izvješća o nezgodi

Šta treba izbjegavati nailaskom na ovaj saobraćajni znak?
1. brzu vožnju
435.
2. nagle pokrete upravljačem
3. naglo kočenje

Šta treba izbjegavati nailaskom na saobraćajni znak prikazan na
desnoj strani?
1. pripremiti se za savladavanje više uzastopnih krivina
436. 2. saobraćaj iza sebe upozoriti desnim pokazivačem
pravca
3. prilaznu brzinu prilagoditi prolaznoj brzini vožnje

Na koju opasnost se mora računati nailaskom na na saobraćajni
znak prikazan na desnoj strani?
437.
1. opasnost od neutvrđene bankine
2. nailazak na zaleđen kolovoz.
Kako postupiti kod nailaska na saobraćajni znak prikazan na

desnoj strani?
438.
1. nastaviti vožnju jer imam prvenstvo prolaza
2. smanjiti brzinu vožnje i po potrebi zaustaviti vozilo
82
3. propustiti vozila iz suprotnog smjera.

Tačan naziv saobraćajnog znaka prikazanog na desnoj strani?
1. zabrana saobraćaja za sva vozila na motorni pogon
koja vuku priključno vozilo
439.
2. zabrana saobraćaja za sva vozila na motorni pogon
koja vuku laku prikolicu

440. 1. elektronska naplata putarine
2. zabrana korištenja radio‐aparata u vozilu.

Značenje saobraćajnog znaka prikazanog na desnoj strani?
1. niša za zaustavljanje vozila u slučaju opasnosti
441.
2. prostor rezervisan za zaustavljanje vozila koja
organizovano prevoze djecu.

442. 1. radionica za popravku guma
2. mjesto gdje možete kontrolisati pritisak u gumama

Kako postupiti s obzirom na znak koji daje ovlaštena osoba

prikazan ana desnoj strani?
1. mogu skrenuti ulijevo
443.
2. mogu nastaviti vožnju pravo
3. mogu skrenuti udesno
4. mogu skrenuti samo ulijevo

Kako postupiti nailaskom na ovaj saobraćajni znak?
1. povećati pažnju
444.
2. smanjiti brzinu
3. pružiti pomoć
Šta pokazuje ovaj saobraćajni znak?
1. ulazite u područje gdje postoji mogućnost
445. nekontrolisanog požara
2. ulazite u područje gdje je dozvoljeno izletnicima
paljenje vatre

83
Kako se mora ponaašati vozačč nailaskom m na ovaj saobraćajn
ni
znak?
1. usporiti vo
ožnju i povećati pažnju
446..
2. predvidjeti mogućnosst neočekivaane poledicce
3. povećati bbrzinu i nastaviti vožnju
u

Koja vozila se smiju kretati puteem iza ovogg saobraćajjnog znaka??
447.. 1. bicikli
2. autobusi i teretna vozzila

Koja vozzila se ne e smiju kretati puteem označeenim ovim

m
saobraćajjnim znakom?
448..
1. bicikli, bicikli s motoro
om i laki mo
otocikli
2. bicikli, bicikli s motoro
om i motocikli
Na šta uppućuje ovaj saobraćajn ni znak?
1. na zabran
nu saobraćaaja vozilimaa koja prevvoze opasnee
materije iznad određenee količine
449..
2. na zabranu saobraćajja vozilima koja prevozze eksplozivv
ili neke lako zzapaljive maaterije

Tačan nazziv saobraćajnog znakaa je?
450.. 1. teren uređ
đen za kamppovanje u vozilima
2. zabranjenoo kampovannje u vozilim
ma

Na šta up
pućuje ovaj saobraćajnni znak?
451.. 1. na blizinu autopraonice
2. na zabranuu pranja vozzila

Šta znači znak koji daje policajaac na raskrssnici?
1. dozvoljen prolaz vozilima koja dolaze
d s bo
očnih stranaa
poolicajca
452..
2. obavezno zaustavljanje za sva vo ozila ispred raskrsnice
3. doći će do promjene p položaja i znnaka policajjca

Zašto služži dvostrukaa isprekidana linija ob
bilježena na kolovozu?
1. saobraćaajne trakee sa pro omjenljivim m smjerom m
453.. saaobraćaja na kojima jee saobraćajj regulisan svjetlosnim
m
saaobraćajnimm znacima
2. saobraćajne trake koju mogu koristiti sam
mo vozila s
84
prravom prven
nstva prolaza

Kada će vvozilo koje p
prevozi opaasne materiije koristiti ovaj znak?
1. kad prevozz obavlja naa temperatuuri ispod 0 °°C
454.. 2. znak se ko
oristi za prevvoz opasnih
h materija nna povišeno
oj
teemperaturi

Kako posttupiti kod oovog saobraaćajnog znaaka?
455.. 1. obavezno voziti lijevo
o
2. uključiti od
dgovarajući pokazivač ssmjera

Šta označčava ovaj saaobraćajni zznak?
456.. 1. produžetak puta s prvvenstvom prolaza
2. završetak p
puta s prvenstvom pro
olaza

ponašati kad
Kako se p da se uoči o
ovaj znak?
457.. 1. smanjiti brrzinu i povečati pažnju
2. obratiti paažnju na nailazak vozila s bočnih sttrana

O čemu treba voditi računa kod d ovog znakka?
458.. 1. o mogučno osti vožnje preko pokre
etnog mostta
2. o brzini vo
ožnje.

Šta označčava ovaj saaobraćajni zznak?
1. zabranu saaobraćaja u oba smjeraa
459.. 2. zabranu saaobraćaja u smjeru kre etanja vozilaa
3. da se saob
braćaj odvijaa iz suprotnog smjera

Koja voziila na mottorni pogon

n smiju se preticati nakon
n ovogg
znaka?
460..
1. bez bočne prikolice i biccikl s motorrom
motocikl b
2. laki motoccikl
Kako postupiti kod o ovog znakaa (lijeva stre elica je crve

ene a desnaa
je bijele b
boje)?
1. uz povečaanu pažnju voziti dalje
e jer imamo
o prvenstvo
o
461..
prrolaza
2. stati i prop
pustiti vozilaa iz suprotn
nog smjera

Kako posttupiti kod o
ovog znaka??
462.. 1. smanjiti brrzinu do brzzine hoda pjješaka
2. biti spremaan na nepreedviđene po ostupke djeece

85
Koja vozila smiju koristiti put obilježen ovim znakom?
1. bicikl s motorom
463. 2. putnički automobil, teretno vozilo i autobus
3. motocikl

Koja vozila se obilježavaju znakom kao na slici?
1. vozila koja prevoze izuzetno opasne materije
464. 2. spora vozila
3. vozila koja prevoze teret koji bočno prelazi više od 40
(cm)

Šta pokazuje ovaj saobraćajni znak?
465. 1. opasnost za koju nije predviđen poseban znak
2. opasnost kad se krečemo klizavim kolovozom.

Kako postupiti kod ovog znaka?
1. pravovremeno izabrati niži stepen prenosa
466.
2. što manje kočiti nožnom kočnicom, a što više
motorom.
Kako postupiti kod ovog saobraćajnog znaka?
1. smanjiti brzinu vožnje i voziti dalje od desne ivice
467.
kolovoza
2. povečati pažnju i očekivati bicikliste
Koja vozila ne smiju nastaviti vožnju nakon ovog znaka?
1. vozila čije je osovinsko opterečenje veće od određenog
na znaku
468.
2. vozila čije je osovinsko opterečenje manje od
određenog na znaku.

Kako je tačan naziv ovog saobraćajnog znaka?
1. zabrana saobraćaja za sva vozila na motorni pogon,
osim motocikla bez prikolice i bicikla s motorom
469.
2. zabrana saobraćaja za sva vozila na motorni pogon,
osim motocikla bez prikolice

470. 1. zabrana saobraćaja za bicikla
2. zabrana saobraćaja za bicikla i bicikla s motorom

86
Šta označava ovaj saobraćajni znak?
471. 1. obavezno obilaženje s lijeve strane
2. obavezan smjer

Šta zabranjuje ovaj saobraćajni znak?
472. 1. zaustavljanje vozila
2. parkiranje vozila

Koja vozila se obilježavaju oznakama kao na slici?
1. teška vozila
473.
2. vozila šira od 2,5 m

1. prvenstvo prolaza za vozila iz suprotnog smjera
474. 2. dozvoljeni smjer
3. saobraćaj u oba smjera

Koje opasnosti su moguće kod ovog znaka?
475. 1. nalijetanje na kamenje
2. padanje kamenja na vozilo

Šta označava ovaj saobraćajni znak?
1. blizinu prelaza puta preko željezničke pruge bez
branika ili polubranika
476. 2. blizinu prelaza puta preko željezničke pruge sa
branicima ili polubranicima
3. nailazak na drveni most

1. zabrana saobraćaja za vozila koja prevoze opasne
materije
477.
2. zabrana saobraćaja za teretna vozila koja prevoze
opasne materije.

Šta znači ovaj saobraćajni znak?
1. zabrana preticanja za teretna vozila
478. 2. zabrana preticanja svih vozila na motorni pogon
3. zabrana preticanja motornih vozila

87
1. zabrana saobraćaja za vozila koja prekoračuju
određeno dvoosovinsko opterečenje
479.
2. zabrana saobraćaja vozilima čije opterečenje po
jednostrukoj osovini prelazi označeno na znaku

480. 1. pješačka staza
2. zona smirenog saobraćaja

481. 1. put sa jednosmjernim saobraćajem
2. obavezan smjer

Koja vozila se obilježavaju znakom kao na slici?
1. duga vozila
482.
2. vozila čija širina prelazi 2,5 m

Što znači znak što ga daje policajac na raskrsnici?
1. dozvoljeno skretanje ulijevo
483. 2. obvezno zaustavljanje za sva vozila ispred raskrsnice
3. doći će do promjene položaja i znaka policajca i
slobodnog prolaska

Kako se ponašati u vožnji kada na cesti opazi ovaj saobraćajni
znak?
1. usmjerit pogled na nailazak vozila s bočnih strana
484. 2. bez smanjenja brzine nastaviti vožnju jer imam prednost
pred vozilima koja nailaze s bočnih strana
3. poštovati prednost vozila koja dolaze s desne strane

Šta se treba izbjegavati nailaskom na ovaj saobraćajni znak?
1. naglo kočenje
2. prebrzu vožnju jer nailazite na više uzastopnih zavoja
485.
3. nagle pokrete upravljačem
4. prebrzu vožnju jer nailazite na suženje ceste

Kako treba postupiti kod prezentiranog saobraćajnog znaka?
1. smanjiti brzinu vožnje i po potrebi zaustaviti vozilo
486. 2. propustiti vozila iz suprotnoga smjera
3. nastaviti vožnju jer imate prednost prolaska pred
vozilima iz suprotnog smjera
88

Kako trebba postupiti nakon ovo og saobraćaajnog znakaa?
1. smanjiti brzzinu i paziti na vozilo isspred
2. bez smanjeenja brzine nastaviti vo ožnju jer znaak označavaa
487..
skklizak kolovo
oz
3. obratiti oprreznost na kkamenje ko oje može ležžati na cestii

Na što up
pozorava ovvaj saobraćaajni znak?
1. na početak ceste naamijenjene isključivo saobraćaju
u
motornih vozzila
488..
2. na to da je dopuštena vožnja sammo osobnih automobilaa
3. na ograničeenje brzine vožnje od 1
110 (km/h)

Što znači znak što gaa daje policajac kao naa slici?
1. učesnici i saobraćaju
s koji dolaze
e iz smjeru u kojem su
u
489.. okkrenuta leđaa odnosno prsa moraju u se zaustavviti
2. učesnici ko oji dolaze s bočnih strana
s te osobe
o imaju
u
prravo prolaskka
Što pokazzuje ovaj saaobraćajni zznak s dopuunskom plo očom?
1. prednost prolaska u svvim smjerovvima
490.. 2. položaj cesste s pravom
m prednosti prolaska
3. obvezno skkretanje ulijevo, ulice ravno i desn
no su slijepee

Što određđuje ovaj saaobraćajni zznak?
1. potrebni raazmak između vozila
491.. 2. zabranu saaobraćaja zaa vozila čijaa ukupna širina prelazzi
širrinu određeenu ovim saobraćajnim m znakom
3. širinu cestee od 2,3 metra
Koja vozila ne smiju preticati od d ovog saob braćajnog zznaka?

1. teretni auttomobili izn ne najveće dopuštenee
nad 3,5 ton
492..
mase
2. osobni auto omobili
Što zabraanjuje ovaj ssaobraćajnii znak?
1. zaustavljan
nje i parkiranje vozila
493.. 2. parkiranje vvozila
3. samo zausttavljanje vozila

89
Što pokazuje ovaj saobraćajni znak s dopunskom pločom?
1. zabranu saobraćaja u oba smjera nakon 100 metara
494.
2. zabranu saobraćaja samo osobnim automobilima u
duljini od 100 metara

Saobraćajem na raskrsnici upravlja policajac. Kako možete
postupiti s obzirom na znak koji daje?
1. mogu skrenuti ulijevo
495. 2. ne mogu skrenuti ulijevo
3. mogu skrenuti udesno
4. mogu nastaviti vožnju ravno

Na što nas upućuje ovaj saobraćajni znak?
1. opasna uzbrdica započinje nakon 1000 od mjesta
496.
postavljenog znaka
2. opasna uzbrdica u dužini od 1000 metara

Koja vozila smijete preticati nakon ovog saobraćajnog znaka?
1. motocikl bez bočne prikolice
497. 2. teretne automobile
3. mopede
4. vozila koja prevoze opasne tvari
Na što ukazuje ovaj saobraćajni znak?
1. da vozim po jednosmjernoj cesti
498. 2. da vozim cestom sa prednošću prolaska
3. da nema saobraćaja iz suprotnog smjera

Kako se ponašati kod ovog saobraćajnog znaka?
1. prilagoditi brzinu vožnje
2. saobraćaj iza sebe upozoriti desnim pokazivačem
499. smjera na zavoj
3. u pravilu voziti u nižem stepenu prijenosa
4. pripremiti se za savladavanje više uzastopnih zavoja

Na koja se vozila odnosi ovaj saobraćajni znak?
1. motocikle
2. osobne automobile
500.
3. teretne automobile
4. autobuse

90
Na što ukkazuje ovaj saobraćajn ni znak?
1. na zabranu
u pretjecan
nja vozilimaa koja prevvoze opasnee
tvari
501..
2. u pretjecan
na zabranu nja svih vozzila na motorni pogon
n,
ossim motocikkla bez priko
olice i mope eda

Koji od ovvih saobraććajnih znakoova označavva obavezaan smjer?
502..
1. 2. 3.

Koji od ovvih znakovaa označava najmanju d
dopuštenu brzinu?
503..
1. 2. 3.

Kako treb ba postupiiti ako je situacija
s kaao na slici
(Policija i hitna imaju u upaljena rotaciona ssvjetla)?
1. proći prvi rraskrsnicomm
2. proći zadnji raskrsnico om
504..
3. propustiti ssamo voziloo policiji
4. propustiti ssamo voziloo hitne pomoći
5. propustiti i vozilo po
olicije i vo
ozilo hitne
poomoći
Kako treb
ba postupiti ako je situ uacija kao n
na slici?
505.. 1. voziti prije vozila iz sup
protnog smmjera
2. propustiti vvozilo iz supprotnog smjjera

Kako treba pravilno o postupitii ako je sittuacija na
raskrsnicii kao na slicci?
1. voziti prije automobila koji dolazzi sa lijeve
506.. strane
2. propustiti o oba automo obila
3. voziti prijee vozila ko
oje dolazi sa desne
strane
91
Kako treb
ba postupiti ako je situuacija kao n
na slici?
1. propustiti mmotocikl
507..
2. propustiti aautobus
3. voziti prije autobusa

1. voziti prvi kkroz raskrsn
nicu
508.. 2. propustiti aautomobil iz suprotnogg smjera
3. voziti prije automobilee koji dolazi sa desne
strane

Kako treb
ba postupiti ako je situ uacija kao nna slici?
509.. 1. ubrzati i skrenuti prije bicikliste
2. propustiti bbiciklistu

Kako isprravno trebaa postupiti ako je situ
uacija kao
na slici (na
( semafo oru je upaljeno žuto trepćuće
svjetlo)?
1. propustiti motocikl koji dolazi s desne
510.. strane
2. propustiti aautobus
nicu

Kako treb ba ispravnoo postupiti ako je situ

uacija kao
na slici?
511.. 1. propustiti aautobus
3. propustiti pputnički auttomobil
92
Kako je isspravno posstupiti u pre ezentiranojj situaciji?
nicu
512.. 2. propustiti m motocikl
3. voziti prije putničkog aautomobila
4. voziti zadnjji kroz raskrrsnicu

1. propustiti ooba automo obila
513.. 2. voziti zadnjji kroz raskrrsnicu
3. voziti prije automobilaa koji dolazi sa desne
strane

Kako treb
ba postupiti ako je situuacija kao n na slici?
1. voziti zadnnji kroz križanje jerr sam na
porednoj cesti
sp
514.. 2. propustiti vvozila na glaavnoj cesti
3. voziti prije automo obila koji dolazi iz
su
uprotnog smmjera

Kako je neophodno postupiti ako autobuss u naselju
pokazuje namjeru da se uklljuči sa stajališta u
saobraćajj?
1. nastaviti vožnju
v bezz obzira na
n najavu
515..
ukključivanja aautobusa u saobraćaj
2. smanjiti brzzinu vožnje
3. prema potrrebi zaustavviti vozilo

Ako je naa semaforu upaljeno žžuto treptavvo svjetlo,
kakva je d
dužnost vozzača u dato oj situaciji?
1. povećati op prez
516..
2. obvezno zaaustaviti vozzilo
3. voziti bez zzaustavljanjaa

Kako posstupiti u ovoj

o situaciiji ako se približava
raskrsnicaa?
517.. 1. povećati opprez
2. obvezno see zaustaviti
3. slobodno p proći raskrsn
nicom

518.. Što utječe
e na smanje
enje vidnogg polja?
93
1. brzina vožnje
2. alkohol
3. ispravnost kočnica vozila

1. obvezno skrenuti udesno
2. smanjiti brzinu jer nailazim na oštar zavoj
519.
ulijevo
3. izbjegavati kočenje u zavoju

Kako postupiti u ovoj situaciji (desna strelica je
crvene a lijeva crne boje)?
1. proći prije vozila iz suprotnog smjera
2. pratiti pozorno postupke vozila iz
520. suprotnog smjera
3. propustiti vozilo iz suprotnog smjera
4. o propuštanju se dogovoriti s drugim
vozilom

Ako na cesti sustignete teretno vozilo obilježen
ovakvom pločom, na što se mora računati?
1. da je teret viši za jedan metar od najveće
dopuštene visine vozila
521. 2. da je teret širi od najveće dopuštene širine
vozila
3. da dugi teret viri više od jednog metra
izvan prostora za smještaj tereta

Na koje vozilo se postavlja ovakva oznaka?
1. na vozilo kojem se označuje širina i dužina
tereta
522. 2. na vozilo koje prevozi opasne tvari
3. na vozilo čija je najveća dopuštena masa

veća od propisane

Na cesti izvan naselja zaustavljeno je vozilo zbog kvara. Na kojoj udaljenosti se mora
postaviti sigurnosni trokut iza zaustavljenog vozila na kolovozu?
523. 1. minimalno 50 metara iza vozila
2. minimalno 80 metara iza vozila
3. minimalno 100 metara iza vozila

Kolika je dužina svjetlosnog snopa dugih svjetala?
1. ne kraća od 80 metara
524. 2. ne kraća od 100 metara
3. ne kraća od 200 metara

Kako voziti ulaskom u naselje kao na slici?
525.
1. smanjiti brzinu vožnje na 40 km na sat
94
2. voziti brzinom od 50 kkm na sat
3. voziti cijelim naseljem
m do izlaskaa brzinom
ko
oja ne prelazi 40 km naa sat
4. nom od 40 km na sat do prvog
voziti brzin
raskrsnice

Kako postu
upiti u situaaciji kao na slici?
1. z
zaustaviti v
vozilo jer jee crveno svjetlo
s na
sem
maforu
2. z
zaustaviti voozilo jer imaam znak STO OP
526.. 3. v
voziti krozz raskrsnicu uz povećanu
oprreznost
4. z
zaustaviti vozilo zbog položaaja tijela
policajca

Kojom putanjom
p v
vozač motocikla morra izvršiti
skretanje
e ulijevo?
527..
1. putanjom broj 2
2. putanjom broj 1.

Koji je red
doslijed proolaska raskrrsnice?
1. 2 – 3 – 1
528..
2. 2 – 1 – 3
3. 1 – 3 – 2
Koji je red
doslijed pro
olaska raskrrsnice?
529.. 1. 1 – 2
2. 2 – 1
95
Kako se m
mora ponaššati vozač vo ozila broj 1?
1. propustiti vozilo broj 3, a voziti pprije vozila
530.. brroj 2
2. propustiti vozilo bro
oj 3, zatim propustiti
vo
ozilo broj 2 ii zadnji nappustiti raskrssnicu

Koji je red
1. 2 – 3 – 4 – 1
531..
2. 2 – 3 – 1 – 4
3. 1 – 2 – 3 – 4
Kako se m
1. voziti prijee vozila brojj 2, a propustiti vozilo
532.. brroj 3
2. propustiti vozilo broj 2, a voziti pprije vozila
brroj 3

Koji je red
1. 3 – 1 – 2 – 4
533..
2. 4 – 2 – 1 – 3
3. 3 – 4 – 2 – 1
doslijed pro
Koji je red olaska raskrrsnice?
1. 2 – 3 – 1
534.. 2. 2 – 1 – 3
3. 3 – 1 – 2

Da li je do
ozvoljeno vvršiti polukrružno okrettanje?
535.. 1. da
2. ne
96
Ko mora sačekati u ssituaciji kojja je data naa slici?
536.. 1. broj 2
2. broj 1
doslijed pro
Koji je red olaska na raaskrsnici?
1. 5 – 4 – 3 – 2 – 1
537.. 2. 1 – 2 – 3 – 4 – 5
3. vozači će sse dogovoritti

Koji je red
doslijed proolaska na raaskrsnici?
1. 2 – 3 – 1
538.. 2. 1 – 2 – 3
3. 3 – 1 – 2

Kojim vozzilima je do ozvoljen pro
olaz?
1. 1 i 3
539.. 2. 4 i 2
3. 1 – 2 – 3

Koji je red
1. 4 – 3 – 1 – 2
540.. 2. 3 – 4 – 1 – 2
3. 4 – 3 – 2 – 1

Koji je red
1. 1 – 2 – 3
541.. 2. 2 – 3 – 1
3. 3 – 1 – 2

97
Koji je red
1. 2 – 3 – 1
542.. 2. 3 – 1 – 2
3. 1 – 3 – 2

Koji je red
1. 1 – 2 – 3
543.. 2. 3 – 2 – 1
3. 2 – 1 – 3

doslijed pro
1. 1 – 3 – 2
544.. 2. 2 – 3 – 1
3. 2 – 1 – 3

Koji je red
1. 1 – 3 – 2 – 4
545.. 2. 3 – 2 – 1 – 4
3. 3 – 1 – 2 – 4
4. 1 – 4 – 2 – 3

Kako se m
546.. 1. voziti ispreed vozila bro
oj 2
2. propustiti vozilo broj 2
Koji je red
1. 2 – 1 – 3
547.. 2. 3 – 1 – 2
3. 1 – 2 – 3

98
doslijed pro
1. 1 – 2 – 3
548.. 2. 1 – 3 – 2
3. 3 – 1 – 2

Koji je red
1. 2 – 1 – 3
549..
2. 1 – 3 – 2
3. 3 – 2 – 1
Koji je red
1. 3 – 2 – 1
550.. 2. 1 – 2 – 3
3. 1 – 3 – 2

Koji je red
1. 1 – 2 – 3
551.. 2. 2 – 1 – 3
3. 3 – 1 – 2

Koji je red
1. 2 – 3 – 1
552..
2. 2 – 1 – 3
3. 1 – 3 – 2
Koji je red
1. 2 – 1 – 3
553.. 2. 3 – 2 – 1
3. 1 – 3 – 2

99
Koji je red
1. 1 – 2 – 3
554.. 2. 2 – 1 – 3
3. 3 – 1 – 2

Koji je red
1. 3 – 2 – 1
555.. 2. 2 – 1 – 3
3. 1 – 3 – 2

Kako se m
556.. 1. voziti prijee vozila broj 2
2. propustiti vozilo broj 2
Kako se m
557.. 1. propustiti vozilo broj 2
2. voziti prijee vozila broj 2
doslijed pro
1. 2 – 1 – 3
558.. 2. 3 – 1 – 2
3. 3 – 2 – 1

Koji je red
1. 1 – 2 – 3 – 4
559.. 2. 4 – 1 – 2 – 3
3. 2 – 3 – 4 – 1

100
Koji je red
1. 3 – 1 – 2
560.. 2. 2 – 1 – 3
3. 1 – 2 – 3

Koji je red
1. 3 – 2 – 1
561..
2. 1 – 2 – 3
3. 2 – 1 – 3
doslijed pro
1. 1 – 3 – 2
562.. 2. 2 – 3 – 1
3. 3 – 2 – 1

Koji je red
doslijed pro olaska na raaskrsnici?
1. 2 – 3 – 1
563.. 2. 3 – 2 – 1
3. 3 – 1 – 2.

Koji je red
1. 3 – 2 – 1
564..
2. 1 – 2 – 3
3. 2 – 1 – 3
Koji je red
565.. 1. 3 – 2 – 1
2. 2 – 3 – 1
101
Koji je redoslijed prolaska na raskrsnici?
1. 2 – 3 – 1
566.
2. 1 – 3 – 2
3. 1 – 2 – 3.

Koji je redoslijed prolaska na raskrsnici?
1. 3 – 2 – 1
567. 2. 3 – 1 – 2
3. 1 – 2 – 3.

Kako postupiti ako se namjerava preticati vozilo

ispred vas kao u situaciji na slici?
1. pretjecanje obaviti uz povećani oprez
2. odustati od pretjecanja
568.
3. pretjecanje obaviti ne prekoračivši brzinu
od 40 km na sat
4. vožnju nastaviti uz povećani oprez

Što se mora učiniti kad vas u saobraćaju na cesti sustignu vozila pod pratnjom?
1. zaustaviti vozilo i omogućiti prolazak vozila pod pratnjom
569. 2. nastaviti vožnju ne mijenjajući brzinu
3. postupiti po naredbama koje daju osobe iz pratnje

Koje opasnosti mogu nastati prilikom obilaženja zaustavljenog vozila?
1. nailazak vozila iz suprotnog smjera
570. 2. nedovoljni bočni razmak od zaustavljenog vozila
3. iznenadno otvaranje vrata na zaustavljenom vozilu
4. nailazak pješaka iza zaustavljenog vozila

Koliki mora biti najmanji razmak između vozila i središnje pune linije ako se želi
571. parkirati ili zaustaviti uzduž ivice kolovoza?
1. 3 metra

Koja vozila se smiju preticati na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge
bez branika ili polubranika?
1. bicikl
572. 2. moped
3. motocikl bez bočne prikolice
4. traktor bez priključnog vozila

Što se mora činiti za vožnje u koloni?
573. 1. održavati potreban razmak između vozila
2. voziti brzinom kojom vozi kolona
102
3. biti spreman na iznenadna kočenja

Koja svjetla koristiti noću kada se vozi u koloni?
1. duga svjetla
3. pozicijska svjetla

Koje opasnosti prijete u trenutku ulaska vozilom u tunel?
1. slaba vidljivost
575. 2. velika razlika u jačini svjetlosti izvan i u tunelu
3. spora prilagodba oka na tamu

Kako postupiti pri vožnji za jakog vjetra?
1. ubrzati da bih što prije prošao dionicu s jakim vjetrom
576. 2. smanjiti brzinu vožnje
3. pri mimoilaženju držati što veći bočni razmak

Zbog čega mora se smanjiti brzina kada pada kiša?
1. zbog smanjene vidljivosti iz vozila
577. 2. zbog mogućnosti nastanka vodenog klina
3. ako imam dobre gume, brzinu ne moram smanjivati

Koja je kazna za prolaz kroz crveno svjetlo?
1. dva kaznena boda
2. minimum 100 KM
578. 3. 1‐4 mjeseca bez vozačke dozvole
4. maksimum 300 KM
5. tri mjeseca bez vozačke dozvole

1. povećati opreznost
579. 2. očekivati djecu i biti pripravan na iznenadno
kočenje
3. upotrijebiti zvučni znak upozorenja
Kada je posebno obvezno davati zvučne znakove upozorenja u saobraćaju?
1. kad god to razlozi sigurnosti saobraćaja zahtijevaju
580. 2. kad sa uz kolovoz nalaze djeca koja se igraju i ne obraćaju opreznost na vozila
koja prolaze

103
S čime se mora računati u situaciji kao na slici?
1. na to da me dijete ne vidi
2. na to da će me dijete sigurno vidjeti
581.
3. na nepredvidivo reagiranje djeteta
4. da će dijete pravilno reagirati

Na što se mora računati u ovoj situaciji?
1. dijete bi moglo skrenuti ulijevo bez davanja
znaka rukom
582. 2. dijete me možda i neće zamijetiti
3. da će se dijete sigurno pravilno i propisno
ponašati
4. dijete bi moglo iznenadno reagirati

Kada, iznimno, učesnik saobraćajne nezgode može napustiti mjesto nezgode?
1. radi uzimanja lijekova ili konzumiranja alkohola do količine od 0,5 grama
583. 2. radi obavještavanja policije o saobraćajnoj nezgodi
3. radi žurbe i kašnjenja na željeno odredište
4. radi ukazivanja medicinske pomoći

Što je dužnost učiniti ako vam se dogodi saobraćajna nezgoda?
1. pružiti prvu pomoć osobama ozlijeđenim u nezgodi ako ih ima
584. 2. osigurati mjesto nezgode
3. što prije napustiti mjesto nezgode
4. bez obzira na posljedice saobraćajne nezgode maknuti vozilo s kolovoza

Čemu se mora prilagoditi brzinu vožnje kako biste utjecali na to da do saobraćajne
nezgode ne dođe?
1. stanju ceste
585. 2. uslovima koji vladaju u okružju odvijanja saobraćaja
3. količini alkohola u organizmu
4. osobnim vještinama i sposobnostima

Kako postupiti s obzirom na oznaku na kolovozu u

ovoj situaciji prestrojili ste se za skretanje ulijevo?
1. na prvoj raskrsnici voziti ravno
586. 2. na drugoj raskrsnici skrenuti ulijevo
3. obavezno skrenuti na drugoj raskrsnici
4. na prvoj raskrsnici skrenuti ulijevo

Koja sankcija slijedi ako se prekorači ograničenje brzine za više od 50 (km/h) u
naselju?
587.
1. novčana kazna od najmanje 300 (KM)
2. zabrana upravljanja motornim vozilom do 6 mjeseci
104
3. zabrana upravljanja motornim vozilom do 3 mjeseca
4. dva kaznena boda

Što je motorno vozilo?
1. svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora
2. svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se
588. kreću po tračnicama
3. svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, uključujući i vozila koja
se kreću po tračnicama

Kolika mora biti udaljenost od poprečnog ivice kolovoza da bi mogli zaustaviti ili
589. parkirati vozilo ako znakom ili saobraćajnom situacijom nije drugačije određeno?
1. 5 metara (upiši udaljenost)

Kako postupiti ako se skreće u bočnu ulicu a na kolovozu ne postoji obilježeni
pješački prijelaz?
1. skretanje obaviti ne smanjujući brzinu
590. 2. propustiti pješake koji su već stupili na kolovoz
3. prema potrebi zaustaviti vozilo ako pješaci namjeravaju prijeći kolovoz
4. skretanje obaviti smanjenom brzinom

Prema zakonu o sigurnosti saobraćaja kada se smatra da postoji smanjena vidljivost?
1. ako se ne mogu uočiti učesnici u saobraćaju od 300 (m) izvan naselja i 200 (m)
u naselju
591. 2. ako se ne mogu uočiti učesnici u saobraćaju od 150 (m) izvan naselja i 100
(m) u naselju
3. ako se ne mogu uočiti učesnici u saobraćaju od 200 (m) izvan naselja i 100
(m) u naselju

Koje su bojesvjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila?
1. bijele ili žute boje
592. 2. bijele boje
3. boja nije bitna

Gdje je najbolje da gleda vozač kada se noću susreće na cesti sa vozilima iz suprotnog
smjera?
593. 1. prema desnoj ivici kolovoza
2. prema lijevoj ivici kolovoza
3. prema sredini kolovoza

Pri kojoj udaljenosti se uobičajno isključuju duga svjetla?
1. oko 40 (m)
594. 2. oko 150 (m)
3. oko 250 (m)

105

PITANJA O POZNAVANJU IZRAČUNAVANJA POJEDINIH VELIČINA
IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA

106
Uvod o izrazima u sigurnosti u saobraćaju

107
Oznake koje se najčešće koriste za izračunavanje pojedinih izraza u oblasti sigurnosti
saobraćaja

Oznake za brzinu:
Oznaka Značenje
V1, V2 Opće oznake za brzinu kretanja automobila 1 ili 2
V01, V02 Brzina automobila 1 ili 2 neposredno prije aktiviranja kočnih uređaja
V10, V20 Brzina automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog toka
V1t, V2t Brzina automobila 1 ili 2 na kraju udarnog toka
Vz, Vzs Zajednička brzina automobila na kraju prve faze udarnog toka ili na
kraju ukupnog udarnog procesa
Vx10, Vx20, Komponente brzine težišta automobila neposredno prije udarnog
Vy10, Vy20 toka
Vx1t, Vx2t, Komponente brzine težišta automobila na kraju udarnog toka
Vy1t, Vy2t
Vx1, Vx2, Opće oznake za komponente brzine težišta automobila 1 ili 2
Vy1, Vy2
Vt. Nadomjesna brzina automobila nakon udarnog toka
V1t., V2t. Nadomjesna (virtualna) brzina automobila 1 ili 2 na kraju udarnog
toka
V11t., V22t. Komponente nadomjesne rezultujuće brzine automobila 1 ili 2 na
kraju udarnog toka, a na pravcu prvobitnog kretanja automobila prije
udarnog toka

V12t., V21t. Komponente nadomjesne rezultujuće brzine automobila 1 ili 2 na
kraju udarnog toka, a na pravcu prvobitnog kretanja automobila 2,
odnosno 1 neposredno prije udarnog toka
V11t, V22t Komponente brzine automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa, a na
pravcu ranijeg kretanja automobila prije udarnog toka
V1nt, V2nt Normalne komponente brzine automobila 1 ili 2 na kraju udarnog
toka
Vn10, Vn20 Projekcija brzine automobila¸1 ili 2 neposredno prije udarnog toka, a
na pravcu linije udara n‐n
Vn1t, Vn2t Projekcija brzine automobila 1 ili 2 na kraju udarnog toka, a na pravcu
linije udara n‐n
V0, Vt Opće oznake za brzinu automobila neposredno prije ili na kraju
udarnog toka
EES Ekvivalentna brzina energiji deformacija vozila
ETS Ekvivalentna ispitna brzina energiji deformacija vozila
Vn Brzina automobila u trenutku naleta na zapreku
Vrel Relativna brzina kretanja automobila na početku udarnog toka
Vx21, Vy21 Komponenete relativne brzine automobila
V1kt, V2kt Brzina automobila 1 ili 2 s obzirom na tačku dodira K na kraju udarnog
procesa
Vzs Zajednička brzina automobila u tački dodira K, a na kraju udarnog toka
Vk Brzina točka/točkova automobila
VM Brzina motocikla neposredno prije sudara
108
Vvt Brzina automobila na kraju udarnog toka
VMt Brzina motocikla na kraju udarnog toka
V0vt Brzina automobila na kraju udarnog procesa
VK10, VK20 Brzina dodirne tačke K prije sudara za tijela 1 i 2
VT10, VT20 Komponente brzine dodirne tačke K prije sudara za oba tijela tijela
VN10, VN20 Komponente brzina dodirne tačke K prije sudara za oba tijela
VK1t, VK2t Brzine dodirne tačke K na kraju sudara za tijela 1 i 2
VN1t, VN2t Komponente brzine dodirne tačke K na kraju sudara za tijela 1 i 2
∆V1, ∆V2 Promjena brzina automobila 1 ili 2 za vrijeme udarnog procesa tj. toka
∆Vs1, ∆Vs2, Izgubljene brzine u procesu sudara s obzirom na tačke S i H
∆VH1, ∆VH2
ω10, 20 Ugaona brzina automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog procesa
ω1t, ω2t Ugaona brzina automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa
ω1, ω2 Opća oznaka za ugaonu brzinu automobila 1 ili 2
ωPt Ugaona brzina automobila oko trenutnog pola rotacije, tokom
udarnog procesa
ωst Ugaona brzina automobila oko tačke težišta automobila
ω, ω* Kružna frekvencija za prvu ili drugu fazu udarnog procesa

Oznake za ubrzanje:
Oznaka Jedinica mjere
a1, a2 Opća oznaka za ubrzanje automobila 1 ili 2
a1max, a2max Maksimalno uspostavljeno usporenje automobila 1 ili 2 neposredno
prije početka kočenja
ax1, ax2, ay1, Komponente ubrazanja automobila 1 ili 2
ay2
azs Zajedničko usporenje automobila nakon sudara
at, an Tangencijalni ili normalno ubrzanje automobila
as Prosječno uspostavljeno ubrzavanje pri procesu smirivanja
automobila
a1s, a2s Ubrzanje automobila 1 ili 2 na putu smirivanja automobila nakon
udarnog procesa
g Ubrzanje sile teže
ε10, ε20 Ugaono ubrzanje automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog procesa
ε1t, ε2t Ugaono ubrzanje automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa
ε1, ε2 Opća oznaka za ugaono ubrzanje automobila

Oznake za put, deformaciju, krakove momenta, koordinate težišta automobila, te
ostale slične oznake:
S10, Sx10, Koordinate težišta automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog
Sy10, S20, procesa
Sx20, Sy20
S1t, Sx1t, Koordinate težišta automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa
Sy1t, S2t,
Sx2t, Sy2t
S1m, S2m Koordinate težišta automobila 1 ili 2 na kraju procesa smirivanja
109
Sts, Sokr Translacijski put ili put zakretanja nakon udarnog procesa
Sk Prosječni put kretanja automobila tokom procesa smirivanja
Su1, Su2 Put težišta automobila na kraju prve faze udarnog procesa
Smax Maksimalni put težišta automobila na kraju prve faze udarnog procesa
So1, So2 Odbojni put automobila 1 ili 2 na kraju druge faze udarnog procesa
Sd1, Sd2 Rezultujući put težišta automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa
Suk Ukupni put težišta automobila na kraju udarnog procesa
Sx=x Sy=y Oznake za koordinatne osi
Sts Translacijski pomak težišta automobila
Ski Parcijalni putevi točkova automobila od trenutka sudara do položaja
automobila u mirovanju
Skφ Približno prosječan rezultujući put smirivanja automobila nakon
udarnog toka
S4dsv1 Put koji pređe automobil 1 tokom ekstremnog kočenja vozila do
mjesta sudara
S4dsv2 Put koji pređe automobil 2 tokom ekstremnog kočenja vozila do
mjesta sudara
Sx10, Sy10 Koordinate, odnosno udaljenosti automobila 1 od tačke odmjeravanja
neposredno prije udarnog toka
Sx20, Sy20 Koordinate, odnosno udaljenosti automobila 2 od tačke odmjeravanja
neposredno prije udarnog toka
Sx1t, Sy1t Koordinate, odnosno udaljenosti automobila 1 od tačke odmjeravanja
na kraju udarnog toka (u vremenu t)
Sx2t, Sy2t Koordinate, odnosno udaljenosti automobila 2 od tačke odmjeravanja
na kraju udarnog toka (u vremenu t)
Sk01, Sk02 Ukupni put pri kretanju težišta automobila 1 ili 2 na kraju udarnog
procesa, tj. parcijalni put smirivanja automobila
Skz Put pomicanja automobila nakon udarnog procesa, tj. put zajedničkog
smirivanja automobila
S41=S4dsv1 Put koji pređe automobil 1 ili 2 tokom ekstremnog kočenja do
S42=S4dsv2 trenutka sudara automobila
Sd1+Sd2 Ukupni put deformacija za vozila 1 i 2
Xd max, Xd min Komponente maksimalne deformacije automobila tokom udarnog
procesa
Xdz, Ydz Komponente zaostale ‐ plastične ‐ deformacije automobila nakon
udarnog procesa
x, y Opće oznake za komponente puta automobila
d1, d2 Deformacija automobila 1 ili 2 na kraju prve faze udarnog toka
duk Rezultujuća deformacija automobila na kraju prve faze udarnog toka
d1t, d2t Deformacija automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa
dukt Ukupna zaostala deformacija automobila na kraju udarnog toka
d* Dinamička deformacija
h1, h2, c1, c2, Oznake za krakove momenta sile ili impulsa
q1, q2, p1, p2
B, L Širina i dužina automobila
Bt Širina tragova točkova automobila
110
L0 Osovinski razmak automobila
r1, r2 Radijski vektor između težišta automobila S1 ili S2 i dodirne tačke
rx1, ry1, rx2, Komponente radijskog vektora
ry1,
ro Poluprečnik od težišta do točka automobila
φ10, φ20 Ugaoni pomak automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog procesa
φ1t, φ2t Ugaoni pomak automobila 1 ili 2 na kraju udarnog procesa
φp Ugaoni zakret automobila oko pola P
φs Ugaoni zakret automobila oko tačke težišta S
φ Odgovarajući ugao zakreta automobila od pravca neposredno prije
sudara u odnosu na osni položaj automobila u položaju mirovanja

Oznake za vrijeme:
t=tuk Vrijeme ukupnog trajanja udarnog procesa
t1=tuk Vrijeme prve faze udarnog procesa
t2=tod Vrijeme druge faze udarnog procesa
tc Razlika između vrijednosti vremena t na kraju udarnog procesa i
vremenske koordinate središta površine ispod krivulje F=f(t)

Oznake za silu, impuls sile, moment sile i moment količine kretanja:
F G Opća oznaka za težinu automobila
FG1 Ukupna težina automobila 1
FG2 Ukupna težina automobila 2
FGi Opterećenost pojedinih točkova automobila
F Udarna sila tokom procesa sudara
F1, F2 Komponente udarne sile na pravcu prvobitnog kretanja automobila
prije sudara
Fx, Fy Komponente udarne sile u procesu sudara
Fb Bočna sila koja djeluje na točak automobila
Fbp Rezultujuća bočna sila koja djeluje na čeoni dio automobila
Fbs Rezultujuća bočna sila koja djeluje na stražnji dio automobila
MF Moment sile
Q Rezultujući impuls tokom udarnog procesa
Q1, Q2 Impuls sile tokom prve i druge faze udarnog procesa
Qx, Qy Komponente impulsa u smjeru koordinatnih osi
Q11t, Q22t Komponente impulsa automobila 1 ili 2 na prvobitne pravce kretanja
automobila neposredno prije sudara
Q2tI Maksimalna vrijednost impulsa na kraju prve faze udarnog procesa za
automobil 2
Q'1tI=Q1tu Vrijednost impulsa u području prve faze udarnog procesa, kada nije
dosegnuta maksimalna vrijednost za automobil 1
Q'2tI=Q2tu Vrijednost impulsa prve faze udarnog procesa, kada nije dostignuta
maksimalna vrijednost za automobil 2
QIt2 Vrijednost impulsa u drugoj fazi udarnog procesa (faza odboja) za
automobil 1
Q2t2 Vrijednost impulsa u drugoj fazi udarnog procesa (faza odboja) za
111
automobil 2
QT1, QN1 Komponente impulsa za tijelo 1 u tački dodira
QT2, QN2 Komponente impulsa za tijelo 2 u tački dodira
Lt, Lo Moment količine kretanja

Oznake za masu i moment inercije:
M1, M2 Masa automobila 1 ili 2
Mev Masa automobila (vozila) koja je korištena u ispitivanju
Mp Masa tereta u predjelu prtljažnika automobila
Mvn Masa automobila u nezgodi
I10, I20 Moment inercije automobila 1 ili 2 oko okomite osi kroz težište
automobila, neposredno prije udarnog procesa
I1t, I2t Moment inercije automobila 1 ili 2 oko okomite osi kroz težište
automobila, na kraju udarnog procesa
I*10, I*20 Moment inercije automobila 1 ili 2 oko okomite osi s obzirom na
dodirnu tačku K neposredno prije udarnog procesa
I*1t, I*2t Moment inercije automobila 1 ili 2 oko okomite osi s obzirom na
dodirnu tačku K na kraju udarnog procesa
I1, I2 Opća oznaka za moment inercije tjela 1 ili 2
Iov, P Moment inercije putničkog automobila s obzirom na trenutni pol
i1, i2 Poluprečnik inercije automobila 1 ili 2 tokom udarnog procesa
e1, e2 Udaljenost između paralelnih osi kroz težište automobila i dodirnu
tačku K
e Udaljenost od središta tereta do težišta automobila
i Opća oznaka za poluprečnik inercije

Oznake za rad i energiju:
W=A Opća oznaka za rad
W1 Udarni rad pri sudaru automobila tokom prve faze udarnog procesa
W2 Rad pri odboju automobila tokom druge faze udarnog procesa
Wud=W1‐W2 Gubitak energije tokom udarnog procesa
W1 def Deformacioni rad automobila 1 tokom udarnog procesa
Wu def=Wud Ukupni deformacioni rad pri sudaru dva automobila
Wtr Rad sile otpora pri translacionom kretanju automobila na putu
smirivanja nakon udarnog procesa
Wrot Rad sile otpora pri rotacionom kretanju automobila na putu
Wsmir Rad sile otpora na putu smirivanja automobila nakon udarnog procesa
Eko, Ekt Opća oznaka za kinetičku energiju automobila neposredno prije
sudara, kao i na kraju udarnog procesa
Ek10, Ek20 Kinetička energija automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog toka
Ek1t, Ek2t Kinetička energija automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog toka
Edt Izgubljena energija u procesu udara
Exdt, Eydt Komonente procjenjene energije koja je izgubljena tokom udarnog
procesa
112

Oznake za rad i energiju:
W=A Opća oznaka za rad
W1 Udarni rad pri sudaru automobila tokom prve faze udarnog procesa
W2 Rad pri odboju automobila tokom druge faze udarnog procesa
Wud=W1‐W2 Gubitak energije tokom udarnog procesa
Wu def=Wud Ukupni deformacioni rad pri sudaru dva automobila
Wtr Rad sile otpora pri translacionom kretanju automobila na putu
Wrot Rad sile otpora pri rotacionom kretanju automobila na putu
Wsmir Rad sile otpora na putu smirivanja automobila nakon udarnog procesa
Eko, Ekt Opća oznaka za kinetičku energiju automobila neposredno prije
sudara, kao i na kraju udarnog procesa
Ek10, Ek20 Kinetička energija automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog toka
Ek1t, Ek2t Kinetička energija automobila 1 ili 2 neposredno prije udarnog toka
Edt Izgubljena energija u procesu udara
Exdt, Eydt Komonente procjenjene energije koja je izgubljena tokom udarnog
procesa

Oznake za koeficijente, uglove, pravce, tačke:
k1=k Koeficijen uspostavljanja
kx, ky Komponente koeficijenta uspostavljanja
k2 Koeficijent punoće udarnog procesa – sudara
2
ke=k ‐1 Koeficijent energetskih gubitaka u udarnom procesu
k3 Korekcijski koeficijent plastične deformacije
K1 Koeficijent korekcije koji uzima u obzir čvrstoču automobila čija se
brzina izračunava u odnosu na automobil koji je korišten u ispitivanju
za određivanje energetskog rastera
K2 Težinski koeficijent koji predstavlja odnos mase automobila za koji se
izračunava brzina prema masi eksperimantalnog automobila mase 950
(kg)
µ Koeficijent trenja
µb Koeficijent bočnog trenja
c1, c2 Krutost deformacione strukture automobila 1 ili 2 tokom sudara
co Ekvivalentna krutost automobila u sudaru (I faza)
c*o Ekvivalentna krutost automobila za drugu fazu udarnog toka
c*o. Ekvivalentna krutost automobila za drugu fazu udarnog toka koja je
dvostruko smanjena
cox, coy Komponente ekvivalentne krutosti
α Ugao naleta pri kosim sudarima automobila
α 1, α 2 Ugao djelovanja impulsne sile od nepomične x‐osi za automobil 1 i 2
γ Ugao između pravca impulsa Q i pravca na kojem se nalazi vektor r2
β Ugao između pravca vektora r1 i r2
113
δ Ugao skretanja automobila
δ 1 Ugao između okomitog pravca na radijski vektor r1 i pravca uzdužne
osi automobila koji je paralelno pomaknut na dodirnu tačku K
δ 2 Ugao između okomitog pravca na radijski vektor r2 i pravca koji je
paralelan sa uzdužnom osi automobila 1 koji je pomaknut kroz
dodirnu tačku K
βrel Ugao između pravca brzine v10 i pravca relativne brzine na kojem se
uzima da djeluje rezultirajući impuls
prel Pravac impulsa koji je na pravcu relativne brzine automobila
neposredno prije sudara
psl Pravac impulsa koji je određen analitički
p'zk Pravac impulsa koji je određen zakretanjem pravca zajedničke brzine
u tački dodira za 90°
p'zs Pravac impulsa koji je određen zakretanjem pravca rezultirajuće
količine kretanja za 90°
λ Koeficijent proklizavanja točkova
n‐n Linija sudara ili udara

114
Koji se koristi izraz za definisanje sile otpora kotrljanja?
1. G
Fin = ⋅ a ⋅ ϕ
g
595. 2. Fok = G ⋅ f ok ⋅ cosα
Foz = k z ⋅ Ačp ⋅ ( V ± Vvj )
2
3.
13

Koji se koristi izraz za definisanje sile otpora inercije?
1. k z ⋅ Ačp ⋅ ( V ± Vvj )2
Foz =
13
596. 2. Fin = G ⋅ a ⋅ ϕ
g
3. Fok = G ⋅ f ok ⋅ cosα

Koji se koristi izraz za definisanje sile otpora zraka?
1. Δh
Fu = G ⋅ = G ⋅ sin α
L
597. 2. Foz = k z ⋅ Ačp ⋅ ( V ± Vvj )2
13

Koji se koristi izraz za definisanje sile uspona (nagiba ceste)?
1. k z ⋅ Ačp ⋅ ( V ± Vvj ) 2
Foz =
13
598.
3. Fu = G ⋅ Δh = G ⋅ sin α
L
4. G
Fin = ⋅ a ⋅ ϕ
g

Koji se koristi izraz za definisanje centrifugalne sile?
2
1. c = F = V ( m / s )
C 2
m R
2. Δh
599. Fu = G ⋅ = G ⋅ sin α
L
3. F V 2 G ⋅V 2
C = m⋅ = (N )
R g⋅ R

Koji se koristi izraz za definisanje centrifugalnog ubrzanja?
2
1. c = F = V ( m / s )
C 2
m R
2. Δh
600. Fu = G ⋅ = G ⋅ sin α
L
3. FC = m ⋅ V 2 G ⋅V 2
= ( N )
R g⋅R

Koji se koristi izraz za definisanje koeficijenta otpora kotrljanja?
1. fV = f (1 − a ⋅ V 2 )
2. fV = f (1 + a ⋅ V 2 )
601.
3. f V = Fk ⋅ 100
FG

115
Koji se koristi izraz za definisanje koeficijenta kočenja?
1. k = f (1 + a ⋅ V 2 )
2. k = Fk ⋅ 100
602. FG
3. k = FG ⋅ 100
Fk

Koji se koristi izraz za definisanje koeficijenta prijanjanja?
1. ϕ=
(X 2
T + YT2 )
ZT
603. 2. ϕ = (X 2
T − YT2 )
ZT
3. ϕ = Fk ⋅ 100
FG

Koji se koristi izraz za definisanje uslova stabilnosti vozila?
1. FC ⋅ cos α ⋅ h − FC ⋅ sin α ⋅ b ≤ G ⋅ cos α ⋅ b + G ⋅ sin α ⋅ h
604. 2 2
2. FC ⋅ cos α ⋅ h − FC ⋅ sin α ⋅ b > G ⋅ cos α ⋅ b + G ⋅ sin α ⋅ h
2 2

Koji se koristi izraz za izračunavanje vrijednosti prečnika pri kojem neće doći do
prevrtanja prilikom prolaska kroz zakrivljenost ceste?
⎛ b p ⎞
1. V 2 ⋅⎜h− ⋅ ⎟
⎝ 2 100 ⎠
R= (m )
⎛b p ⎞
605. g ⋅⎜ + h⋅ ⎟
⎝2 100 ⎠
⎛ p ⎞
2. V 2 ⋅ ⎜⎝ 1 − f 2 d ⋅ 100 ⎟⎠
R= (m )
⎛ p ⎞
g ⋅ ⎜ f 2d + ⎟
⎝ 100 ⎠

Koji se koristi izraz za izračunavanje vrijednosti brzine pri kojem neće doći do
prevrtanja prilikom prolaska kroz zakrivljenost ceste?
⎛b p ⎞
1. R ⋅ g ⋅ ⎜ + h⋅ ⎟
V= ⎝ 2 100 ⎠ ( m / s )
b p
606. h− ⋅
2 100
⎛ p ⎞
2. R ⋅ g ⋅ ⎜ f 2d + ⎟
V= ⎝ 100 ⎠ (m / s )
p
1 − f 2d ⋅
100

Koji se koristi izraz za izračunavanje vrijednosti prečnika pri kojem neće doći do
klizanja (zanošenja) prilikom prolaska kroz zakrivljenost ceste?
⎛ b p ⎞
1. V 2 ⋅⎜h− ⋅ ⎟
⎝ 2 100 ⎠
R= (m )
607. ⎛b p ⎞
g ⋅⎜ + h⋅ ⎟
⎝2 100 ⎠
⎛ p ⎞
2. V 2 ⋅ ⎜ 1 − f 2d ⋅ ⎟
⎝ 100 ⎠
R= (m )
⎛ p ⎞
g ⋅ ⎜ f 2d + ⎟
⎝ 100 ⎠
116

Koji se koristi izraz za preračunavanje alkohola u krvi iz milimol po litru (mmol/l) u
promile (o/oo)?
608. 1. X ( mmol / l ) ⋅ 21.71 = C ( ‰ )
2. X ( mmol / l ) = C ( ‰ ) ⋅ 21.71

Koji se koristi izraz za izračunavanje koncentracija alkohola u krvi u trenutku
nastanka saobraćajne nezgode?
609. 1. X ( mmol / l ) ⋅ 21.71 = C ( ‰ )
2. C tn = C tu + k e ⋅ t

Koji se koristi izraz za izračunavanje za ukupnu širinu kolovoza u metrima sa jednom
saobraćajnom trakom?
610. 1. B = x1 + 2b + y + x 2
2. BST = b + 2 x

Koji se koristi izraz za izračunavanje za ukupnu širinu kolovoza u metrima sa dvije
saobraćajne trake?
611. 1. BST = b + 2 x
2. B = x1 + 2b + y + x 2

Koji se koristi izraz za izračunavanje sigurnosne širine kolovoza sa dvije saobraćajne
trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera?
612. 1. B = x1 + 2b + y + x 2
2. BsST = ( 0.2 + 0.005V1 ) + b1 + (0.4 + 0.005( V1 + V2 )) + b2 + ( 0.2 + 0.005V2 )

Koji se koristi izraz za izračunavanje odstojanja motornog vozila od ivice kolovoza
(između vanjskog točka i ivice kolovoza) pri određenoj brzini?
613. 1. y = 0.4 + 0.005( V1 + V2 )
2. x1 = 0.2 + 0.005 ⋅ V1

Koji se koristi izraz za izračunavanje veličine sigurnosnog razmaka između vozila u
kretanju pri određenim brzinama?
614. 1. y = 0.4 + 0.005( V1 + V2 )
2. x1 = 0.2 + 0.005 ⋅ V1

Koji se koristi izraz za izračunavanje najmanjeg poluprečnika kružnog luka?
1. V p2
R=
127 ( f Rdop + q max )
615. 2.
⎛
V 2 ⋅ ⎜ 1 − f 2d ⋅
p ⎞
⎟
⎝ 100 ⎠
R= (m )
⎛ p ⎞
g ⋅ ⎜ f 2d + ⎟
⎝ 100 ⎠

Koji se koristi izraz za izračunavanje veličine proširenja kolovoza u zakrivljenosti?
1. ΔB = R1 − R12 + a 2
616.
2. x1 = 0.2 + 0.005 ⋅ V1
3. ΔB = R1 + R12 + a 2
117

Koji se koristi izraz za izračunavanje veličine vrijednost minimalne dužine
horizontalne preglednosti ceste u zakrivljenosti?
1. 1.5 ⋅ V V2
617. Lp 1 = +
3.6 25.92 ⋅ b us
2. L p 1 = 0.2 + 0.005 ⋅ V1

Koji se koristi izraz za izračunavanje veličine vrijednosti vertikalne preglednosti
ceste?
1. RV
Lp =
0.251
618.
2. 1.5 ⋅ V V2
Lp 1 = +
3.6 25.92 ⋅ bus
3. L p 1 = 0.2 + 0.005 ⋅ V1

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti brzinu kretanja putničkog automobila
prije početka kočenja?
1. Vx = V0 − 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus ( km / h )
2. Vx = 26 ⋅ bus ⋅ S4 + V22 ( km / h )
619.
3. Vx = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V22 ( km / h )
2
4. Sx V0 V0 1
⋅ bus ⋅ t 3 ( m )
2
= ( t 2 + 0 .5 ⋅ t 3 ) ⋅ + −
3.6 26 ⋅ bus 24

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti brzinu kretanja putničkog automobila
prije početka kočenja sa maksimalnim usporenjem?
1. Vx = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S4 + V22 ( km / h )
620. 2. V x = V0 − 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus ( km / h )
3. Vx = 26 ⋅ bus ⋅ S4 + V22 ( km / h )
4. S x = S 1 + S k = V0 ⋅ t 1 + S k ( m )
3.6

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti brzine kretanja putničkog automobila
u mjestu naleta na prepreku?
1. V x = V1 2 − 26 ⋅ bus ⋅ S 4 dn ( km / h )
621. 2. V x = ( V0 − 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus )2 − 26 ⋅ bus ⋅ S 4 dn ( km / h )
3. V x = 26 ⋅ bus ⋅ S 4 nz ( km / h )
4. Vx = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V22 ( km / h )

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednost puta kočenja?
2
1. V V0
S = ( t + t + 0 .5 ⋅ t ) ⋅ 0 +
x 1 2 3 ( m )
3 .6 26 ⋅ bus
2
622. 2. S = S2 + S3 + S4 =
V0 V b 2
⋅ t 2 + 0 ⋅ t 3 − us ⋅ t 3 +
V1
(m)

x
3.6 3.6 6 26 ⋅ bus
2
3. Sx V0 V0 1
⋅ bus ⋅ t 3 ( m )
2
= ( t 2 + 0 .5 ⋅ t 3 ) ⋅ + −
3.6 26 ⋅ bus 24

623. Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti puta zaustavljanja?
118
2
1. V0 V
S x = ( t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) ⋅ + 0 ( m )
3.6 26 ⋅ bus
2. Vx = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V22 ( km / h )
3. S x = S1 + S k = V0 ⋅ t1 + S k ( m )
3 .6

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti vremena kočenja?
1. Vx = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S4 + V22 ( km / h )
2. t x = tk − t2 = t3 + t4 = V0
( s )
2 3.6 ⋅ bus
624. V0 V0
2
3. S x = ( t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) ⋅ + ( m )
3.6 26 ⋅ bus
4. V0
t x = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + ( s )
3.6 ⋅ bus

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti vremena zaustavljanja?
1. t x = tk − t2 = t3 + t4 = V0
(s )
2 3.6 ⋅ bus
2. tx V0
= t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + ( s )
625. 3.6 ⋅ bus
3. 2 ⋅ S4
t x = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + ( s )
8.5
4. Vx = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V22 ( km / h )

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti puta izmicanja (bez pređenog puta
usljed zakašnjenja u reagovanju upravljačem) usljed prepreke na kolovozu?
1. V x = 3.6 ⋅ ( bus ⋅ t s )2 + 2 ⋅ bus ⋅ S rz − 3.6 ⋅ bus ⋅ t s ( km / h )
2. V x = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V22 ( km / h )
626.
3. Bp
S x = 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g
4. S x = V0 ⋅ t 1 + S k ( m )
3 .6

Koji se izraz koristi za izračunavanje pređenog puta usljed zakašnjenja u reagovanju
upravljačem?
1. V x = 3.6 ⋅ ( bus ⋅ t s )2 + 2 ⋅ bus ⋅ S rz − 3.6 ⋅ bus ⋅ t s ( km / h )
2. V x = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V22 ( km / h )
627.
3. V0
S x = t ru ⋅ (m )
3 .6
4. S x = V0 ⋅ t 1 ( m )
3 .6

Koji se izraz koristi za izračunavanje ukupnog vremena od tačke opažanja prepreke
na kolovozu do početka efektivnog kočenja (vidljivi trag usporenja) pri smanjenim
628. uslovima vidljivosti (kiša, snijeg magla i dr.)?
1. t x = t1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + top ( s )
119
t3
2. tx = + t4 ( s )
2
3. t x = t 1 + t 2 + 0 .5 ⋅ t 3 ( s )

Koji se izraz koristi za izračunavanje izmjeritelja učestalosti broja saobraćajnih
nezgoda?
I x = N ⋅ 10
8
1.
Brv
I x = N ⋅ 10
8
2.
629. S
3. Ix = N
L
4. N ⋅ 10 5
Ix =
Bst

Koji se izraz koristi za izračunavanje izmjeritelja gustine broja saobraćajnih nezgoda?
I x = N ⋅ 10
8
1.
Brv
2. N ⋅ 10 8
Ix =
630. S
3. Ix = N
L
4. N ⋅ 10 5
Ix =
Bst

Koji se izraz koristi za izračunavanje izmjeritelja razmještenosti saobraćajnih
nezgoda?
1. N ⋅ 10 8
Ix =
Brv
2. N ⋅ 10 8
631. Ix =
S
3. Ix = N
L
4. N ⋅ 10 5
Ix =
Bst

Koji se izraz koristi za izračunavanje izmjeritelja izloženosti saobraćajnim
nezgodama?
1. N ⋅ 10 8
Ix =
Brv
2. N ⋅ 10 8
632. Ix =
S
3. Ix = N
L
4. N ⋅ 10 5
Ix =
Bst

Koji se izraz koristi za izračunavanje izmjeritelja posljedice saobraćajnih nezgoda?
633. 1. N ⋅ 10 8
Ix =
Brv
120
2. N ⋅ 10 8
Ix =
S
3. N
Ix =
L
4. N ⋅ 10 5
Ix =
Bst

Iz kojeg se izraza izvodi brzina EES?
1
W d = E d = EES 2
1. 2
634. 1
W d = E d = EES
2. 2
3.
W = E d = 2 EES
d
2

Koji se izraz koristi za računanje ponderisanog broja saobraćajnih nesreća?
1.
(
PBSN = n1 ⋅ 1 + n2 ⋅ 20 + n3 ⋅ 150
)
635.
PBSN = n1 ⋅ 1 + n 2 ⋅ 20 + n3 ⋅ 250 × [1 + POG / LTP + TP + POG ]
2.
( ) ( ( ))

Koji se izraz koristi za određivanje puta nošenja tijela pješaka na karoseriji
pontonskog motornog vozila?
⋅ (V ⋅ sin α + V ⋅ sin α + 2 ⋅ g ⋅ h )( m )
1. S =
V od 2
2
x od od od od
g
636. 2. ⎛ M mv − m pj b ⎞
S x = t k 0 ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t k 0 ⋅ us ⎟⎟( m )
⎝ M mv 2 ⎠
3. S ⎛ m mv − m pj b ⎞
x = t k 0 ⋅ ⎜⎜ ⋅ V0 − t k 0 ⋅ us ⎟⎟( m )
⎝ m mv 2 ⎠

Koji se izraz koristi za određivanje puta koje tijelo pješaka pređe od momenta
odvajanja od karoserije do prvog kontakta sa podlogom?
1. ⎛ M mv − m pj b ⎞
S x = t k 0 ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t k 0 ⋅ us ⎟⎟ ( m )
⎝ M mv 2 ⎠
2. S ⎛ m mv − m pj b ⎞
637. x = t k 0 ⋅ ⎜⎜ ⋅ V0 − t k 0 ⋅ us ⎟⎟( m )
⎝ m mv 2 ⎠
3. S x =
V od
g
(
⋅ V od ⋅ sin α od + V od2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h ( m ) )
4. S x =
V od
b uspj
(
⋅ V od ⋅ sin α od + V od2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h ( m ) )

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenosti nošenja pješaka na karoseriji motornog
vozila?
1. Vn
S opr = ( m )
10
638. 2. ⎛ M V − m pj b ⎞
S k 0 = t k 0 ⎜⎜ ⋅ Vn − t k 0 ⋅ m ⎟⎟( m )
⎝ m V 2 ⎠
3. S
od =
V od
g
( )
V od ⋅ sin α od + V od2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h ( m )

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenosti koji tijelo pješaka pređe od trenutka
639.
odvajanja od vozila do prvog kontakta sa podlogom (odbačaj pješaka), odnosno za
121
određivanje dužina leta tijela pješaka?
1. M V − m pj
V = od ⋅ V − t ⋅ b ( km / h )
n ko m
MV
2. S opr = Vn ( m )
10
3. S od
V
( )
= od V od ⋅ sin α od + V od2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h ( m )
g

Koji se izraz koristi za određivanje brzine motornog vozila u momentu odvajanja tijela
pješaka od karoserije vozila?
1. t3
Vo = b ⋅ + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s )
2
640. 2. S
od =
V od
g
( )
3. Vod M V − m pj
= ⋅ Vn − t ko ⋅ bm ( km / h )
MV

Koji se izraz koristi za vrijednost dužine klizanja tijela pješaka po kolovozu?
S od = od (V od ⋅ sin α od + V od2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h )( m )
1. V
g
( Vod ⋅ cos α p )2
641. 2. S kl = (m )
2 ⋅ b pj
3. S opr = Vn ( m )
10

Koji se izraz koristi za ugao pada tijela pješaka, gledano u odnosu na horizontalu
ceste?
1. S odpj = S n + S l + S kl
tgβ = Vnl ⋅ sin β + 2 ⋅ g ⋅ h

2 2
2.
642. Vod
3. S od =
V od
g
( )
4. Vod2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h
tgα p = (o )
Vod

Koji se izraz koristi za određivanje ukupnog puta odbačaja pješaka od trenutka naleta
motornog vozila do trenutka potpunog zaustavljanja na cesti?
1. Sodpj = S ko + Sod + S kl
643. ( Vod ⋅ cos α p )2
2. S kl = (m )
2 ⋅ b pj
3. S opr = Vn ( m )
10

Koji se izraz koristi za određivanje gubitka brzine usljed naleta motornog vozila na
pješaka?
1. t3
644. Vo = b ⋅ + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s )
2
2. VV − V Z dVV m pj
= =
VZ VZ mV
122
3. tk = 2 ⋅ h k ( s )
g

Koji se izraz koristi za vrijeme otpadanje razbijenih plastičnih dijelova vozila i pada na
kolovoz?
1. V
S opr = n ( m )
10
645. 2 ⋅ hk
2. tk = ( s )
g
3. t pj = S pj ( s )
V pj

Koji se izraz koristi za izračunavanje vrijednosti udaljenosti predmeta od mjesta
saobraćajne nezgode do njihovog položaja u mirovanju prilikom naleta vozila na
pješaka pri poznatoj brzini naleta?
1. Vn
S opr = ( m )
646. 10
( Vod ⋅ cos α p )2
2. S kl = (m )
2 ⋅ b pj
3. Sodpj = S ko + Sod + S kl

Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja motornog vozila pred početak
kočenja (reagovanje vozača na kočenje)?
t3
1. Vo = b ⋅ + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 + g ⋅ hu ) ( m / s )
2
647.
2. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 p + bz ⋅ S 4 z ) ( m / s )
2
t3
3. Vo = b ⋅ + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V22 ( m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja vozila, ako se pri kočenju vozilo
naišlo (popelo) na neko uzvišenje (trotoar)?
t3
1. Vo = b ⋅ + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 p + bz ⋅ S 4 z ) ( m / s )
2
648.
2. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V22 ( m / s )
2
3. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 + g ⋅ hu ) ( m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja vozila prije kočenja, ako je u
procesu kočenja došlo i do zanošenja vozila?
1. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 p + bz ⋅ S 4 z ) ( m / s )
2
649. t3
2. Vo = b ⋅ + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V22 ( m / s )
2
3. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 + g ⋅ hu ) ( m / s )
2

650. Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja vozila koje je bilo kočeno, na
123
usponu ili padu?
1. t3
Vo = b ⋅ + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 + g ⋅ hu ) ( m / s )
2
2. Vo = ( b cos α ± g sin α ) ⋅ t 3 + 2 ⋅ ( b cos α ± sin α ) ⋅ S 4 ( m / s )
2
3. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 2
2
( m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja vozila, neposredno prije formiranja
tragova kočenja (vozilo je kočeno ali ne sa maksimalnim usporenjem ‐ nema još
vidljivih tragova kočenja)?
t3
1. Vo = b ⋅ + 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V22 ( m / s )
2
651. 2. Vo = b ⋅ t 3 + 2 ⋅ ( b ⋅ S 4 + g ⋅ hu ) ( m / s )
2
3. V1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s )
t3
4. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja vozila na početku vidljivih tragova
kočenja?
t3
1. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2
652.
2. V 1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 + V 22 ( m / s )
3. V 2 = V12 − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn ( m / s )

Koji se izraz koristi za određivanje brzine kretanja motornog vozila na kraju kočenja
ili na mjestu naleta (sudara) na tragu kočenja?
1. V 2 = V12 − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn ( m / s )
653. t3
2. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2
3. V 2 = ( V 0 − b ⋅ t 3 ) 2 − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn ( m / s )
2

ili u tačci naleta (sudara) na tragu kočenja?
t3 2
1. V 2 = (V 0 − b ⋅ ) − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn ( m / s )
2
654.
2. V 2 = V12 − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn ( m / s )
t3
3. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2

655.
ili u tačci naleta (sudara) na tragu kočenja?
124
t3
1. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2
2. V n = 12 ⋅ Sodpj ± 10 %( km / h )
3. V 2 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 nz ( m / s )

Koji se izraz koristi za izračunavanje naletne brzine vozila na pješaka uz ispunjenje
odgovarajućih uslova?
1. V 2 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 nz ( m / s )
656.
2. V n = 12 ⋅ Sodpj ± 10 %( km / h )
t3
3. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenosti između mjesta naleta motornog vozila
na pješaka pa do mjesta zaustavljanja tijela pješaka na kolovozu?
⎛ M V − m pj b⎞
657. 2. S n = t n ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t n ⋅ ⎟⎟
⎝ MV 2⎠
3. Sl =
Vod
g
( )
Vod ⋅ sinα od + Vod2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenost nošenja – kontaktiranja tijela pješaka i
motornog vozila?
1. V
( )
S l = od Vod ⋅ sinα od + Vod2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h
g
658.
M V − m pj
3. S n = t n ⋅ ⎛⎜ b⎞
⋅ Vn − t n ⋅ ⎟⎟
⎜ MV 2⎠
⎝

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenosti “leta” tijela pješaka, odnosno put, koji
tijelo pješaka pređe od trenutka odvajanja od vozila do prvog kontakta sa
kolovozom?
659. ⎛ M V − m pj b⎞
2. S n = t n ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t n ⋅ ⎟⎟
⎝ MV 2⎠
3.
V
(
S l = od Vod ⋅ sinα od + Vod2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h
g
)

Koji se izraz koristi za određivanje vrijednosti brzine kretanja motornog vozila u
momentu odvajanja tijela pješaka od motornog vozila?
660. 1. Vod = MV − m pj ⋅ Vn − t ko ⋅ b( m / s )
MV
2. Vn = 12 ⋅ Sodpj ± 10%( km / h )
125
t3
3. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje vrijednosti puta klizanja tijela pješaka po kolovozu,
odnosno udaljenost od mjesta prvog dodira tijela pješaka i podloge, pa do mjesta
konačnog zaustavljanja?
⎛ M V − m pj b⎞
1. S n = t n ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t n ⋅ ⎟⎟
661. ⎝ MV 2⎠
( Vod ⋅ cos β ) 2
2. S kl =
2 ⋅ bkl

Koji se izraz koristi za određivanje ugla pada pješaka na kolovoz?
V 2 ⋅ sin 2 β + 2 ⋅ g ⋅ h o
1. tgβ = nl ( )
Vod
662. 2. Vod2 ⋅ sin 2 α od + 2 ⋅ g ⋅ h
tgα p = ( o )
Vod
t3
3. V 1 = Vo − b ⋅ (m / s )
2

Koji se izraz koristi za određivanje zavisnost daljine odbačaja tijela pješaka od naletne
brzine motornog vozila?
V2
1. S odpj = 0.0178 ⋅ b ⋅ Vn + 0.0271 ⋅ n ( m )
b
663. ⎛ M V − m pj b⎞
2. S n = t n ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t n ⋅ ⎟⎟
⎝ MV 2⎠
3. S odpj = −0.348 + 0.28 ⋅ V n + 0.062 ⋅ V n2 ( m )

Koji se izraz koristi za određivanje daljine odbačaja pješaka na osnovu naletne brzine,
ukoliko se u razmatranju uzme vrijednost postignutog usporenja?
V2
1. S odpj = 0.0178 ⋅ b ⋅ V n + 0.0271 ⋅ n ( m )
b
664. ⎛ M V − m pj b⎞
2. S n = t n ⋅ ⎜⎜ ⋅ V n − t n ⋅ ⎟⎟
⎝ MV 2⎠
3. S odpj = −0.348 + 0.28 ⋅ V n + 0.062 ⋅ V n2 ( m )

Koji se izraz koristi za određivanje vremena kretanja pješaka od trenutka nastanka
opasnosti1 do mjesta naleta?
665.
2 ⋅ hk
1. tk = ( s )
g
126
S pj
2. t pj = ⋅ 3.6 (s)
V pj
3. t 0 = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3

Koji se izraz koristi za određivanje vremena kretanja vozila od momenta reagovanja
vozača na usporenje do postizanja evidentnog usporenja (vidljivi trag usporenja)?
S pj
1. t pj = ⋅ 3.6
V pj
666.
2 ⋅ hk
2. tk = ( s )
g
3. t 0 = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 (s)

Koji se izraz koristi za određivanje puta prelaska motornog vozila od trenutka
nastajanja opasnosti ‐ pješaka na kolovozu, do mjesta naleta na pješaka, ako se
motorno vozilo kretalo bez usporavanja – kočenja?
1. S odn = S pj ⋅ V0 ( m )
667. V pj
2. S odn = S odk + S 4 dn − S kdv ( m )
V0
3. S odk = ( t pj − t kdn ) ⋅ ( m )
3 .6

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenosti motornog vozila, od momenta
nastajanja opasnosti do mjesta naleta na pješaka ako se motorno vozilo do mjesta
naleta na pješaka kretalo i u kočenom režimu?
V
1. S odk = ( t pj − t kdn ) ⋅ 0 ( m )
668. 3 .6
3. S odn = S pj ⋅ V0 ( m )
V pj

Koji se izraz koristi za određivanje udaljenosti koje vozilo pređe od momenta
nastajanja opasnosti pa do trenutka pojavljivanja kočenja?
1. V0
S odn = S pj ⋅ ( m )
V pj
669.
V
3. S odk = ( t pj − t kdn ) ⋅ 0 ( m )
3 .6

Koji se izraz koristi za vrijednost puta S4dn, koji motorno vozilo pređe u zakočenom
stanju, odnosno udaljenost koju vozilo pređe, od mjesta pojavljivanja kočenja pa do
mjesta naleta na pješaka?
670. V02 b ⋅t2
1. S 4 dn = − S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
127
3. S odn = S pj ⋅ V0 ( m )
V pj

Koji se izraz koristi za određivanje ukupne udaljenosti koju motorno vozilo pređe, od
momenta nastajanja opasnosti do mjesta naleta Sodn?
V V02
1. S odn = S odk + S 4 dn − S kdv = ( t pj − t kdn ) ⋅ 0 + − S 4 nz − S kdv
3.6 26 ⋅ bmax
671. V0
2. S odn = S pj ⋅ ( m )
V pj
3. S 4 dn = V02 b ⋅t2
− S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24

momenta nastajanja opasnosti do mjesta naleta Sodn?
1. V02 b ⋅t2
S 4 dn = − S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
⎛ ⎞
672. 2. S odn = 3.6 ⋅ bmax ⋅ S pj ⋅ ⎜ 2 ⋅ bmax ⋅ S 4 nz + 1.8 ⋅ bmax ⋅ S pj ⎟ (m )
V pj ⎜ ⎝ V pj ⎟
⎠
2
V ⎛ V02 ⎞
3. S odn = 0 ⋅ S pj − ⎜ − S 4 nz + S kdv ⎟ ( m )
V pj ⎜ 26 ⋅ bmax ⎟
⎝ ⎠

momenta nastajanja opasnosti do mjesta naleta Sodn ako se motorno vozilo kretalo u
zakočenom stanju i pri nastajanju opasnosti?
2
V ⎛ V02 ⎞
1. S odn = 0 ⋅ S pj − ⎜ − S 4 nz + S kdv ⎟ ( m )
V pj ⎜ 26 ⋅ bmax ⎟
⎝ ⎠
673.
2. S 4 dn = V 2
b ⋅ t 2
0
− S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
⎛ ⎞
3. S odn = 3.6 ⋅ bmax ⋅ S pj ⋅ ⎜ 2 ⋅ bmax ⋅ S 4 nz + 1.8 ⋅ bmax ⋅ S pj ⎟ (m )
V pj ⎜ ⎝ V pj ⎟
⎠

Koji se izraz koristi za određivanje puta koji je pješak mogao da pređe pri
neizmijenjenom režimu kretanja preko kolovoza od mjesta naleta, kada vozač
pravovremeno reaguje kočenjem?
⎛ V − V 2 ⎞ V pj
1. S pjn = ⎜⎜ t 0 + 0 ⎟⎟ ⋅ − S pj ( m )
674. ⎝ 3 . 6 ⋅ b max ⎠ 3 . 6
2. V02 b ⋅t2
S 4 dn = − S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
3. S vpdn = S z + S kur − S 4 nz − Lkdv

Koji se izraz koristi za izračunavanje dužine uočavanja pješaka (nalet motornog vozila
675. na pješaka je prednjim čeonim dijelom)?
1. S vpdn = S z + S kur − S 4 nz − Lkdv
128
2. V02 b ⋅t2
S 4 dn = − S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
3. S vpdn = S z + S kur − S 4 nz − ( Lkdv − S x )

Koji se izraz koristi za izračunavanje dužine uočavanja pješaka kada je nalet
motornog vozila bio bočnom stranom?
1. V02 b ⋅t2
S 4 dn = − S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
676.
2. S vpdn = S z + S kur − S 4 nz − ( Lkdv − S x )
⎛ ⎞ V
3. S pjn = ⎜⎜ t 0 + V0 − V 2 ⎟⎟ ⋅ pj − S pj ( m )
⎝ 3.6 ⋅ bmax ⎠ 3.6

Koji se izraz koristi za vrijednost izraza za određivanje dužine uočavanja pješaka koji
se koristi u analizi uzroka i nastajanja saobraćajnih nezgoda?
⎛ V − V 2 ⎞ V pj
1. S pjn = ⎜⎜ t 0 + 0 ⎟⋅ − S pj ( m )
⎝ 3.6 ⋅ bmax ⎟⎠ 3.6
677. 2. S 4 dn = V0
2
b ⋅t2
− S 4 nz − max 3 ( m )
26 ⋅ bmax 24
3. S vpdn = S pj −
( 2 ⋅ S 4 ⋅ b − 2 ⋅ b ⋅ S 4 nz )
2
− Lkdv
2⋅b

Koji se izraz koristi za vrijeme kretanja motornog vozila od trenutka nastanka
opasnosti do mjesta kontakta sa pješakom, odnosno do presijecanja linije kretanja
pješaka?
S pj
1. t pj = ⋅ 3.6
V pj
678.
2 ⋅ hk
2. tk = ( s )
g
V − Vn
3. t odn = t0 + 0
b

Koji se izraz koristi za jednačinu kretanja kosog hitca?
1. x = V0 ⋅ t ⋅ cosα
2. g
679. y=− x2
2V02
3. 1
y = V0 ⋅ t ⋅ sin α − g ⋅t 2
2

Koji se izraz koristi za jednačina putanje kosog hitca?
1. g
y=− x2
2V02
y m = V0 sin α
2 2
680. 2.
2g
g
3. y = x ⋅ tgα − x2
2V cos α
2
0
2
129

Koji se izraz koristi za domet kosog hitca?
1. 2 y0
x D = V0 ( m )
g
2 2
681. 2. x D = V0 2 sin α cos α = V0 sin 2α
g g
3. y = − g 2 x2
2V0

Koji se izraz koristi za izraz za maksimalnu visinu kosog hitca?
1. g
y=− x2
2V02
2. y = x ⋅ tgα − g
682. x2
2V02 cos 2 α
y m = V0 sin α
2 2
3.
2g

Koji se izraz koristi za jednačinu kretanja horizontalnog hitca?
1. y = − g 2 x2
2V0
2. V02 sin 2 α
683. ym =
2g
3. y = x ⋅ tgα − g
x2
2V cos 2 α
0
2

Koji se izraz koristi za domet hitca kod horizontalnog izbačaja tijela?
1. x D = V0 2 y0 ( m )
g
2. g
684. y=− 2
x2
2V0
2 2
3. x D = V0 2 sin α cos α = V0 sin 2α
g g

Koji se izraz koristi za izračunavanje samo puta izmicanja u cilju prolaska pored
prepreke?
1. Bp
S x = 0.4 ⋅ V0 + 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g
685. 2. S x = 0.7 ⋅ V0 Bp
( m )
μs ⋅ g
3. S x = 0.4 ⋅ V0 Bp
(m )
μs ⋅ g

Koji se izraz koristi za izračunavanje samo vremena izmicanja u cilju prolaska pored
prepreke?
686.
1. Bp
t iz = 4.51 ⋅ ( s )
μs ⋅ g
130
2. t iz = 2.51 ⋅ Bp
( s )
μs ⋅ g
3. Bp
S x = 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g

Koji se izraz koristi za izračunavanje ukupnog vremena izmicanja (sa vremenom
reagovanja odziva upravljača) u cilju prolaska pored prepreke?
1. Bp
t iz = 2.51 ⋅ ( s )
μs ⋅ g
687. Bp
2. t izuk = t rup + 2.51 ⋅ ( s )
μs ⋅ g
3. Bp
S x = 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g

Koji se izraz koristi za izračunavanje ukupnog puta izmicanja (uključujući i put za
vrijeme odziva upravljača) u cilju prolaska pored prepreke?
4. Bp
S x = 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g
688. 5. S x = 0.4 ⋅ V0 + 0.7 ⋅ V0 Bp
( m )
μs ⋅ g
6. t izuk = t rup + 2.51 ⋅ Bp

( s )
μs ⋅ g

Koji se izraz koristi za izračunavanje ukupnog puta za preticanje sa konstantnom
brzinom kretanja?
1. Bp
S x = 0.4 ⋅ V0 + 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g
V1 ⋅ n
689. 2. Sx = (m )
V1 + V2
3. S x = L1 + 0.5 ⋅ V1 + 0.5 ⋅ V1 + L4 ( m )
4. S x = 0.7 ⋅ V0 Bp
( m )
μs ⋅ g

Koji se izraz koristi za izračunavanje ukupnog puta za obilaženje?
1. Bp
S x = 0.4 ⋅ V0 + 0.7 ⋅ V0 ( m )
μs ⋅ g
2. S x = L1 + L2 + L3 + L4 ( m )
3. S x = L1 + 0.5 ⋅ V1 + 0.5 ⋅ V1 + L4 ( m )
690.
4. S x = 0.7 ⋅ V0 Bp
( m )
μs ⋅ g
V1 ⋅ n
5. Sx = (m )
V1 + V2

Koji se izraz koristi za ugaoni razmjer saobraćajnih znakova znakova i teksta po
691.
određenom razmaku i vidljivosti vozeći određenom brzinom gdje je u imeniku
131
veličina jedne stranice znaka ili promjer znaka a u nazivniku udaljenost na kojoj vozač
raspoznaje znak?
1. α = hsz / soz
2. α = A /V
3. α=l/d

Kako se predstavlja translacijska i rotacijska energija nakon sudara vozila?
1. 1
W d = E d = ⋅ M ⋅ EES 2
2
2. 1
692. ΔE = ⋅ M 1 ⋅ v 102
2
3. M ⋅ v t2 I ⋅ ω t2
E kt = +
2 2

Kako se definiše gubitak kinetičke energije pri sudaru dva vozila?
1. 1
ΔE = ⋅ M 1 ⋅ v 102
2
2. 1
693. Wd = Ed = ⋅ M ⋅ EES 2
2
3. M ⋅ v t2 I ⋅ ω t2
E kt = +
2 2

Koji se izraz koristi za promjenu (gubitak energije) pri sudara sa vozilom iz suprotnog
smjera, koji ravni i centralni, plastični sudar, bez rotiranja vozila?
1. 1 1 2
ΔE = ⋅ M 1 ⋅ v 10
2
+ ⋅ M 2 ⋅ v 20
2 2
694. 1
2. Wd = E d = ⋅ M ⋅ EES 2
2
3. 1 2
ΔE = ⋅ M 1 ⋅ v 10
2

Koji se izraz koristi za promjenu (gubitak energije) pri sudara kada vozilo nalijeće na
drugo, udar je ravni centralni, plastični i bez rotacije?
1. 1
W d = E d = ⋅ M ⋅ EES 2
2
695. 2. 1 1
ΔE = ⋅ M 1 ⋅ ( v 102 − v 12t ) − ⋅ M 2 ⋅ v 22t
2 2
3. 1 2
ΔE = ⋅ M 1 ⋅ v 10
2

Koji se izraz koristi za promjenu (gubitak energije) pri naletu vozila na zid, pri tome je
udar plastični i centralni?
1. M ⋅ v t2 I ⋅ ω t2
E kt = +
2 2
696. 1
2. Wd = E d = ⋅ M ⋅ EES 2
2
3. 1
ΔE = ⋅ M 1 ⋅ v 102
2

Koji se izraz može koristiti za određivanje izgubljene brzine vozila na deformaciji
čelnog dijela pri naletu vozila na čvrstu prepreku?
697.
1. M ⋅ v t2 I ⋅ ω t2
E kt = +
2 2
132
2. 1
Wd = Ed = ⋅ M ⋅ EES 2
2
3. 2 ⋅ W ⋅ k1 ⋅ k2
ΔV =
M vn

133

ZADACI IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA
‐ osnovni zadaci ‐
‐odgovori se boduju sa tri boda (x3)‐

Uvod u osnovne zadatke sigurnosti cestovnog saobraćaja
134

Z1. Koliko ubrzanje postiže vozilo ako iz mjesta mirovanja dostigne brzinu od 100
1.
(km/h) za vrijeme od 7,5 (s), a koliko usporenje ako brzinu od 100 (km/h) smanji na
135
vrijednost brzine 60 (km/h) za vrijeme od 3.5 (s)?

Rješenje:
1. Ubrzanje vozila: 100
−0
ΔV V2 − V1
a=
t
=
t
= 3.6
7.5
(
= 3.7 m / s 2 )
2. Usporenje vozila: V1 = V0 − bt
100 − 60
V − V0
b= 1
t
= 3 .6
3 .5
(
= 3 .2 m / s 2 )

Putničko vozilo 1. kreće se na glavnoj saobraćajnici izvan naseljenog mjesta brzinom
od 95 (km/h), dok se sa sporedne saobraćajnice želi uključiti lako teretno vozilo, i to
skretanjem udesno (slika 1). Potrebno je odrediti:
1. udaljenost putničkog vozila 1. od raskrsnice pri kojoj vozač lakog teretnog vozila 2.
može poduzeti radnju uključivanja na glavni saobraćajni tok (S1), i
2. sigurnosno odstojanje između vozila nakon uključivanja (Ls).

Slika 1: Uključivanje lakog teretnog vozila

Sigurnosno vrijeme koje obezbjeđuje sigurnosni razmak između vozila koje se kreće
2. glavnim saobraćajnim tokom i vozila koje se uključilo, kreće se u rasponu 1.0‐1.5 (s).
Vrijednosti vremena uključivanja sa sporednog na glavni saobraćajni tok (put sa
prednošću prolaza) za pojedine kategorije vozila date su u tabeli. U proračunu uzeti u
obzir srednju vrijednost vremena uključivanja.

Vrsta vozila Vrijeme uključivanja (tpr)
Putnička vozila 3.5 – 7.0 (s)
Laka teretna vozila 5.0 – 9.0 (s)
Teretna vozila i autobusi 6.0 – 10.0 (s)
Skup vozila 10.0 – 15.0 (s)

Rješenje:
1. Udaljenost putničkog 95
S = t pr ⋅ V1 = 7 ⋅ = 184.7 ( m )
vozila 1. od raskrsnice pri 1 3 .6
kojoj vozač lakog teretnog Dakle, vozač lakog teretnog vozila 2. može
vozila 2. može poduzeti poduzeti uključivanje na glavni saobraćajni tok,
radnju uključivanja na na svakoj udaljenosti putničkog vozila 1. od
glavni saobraćajni tok: raskrsnice većoj od 184.7 (m).
136

2. Sigurnosno odstojanje Ako se uzme srednja vrijednost sigurnosnog
između vozila nakon vremena od oko 1.25 (s) [(1.0+1.5)/2=1.25],
uključivanja (Ls): onda je sigurnosno odstojanje između vozila
nakon uključivanja:
95
Ls = t s ⋅ V1 = 1.25 ⋅ ≈ 33 ( m )
3 .6

Putničko vozilo 1 kreće se na glavnoj saobraćajnici izvan naseljenog mjesta brzinom
od 80 (km/h), dok se sa sporedne saobraćajnice želi uključiti teretno vozilo, i to
skretanjem nadesno (sl.1). Potrebno je odrediti udaljenost pri kojoj vozač teretnog
vozila 2 može poduzeti radnju uključivanja na glavni saobraćajni tok. Uobičajeno
vrijeme uključivanja teretnog vozila 2 u glavni saobraćajni tok (prema tablicama iz
stručne literature) iznosi 8 (s).

3.
Slika 1: Uključivanje teretnog vozila

Rješenje:
1. Udaljenost pri kojoj vozač 80
S 1 = t pr ⋅ V1 = 8 ⋅ = 177.78 ( m )
teretnog vozila 2 može 3 .6
poduzeti radnju Dakle, vozač teretnog vozila 2 može poduzeti
uključivanja na glavni uključivanje na glavni saobraćajni tok, na
saobraćajni tok: svakoj udaljenosti putničkog automobila većoj
od 177.78 (m).

Koliko ubrzanje postiže i koliki put pređe putnički automobil ako iz mjesta mirovanja
dostigne brzinu od 100 (km/h) za vrijeme od 7,5 (s), a koliko usporenje postiže i koliki
put pređe ako brzinu od 100 (km/h) smanji na vrijednost brzine 60 (km/h) za vrijeme
od 3.5 (s)?

Rješenje:
1. Ubrzanje i pređeni put V − V0
4. V 1 = V0 + at ⇒ a = 1 = 3 .7 ( m / s 2 )
pri ubrzavanju: t
at 2 3.7 ⋅ 7.5 2
S = V0 ⋅ t + = 0 ⋅ 7.5 + = 104.1 ( m )
2 2
2. Usporenje i pređeni put V − V1
V1 = V0 − bt ⇒ b = 0 = 3 .2 ( m / s 2 )
pri usporavanju: t
bt 2
100 3.2 ⋅ 3.5 2
S = V0 ⋅ t − = ⋅ 3.5 + = 77.8 ( m )
2 3.6 2
137

Za koliko vremena putnički automobil u fazi uključivanja pređe put od 14.0 (m) sa
ubrzanjem od 2.0 (m/s2), ako započinje kretanje iz faze mirovanja (V0=0 km/h)?

Rješenje:
1. Putnički automobil ako at 2 2⋅t2
započinje kretanje iz S = V 0 ⋅ t + ⇒ 14 = 0 ⋅ t +
5. 2 2
faze mirovanja (V0=0
t = 14 = 3.7 ( s )
km/h), u fazi
uključivanja pređe put
od 14 (m) za vrijeme od
oko:

Koliku brzinu postigne putnički automobil nakon 250 (m), sa ubrzanjem od 2.5 (m/s2),
ako se počinje kretati iz stanja mirovanja (V0=0 km/h)?

Rješenje:
1. Putnički automobil ako V = V 2 + 2 ⋅ a ⋅ S
1 0
započinje kretanje iz
6.
faze mirovanja (V0=0 V1 = 0 + 2 ⋅ 2.5 ⋅ 250
km/h), nakon 250 (m) V 1 = 35.4 ( m / s ) = 127 .4 ( km / h )
sa ubrzanjem od 2.5
(m/s2), postigne brzinu
od oko:

Koliku brzinu postigne putnički automobil nakon 300 (m), sa ubrzanjem od 1.5 (m/s2),
ako početna brzina kretanja putničkog automobila iznosi 50 (km/h)?

Rješenje:
1. Putnički automobil sa V = V 2 + 2 ⋅ a ⋅ S
1 0
7. početnom brzinom od
oko 50 (km/h), nakon V1 = 13.9 + 2 ⋅ 1.5 ⋅ 300
300 (m) sa ubrzanjem V 1 = 33.1( m / s ) = 119 .2( km / h )
od 1.5 (m/s2), postigne
brzinu od oko:

Koliku brzinu postigne putnički automobil nakon 300 (m), sa usporenjem od 1.5
(m/s2), ako početna brzina kretanja putničkog automobila iznosi 150 (km/h)?

Rješenje:
1. Putnički automobil sa V = V 2 − 2 ⋅ b ⋅ S
1 0
8. početnom brzinom od
oko 150 (km/h), nakon V1 = 41.7 + 2 ⋅ 1.5 ⋅ 300
300 (m) sa usporenjem V 1 = 29 ( m / s ) = 104 .4 ( km / h )
od 1.5 (m/s2), postigne
brzinu od oko:

138
Putnički automobil se kreće brzinom od 75 (km/h).
Odrediti:
1. Za koliko vremena će preći put od 750 (m) ako se nastavi kretati konstantnom
brzinom bez ubrzanja/usporenja?
2. Za koliko vremena će preći put od 750 (m) ako se nastavi kretati sa ubrzanjem od 2
(m/s2)?

Rješenje:
1. Putnički automobil ako S 750
t= = = 36.1( s )
se nastavi kretati V 20.8
konstantnom brzinom
9. bez
ubrzanja/usporenja,
preći će put od 750 (m)
za vrijeme od oko:
2. Putnički automobil ako at 2 2⋅t2
se nastavi kretati sa S = V0 ⋅ t + 2 ⇒ 750 = 20.8 ⋅ t + 2
ubrzanjem od 2 (m/s2), 750 = 20.8 ⋅ t + t 2 = t 2 + 20.8 t − 750
preći će put od 750 (m)
za vrijeme od oko: − b ± b 2 − 4 ac
t 1 ,2 =
2a
t 1 = 18 .9 ( s )

Na rekonstrukciji saobraćajne nezgode uzeti su elementi saobraćajnice koja je na
mjestu saobraćajne nezgode izvedena sa sljedećim vrijednostima:
‐ ukupna širina kolovoza je 7.4 (m),
‐ dužina letve sa kojom se mjerio uzdužni i porečni nagib je 2 (m),
‐ izmjerne vrijednosti pada kolovoza po širini kolovoza na prvom mjerenju od desne
strane kolovoza je 0.02 (m) a na drugom mjerenju isto gledano po širini kolovoza je
0.02 (m),
‐ izmjerne vrijednosti pada kolovoza po dužini kolovoza na prvom mjerenju od desne
strane kolovoza je 0.01 (m) a na drugom mjerenju isto gledano po dužini kolovoza je
0.01 (m), na trećem i sve do desetog mjesta takođe je izmjeren progib od 0.01 (m)

Potrebno je odrediti:
10. 1. Poprečni nagib kolovoza izražen u procentima?
2. Poprečni nagib kolovoza izražen u stepenima?
3. Uzdužni nagib kolovoza izražen u procentima?
4. Uzdužni nagib kolovoza izražen u stepenima?

Rješenje:
1. Vrijednost poprečnog p = 100( h1 + h2 ) = 100 ⋅ ( 0.02 + 0.02 ) = 1(%)
np
nagiba kolovoza izražen d1 + d2 2+2
u procentima iznosi:

2. Vrijednost poprečnog ⎛ p ⎞ ⎛ 1 ⎞
β = arctg ⎜ n ⎟ = arctg ⎜ ⎟ = 0.57 ( o )
nagiba kolovoza izražen np ⎝ 100 ⎠ ⎝ 100 ⎠
139
u stepenima iznosi:

3. Vrijednost uzdužnog 100( h1 + h2 + h3 + .... + h10 )
nagiba kolovoza izražen pnu = d 1 + d 2 + d 3 + ...d 10

u procentima iznosi:
100 ⋅ ( 0.01 + 0.01 + 0.01 + .. + 0.01 )
p nu =
2 + 2 + 2 + ...... + 2
100 ⋅ 0.1
pnu = = 0.5(%)
20

4. Vrijednost uzdužnog ⎛ pn ⎞ ⎛ 0.5 ⎞
nagiba kolovoza izražen β nu = arctg⎜⎝ 100 ⎟⎠ = arctg⎜⎝ 100 ⎟⎠ = 0.28( )
o

u stepenima iznosi:

mjestu saobraćajne nezgode izvedena sa zakrivljenošću sa sljedećim vrijednostima:
‐ ukupna širina kolovoza u središnjem dijelu zakrivljenosti je 7 (m),
‐ dužina tetive pri mjerenju na središnjoj liniji kolovoza iznosila je 30 (m),
‐ na središnjem dijelu tetive izmjeren je progib do središnje linije kolovoza 2 (m),
‐ poprečni nagib kolovoza je 0 (o).

1. Vrijednost radijusa zakrivljenosti ceste?
2. Vrijednost radijusa“unutrašnje“ saobraćajne trake?
3. Vrijednost radijusa“vanjske“ saobraćajne trake?
4. Pri kojoj graničnoj vrijednosti brzine će doći do zanošenja pri izračunatom radijusu
za vozila koja se kreću po vanjskom dijelu zakrivljenosti pri koeficijentu bočnog
prijanjanja od 0.45 (‐)?
5. Pri kojoj graničnoj vrijednosti brzine će doći do prevrtanja pri izračunatom radijusu
za vozila koja se kreću po unutrašnjem dijelu zakrivljenosti, čija je visina težišta 1.5
11. (m) a razmak traga točkova je 1.8 (m) i pri koeficijentu bočnog prijanjanja od 0.45 (‐)?

Rješenje:
2
1. Vrijednost radijusa ⎛c⎞
zakrivljenosti ceste: ⎜ ⎟ + f2
⎝ 2⎠ c2 + 4 ⋅ f 2
R= =
2⋅ f 8⋅ f
30 + 4 ⋅ 2
2 2
R= ≈ 57 ( m )
8⋅2

2. Vrijednost radijusa B 7
RuST = R − = 57 − ≈ 55( m )
“unutrašnje“ 4 4
saobraćajne trake je:

RvST = R + = 57 + ≈ 59( m )
“vanjske“ saobraćajne 4 4
trake je:
140

4. Granična vrijednost g ⋅ R( μ b + tgα )
brzine iznad koje bi V zan ≤
1 − μ b ⋅ tgα
došlo do zanošenja
vozila koje se kreće V ≤ 9.81 ⋅ 59 ( 0.45 + tg 0 )
zan
vanjskim dijelom 1 − 0.45 ⋅ tg 0
zakrivljenosti ceste V ≤ 16.14 ( m / s ) = 58( km / h )
zan
iznosi oko:

5. Granična vrijednost g ⋅ R( c + h ⋅ tgα )
brzine iznad koje bi V prev ≤ h − c ⋅ tgα

došlo do prevrtanja
vozila koje se kreće V prev ≤ 9.81 ⋅ 55 ( 0.9 + 1.5 ⋅ tg 0 )
unutrašnjem dijelom 1.5 − 0.9 ⋅ tg 0
zakrivljenosti ceste V prev ≤ 18 .0 = 64 .8 ( km / h )
iznosi oko:

mjestu saobraćajne nezgode izvedena sa zakrivljenošću sa sljedećim vrijednostima:
‐ ukupna širina kolovoza u središnjem dijelu zakrivljenosti je 7 (m),
‐ dužina tetive pri mjerenju na središnjoj liniji kolovoza iznosila je 30 (m),
‐ na središnjem dijelu tetive izmjeren je progib do središnje linije kolovoza 2 (m),
‐ poprečni nagib kolovoza je 5 (o).

1. Vrijednost radijusa zakrivljenosti ceste?
2. Vrijednost radijusa “unutrašnje“ saobraćajne trake?
3. Vrijednost radijusa “vanjske“ saobraćajne trake?
4. Pri kojoj graničnoj vrijednosti brzine će doći do zanošenja izračunatom radijusu za
vozila koja se kreću po unutrašnjem dijelu zakrivljenosti pri koeficijentu bočnog
prijanjanja od 0.45 (‐)?
11. 5. Pri kojoj graničnoj vrijednosti brzine će doći do prevrtanja pri izračunatom radijusu
za vozila koja se kreću po vanjskom dijelu zakrivljenosti, čija je visina težišta 1.5 (m) a
razmak traga točkova je 1.8 (m) i pri koeficijentu bočnog prijanjanja od 0.45 (‐)?

Rješenje:
2
1. Vrijednost radijusa ⎛c⎞
zakrivljenosti ceste: ⎜ ⎟ + f2
⎝ 2⎠ c2 + 4 ⋅ f 2
R= =
2⋅ f 8⋅ f
30 + 4 ⋅ 2
2 2
R= ≈ 57 ( m )
8⋅2

RuST = R − = 57 − ≈ 55( m )
“unutrašnje“ 4 4
saobraćajne trake je:

141
RvST = R + = 57 + ≈ 59( m )
“vanjske“ saobraćajne 4 4
trake je:

4. Granična vrijednost g ⋅ R( μ b + tgα )
brzine iznad koje bi V zan ≤
1 − μ b ⋅ tgα
došlo do zanošenja
vozila koje se kreće V ≤ 9.81 ⋅ 55 ( 0.45 + tg 5 )
zan
unutrašnjim dijelom 1 − 0.45 ⋅ tg 5
zakrivljenosti ceste V ≤ 17.4 ( m / s ) = 62.5 ( km / h )
zan
iznosi oko:

5. Granična vrijednost g ⋅ R( c + h ⋅ tgα )
brzine iznad koje bi V prev ≤ h − c ⋅ tgα

došlo do prevrtanja
vozila koje se kreće V prev ≤ 9.81 ⋅ 59 ( 0.9 + 1.5 ⋅ tg 5 )
vanjskim dijelom 1.5 − 0.9 ⋅ tg 5
zakrivljenosti ceste V prev ≤ 20 .5 = 73 .8 ( km / h )
iznosi oko:

Nakon događanja saobraćajne nezgode (saobraćajna nezgoda se dogodila oko 2015
sati) uzeta je od vozača krv i urin. U trenutku uzimanja uzorka krvi i urina na analizu
kod vozača putničkog automobila (u 2305 h), konstatovano je “…koncentraciju
apsolutnog alkohola u krvi 40.38 (mmol/l), odnosno 1.86 (o/oo), i urinu 66.65
(mmol/l), odnosno 3.07 (o/oo)”. Potrebno je odrediti koncentraciju alkohola u
organizmu vozača putničkog automobila u momentu nastanka saobraćajne nezgode i
to:
1. za gornji koeficijent eliminacije alkohola u organizmu od (0.28 (‐)),
2. za donji koeficijent eliminacije alkohola u organizmu od (0.07 (‐)),
3. za vrijednost koeficijenta eliminacije od oko 0.136 (‐),
4. prema koncentraciji alkohola u momentu dešavanja saobraćajne nezgode
izračunatom pod 3, odrediti kojem stepenu alkoholisanosti, izračunata vrijednost
pripada.
12.
Rješenje:
1. Vremenska razlika od Δt = t 2 − t1 = 2305 − 2015 = 0250 = 2.833( h )

trenutka saobraćajne gdje je:
nezgode do trenutka
t = 20 15 ( h ) ‐ vrijeme saobraćajne nezgode,
uzimanja uzorka krvi na 1
t 2 = 23 ( h ) ‐ vrijeme uzimanja uzorka krvi na
05
analizu iznosi oko:
analizu

2. Primjenom metode C tn = C tu + Δt ⋅ k e

retrogradnog C tn = 1 .86 + 2 .833 ⋅ 0 .28 = 2 .65 ( 0 00 )
izračunavanja, u slučaju
gornje granice
eliminacije alkohola u
142
organizmu vrijednost
alkohola u organizmu u
momentu dešavanja
saobraćajne nezgode
na oko:

3. Vrijednost alkohola u C tn = C tu + Δ t ⋅ k e

organizmu u momentu C = 1.86 + 2.833 ⋅ 0.07 = 2.06 ( 0 )
tn 00
dešavanja saobraćajne
nezgode u slučaju
donje granice
organizmu iznosi oko:

4. Vrijednost alkohola u C tn = C tu + Δ t ⋅ k e

organizmu u momentu C = 1 . 86 + 2 . 833 ⋅ 0 . 136 = 2 . 25 ( 0 )
tn 00
dešavanja saobraćajne
nezgode u slučaju
organizmu od oko
0.136 (‐) iznosi oko:

5. Prema koncentraciji Vozač putničkog automobila u trenutku nastanka
alkohola u momentu saobraćajne nezgode bio je u alkoholiziranom
dešavanja saobraćajne stanju sa koncentracijom alkohola u krvi u
nezgode izračunatom vrijednosti od oko 2.25 (‰), što prema literaturi
pod 3, odrediti kojem odgovara “pijanom stanju” (1.50‐2.49 ‰)
stepenu
alkoholisanosti,
izračunata vrijednost
pripada?

Kod osobe mase 75 (kg) utvrđena je koncentracija alkohola u krvi u iznosu od 43.42
(mmol/l). U proračunu nije potrebno uzimati u obzir koeficijent eliminacije i
koeficijent raspodjele.

1. Odrediti koncentraciju alkohola u (‰)?
2. Koliko boca piva od 0.5 (l) je konzumirala osoba, ako 100 (ml) piva sadrži 3.5 (g)
13. alkohola?
3. Koliko iznosi ukupno vrijeme reagovanja na usporenje, osobe sa navedenom
koncentracijom alkohola u krvi od 2 (‰) ako dodatno vrijeme usljed alkoholiziranosti
od 2 (‰) iznosi 0.7 (s)?

Rješenje:
1. Koncentracija alkohola X ( mmol / l ) 43.42
C ( 0 00 ) = = = 2( 0 00 )
u (‰): 21.71 21.71
143

2. Koliko boca piva od 0.5 Količina konzumiranog alkohola u gramima:
(l) je konzumirala Q = C ⋅ m = 2 ⋅ 75 = 150 ( g )
osoba, ako 100 (ml)
piva sadrži 3.5 (g) Količina alkohola u jednoj boci piva u gramima:
alkohola? 1 (boca ) = 0.5 (l ) = 500 (ml )

1 (boca ) = 5 ⋅ 3.5 = 17.5 ( g )

Broj konzumiranih boca piva:
150
N = ≈ 8.5 ( boca )
17.5

3. Ukupno vrijeme t 1 = 0.8 (s ) ‐vrijeme reagovanja trijeznog vozača,
reagovanja na t = 0.05 (s )
usporenje, osobe sa
2 ‐vrijeme odziva sistema za kočenje,
navedenom t 3 = 0.15 (s ) ‐ vrijeme porasta usporenja,
koncentracijom t alk = 0.7 (s ) ‐ dodatno vrijeme reagovanja usljed
alkohola u krvi od 2
(‰): alkoholiziranosti od 2 (‰).
t 0 = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + t alk
t 0 = 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 + 0.7 = 1.625 (s )

U saobraćajnoj nezgodi došlo je do kontakta između dva teretna vozila (TV1 i TV2)
prilikom mimoilaženja. Utvrđena brzine kretanja neposredno prije kontakta na
osnovu tahografskog zapisa iznosi VTV1 = 65 (km/h), VTV2 = 87 (km/h). Širina ceste u
mjestu nastanka saobraćajne nezgode iznosi oko Bc = 6.0 (m) dok je širina teretnog
vozila TV1 iznosila 2350 (mm) a širina teretnog vozila TV2 je oko 2450 (mm).

1. vrijednost sigurnog razmaka pri mimoilaženju,
2. vrijednost sigurnog razmaka vozila od desne ivice operativne površine ceste,
3. potrebna širina ceste da bi došlo do sigurnog mimoilaženja teretnih vozila
4. koliko iznosi vrijednost brzine teretnih vozila za slučaj sigurnog mimoilaženja
13.
Rješenje:
1. Vrijednost sigurnosnog S r = 0.4 + 0.005( VTV 1 + VTV 2 ) =

razmaka pri = 0.4 + 0.005( 65 + 87 ) = 1.16( m )
mimoilaženju teretnih
vozila iznosi:

2. Vrijednost sigurnog ‐ za teretno vozilo 1 je:
razmaka vozila od S u1 = 0.2 + 0.005 ⋅ VTV 1

desne ivice operativne S = 0.2 + 0.005 ⋅ 65 = 0.525 ( m )
u1
površine ceste:

‐ za teretno vozilo 2 je:
144
S u 2 = 0.2 + 0.005 ⋅ VTV 2
S u 2 = 0.2 + 0.005 ⋅ 87 = 0.635 ( m )

3. Potrebna širina ceste BsC = S u1 + BTV 1 + S r + BTV 2 + S u 2
da bi došlo do sigurnog
BsC = 0.525 + 2.35 + 1.16 + 2.45 + 0.635
mimoilaženja teretnih
vozila, pri B sC = 7.12( m )
evidentiranim brzinama
kretanja i postavljenim
uslovima sigurnog
mimoilaženja iznosi:

4. Vrijednost brzine Vrijednost sigurnosnih razmaka od desnih ivica i
teretnih vozila za slučaj međusobno rastojanje potrebno je da iznosi
sigurnog mimoilaženja ukupno:
iznosi: Su1 + Sr + Su 2 = Bc − ( BTV 1 + BTV 2 )
S u1 + S r + S u 2 = 6 − ( 2.35 + 2.45 )
S u 1 + S r + S u 2 = 1.2( m )

Ako se uzme da je sigurnosni razmak između vozila
pri mimoilaženju približno dvostruko veći od
sigurnosnog odstojanja od desne ivice ceste pri
kretanju vozila imamo da je potrebno da
sigurnosni razmak između vozila iznosi oko 0.6 (m)
a odstojanje od desnih ivica da iznosi oko 0.3 (m)
što čini ukupnu dužinu od 1.2 (m). Prema
navedenom imamo da je vrijednost brzine
teretnog vozila TV1 i TV2 iznosi oko:
S u 1 = 0.2 + 0.005 ⋅ VTV 1 ⇒
0.3 − 0.2
⇒ VTV 1 = = 20( km / h )
0.005

Su 2 = 0.2 + 0.005 ⋅ VTV 2 ⇒
0. 3 − 0 . 2
⇒ VTV 2 = = 20 ( km / h )
0.005

Prema tome pri navedenim brzinama kretanja oba
teretna vozila od oko 20 (km/h) imamo da je
neophodna širina ceste da bi se izvršilo sigurno
mimoilaženje pri postavljenim uslovima sigurnog
mimoilaženja iznosi oko:
BsC = S u1 + BTV 1 + S r + BTV 2 + S u1
B sC = 0.3 + 2.35 + 0.6 + 2.45 + 0.3 = 6.0( m )

145
Putnički automobil izlijeće sa kolovoza pri brzini od 80 (km/h). Ravnina podloge
kolovoza viša je od okolnog terena za 3 (m).

1. Vrijeme trajanja leta putničkog automobila?
2. Domet putničkog automobila?
3. Brzina putničkog automobila u trenutku udara u zemljište ispod nivoa kolovoza?

14.
Rješenje:
1. Vrijeme trajanja leta 2⋅h 2⋅3
putničkog automobila: t p = g
=
9.81
= 0.78( s )

2.
Domet putničkog 2⋅h 80
automobila: y p = V0 = V0 ⋅ t p = ⋅ 0.78 = 17.33( m )
g 3.6

3. Brzina putničkog V = V 2 + 2 ⋅ g ⋅ h
p 0
automobila u trenutku
udara u zemljište ispod V p = 22.2 + 2 ⋅ 9.81 ⋅ 3
2

nivoa kolovoza: V p = 23.5( m / s ) ≈ 84.6( km / h )

Vozač motocikla pri kretanju brzinom Vo = 58 (km/h) naleti na bočnu stranu
automobila pri čemu dolazi do izbačaja tijela motocikliste. Poznata je visina težišta
tijela motocikliste u izbačaju od y0 = 1 (m) i ugao odvajanja tijela od vozila α0=20º.

1. Maksimalnu dužinu izbačaja tijela motocikliste?
2. Vrijednost dužine izbačaja na maksimalnoj visini leta?
3. Maksimalnu visinu leta na putanji izbačaja?
4. Vrijednost brzine izbačaja ako je poznata dužina izbačaja tijela?
14. 5. Nacrtati skicu sa izračunatim vrijednostima.
Rješenje:
146
1. Maksimalna dužina Jednačina putanje kosog hita:
izbačaja tijela g
motocikliste: y = x ⋅ tgα − ⋅ x2
2 ⋅ V0 ⋅ cos α
2

Uvrštavanjem navedenih vrijednosti u jednačinu
putanje hica dobije se: y = 1 + 0.364 x − 0.0214 x 2 ,
što predstavlja kvadratnu jednačinu, odnosno
jednačinu kretanja hica.

Za vrijednosti y = 0, x = xmax imamo da je vrijednost x
koja predstavlja vrijednost po x osi, odnosno
vrijednost izbačaja kosog hica (domet hica):
− 0.364 ± ( 0.364 ) 2 + 4 ⋅ 0.0214 ⋅ 1
x= = 19.416 ( m )
2 ⋅ ( − 0.0214 )

2. Vrijednost dužine Vrijednost koju ima x na maksimalnoj vrijednosti na
izbačaja na cijelom letu dobije se na osnovu prvog izvoda gore
maksimalnoj visini navedene jednačine kretanja hitca tj. imamo da je:
leta: y = 1 + 0.364x − 0.0214x 2
⇒ 0 = 0.364 − 2 ⋅ 0.0214x ⇒
0.364 0.364
⇒x= = = 8.50 ( m )
2 ⋅ 0.0214 0.0428

3. Maksimalna visina leta Uvrštavanjem vrijednosti za x u jednačinu putanje
na putanji izbačaja: dolazi se do maksimalne visine na putanji leta:
y max = 1 + 0.364 ⋅ 8.50 − 0.0214 ⋅ 8.5 2 = 2.65( m )

4. Vrijednost brzine g ⋅ x2
izbačaja ako je V0 =
( xtgα 0 + y0 − y ) ⋅ 2 cos 2 α 0
poznata dužina
izbačaja tijela: 9.81 ⋅ 19.416 2
V0 =
( 19.416 ⋅ 0.364 + 1 − 0 ) ⋅ 2 ⋅ 0.88303
V 0 = 16 .11 ( m / s ) ≈ 58 ( km / h )

Skica:
Teorijski put leta tijela
vozača motocikla pri
V0=58(km/h), α0=20º i
y0=1(m):

Prilikom kontrole tehničke ispravnosti motornog vozila (putnički automobil) u stanici
tehničkog pregleda, na mjernim instrumentima očitane su sljedeće vrijednosti:
15.
‐ sila kočenja na prednjem lijevom točku je: FkPL = 1.91 (kN),
‐ sila kočenja na prednjem desnom točku je: FkPD = 2.22 (kN),
147
‐ sila kočenja na zadnjem lijevom točku je: FkZL = 2.06 (kN),
‐ sila kočenja na zadnjem desnom točku je: FkZD = 2.33 (kN),
‐ težina automobila na prednjem lijevom točku je: FGPL = 3.3 (kN),
‐ težina automobila na prednjem desnom točku je: FGPD = 3.7 (kN),
‐ težina automobila na zadnjem lijevom točku je: FGZL = 3.1 (kN),
‐ težina automobila na zadnjem desnom točku je: FGZD = 3.7 (kN),

1. Silu kočenja na prednjoj i zadnjoj osovini i ukupnu silu kočenja;
2. Težinu automobila po osovinama kao i ukupnu težinu automobila;
3. Razlika sile kočenje na pojedinim točkovima prednje i zadnje osovine;
4. Vrijednost kočionog koeficijenta pojedinih točkova i osovina;
5. Razlika kočionog koeficijenta na točkovima prednje i zadnje osovine;
6. Koeficijent kočenja automobila;
7. Vrijednost ostvarivog usporenja automobila;
8. Vrijednost ostvarivog usporenja ako prednji lijevi točak ne koči (FkPL = 0 (kN).
Rješenje:
1. Sila kočenja na prednjoj Sila kočenja na prednjoj osovini iznosi:
i zadnjoj osovini i FkPO = FkPL + FkPD = 1.91 + 2.22 = 4.13( kN )
ukupna silu kočenja:
Sila kočenja na zadnjoj osovini iznosi:
FkZO = FkZL + FkZD = 2.06 + 2.33 = 4.39( kN )

Ukupna sila kočenja:
FkPA = FkPO + FkZO = FkPL + FkPD + FkZL + FkZD =

= 1.91 + 2.22 + 2.06 + 2.33 = 4.13 + 4.39 = 8.52( kN )

2. Težina automobila po Težina automobila izmjerena na prednjoj osovini
osovinama kao i je:
ukupna težinu FGPO = FGPL + FGPD = 3.3 + 3.7 = 7.0( kN )
automobila:
Težina automobila izmjerena na zadnjoj osovini je:
FGZO = FGZL + FGZD = 3.1 + 3.7 = 6.8( kN )

Ukupna težina automobila je:
FGPA = FGPL + FGPD + FGZL + FGZD =

= 3.3 + 3.7 + 3.1 + 3.7 = 13.8( kN )

3. Razlika sile kočenja na Razlika sile kočenja na točkovima prednje osovine
pojedinim točkovima je:
prednje i zadnje ⎛F − FkP min ⎞
osovine: rFPO = ⎜⎜ kP max ⎟⎟ ⋅ 100
⎝ FkP max ⎠
148
2.22 − 1.91
rFPO = ⋅ 100 = 13.96 ≈ 14(%)
2.22

Razlika sile kočenja na točkovima zadnje osovine
je:
⎛F − FkZ min ⎞
rPZO = ⎜⎜ kZ max ⎟⎟ ⋅ 100
⎝ FkP max ⎠
2.33 − 2.06
rPZO = ⋅ 100 = 11.58 ≈ 12(%)
2.33

4. Vrijednost kočionog Vrijednost koeficijenta kočenja prednjeg lijevog
koeficijenta pojedinih točka:
točkova i osovina: F 1.91
k PL = kPL ⋅ 100 = ⋅ 100 = 57.878 ≈ 58 (%)
FGPL 3 .3

Vrijednost koeficijenta kočenja prednjeg desnog
točka:
F 2.22
k PD = kPD ⋅ 100 = ⋅ 100 = 60 (%)
FGPD 3.7

Vrijednost koeficijenta kočenja prednje osovine
automobila:
F 4.13
k PO = kPO ⋅ 100 = ⋅ 100 = 59(%)
FGPO 7.0

Vrijednost koeficijenta kočenja zadnjeg lijevog
točka:
F 2.06
k ZL = ZL ⋅ 100 = ⋅ 100 = 66.45 ≈ 66 (%)
FGZL 3.1

Vrijednost koeficijenta kočenja zadnjeg desnog
točka:
FkZD 2.33
k ZD = ⋅ 100 = ⋅ 100 = 62 .97 ≈ 63(%)
FGZD 3 .7

Vrijednost koeficijenta kočenja zadnje osovine
automobila:
F 4.39
k ZO = kZO ⋅ 100 = ⋅ 100 = 64.558 ≈ 65(%)
FGZO 6.8

5. Razlika kočionog ‐ prednja osovina:
koeficijenta na rkPO = k PL − k PD = 58 − 60 = 2(%)

točkovima prednje i
zadnje osovine: ‐ zadnja osovina:
149
rkZO = k ZL − k ZD = 66 − 63 = 3(%)

‐ razlika imeđu osovina automobila:
rkOPA = k PO − k ZO = 59 − 65 = 6 (%)

6. Koeficijent kočenja FkPA F + FkPD + FkZL + FkZD
k PA = ⋅ 100 = kPL ⋅ 100
automobila: FGPA FGPL + FGPD + FGZL + FGZD
1.91 + 2.22 + 2.06 + 2.33
k PA = ⋅ 100
3.3 + 3.7 + 3.1 + 3.7
8.52
k PA = ⋅ 100 = 61.739 ≈ 62(%)
13.8

7. Vrijednost ostvarivog k PA 62
usporenja automobila: busPA = 100 ⋅ g = 100 ⋅ 9.81 = 6.0822( m / s )
2

8. Vrijednost ostvarivog F F + FkPD + FkZL + FkZD
k PA = kPA ⋅ 100 = kPL ⋅ 100
usporenja ako prednji FGPA FGPL + FGPD + FGZL + FGZD
lijevi točak ne koči (FkPL 0 + 2.22 + 2.06 + 2.33
= 0 (kN): k PA = ⋅ 100
3. 3 + 3. 7 + 3. 1 + 3. 7
6.61
k PA = ⋅ 100 = 47.898 ≈ 48(%)
13.8
k PA 48
busPA = ⋅g= ⋅ 9.81 = 4.7088( m / s 2 )
100 100

Dva putnička automobila mase m1=1600 (kg) i m2 = 800 (kg) sudaraju se čeono.
Krutost čeonog dijela oba automobila je C1=2C i C2=C=400000 (N/m). Deformacioni
put za putnički automobil 1 je sd1 = 0.5 (m). Brzina kretanja oba putnička automobila
nakon sudara je V1' = V2' = V' = 36 (km/h), odnosno 10 (m/s).

1. Ukupnu vrijednost deformacionog rada za putničke automobile 1 i 2?
2. Vrijednosti brzina kretanja putničkih automobila neposredno prije sudara?
3. Kolike su promjene brzina se desile kod oba putnička automobila?
15.
Rješenje:
1. Ukupnu vrijednost Vrijednost deformacionog rada putničkog
deformacionog rada za automobila 1 iznosi oko:
putničke automobile 1 i Wdef = Wdef 1 + Wdef 2

2: 1 1
W def 1 = ⋅ C 1 ⋅ s 12 = ⋅ 800000 ⋅ 0.5 2 = 100000 ( Nm )
2 2

Vrijednost deformacionog rada putničkog
automobila 2 iznosi oko:
150
W def 1 C2 C
= ⇒ W def 2 = 1 ⋅ W def 1 =
W def 2 C1 C2

800000
= ⋅ 100000 = 200000 ( Nm )
400000

Ukupna vrijednost deformacionog rada iznosio
oko:
W def = W def 1 + W def 2 = 300000 ( Nm )

2. Vrijednosti brzina Vrijednost brzine putničkog automobila 1 uz
kretanja putničkih usvajanje pozitivnog usmjerenja u pravcu njegovog
automobila kretanja iznosi:
neposredno prije 2 ⋅ m2
sudara: V1 = V1, ± ⋅ W def =
m1 ( m1 + m 2 )
2 ⋅ 800
= 10 ± ⋅ 300000 = 10 ± 11.2 =
1600( 1600 + 800 )
= 21.2( m / s ) = 76.3( km / h )

Vrijednost brzine putničkog automobila 2 iznosi:
( m 1 + m 2 ) ⋅ V 2, − m 1 ⋅ V 1
V2 = =
m2
( 1600 + 800 ) ⋅ 10 − 1600 ⋅ 21.2
= =
800
= −12.4( m / s ) = −44.6 ( km / h )

3. Promjena brzine Promjena brzine kretanja kod putničkog
kretanja kod putničkih automobila 1 iznosi oko:
automobila: ΔV1 = V1, − V1 = 10 − 21.1

ΔV1 = 11.2( m / s ) = 40.3( km / h )

Promjena brzine kretanja kod putničkog
automobila 2 iznosi oko:
ΔV2 = V2, − V2 = 10 − ( −12.4 )

ΔV2 = 22.4( m / s ) = 80.6( km / h )

Prilikom kontrole vrijednosti brzine kretanja vozila utvrđena je vrijednost kretanja
putničkog automobila od oko 75.0 (km/h). U vrijeme vršenja kontrole brzine kretanja
vozila bio je dan, cesta je bila suha, podloga je bila asfaltna bez vidljivih oštećenja
16. (moguće ostvarivo usporenje pri poduzimanju intenzivnog usporenja je oko 7.9
(m/s2)). Od strane vozača putničkog automobila je poduzeto intenzivno usporenje,
što je doprinijelo pojavi vidljivih tragova usporenja.

151
1. Zaustavni put i
2. Vrijeme potrebno za zaustavljanje.

Prilikom proračuna vrijednosti zaustavnog puta i vremena za zaustavljanje uzeti
uobičajna vremena za reagovanje trijezne osobe na usporenje, odziva kočionog
mehanizma i porasta usporenja za putnički automobil.

Rješenje:
1. Zaustavni put S z = S 1 + S k = S 1 + S 2 + S 3 + S 4
iznosi: V0 V0 ⎛ V0 bus 2 ⎞ ⎛ ( V0 − 1.8 ⋅ bus ⋅ t 3 )2 ⎞
Sz = ⋅ t1 + ⋅ t2 + ⎜ ⋅ t3 − ⋅ t 3 ⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟
3.6 3.6 ⎝ 3.6 6 ⎠ ⎝ 26 ⋅ bus ⎠
75 75 ⎛ 75 7.9 ⎞ ⎛ ( 75 − 1.8 ⋅ 7.9 ⋅ 0.15 )2 ⎞
Sz = ⋅ 0.8 + ⋅ 0.05 + ⎜ ⋅ 0.15 − ⋅ 0.15 2 ⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟
3 .6 3.6 ⎝ 3 .6 6 ⎠ ⎝ 26 ⋅ 7.9 ⎠
S z = 16 .67 + 1.04 + 3.15 + 25 .85 = 46 .71( m )

ili

V0 V02
S z ≈ ( t 1 + t 2 + 0.5 t 3 ) ⋅ + =
3.6 26 ⋅ bus
75 75 2
= ( 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 ) ⋅
+ =
3.6 26 ⋅ 7.9
= 19.27 + 27.38 = 46.65( m )

2. Vrijeme t z = t r + t us + t int us = t 1 + t 2 + t 3 + t 4 =
zaustavljanja ⎛ V − 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus ⎞
iznosi: = 0.8 + 0.05 + 0.15 + ⎜⎜ 0 ⎟⎟ =
⎝ 3.6 ⋅ bus ⎠
⎛ 75 − 1.8 ⋅ 0.15 ⋅ 7.9 ⎞
= 0.8 + 0.05 + 0.15 + ⎜ ⎟=
⎝ 3.6 ⋅ 7.9 ⎠
= 1.0 + 2.562 = 3.562( s )

ili
V0
t z = tr + t us + t int us = t1 + t 2 + 0.5 t 3 + =
3.6 ⋅b us
75
= 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 + = 0.925 + 2.637 = 3.562( s )
3.6 ⋅ 7.9

Izračunati parcijalne puteve zaustavnog puta kao i zaustavni put za putnički
automobil, ako su poznati sljedeći podaci:
‐ brzina putničkog automobila prije poduzimanja kočenja V0=68 (km/h),
‐ ostvarivo usporenje putničkog automobila b=6.3 (m/s2),
17.
‐ vrijeme reagovanja vozača t1=0.8 (s),
‐ vrijeme odziva kočionog sistema t2=0.05 (s),
‐ vrijeme porasta usporenja t3=0.15 (s).

152
Rješenje:
1. Pređeni put Pređeni put putničkog automobila od trenutka uočavanja
putničkog opasnosti ili prepreke od strane vozača putničkog
automobila u automobila do trenutka fizičke reakcije, odnosno
toku uočavanja i premještanja noge na papučicu kočionog uređaja:
reagovanja 68
S 1 = V0 ⋅ t 1 = ⋅ 0.8 = 15.1( m )
vozača: 3 .6

2. Pređeni put Pređeni put putničkog automobila od trenutka fizičke
putničkog reakcije, odnosno pritiska noge na papučicu kočionog
automobila u uređaja (aktiviranja kočnice) do trenutka pojave sile
toku odziva kočenja na točkovima putničkog automobila:
kočionog 68
S 2 = V0 ⋅ t 2 = ⋅ 0.05 = 0.94 ( m )
sistema: 3. 6

3. Pređeni put Pređeni put putničkog automobila od trenutka stvaranja
putničkog sile na točkovima do trenutka postizanja maksimalnog
automobila u usporenja (eventualnog blokiranja točkova ili eventualne
toku porasta pojave vidljivih tragova kočenja na kolovozu):
usporenja: b ⋅ t 32
S 3 = V 0 ⋅ t 3 −
6
68 6.3 ⋅ 0.15 2
S3 = ⋅ 0.15 − = 2.81( m )
3.6 6

4. Pređeni put Put koji pređe putnički automobil u toku maksimalnog
putničkog usporenja može se opisati kao pređeni put
automobila u jednakousporenim kretanjem gdje je početna brzina (V1),
toku manja od brzine putničkog automobila prije poduzimanja
maksimalnog kočenja (V0), jer je u vremenu (t3) brzina smanjena
usporenja: kočenjem (porastom usporenja).
b ⋅ t 3 68 6.3 ⋅ 0.15
V1 = V0 − = −
2 3.6 2
V1 = 18.42( m / s ) = 66.3( km / h )

2
⎛ 66.3 ⎞
⎜ ⎟
V 2 ⎝ 3.6 ⎠
S4 = 1 = = 26.92( m )
2⋅b 2 ⋅ 6.3

5. Zaustavni put Zaustavni put putničkog automobila predstavlja zbir svih
putničkog izračunatih parcijalnih puteva:
automobila: Sz = S1 + S2 + S3 + S4
S z = 15.1 + 0.94 + 2.81 + 26.92 = 45.78( m )

ili
153
b ⋅ t 32 V12
S z = V0 ⋅ t r − +
6 2⋅b
b ⋅ t 32 V12
S z = V0 ⋅ ( t 1 + t 2 + t 3 ) − +
6 2⋅b
S z = 45.78( m )

Izračunati parcijalna vremena kao i vrijeme potrebno za zaustavljanje putničkog
automobila (tz), ako su poznati sljedeći podaci:
‐ brzina putničkog automobila prije poduzimanja kočenja V0=68 (km/h),
‐ ostvarivo usporenje putničkog automobila b=6.3 (m/s2),
‐ vrijeme reagovanja vozača t1=0.8 (s),
‐ vrijeme odziva kočionog sistema t2=0.05 (s),
‐ vrijeme porasta usporenja t3=0.15 (s).

Rješenje:
1. Vrijeme Vrijeme uočavanja i reagovanja vozača predstavlja vrijeme
uočavanja i od trenutka uočavanja opasnosti ili prepreke od strane
reagovanja vozača putničkog automobila do trenutka fizičke reakcije,
vozača: odnosno premještanja noge na papučicu kočionog uređaja:
t 1 = 0.8( s )

2. Vrijeme odziva Vrijeme odziva kočionog sistema putničkog automobila
kočionog predstavlja vrijeme od trenutka fizičke reakcije, odnosno
sistema: pritiska noge na papučicu kočionog uređaja (aktiviranja
kočnice) do trenutka pojave sile kočenja na točkovima
18. putničkog automobila:
t 2 = 0.05( s )

3. Vrijeme Vrijeme porasta usporenja putničkog automobila
porasta predstavlja vrijeme od trenutka stvaranja sile na točkovima
usporenja: do trenutka postizanja maksimalnog usporenja
(eventualnog blokiranja točkova ili eventualne pojave
vidljivih tragova kočenja na kolovozu):
t 3 = 0.15( s )

4. Vrijeme Vrijeme maksimalnog usporenja putničkog automobila
maksimalnog predstavlja vrijeme u od trenutka postizanja maksimalne sile
usporenja: kočenja (eventualno blokiranje točkova ili eventualna pojava
vidljivih tragova kočenja na kolovozu) do trenutka
zaustavljanja. Pređeni put u toku maksimalnog usporenja
može se opisati kao pređeni put jednakousporenim
kretanjem gdje je početna brzina (V1), manja od brzine
putničkog automobila prije poduzimanja kočenja (V0), jer je
u vremenu (t3) brzina smanjena kočenjem (porastom
usporenja):
154
b ⋅ t 3 68 6.3 ⋅ 0.15
V1 = V0 − = −
2 3.6 2
V1 = 18.42( m / s ) = 66.3( km / h )

66.3
V
t 4 = 1 = 3.6 = 2.92( s )
b 6.3

5. Vrijeme Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila predstavlja zbir
zaustavljanja svih izračunatih parcijalnih vremena:
putničkog t z = t1 + t2 + t3 + t4
automobila: t z = 0.8 + 0.05 + 0.15 + 2.92 = 3.92( s )

ili
V
t z = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + 0
3.6 ⋅ b
t z = 3.92( m )

Dva putnička automobila kreću se u koloni jedno iza drugog brzinom od V1=V2=V0=76
(km/h). Vozač prednjeg putničkog automobila u jednom trenutku naglo koči i dolazi
do zaustavljanja. Vozač stražnjeg putničkog automobila s vremenskim kašnjenjem od
t0 aktivira kočnicu i ne uspijeva zaustaviti automobil, tako da je došlo do udara u
zadnji dio automobila koji se kretao ispred njega. U izjavi vozača putničkog
automobila koji se kretao kao zadnji (drugi) u koloni navedeno je da je poduzeo
intenzivno usporenje neposredno nakon što je uočio da usporava automobil koji se
kretao ispred njega i da se u tom trenutku nalazio na odstojanju od istog na oko 20
(m).

1. Sigurnosni razmak između automobila u koloni za navedene vrijednosti brzine
19.
kretanja sa mogućnošću sigurnog zaustavljanja prije kontakta uz uzimanje
sigurnosnog razmaka nakon zaustavljanja od Sr0 = 1.0(m)?
2. Skicirati pojedine položaje putničkih automobila sa naznakom pojedinih pozicija.

U izračunu navedenih vrijednosti uzeti da je prednji automobil u procesu intenzivnog
usporenja (kočenja) ostvario usporenje od b1= 7.0 (m/s2) a automobil koji se kretao
iza njega usporenje od b2= 6.5 (m/s2).

Rješenje:
1. Vrijednost sigurnosnog V ( b − b2 ) ⋅ V02
S r = ( t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) 0 + 1 + S ro
razmaka između 3.6 26 ⋅ b1 ⋅ b2
putničkih automobila
155
koji se kreću u koloni gdje je:
iznosi oko: t1 = 1.8 (s) ‐ vrijeme uočavanja i reagovanja vozača
koji se kreće drugi u koloni2,
t2 = 0.05 (s) ‐ vrijeme kašnjenja aktiviranja kočionog
mehanizma kod putničkih automobila,
t3 = 0.15 (s) ‐ vrijeme porasta usporenja kod
putničkih automobila,

Imajući u vidu
navedene vrijednosti
imamo da je sigurnosni
razmak između 76 ( 7 − 6.5 ) ⋅ 76 2
S r = ( 1.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 ) + + 1 = 44.2 ( m )
putničkih automobila 3 .6 26 ⋅ 7 ⋅ 6.5
koji su se kretali u
koloni trebao iznositi
oko:

Imajući u vidu izjavu vozača putničkog automobila
koji se kretao kao drugi u koloni da se isti kretao na
međusobnom odstojanju od oko 20 (m),
podrazumijeva da navedeni razmak mu nije
omogućavao sigurno zaustavljanja prije kontakta u
zadnji dio automobila koji se kretao ispred njega.

Za jednostavnije izračunavanje vrijednosti
međusobnog odstojanja od vozila koja se kreću u
koloni može poslužiti obrazac koji izračunava
vrijednost međusobnog odstojanja samo na osnovu
vrijednosti brzine: S r ≥ 0.5 ⋅ V 0 = 0.5 ⋅ 76 = 38 ( m ) .
Prema tome, vrijednost odstojanja između vozila
koja se kreću u koloni trebala bi da iznosi najmanje
polovicu njihove brzine kretanja izražene u (km/h).

2. Skica položaja L2 Sr
automobila u kretanju
V2 V1
u koloni i pojedinih V0
vrijednosti puta u 0 k K1 Sk1 s

zaustavljanju: – put
t0 K2

t – vrijeme
k0
V0t0 Sk2 L2 Sr0

20. Dana 18.07.2008. godine oko 2000 h na magistralnom putu čija je širina 6.8 (m) u zoni
2
Navedeno vrijeme sastoji se od vremena uočavanja koje može imati vrijednosti od 0.8 – 1.0 – 1.2 kod putničkih automobila do 3.8 (s)
kod teretnih vozova kao i uobičajnog vremena reagovanja na usporenje koje iznosi od (0.6 – 1.0), prosječno 0.8 (s).
156
“raskrsnicee” navedenog magisstralnog pu uta sa sp porednim lokalnim putevima,
p
dogodila se saobraćajjna nezgodaa u kojoj su u učestvovali putnički aautomobil (terensko
vozilo) i biciklista.
b U saobraćajn noj nezgodi došlo je do
d naleta tterenskog vozila
v na
biciklistu pri
p čemu jee jedna oso oba – bicikklista usljed
d zadobijennih tjelesnih
h ozljeda
smrtno strradao a nastala je mateerijalna štetta na biciklu u i terensko
om vozilu. N Na skici 1
prikazano je mjesto kontakta kao o i mjesto zaaustavljnja tijela bicikliiste kao i bicikla.

Potrebno jje odrediti:
1. Brzinu kretanja terenskog vozila
v u tre
enutku naleta na bicciklistu, korrištenjem
vrijednostii daljine odb bačaja bicikkliste?
2. Brzinu kretanja terenskog
t v
vozila u trenutku naleta na bicciklistu korrištenjem
vrijednostii daljine odb bačaja bicikkla?
3. Vrijedno ost odbačajja bicikla akko je brzina kretanja teerenskog vo ozila iznosila oko 84
(km/h)?

Skiica 1: Mjestto kontakta vozila i biciikliste sa neeophodnim m
mjerama

Rješenje:
1. Brzina kretanjaa terenskogg 1.59 S odtb
voziila u trenuutku naletaa S odtb = 0.033 ⋅ V s ⇒ V s = 1.59 =
0.033
na biciklistu, korištenjem
k m
477.2
vrijeednosti daljinee = 1.59 = 96.5( km
k / h)
odbbačaja bicikkliste iznossi 0.033
0
okoo:

2. Brzina kretanjaa terenskogg 1.557 S odbc
voziila u trenuutku naletaa S odbc = 0.033 ⋅ V s ⇒ V s = 1.57 =
0.033
na biciklistu korištenjem
k m
vrijeednosti daljinee 455.3
= 1.57 = 99.6 ( km / h )
odbbačaja bicikla iznossi 0.033
0
okoo:

3. Vrijeednost odbačajaa Sodb = 0.483 ⋅ VV = 0.483 ⋅ 84 = 40.6 ( m )
bicikla ako je brzinaa
krettanja terennskog vozilaa
osila oko 84 (km/h)
izno
izno
osi oko:

157
U saobraćajnoj nezgodi došlo je do naleta putničkog automobila na pješaka koji je
prelazio preko asfaltnog kolovoza sa desne na lijevu stranu kolovoza, gledano iz
smjera kretanja nailazećeg putničkog automobila. Kontakt je nastupio na udaljenosti
Spj = 2.5 (m) od desne ivice kolovoza. Putnički automobil sa punim opterećenjem
imao je težinu Q = 4000 (N) sa sopstvenom masom od mPA=872 kg). Procijenjena
brzina kretanja pješaka preko kolovoza je oko Vpj = 4.5 (km/h). Tijelo pješaka
odbačeno je od mjesta naleta na udaljenost od Sodpj = 13 (m). Udaljenost odbačaja
prvih dijelova (komadića) vjetrobranskog stakla od mjesta kontakta Sodksv = 15 (m),
visina stakla vjetrobrana je oko H = 1.2 (m), udaljenost odbačaja prvih dijelova
(komadića) stakla prednjih farova od mjesta kontakta iznosi oko Sodksf =8 (m).

1. Procijeniti brzinu putničkog automobila u trenutku razbijanja stakla (naleta) na
osnovu odbačaja prvih dijelova (komadića) stakla vjetrobrana ako je vjetrobransko
staklo u istoj ravnini s prednjim dijelom vozila (sandučasti oblik karoserije vozila)?
osnovu odbačaja prvih dijelova (komadića) stakla vjetrobtana za vjetrobransko staklo
uvučeno iza poklopca motora (pontonski oblik karoserije)?
osnovu odbačaja prvih dijelova (komadića) prednjih svjetala (fara)?

Rješenje:
1. Procijenjena brzina Vn = 2.75 + 1.65 ⋅ S odksv

21. putničkog automobila u V = 2.75 + 1.65 ⋅ 15
n
trenutku razbijanja stakla
(naleta) na osnovu Vn = 27.5(m / s ) = 99(km / h)
odbačaja prvih dijelova
(komadića) stakla, ako je
vjetrobransko staklo u
istoj ravnini s prednjim
dijelom vozila (sandučasti
oblik karoserije vozila):

2. Procijenjena brzina V n = 20 ⋅ S odksv
putničkog automobila u
Vn = 20 ⋅ 15
(naleta) na osnovu V n = 17.3(m / s ) = 62.3(km / h )
(komadića) stakla za
vjetrobransko staklo
uvučeno iza poklopca
motora (pontonski oblik
karoserije):

3. Procijenjena brzina Vn = 2 + 1.7 ⋅ S odksf

putničkog automobila u V = 2 + 1.7 ⋅ 8
n
158
(naleta) na osnovu Vn = 15.6 (m / s ) = 56.2(km / h)

(komadića) prednjih
svjetala (fara):

U saobraćajnoj nezgodi došlo je do naleta putničkog automobila na pješaka koji je
prelazio preko asfaltnog kolovoza sa desne na lijevu strane kolovoza, gledano iz
smjera kretanja nailazećeg putničkog automobila i na udaljenosti od Spj = 2.5 (m) od
ivice kolovoza došlo je do kontakta automobila i pješaka (putnički automobil sa
punim opterećenjem imao je težinu Q = 4000 (N) sa sopstvenom masom od mPA=872
kg). Procijenjena brzina kretanja pješaka preko kolovoza je oko Vpj = 4.5 (km/h).
Tijelo pješaka odbačeno je od mjesta naleta na udaljenost od Sodpj = 13 (m). Dužina
rasipanja komadića vjetrobranskog stakla iznosi oko Lrsv = 15 (m), a dužina rasipanja
stakla prednjih farova iznosi oko Lrsf =10 (m).

1. Procijeniti brzinu vozila u momentu naleta na pješaka korištenjem dužine rasipanja
komadića stakla vjetrobrana ako je vjetrobransko staklo u istoj ravnini s prednjim
dijelom vozila?
komadića stakla vjetrobransko staklo uvučeno iza pokrova motora?
komadića stakla prednjih svjetala?

Rješenje:
1. Procijenjena brzina vozila V s = Lrsv − 2.85 = 15 − 2.85
22.
u momentu naleta na V s = 12 .2 ( m / s ) = 43 .7 ( km / h )
pješaka korištenjem
dužine rasipanja
komadića stakla
vjetrobrana ako je
vjetrobransko staklo u
istoj ravnini s prednjim
dijelom vozila iznosi oko:

2. Procijenjena brzina vozila V s = ( Lrsv − 5 ) ⋅ 20 = ( 15 − 5 ) ⋅ 20
u momentu naleta na V = 14.1( m / s ) = 50.9( km / h )
s
dužine rasipanja
komadića stakla
vjetrobransko staklo
uvučeno iza pokrova
motora iznosi oko:

3. Procijenjena brzina vozila V s = 1.36 ⋅ Lrsf − 1.45
u momentu naleta na V = 12.1( m / s ) = 43.6( km / h )
s
159
dužine rasipanja
komadića stakla prednjih
svjetala iznosi oko:

160

ZADACI IZ SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA
‐ inžinjerski zadaci ‐
‐ odgovori se boduju sa pet bodova (x5)‐

Uvod u inžinjerske zadatke sigurnosti cestovnog saobraćaja

161

Izračunati:
1) Brzinu putničkog automobila na početku tragova kočenja (V1)?
2) Brzinu putničkog automobila u trenutku reagovanja vozača (V0)?
3) Vrijeme intenzivnog kočenja putničkog automobila (t4)?
4) Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila (tz)?

1. Poznati su sljedeći podaci:
‐ Koeficijent prijanjanja µ=0.65 (‐);
‐ Pad puta u smjeru kretanja putničkog automobila i=1.5 (%);
‐ Opterećenje prednje osovine u toku kočenja Gp=655 (da N);
‐ Opterećenje zadnje osovine u toku kočenja Gz=408 (da N);
‐ Kod putničkog automobila ne koči zadnji lijevi točak;
‐ t1=0.8 (s), t2=0.2 (s) i t3=0.2 (s);
162
‐ dužina puta kočenja S4=28.2 (m).

Rješenje:
1. Brzina V1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 ⇒ b = ?
putničkog
automobila na Da bismo izračunali brzinu putničkog automobila na početku
početku tragova kočenja, potrebno je izračunati usporenje:
tragova b = g ⋅(ε ⋅ μ ± i )
kočenja:
Da bismo izračunali usporenje putničkog automobila,
potrebno je izračunati koeficijent kočenih težina:
G
ε= k
G
gdje je:
Gk – težina putničkog automobila koja se oslanja na kočene
točkove;
G – ukupna težina putničkog automobila;

Kako zadnji lijevi točak putničkog automobila ne koči, onda
težina putničkog automobila koja se oslanja na kočene
točkove iznosi:
G 408
G k = G p + z = 655 + = 859 ( daN )
2 2

Ukupna težina putničkog automobila iznosi:
G = G p + Gz = 655 + 408 = 1063( daN )

Na osnovu navedenog, uvrštavanjem izračunatih vrijednosti,
izračunava se vrijednost brzine putničkog automobila na
početku tragova kočenja:
G 859
ε= k = = 0.81 ( − )
G 1063
b = g ⋅ ( ε ⋅ μ ± i ) = 9.81 ⋅ ( 0.81 ⋅ 0.65 − 0.015 ) = 5.02( m / s 2 )

V1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 = 2 ⋅ 5.02 ⋅ 28.2
V1 = 16.8 ( m / s ) = 60.5 ( km / h )

2. Brzina b ⋅ t3
putničkog V0 = V1 +
2
automobila u 5.02 ⋅ 0.2
trenutku V0 = 16.8 +
2
reagovanja
V0 = 17.3 ( m / s ) = 62.3 ( km / h )
vozača:

163
3. Vrijeme V1 16.8
t4 = = = 3.35 ( s )
intenzivnog b 5.02
kočenja
putničkog
automobila:
4. Vrijeme tz = tr + t4
zaustavljanja t r = t 1 + t 2 + t 3 = 0.8 + 0.2 + 0.2 = 1.2 ( s )
putničkog
t z = 1.2 + 3.35 = 4.55 ( s )
automobila:

ili
V
t z = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + 0
3.6 ⋅ b
17.3
t z = 0.8 + 0.2 + 0.5 ⋅ 0.2 +
5.02
t z = 4.55( s )

Izračunati:
1) Brzinu putničkog automobila na početku tragova kočenja (V1)?
2) Brzinu putničkog automobila u trenutku reagovanja vozača (V0)?
3) Brzinu putničkog automobila u mjestu (u trenutku) sudara (naleta) sa pješakom
(Vn)?
4) Vrijeme intenzivnog kočenja putničkog automobila (t4)?
5) Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila (tz)?
6) Vrijeme kočenja putničkog automobila do mjesta (do trenutka) sudara (naleta) sa
pješakom (t4dn)?
7) Vrijeme kretanja putničkog automobila proteklo od uočavanja opasne situacije od
strane vozača do mjesta (do trenutka) sudara (naleta) sa pješakom (tr‐n)?
8) Put koji je prešao putnički automobil za vrijeme reagovanja vozača i porasta
usporenja (Sr)?
9) Zaustavni put putničkog automobila (Sz)?
10) Udaljenost putničkog automobila od mjesta sudara (naleta) sa pješakom, u
2.
trenutku kada je vozač putničkog automobila uočio opasnost (Sr‐n)?

Poznati su sljedeći podaci:
‐ Izmerena dužina tragova kočenja na kolovozu je 29.2 (m);
‐ Put je u usponu u smjeru kretanja putničkog automobila od 4.3 (%);
‐ Koeficijent prijanjanja µ=0.58 (‐);
‐ Opterećenje prednje osovine u toku kočenja Gp=480 (da N);
‐ Opterećenje zadnje osovine u toku kočenja Gz=420 (da N);
‐ Kod putničkog automobila nije bio kočen zadnji lijevi točak;
‐ t1=0.8 (s), t2=0.05 (s) i t3=0.18 (s);
‐ Mjesto sudara putničkog automobila i pješaka, odnosno mjesto naleta putničkog
automobila na pješaka, nalazi se na 14 (m) mjereno od početka tragova kočenja;
‐ Dužina putničkog automobila iznosi L=3.8 (m);
‐ Prednji prepust putničkog automobila iznosi l1=0.6 (m);
‐ Međusosvinsko rastojanje putničkog automobila iznosi l=2.4 (m).
164

Rješenje:
1. Brzina V1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 ⇒ b = ?; S 4 = ?
putničkog
automobila Da bismo izračunali brzinu putničkog automobila na početku
na početku tragova kočenja, potrebno je izračunati usporenje i dužinu puta
tragova kočenja.
kočenja:

Dužinu puta kočenja možemo odrediti na osnovu puta koji je
putnički automobil prešao duž tragova kočenja. Tako se na
osnovu raspoloživih podataka može nacrtati nova skica koja
omogućava izračunavanje (određivanje) puta koji je putnički
automobil prešao duž tragova kočenja:
Zadnji desni točak je počeo da ostavlja trag kočenja na kolovozu,
jer zadnji lijevi točak nije bio kočen. Prednji točkovi su kočeni, te
se nalaze u poziciji završetka tragova kočenja. Na osonovu
navedenog te na osnovu prethodne skice, put koji je putnički
automobil prešao duž tragova kočenja iznosi:
S4 = 29.2 − 2.4 = 26.8 ( m )

U toku kretanja putničkog automobila duž tragova kočenja, od
pozicije na početku tragova kočenja do pozicije na kraju tragova
kočenja, svaki dio putničkog automobila je prešao isti put (S4).

Usporenje koje je ostvario putnički automobil duž tragova kočenja
iznosi:
b = g ⋅ (ε ⋅ μ ± i ) ⇒ ε = ?

Da bismo izračunali usporenje putničkog automobila, potrebno je
izračunati koeficijent kočenih težina:
165
Gk
ε=
G
gdje je:
Gk – težina putničkog automobila koja se oslanja na kočene
točkove;
G – ukupna težina putničkog automobila;

Kako zadnji lijevi točak putničkog automobila ne koči, onda težina
putničkog automobila koja se oslanja na kočene točkove iznosi:
G 420
G k = G p + z = 480 + = 690 ( daN )
2 2

Ukupna težina putničkog automobila iznosi:
G = G p + G z = 480 + 420 = 900 ( daN )

Na osnovu navedenog, uvrštavanjem izračunatih vrijednosti,
izračunava se vrijednost brzine putničkog automobila na početku
tragova kočenja:
G 690
ε= k = = 0.77 ( − )
G 900
b = g ⋅ ( ε ⋅ μ ± i ) = 9.81 ⋅ ( 0.77 ⋅ 0.58 + 0.043 ) = 4.8 ( m / s 2 )
i (+) – pozitivan predznak jer je usporenje veće na usponu

Na osnovu izračunatih vrijednosti, brzina putničkog automobila na
početku tragova kočenja:
V1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 = 2 ⋅ 4.8 ⋅ 26.8
V1 = 16.04 ( m / s ) = 57.7 ( km / h )

2. Brzina b ⋅ t3
putničkog V0 = V1 +
2
automobila 4.8 ⋅ 0.18
u trenutku V0 = 16.04 +
2
reagovanja
V0 = 16.47 ( m / s ) = 59.3 ( km / h )
vozača:

3. Brzina V n = V12 − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn ⇒ S 4 dn = ?
putničkog

automobila
Put koji je prešao putnički automobil od početka tragova kočenja
u mjestu
do mjesta sudara, odnosno naleta na pješaka, može se odrediti na
sudara sa
osnovu skice i raspoloživih podataka:
pješakom
166

Put S4dn predstavlja udaljenost od zadnjeg točka na početku
tragova kočenja do zadnjeg točka u trenutku sudara, odnosno
naleta na pješaka. Ova udaljenost se dobije kada se od ukupne
dužine od 14 (m) oduzme vrijednost prednjeg prepusta i
međuosovinskog rastojanja:
S 4 dn = 14 − ( 0.6 + 2.4 ) = 11( m )

Na osnovu izračunatih vrijednosti, brzina putničkog automobila u
mjestu sudara sa pješakom:
V n = V12 − 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn
Vn = 16.04 2 − 2 ⋅ 4.8 ⋅ 11
Vn = 12.32( m / s ) = 44.4 ( km / h )

Brzina putničkog automobila u mjestu sudara sa pješakom se
može odrediti i na drugi način, odnosno na osnovu pređenog puta
duž tragova kočenja i to od mjesta sudara sa pješakom do mjesta
zaustavljanja na kraju tragova kočenja:
Vn = 2 ⋅ b ⋅ S 4 n − z ⇒ S 4 n − z = ?

S4n‐z – predstavlja put kočenja koji je prešao putnički automobil od
mjesta sudara, odnosno naleta na pješaka do mjesta zaustavljanja
na kraju tragova kočenja. Na osnovu skice, može se odrediti
navedeni put:
S 4 n− z = 29.2 − 14 + 0.6 = 15.8 ( m )

Na osnovu izračunatih vrijednosti, brzina putničkog automobila u
mjestu sudara sa pješakom:
Vn = 2 ⋅ b ⋅ S 4 n − z
V n = 2 ⋅ 4.8 ⋅ 15.8
Vn = 12.32 ( m / s ) = 44.4 ( km / h )

4. Vrijeme V 16.04
t4 = 1 = = 3.34( s )
intenzivnog b 4.8
kočenja
putničkog
167
automobila

5. Vrijeme t z = tr + t4
zaustavljanja t = t + t + t = 0.8 + 0.05 + 0.18 = 1.03 ( s )
r 1 2 3
putničkog
t = 1.03 + 3.34 = 4.37 ( s )
automobila z
ili
V
t z = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + 0
3.6 ⋅ b
16.47
t z = 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.18 +
4. 8
t z = 4.37 ( s )

6. Vrijeme V − V n 16.04 − 12.32
t 4 dn = 1 = = 0.78 ( s )
kočenja b 4.8
putničkog
automobila
do mjesta
(do
trenutka)
sudara
(naleta) sa
pješakom:
7. Vrijeme t r − n = t r + t 4 dn = 1.03 + 0.78 = 1.81 ( s )
kretanja
putničkog
automobila
proteklo od
uočavanja
opasne
situacije od
strane
vozača do
mjesta (do
trenutka)
sudara
(naleta) sa
pješakom:
8. Put koji je b ⋅ t 32
prešao S r = V0 ⋅ t r −
6
putnički
4.8 ⋅ 0.18 2
automobil S r = 16.47 ⋅ 1.03 −
za vrijeme 6
reagovanja S r = 16.9( m )
vozača i
porasta
usporenja:
168
9. Zaustavni Sz = S1 + S2 + S3 + S4
put
⎛ b 2 ⎞ ⎛ ( V0 − 0.5 ⋅ b ⋅ t 3 ) 2 ⎞
putničkog S z = V 0 ⋅ t 1 + V0 ⋅ t 2 + ⎜ 0 3
V ⋅ t − ⋅ t 3 ⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟
⎝ 6 ⎠ ⎝ 2⋅b ⎠
automobila
⎞ ⎛ ( 16.47 − 0.5 ⋅ 4.8 ⋅ 0.18 ) ⎞
2
⎛ 4 .8
S z = 16.47 ⋅ 0.8 + 16.47 ⋅ 0.05 + ⎜ 16.47 ⋅ 0.18 − ⋅ 0.18 2 ⎟ + ⎜⎜ ⎟⎟
⎝ 6 ⎠ ⎝ 2 ⋅ 4 .8 ⎠
S z = 43.7 ( m )

ili
b ⋅ t 32 V12
S z = V0 ⋅ t r − +
6 2⋅b
4.8 ⋅ 0.18 2 16.04 2
S z = 16.47 ⋅ ( 0.8 + 0.05 + 0.18 ) − +
6 2 ⋅ 4.8
S z = 43.7 ( m )
ili
V02
S z = ( t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) ⋅ V0 +
2⋅b
16.47 2
S z = ( 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.18 ) ⋅ V0 +
2 ⋅ 4.8
S z = 43.7 ( m )

S z = S r + S 4 = 16.9 + ( 29.2 − 2.4 ) = 43.7 ( m )
10. Udaljenost S r − n = S r + S 4 dn
putničkog S r − n = 16.9 + 11 = 27.9 ( m )
automobila

od mjesta

sudara

(naleta) sa
pješakom,
u trenutku
kada je
vozač
putničkog
automobila
uočio

opasnost:
Nakon uočavanja opasnosti na cesti vozač putničkog automobila je poduzeo
intenzivno usporenje pri čemu su ''ostali'' vidljivi tragovi usporenja točkova prednje
osovine u dužini od 24 (m) gdje je došlo i do potpunog zaustavljanja automobila. Nalet
na prepreku na cesti izvršen je nakon 7 (m) od početka vidljivih tragova usporenja.
Evidentirano je usporenje u iznosu od oko 8.5 (m/s2). Dužina putničkog automobila
iznosi 3.8 (m), međosovinski razmak 2.4 (m), a prednji prepust 0.6 (m). Vrijeme
uočavanja i reagovanja vozača iznosi 0.8 (s), vrijeme odziva kočionog sistema iznosi
0.05 (s), dok vrijeme porasta usporenja iznosi 0.15 (s).

169
1. Brzinu kretanja putničkog automobila prije početka kočenja?
2. Brzinu kretanja putničkog automobila prije početka kočenja sa maksimalnim
usporenjem?
3. Vrijednost brzine kretanja putničkog automobila u mjestu naleta na prepreku?
4. Vrijednost puta kočenja?
5. Vrijednost puta zaustavljanja?
6. Vrijednost vremena kočenja?
7. Vrijednost vremena zaustavljanja?
8. Vrijednost brzine izbjegavanja naleta na prepreku?

Rješenje:
1. Brzina kretanja putničkog Vo = 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus + 26 ⋅ bus ⋅ S4 + V22
automobila prije početka
Vo = 1.8 ⋅ 0.15 ⋅ 8.5 + 26 ⋅ 8.5 ⋅ 24 + 0
kočenja iznosila je oko:
Vo = 75.1( km / h ) = 20.9( m / s )

2. Brzina kretanja putničkog V 1 = V o − 1.8 ⋅ t 3 ⋅ b us
automobila prije početka V = 75 .1 − 1.8 ⋅ 0.15 ⋅ 8.5
1
kočenja sa maksimalnim
V 1 = 72.8 / km / h ) = 20.2( m / s )
usporenjem (neposredno

3. pred vidljivi trag
ili
usporenja) iznosila je oko:

V 1 = 26 ⋅ bus ⋅ S 4 + V 22
V1 = 26 ⋅ 8.5 ⋅ 24 + 0
V 1 = 72.8 / km / h ) = 20.2( m / s )

3. Vrijednost brzine kretanja V = V 2 − 26 ⋅ b ⋅ S
n 1 4 dn
putničkog automobila u
na Vn = 72.8 − 26 ⋅ 8.5 ⋅ ( 7 − 0.6 )
2
mjestu naleta
prepreku iznosila je oko: V n = 62.3 / km / h ) = 17.3 ( m / s )

ili
Vn = ( V0 − 1.8 ⋅ t 3 ⋅ bus )2 − 26 ⋅ bus ⋅ S4 dn
V n = ( 75.1 − 1.8 ⋅ 0.15 ⋅ 8.5 ) 2 − 26 ⋅ 8.5 ⋅ ( 7 − 0.6 )
Vn = 62.3 / km / h ) = 17.3 ( m / s )

ili

Vn = 26 ⋅ b us ⋅ S 4 nz
V n = 26 ⋅ 8.5 ⋅ 17.6

Vn = 62.3 / km / h ) = 17.3 ( m / s )

170
4. Put kočenja, kao i S k = S 2 + S 3 + S 4 ;
parcijalni putevi koji ulaze V0 75.1
u put kočenja (pređeni S2 = ⋅ t2 = ⋅ 0.05 = 1.043( m )
3.6 3.6
put na usporenju prije V0 bus 2 75 .1 8 .5
vidljivog traga usporenja S 3 = 3.6 ⋅ t 3 − 6 ⋅ t 3 = 3.6 ⋅ 0.15 − 6 ⋅ 0.15 = 3.097 ( m )
2
kao i pređeni put na V1

2
72.8 2
vidljivim tragovima S4 =
= = 23.98( m )
26 ⋅ bus 26 ⋅ 8.5
usporenja) iznosio je oko:
ili
( V − 1.8 ⋅ bus ⋅ t 3 )2
S4 = 0
26 ⋅ bus
( 75.1 − 1.8 ⋅ 8.5 ⋅ 0.15 )2
S4 = = 23.98( m ) ≈ 24 ( m )
26 ⋅ 8.5

S k = 1.043 + 3.097 + 23.98 = 28.12( m )

5. Zaustavni put putničkog S z = S 1 + S k = S 1 + S 2 + S 3 + S 4
automobila koji se sastoji V0
od puta reagovanja S z = ⋅ t1 + Sk
3.6
vozača na usporenje, put
75.1
usporavanja (odziv S z = ⋅ 0.8 + 28.12
3.6
kočionog mehanizma i
S z = 44.8 ( m )
porast usporenja) kao i
puta intenzivnog
usporavanja (kočenja) ili
iznosio je oko: V V2
S z = ( t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) ⋅ 0 + 0
3.6 26 ⋅ b
75.1 75.1 2
S z = ( 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 ) ⋅ +
3.6 26 ⋅ 8.5
S z = 44.8 ( m )

Pređeni put putničkog automobila od mjesta
uočavanja i reagovanja vozača na usporenje pa
do mjesta naleta na prepreku iznosio je:
44.8 ‐ 17.6 = 27.2 (m)

6. Vrijeme kretanja V0 75.1
t = = = 2.45 ( s )
putničkog automobila u us 3.6 ⋅ bus 3.6 ⋅ 8.5
toku usporavanja iznosilo ili
je oko: t t V
t us = 3 + t 4 = 3 + 1
2 2 b
0.15 20.2
t us = + = 2.45 ( s )
2 8. 5

171
Vrijeme kretanja V − V n 75.1 − 62.3
t usdn = 0 = = 0.42( s )
putničkog automobila od 3.6 ⋅ bus 3.6 ⋅ 8.5
momenta poduzimanja ili
usporenja (kočenja) do V0 2 ⋅ S 4 nz
mjesta naleta na t usdn = 3.6 ⋅ b −
us b us
prepreku iznosilo je oko:
75.1 2 ⋅ 17.6
t usdn = − = 0.42 ( s )
3 .6 ⋅ 8 .5 8 .5

7. Ukupno vrijeme proteklo V0
u toku zaustavljanja t z = t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 + 3.6 ⋅ b

(vrijeme zaustavnog puta) 20.9
putničkog automobila t z = 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 +
8. 5
iznosi oko:
t z = 3.38 ( s )

8. Brzina kretanja putničkog V0 s = 3.6 ⋅ ( bus ⋅ t s )2 + 2 ⋅ bus ⋅ Srz − 3.6 ⋅ bus ⋅ t s =
automobila pri kojoj i
= 3.6 ⋅ ( 8.5 ⋅ 0.925 )2 + 2 ⋅ 8.5 ⋅ 27.92 ) − 3.6 ⋅ 8.5 ⋅ 0.925 =
ispod koje je moguće
= 55.1( km / h )
zaustavljanje na

raspoloživom putu
Sa navedenom vrijednošću brzine putničkog
zaustavljanja (udaljenost
automobila je moglo doći do zaustavljanja
zaustavnog puta ili na
neposredno prije naleta na prepreku na cesti,
udaljenosti vidljivosti)
što se može provjeriti uz korištenje
iznosila je oko:
izračunavanja vrijednosti zaustavnog puta koji bi
pri navedenoj brzini iznosio oko:
2
V0 V0
S zb = ( t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) ⋅ + =
3.6 26 ⋅ b us
2
55.1 55.1
= ( 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.15 ) ⋅ + = 27.9( m )

3.6 26 ⋅ 8.5
Putnički automobil se kretao brzinom 80 (km/h), odnosno 22 (m/s) na razmaku 6.0 (m)
od lijeve ivice ceste i naletio je na pješaka koji je prelazio kolovoz sa lijeve na desnu
stranu, gledano iz smjera kretanja automobila krećući se brzinom od 2 (m/s). Širina
vozila je Bv=1.8 (m). Maksimalno usporenje koje je bilo moguće postići na cesti u
konkretnim uslovima je b = 5 (m/s2), vrijeme reagovanja vozača i sisstema iznosi to =
1.0 (s). Kontakt pješaka i automobila je nastupio lijevom bočnom stranom na
udaljenosti od 0.5 (m) od prednje (frontalne) strane putničkog automobila.

4. Potrebno je analizirati elemente saobraćajne nezgode i to:
1. Vrijeme vidljivosti (vrijeme u kojem je pješak se nalazio u opasnosti) pješaka?
2. Mogućnost izbjegavanja saobraćajne nezgode sa tehničkog aspekta a sobzirom na
vremenski tok?
3. Razmak vidljivosti pješaka?
4. Zaustavni put putničkog automobila?
5. Mogućnost izbjegavanja saobraćajne nezgode sa tehničkog aspekta a sobzirom na
raspoloživi put za zaustavljanje?
6. Vrijednost pređenog puta putničkog automobila nakon presijecanja linije kretanja
172
pješaka u slučaju pravovremenog poduzimanja mjera za sprečavanje saobraćajne
nezgode (provovremenog poduzimanja usporenja)?
7. Brzina putničkog automobila u trenutku presijecanja linije kretanja pješaka?
8. Vrijeme kretanja putničkog automobila od momenta reagovanja na usporenje do
mjesta naleta na pješaka?
9. Pređeni put pješaka za vrijeme reagovanja vozača na usporenje i i proteklo vrijeme
na usporenje do mjesta naleta)?
10. Uslov izbjegavanja nastanka saobraćajne nezgode pod uslovom prvovremenog
reagovanja vozača na opasnost i nepromijenjenog smjera i brzine kretanja pješaka?

Rješenje:
1. Vrijeme vidljivosti S pj 6.0
t pj = = = 3 .0 ( s )
(vrijeme u kojem je pješak V pj 2.0
se nalazio u opasnosti)
pješaka je:

2. Mogućnost izbjegavanja t0 > tpj (1 (s) < 3 (s)), te se može konstatovati da
saobraćajne nezgode sa su postojale tehničke mogućnosti izbjegavanja
tehničkog aspekta a saobraćajne nezgode.
sobzirom na vremenski
tok:

3. Razmak vidljivosti pješaka S vpdn = V0 ⋅ t pj − S x = 22 ⋅ 3 − 0.5 = 65 .5 ( m )
(raspoloživi put) je:

2
4. Zaustavni put putničkog V0 22 2
S z = V0 ⋅ t 0 + = 22.0 ⋅ 1.0 + = 70.4( m )
automobila je: 2⋅b 2 ⋅ 5.0

5. Mogućnost izbjegavanja Upoređenjem zaustavnog puta i rasploživog puta
saobraćajne nezgode sa za zaustavljenje može se konstatovati da
tehničkog aspekta a zaustavni put putničkog automobila (70.4 m)
sobzirom na raspoloživi veći je od razmaka vidljivosti pješaka (65.6 m), te
put za zaustavljanje: vozač nije mogao zaustaviti putnički automobil
do linije kretanja pješaka čak i da je
pravovremeno reagovao na njegovo kretanje
imajući u vidu njegovu brzinu kretanja kao i
poziciju od mjesta kontakta sa koje je došlo do
reagovanja na usporenje.

6. Vrijednost pređenog puta S onn = S z − S vpdn = 70 .4 − 65 .5 = 4.9 ( m )
putničkog automobila
nakon presijecanja linije
kretanja pješaka u slučaju
pravovremenog
poduzimanja mjera za
sprečavanje saobraćajne
nezgode (provovrmenog
173
poduzimanja usporenja)
iznosi:

7. Brzina putničkog Vn = 2 ⋅ S 0 nn ⋅ b = 2 ⋅ 4 .9 ⋅ 5 . 0
automobila u trenutku Vn = 7.0 ( m / s ) = 25.2( km / h )
presijecanja linije kretanja
pješaka je:

8. Vrijeme kretanja V0 − V n 22 − 7
putničkog automobila na t odn = t 0 + = 1.0 + = 4.0( s )
b 5.0
putu Sodn (proteklo
vrijeme od momenta
reagovanja na usporenje
do mjesta naleta na
pješaka) je:

9. Pređeni put pješaka za S pj = t odn ⋅ v pj = 4.0 ⋅ 2.0 = 8.0( m )
vrijeme todn (put koji je
pješak prešao u vremenu
reagovanja vozača na
usporenje i i proteklo
vrijeme na usporenje do
mjesta naleta) je:

10. Uslov održavanja S pj > S 1 pj + S 2 pj ( B v )
;
sigurnosnog stanja je:
S pj = 8.0 ( m ) > 6.0 ( m ) + 1.8( m ) = 7.8( m )

Da je vozač pravovremeno primijetio kretanje
pješaka i poduzeo intenzivno kočenje, imao bi
tehničku mogućnost izbjegavanja saobraćajne
nezgode. Kako se putnički automobil u tom
slučaju ne bi zaustavio do linije kretanja pješaka
Sz>Svpdn, pješak bi zadržavajući raniji pravac i
brzinu, ipak uspio izmaknuti s puta putničkog
automobila prije no što bi mu se ono približilo. Iz
toga se može zaključiti da je vozač imao tehničku
mogućnost da izbjegne nalet na pješaka ali je
nije iskoristio.

U naseljenom mjestu, na dijelu kolovoza ulice gdje je postojao obilježeni pješački
prelaz, dogodila se saobraćajna nezgoda. Vrijeme sunčano, kolovoz suh, a vidljivost i
preglednost zadovoljavajući za sigurnu vožnju. Ograničenje brzine je bilo 60 (km/h).
Pješak je udaren sredinom čeonog dijela putničkog automobila za vrijeme dok je
pretrčavao kolovoz sa desne ka lijevoj ivici kolovoza (gledano iz smjeru kretanja
putničkog automobila). Vozač putničkog automobila je preduzeo kočenje pa su na
kolovozu nađeni tragovi kočenja svih točkova automobila. Putnički automobil se
174
zaustavio na kraju tragova kočenja udarom u parkirano teretno vozilo (skica 1).
Poznati su slijedeći podaci:
‐ koeficijent prijanjanja: 0.78 (‐),
‐ težina putničkog automobila/opterećenje prednje osovine: 10.275(kN) / 5.92 (kN),
‐ težina pješaka: 88 (daN),
‐ deformacioni rad na prednjem desnom dijelu putničkog automobila zbog udara u
teretno vozilo: 18360 (Nm),
‐ vrijeme reagovanja vozača je t1=0.8 (s), odziv kočionog sistema je t2=0.1 (s), porast
usporenja je t3=0.1 (s),
‐ uspon kolovoza u smjeru kretanja putničkog automobila: i = 2.85 %,
‐ brzina kretanja pješaka: Vpj = 12 (km/h),
‐ (dužina/širina/međuosovinsko rastojanje/razmak trag točkova/prednji
5. prepust/zadnji prepust putničkog automobila je: 4850/1600/2450/1400/600/800
(mm)

Potrebno je odrediti
1. Brzinu putničkog automobila u momentu udara u teretno vozilo?
2.Brzinu putničkog automobila nakon sudara (naleta na pješaka)?
3. Brzinu putničkog automobila u momentu udara u pješaka?
4. Brzinu putničkog automobila na početku tragova kočenja?
5. Brzinu putničkog automobila u momentu reagovanja vozača?
6. Pređeni put od momenta reagovanja na usporenje do mjesta zaustavljanja
putničkog automobila?
8. Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila?
9. Zaustavni put putničkog automobila za brzinu od 60 (km/h)?
10. Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila pri kretanju brzinom od oko 60
(km/h)?
11. Pređeni put putničkog automobila od momenta reagovanja na usporenje do
mjesta kontakta sa pješakom?
12. Vrijeme proteklo od momenta reagovanja na usporenje do mjesta kontakta
putničkog automobila sa pješakom?
13. Vrijednost brzine sa kojom je moglo doći do zaustavljanja neposredno prije mjesta
kontakta sa pješakom pri uzimanju udaljenosti pređene od momenta reagovanja na
usporenje do mjesta kontakta?
14. Udaljenost odbačaja pješaka?
15. Udaljenost odbačaja pješaka gledano po pravcu kretanja pješaka preko kolovoza
(bočni odbačaj)?
16. Udaljenost odbačaja pješaka gledano po pravcu kretanja putničkog automobila
(podužni odbačaj)?
17. Vrijeme proteklo od momenta stupanja pješaka na kolovoz do mjesta kontakta?

175
Skica 1

Rješenje:
1. Brzina putničkog Brzina putničkog automobila u momentu
automobila u momentu udara u teretno vozilo, predstavlja brzinu koju
udara u teretno vozilo: je automobil izgubio usljed udara u teretno
vozilo jer je došlo do zaustavljanja automobila
neposredno kod udara u teretno vozilo. Brzinu
putničkog automobila izgubljenu u udaru u
teretno vozilo izračunava se na osnovu
deformacionog rada (W), koeficijenta težine
sudara (k1=1) i koeficijenta težine putničkog
automobila (k2). Izgubljena brzina kretanja
putničkog automobila u usljed udara u teretno
vozilo iznosila oko:
mo
2 ⋅ W ⋅ k1 ⋅
2 ⋅ W ⋅ k1 ⋅ k2 mPA +V
Vdef = = =
m0 m0
950
2 ⋅18360 ⋅1 ⋅
= 1047 + 75 = 5.7(m / s ) = 20.6(km / h)
950

2. Brzina putničkog Brzina putničkog automobila nakon naleta na
automobila nakon sudara pješaka se sastoji od izgubljene brzine usljed
(naleta na pješaka): udarau teretno vozilo kao i brzine izgubljene
na vidljivim tragovima kočenja od mjesta
kontakta sa pješakom do udara u teretno
vozilo (prednji dio automobila). Brzina
putničkog automobila nakon kontakta‐sudara
(naleta na pješaka) iznosila je oko:
2
Vnmk = Vdef + 2 ⋅ b ⋅ S szpmk
Vnmk = Vdef + 2 ⋅ (( μ ⋅ ε + i ) ⋅ g ) ⋅ ( 9.0 + Lk )
2
Vnmk = 5.7 2 + (( 0.78 ⋅ 1 + 0.0285 ) ⋅ 9.81) ⋅ (9.0 + ( 0.8 + 2.45 + 0.6 ))

Vnmk = 15.4( m / s ) = 55.4( km / h )

176
3. Brzina putničkog m PA + m p 10275 + 880
automobila neposredno Vn = ⋅ V nmk = ⋅ 15.4 =
m PA 10275
prije (odnosno u momentu) = 16.01( m / s ) = 57.06 ( km / h )
sudara sa pješakom iznosila
je oko:

4. Brzina putničkog V 1 = V n2 + 2 ⋅ b ⋅ S 4 s
automobila na početku
tragova kočenja iznosila je V 1 = 16.01 2 + 2 ⋅ 7.93 ⋅ (11.5 − 0.6 )
oko: V 1 = 20.7 (m / s ) = 74.5( km / h )

5. Brzina putničkog b ⋅ t3 7.93 ⋅ 0.1
automobila u momentu V0 = V1 + = 20.7 +
2 2
reagovanja vozača iznosila
V 0 = 21.1(m / s ) = 75.9 (km / h )
je oko:

6. Pređeni put od momenta b ⋅ t 32
reagovanja na usporenje do S z = V0 ⋅ t r − + S 4 dn + S nz + S v
6
mjesta zaustavljanja 7.93 ⋅ 0.12
putničkog automobila S z = 21.1 ⋅ 0.95 − + ( 11.5 + 9.0 + 0.8 + 2.45 + 0.6 )
6
iznosio je oko: S z = 44 .4 ( m )

2
7. Zaustavni put putničkog V1 20.7 2
S zp = V0 ⋅ t r + = 21.1 ⋅ 0.95 + = 47.1( m )
automobila iznosio bi oko: 2⋅b 2 ⋅ 7.93

8. Vrijeme zaustavljanja V1 20.7
tz = tr + = 0.95 + = 3.6 ( s )
putničkog automobila b 7.93
iznosilo bi oko:

9. Zaustavni put putničkog ( V 0 − 0 .5 ⋅ b ⋅ t 3 ) 2
S zp 60 = V 0 ⋅ t r + =
automobila pri kretanju 2⋅b
brzinom od oko 60 (km/h) ( 16.7 − 0.5 ⋅ 7.93 ⋅ 0.1 ) 2
= 16.7 ⋅ 0.95 + = 32.6 ( m )
iznosio bi oko: 2 ⋅ 7.93

10. Vrijeme zaustavljanja V0 16.7
tz = tr + = 0.95 + = 3.06 ( s )
putničkog automobila pri b 7.93
kretanju brzinom od oko 60
(km/h) iznosilo bi oko:

11. Pređeni put putničkog S rs = S r + S dmk = V 0 ⋅ t r + S dmk
automobila od moenta S rs = 21.1 ⋅ 0.95 + 11.5 = 31.5 ( m )
reagovanja na usporenje do
mjesta kontakta sa
pješakom iznosio je oko:

177
12. Vrijeme proteklo od V − Vn
t rs = t r + t odmk = t r + 1 =
momenta reagovanja na b us
usporenje do mjesta 20.7 − 16.01
= 0.95 + = 1. 5 ( s )
kontakta putničkog 7.93
automobila sa pješakom
iznosila je oko:

13. Vrijednost brzine sa kojom Vb = ( b ⋅ t s )2 + 2 ⋅ b ⋅ S rs − b ⋅ t s
je moglo doći do
V b = ( 7 .93 ⋅ 0 .95 ) 2 + 2 ⋅ 7 .93 ⋅ 31 .5 − 7 .93 ⋅ 0 .95
zaustavljanja neposredno
V b = 16 .06 ( m / s ) = 57 .8 ( km / h )
prije mjesta kontakta sa
pješakom pri uzimanju
udaljenosti pređene od
momenta reagovanja na
usporenje do mjesta
kontakta iznosila je oko:

2
14. Udaljenost odbačaja Vn 57.6 2
pješaka: S od = ± 10 % = ± 10% = 23.04( m ) ± 10%
144 144

15. Udaljenost odbačaja S od 23.04
S pp = = = 4.7 ( m )
pješaka gledano po pravcu ⎛V ⎞
2
⎛ 57.6 ⎞
2
kretanja pješaka preko 1+ ⎜ n ⎟ 1+ ⎜ ⎟
⎜V ⎟ ⎝ 12 ⎠
kolovoza (bočni odbačaj) ⎝ pj ⎠
iznosio je oko:

16. Udaljenost odbačaja S od
S uz = = 22.6 ( m )
pješaka gledano po pravcu ⎛ V pj ⎞
2
kretanja putničkog 1 + ⎜⎜ ⎟
⎝ V n ⎟⎠
automobila (podužni
odbačaj) iznosio je oko:

17. Vrijeme proteklo od 2 .0
t pj = ⋅ 3.6 = 0.6 ( s )
momenta stupanja pješaka 12
na kolovoz do mjesta
kontakta iznosilo je oko:

Vozač putničkog automobila 1. je započeo je obilaženje teretnog vozila 2. krećući se
brzinom od oko V1 = 52 (km/h), u uslovima kada mu je iz suprotnog smjera dolazio
putnički automobil 3 koji se kretao brzinom od oko V3 = 63.0 (km/h). Dužina putničkog
automobila 1 je 4.15 (m) a teretnog vozila 2 je 8.2 (m).

6.
1. Potreban put za putnički automobil 1 da bi izvršio obilaženje teretnog vozila 2?
2. Potrebno vrijeme za putnički automobil 1 da bi izvršio obilaženje teretnog vozila 2?
3. Potrebnu minimalna međusobnu udaljenost između putničkih automobila 1 i 3, da
bi se obilaženje od strane putničkog automobila 1 moglo sigurno izvršiti?
178
4. Potrebno vrijeme, odnosno maksimalna vrijednost vremena, neophodna za
prelazak udaljenosti između putničkih automobila 1 i 3, da bi se obilaženje od strane
putničkog automobila 1 moglo sigurno izvršiti?
5. Da li se obilaženje teretnog vozila 2 od strane putničkog automobila 1 moglo
sigurno izvršiti ako je bilo omogućeno vizuelno uočavanja putničkog automobila 3 na
udaljenosti od oko 110 (m)?
6. Skicirati izračunate položaje vozila?

Rješenje:
1. S = L1 + L3 + L2 + L4
Potreban put za putnički ob
automobil 1 da bi izvršio ob S = L 1 + 0 . 5 ⋅ V 1 + L 2 + 0 .5 ⋅ V 1

obilaženje teretnog vozila S ob = 4.15 + 0.5 ⋅ 52 + 8.2 + 0.5 ⋅ 52

iznosi: S ob = 64.35 ( m )
2. Potrebno vrijeme za S 64.35
t ob = ob ⋅ 3.6 = ⋅ 3.6 ≈ 4.455( s )
putnički automobil 1 da bi V1 52
izvršio obilaženje teretnog
vozila 2 iznosi:
3. Potrebna minimalna S ⋅ ( V 1 + V 3 ) 64.35( 52 + 63 )
S r ≥ ob = ≈ 142.3( m )
međusobna udaljenost V1 52
između putničkih
automobila 1 i 3, da bi se
obilaženje od strane
putničkog automobila 1
moglo sigurno izvršiti:
4. Potrebno vrijeme, odnosno Sr 142.3
t ob ≤ 3.6 ⋅ = 3.6 ⋅ ≈ 4.4546( s )
maksimalna vrijednost V1 + V3 52 + 63
vremena, neophodna za
prelazak udaljenosti
između putničkih
automobila 1 i 3, da bi se
obilaženje od strane
putničkog automobila 1
moglo sigurno izvršiti:

Ako imamo maksimalno vrijeme obilaženja da
bi se sigurno izvršio proces obilaženja, onda
potrebnu minimalnu međusobnu udaljenost
između putničkih automobila 1 i 3 možemo
izračunati kao:
t ob ⋅ ( V1 + V3 ) 4.455( 52 + 63 )
Sr ≥ = = 142.3( m )
3.6 3.6

5. Mogućnost sigurnog Vrijednost potrebne i neophodne udaljenosti
obilaženja teretnog vozila 2 putničkog automobila 1 od putničkog
od strane putničkog automobila 3 u momentu poduzimanja radnje
automobila 1, pod uslovom obilaženja teretnog vozila 2, prema vrijednosti
179
da je bilo omogućeno navedenoj pod 2 iznosi oko 142.3 (m), pa
vizuelno uočavanje prema navedenom omogućena vidljivost od
putničkog automobila 3 na 110 (m) između putničkih automobila 1 i 3 nije
udaljenosti od oko 110 davala dovoljne i potrebne uslove vozaču
(m)? putničkog automobila 1 da sigurno izvrši
mimoilaženje vozila 2 pri navedenim brzinama
kretanja vozila 1 i vozila 3 jer je 142.3 > 110 .

6. Skica međusobnih položaja
vozila na početku, u toku i
na kraju procesa obilaženja
od strane putničkog

automobila 1.
Pješak, star 56 godina, započeo je prijelaz preko asfaltnog kolovoza sa desne na lijevu
strane kolovoza, gledano iz smjera kretanja nailazećeg putničkog automobila i na
udaljenosti od Spj = 2.5 (m) od ivice kolovoza došlo je do kontakta automobila (putnički
automobil sa punim opterećenjem imamo je težinu Q = 4000 (N) sa sopstvenom
masom od mPA=872 kg) i pješaka. Procijenjena brzina kretanja pješaka preko kolovoza
je oko Vpj = 4.5 (km/h). Tijelo pješaka odbačeno je od mjesta naleta na udaljenost od
Sodpj = 13 (m). Udaljenost odbačaja dijelova vjetrobranskog stakla od mjesta kontakta
Sodksv = 15 (m), a visina stakla vjetrobrana je oko H = 1.2 (m) a udaljenost odbačaja
stakla prednjih farova od mjesta kontakta iznosi oko Sodksf =8 (m). Do naleta putničkog
automobila na pješaka došlo je na putu kočenja, i to na nakon S4dn = 4 (m), od početka
vidljivog traga kočenja. Na kolovozu su bili evidentirani vidljivi tragovi kočenja do
zadnje osovine putničkog automobila u dužini od S4 = 16 (m), dok je dužina od mjesta
naleta do zaustavljanja putničkog automobila iznosila S4nz = 12 (m). Međuosovinsko
rastojanje putničkog automobila je 2.4 (m) a prednji prepust iznosi 0.6 (m). Koeficijent
trenja klizanja između pneumatika i kolovoza iznosio je oko μ = 0.75 (‐), koeficijent
stvarnog vremena porasta usporenja za putničke automobile je t3k = 0.15 (s) i
konstatntnog koeficijenta prijanjanja za suhu podlogu μkp = 0.7‐0.8 (‐), a koeficijent
7.
eksploatacijskih uvjeta kočenja iznosio je oko kex = 1.2 (‐). Preglednost kolovoza je
zadovoljavajuća čija je širina na mjestu kontakta iznosila Šc = 7 (m).

1. Kriterij tehničke mogućnosti izbjegavanja saobraćajne nezgode prema vremenskom
toku?
2. Brzinu putničkog automobila prije početka kočenja u momentu reagovanja na
opasnost?
3. Ostvarivo makimalno usporenje putničkog automobila za date parametre,
4. Brzina putničkog automobila u momentu naleta na pješaka?
5. Brzinu kretanja putničkog automobila u momentu naleta na pješaka korištenjem
vrijednosti odbačaja tijela pješaka?
6. Brzinu kretanja putničkog automobila u momentu naleta na pješaka korištenjem
vrijednosti odbačaja krhotina stakla vjetrobrana i stakla prednjih farova kao i
korištenjem jednačine horiznotalnog hitca na osnovu odbačaja krhotina stakla
vjetrobrana?
7. Vrijeme proteklo od reagovanja vozača putničkog automobila na usporenje do
180
mjesta kontakta?
8. Put putničkog automobila od trenutka nastajanja opasnosti za kretanje do mjesta
naleta?
10. Brzina kretanja putničkog automobila pri kojoj bi bio izbjegnut nalet na pješaka?
11. Brzina kretanja putničkog automobila pri kojoj bi bila izbjegnuta kontakt, a za
stvarni put od trenutka reagiranja vozača do trenutka naleta (za raspoloživi put)?
12. Mišljenje o mogućnosti ili nemogućnosti sprečavanja nastanka saobraćajne
nezgode?
13. Nacrtati skicu saobraćajne nezgode sa označenim pojedinim kinemtaskim
veličinama?

Rješenje:
1. Kriterij tehničke
mogućnosti izbjegavanja
saobraćajne nezgode
prema vremenskom toku

1.1.Vrijeme kretanja S pj 2.5
t pj = = ⋅ 3 .6 = 2 ( s )
pješaka na prijeđenom V pj 4.5
putu do mjesta naleta je:

1.2. Vrijeme porasta
usporenja do trenutka
nastajanja tragova kočenja (G + Q )⋅ μ
pri ekstremnom kočenju t 3 = t 3 k ⋅ G ⋅ μ
kp
putničkog automobila s
( 872 ⋅ 9.81 + 4000 ) ⋅ 0.75
punim opterećenjem (Q = t 3 = = 0.22 ( s )
( 872 ⋅ 9.81 ) ⋅ 0.75
4000 N) i sa evidentiranim

koeficijentom trenja

klizanja uz uzimanje

uobičajnog iznosi oko:

1.3. Vrijeme koje je bilo

potrebno vozaču da
t = t + t + t = 0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.22 = 0.96 ( s )
reagira, te vrijeme ov 1 2 3
zakašnjenja rada
mehanizma za kočenje, kao
i vrijeme porasta usporenja
je:

Kako je t pj > t ov , to su postojale tehničke
mogućnosti izbjegavanja nastanka saobraćajne
nezgode.

181
2. Vrijednost brzine kretanja 1.8 ⋅ t 3 ⋅ g ⋅ μ 254 ⋅ μ ⋅ S 4
putničkog automobila na V0 = + =
k ex k ex
početku reagovanja na
1.8 ⋅ 0.22 ⋅ 9.81 ⋅ 0.75 254 ⋅ 0.75 ⋅ 16
opasnost (pješaka) iznosi: = + =
1.2 1.2
= 53 (km/h) = 14.7 ( m / s )

3. Ostvarivo maksimalno g ⋅ μ kp 9.81 ⋅ 0.75
busm = = = 6.13( m / s 2 )
usporenje za date k ex 1.2
parametre iznosi oko:

4. Brzina kretanja putničkog Vn = 26 ⋅ bus ⋅ S 4nz = 26 ⋅ 6.13 ⋅ 12 = 43.7 (km/h)
naleta na pješaka iznosi: ili

V n = (V0 − 1,8 ⋅ t 3 ⋅ a m ) 2 − 26 ⋅ a m ⋅ S 4dn =
= (53 − 1.8 ⋅ 0.22 ⋅ 6.13) 2 − 26 ⋅ 6.13 ⋅ 4 =
= 43.7 (km/h)

5. Brzinu kretanja putničkog Vn = 12 Sodb ± 10% = 12 13 ± 10%
automobila u momentu Vn = 43.3( km / h ) ± 10%
naleta na pješaka
korištenjem vrijednosti
odbačaja tijela pješaka:

6. Vrijednost brzine naleta
prema daljini odbačaja
krhotina stakla vjetrobrana
i odbačaja stakla prednjih
farova

6.1. Vrijednost brzine
naleta putničkog
automobila na pješaka Vn = 20 ⋅ S odksv = 20 ⋅ 15
prema daljini odbačaja
stakla vjetrobrana iznosi
oko:

naleta putničkog Vn = 2 + 1.7 ⋅ Sodksf = 2 + 1.7 ⋅ 8
automobila na pješaka
prema daljini odbačaja Vn = 15.6( m / s ) = 56.2( km / h )
stakla prednjih farova iznosi
oko:

182
naleta putničkog
automobila na pješaka 2⋅ H g 9.81
y p = V0 ⇒ V0 = y p = 15 =
korištenjem jednačine g 2⋅ H 2 ⋅ 1.2
horizontalnog hitca iznosi = 30.3( m / s ) = 109.2( km / h )
oko:

7. Vrijeme proteklo od V0 − V n 53 − 43.7
t usdn = = = 0.42( s )
reagovanja vozača 3.6 ⋅ bus 3.6 ⋅ 6.13
putničkog automobila na
usporenje do mjesta ili
kontakta iznosi:
V0 2 ⋅ S 4 nz 53 2 ⋅ 12
t usdn = − = − = 0.42( s )
3.6 ⋅ bus bus 3.6 ⋅ 6.13 6.13

2
8. Put putničkog automobila V0 V0
Sodn = (t pj − t kdn ) + − S4nz − Skdv =
od trenutka nastajanja 3,6 26 ⋅ am
opasnosti za kretanje do 53 53 2
= (2 − 0.42) + − 12 − ( 2.4 + 0.6 ) = 25.9 (m)
mjesta naleta Sodn iznosi: 3.6 26 ⋅ 6.13

2
9. Vrijednost zaustavnog puta V0 V0
S z = (t 1 + t 2 + 0.5 ⋅ t 3 ) + =
putničkog automobila Sz 3.6 26 ⋅ bus
iznosi: 53 53 2
= (0.8 + 0.05 + 0.5 ⋅ 0.22) + = 31.8 (m)
3.6 26 ⋅ 6.13

10. Brzina kretanja putničkog V0 = 3.6 (busmaxt s )2 + 2 ⋅ bus ⋅ Sz − 3.6 ⋅ bust s
automobila pri kojoj i ispod
V0 = 3.6 (6.13 ⋅ 0.96)2 + 2 ⋅ 6.13 ⋅ 25.9 − 3.6 ⋅ 6.13 ⋅ 0.96
koje je moguće
V0 = 46 (km/h)
zaustavljanje putničkog
automobila prije mjesta
naleta odnosno na
udaljenosti Sodn iznosi oko:

11. Vrijednost brzina kretanja V0 = 3.6 (6.13 ⋅ 0.96)2 + 2 ⋅ 6.13 ⋅ ( 0.96 ⋅ 14.7 + 4 ) − 3.6 ⋅ 6.13 ⋅ 0.96
putničkog automobila pri V0 = 36.5 (km/h) = 10.1(m/s)
kojoj bi bila izbjegnuta
nalet napješaka za
rasploživi put (pređeni put
od reagovanja na usporenje
do mejts kontakta) iznosila
bi oko:

12. Mišljenje o mogućnosti ili Kriterij tehničke mogućnosti ili nemogućnosti u
nemogućnosti sprečavanja sprečavanju nezgode, prema zaustavnom putu
nastanka saobraćajne Sz i putu o trenutka nastajanja opasnosti za
nezgode: kretanje od mjesta naleta (Sodn).
183

Kako je Sz = 31,8 (m) i Sodn = 25,9 (m), to se
može konstatovati, da je Sz > Sodn, što
podrazumijeva da nije bilo tehničke
mogućnosti za izbjegavanje saobraćajne
nezgode pri brzini kretanja putničkog
automobila od 53 (km/h).

Do izbjegavanja nastanka saobraćajne
nezgode, odnosno naleta putničkog
automobila na pješaka došlo bi pri brzini od 46
(km/h), uz pravovremeno i intenzivno kočenje.

13. Skica saobraćajne nezgode
sa pojedinim kinematskim
veličinama:

Putnički automobil je imao kontakt sa pješakom koji je pretrčavao cestu s desne na
lijevu stranu brzinom 1.0 (m/s). Dužina evidentiranih tragova kočenja putničkog
automobila iznosila je 15 (m). Mjesto naleta je na udaljenosti od 4 (m) prije završetka
traga kočenja prednjih točkova putničkog automobila. Pređena udaljenost pješaka od
desne strane kolovoza do desne bočne strane putničkog automobila iznosila je 3.0
(m). Veličina usporenja je b = 5.0 (m/s2), vrijeme reagovanja sa odzivom kočionog
sistema i sa ostvarenjem maksimalne sile kočenja je t0 = 1.0 (s). Dužina putničkog
automobila iznosi 5.0 (m), širina 1.8 (m), udaljenost od prednje osovine do prednjeg
čeonog dijela putničkog automobila iznosi 1.0 (m), udaljenost od zadnje osovine do
zadnjeg dijela putničkog automobila iznosi 1.0 (m). Potrebno je analizirati sljedeću
varijantu naleta putničkog automobila na pješaka:

8. Potrebno je analizirati sljedeću varijantu naleta putničkog automobila na pješaka:
Udar daljim uglom putničkog automobila: Mjesto udara se nalazi na prednjem dijelu
automobila na razmaku 1.8 (m) od desne strane putničkog automobila.

Rješenje:
1. Skica (pozicije putničkog
naleta na pješaka i u
trenutku zaustavljanja,
te pozicija pješaka u
trenutku naleta
putničkog automobila):

184
2. Pomjeranje putničkog Sonn = S 4 nz + Lpp = 4.0 + 1.0 ( m ) = 5( m )
automobila nakon udara
na pješaka:

3. Brzina putničkog Vn = 2 ⋅ S onn ⋅ b = 2 ⋅ 5.0 ⋅ 5.0
automobila u trenutku Vn = 7.1 ( m / s ) = 25.6 ( km / h )
naleta:

4. Brzina putničkog V 0 = 0 .5 ⋅ t 3 ⋅ b + 2 ⋅ S 4 ⋅ b
automobila prije
kočenja: V 0 = 0.5 ⋅ 0.2 ⋅ 5.0 + 2 ⋅ 15 ⋅ 5
V 0 = 12 .7 ( m / s ) = 45 .7 ( km / h )

5. Vrijeme kretanja Vo − Vn 12 .7 − 7.1
putničkog automobila todn = to + b
= 1 .0 +
5 .0
= 2.12 ( s )
do naleta:

6. Vrijeme vidljivosti S 1 pj + S 2 pj 3.0 + 1.8
pješaka: tpj = = = 4.8 ( s )
Vpj 1.0

7. Da li je ispunjen uslov tpj = 4.8 > todn = 2.12 ( s )
pravovremenog
kočenja? Uslov pravovremenog kočenja nije ispunjen,
odnosno pješak se kretao cestom oko 4.8 (s), a
vozač nije koristio mjere sigurnosti (kočenja)
nešto više od 2 (s), tj. počeo je kočiti sa
zakašnjenjem.

8. Vrijeme koje je kasnio tkur = tpj − todn = 4.8 − 2.12 = 2.68 ( s )
vozač (vrijeme
zakašnjenja u
reagovanju na
usporenje):

9. Put koji je prešao Skur = Vo ⋅ tkur = 12.7 ⋅ 2.68 ≈ 34.0 ( m )
putnički automobil za
vrijeme zakašnjenja u
reagovanju na kočenje
sa brzinom od 12.7 (m/s)
iznosio je:

10. Uslov zaustavljanja Skur = 34.0 ( m ) > Sonn = 5.0( m )
do linije kretanja Na osnovu navedenog proračuna može se
pješaka: zaključiti, da je vozač pravovremenim kočenjem
mogao zaustaviti putnički automobil na oko 34.0 –
185
5.0 = 29.0 (m) do linije kretanja pješaka i tako
izbjeći nalet.

11. Put zaustavljanja Vo 2 12.7 2
S z = Vo ⋅ to + = 12 . 7 ⋅ 1 . 0 + = 28.8( m )
putničkog automobila je: 2⋅b 2 ⋅ 5 .0

12. Razmak vidljivosti Svpdn = Sz + Skur − Sonn =

pješaka do naleta: = 28.8 + 34.0 − 5.0 = 57.8 ( m )

13. Uslov sigurnosti (pod Svpdn + Lv 57.8 + 5
uslovom da vozač = = 4.94 ( s ) > tpj = 4.8 ( s )
Vo 12.7
nije kočio, odnosno da Uslov sigurnosti pri jednolikom kretanju putničkog
se nastavio kretati automobila nije ispunjen. Da vozač nije kočio,
brzinom koju je imao pješak bi ušao u liniju kretanja putničkog
neposredno prije automobila, odnosno putnički automobil ne bi
nastanka opasne uspio proći liniju kretanja pješaka prije njegovog
situacije): dolaska do mjesta kontakta.


9. Potrebno je analizirati sljedeću varijantu naleta putničkog automobila na pješaka:
Udar bočnom površinom putničkog automobila. Mjesto udara nalazi se na razmaku
1.0 (m) ispred zadnjeg točka.

Rješenje:
trenutku zaustavljanja, te
pozicija pješaka u
trenutku naleta

186
2. Pomjeranje putničkog Sonn = S 4 nz − Lzp − Lzo − mk = 4.0 − 1.0 − 1.0 = 2 ( m )
na pješaka:

3. Brzina putničkog Vn = 2 ⋅ Sonn ⋅ b = 2 ⋅ 2.0 ⋅ 5.0
naleta:

4. Brzina putničkog V 0 = 0 .5 ⋅ t 3 ⋅ b + 2 ⋅ S 4 ⋅ b
automobila prije kočenja: V 0 = 0.5 ⋅ 0.2 ⋅ 5.0 + 2 ⋅ 15 ⋅ 5
V 0 = 12 .7 ( m / s ) = 45 .7 ( km / h )

5. Vrijeme kretanja Vo − Vn 12.7 − 4.5
todn = to + = 1.0 + = 2.64( s )
putničkog automobila do b 5.0
naleta:

6. Vrijeme vidljivosti S 1 pj 3.0
tpj = = = 3.0 ( s )
pješaka: Vpj 1.0

pravovremenog kočenja?
Uslov pravovremenog kočenja nije ispunjen,
vozač nije koristio mjere sigurnosti (kočenja) više
od 2.64 (s), tj. počeo je kočiti sa zakašnjenjem.

vozač (vrijeme
zakašnjenja u reagovanju
na usporenje):

9. Put koji je prešao putnički Skur = Vo ⋅ tkur = 12.7 ⋅ 0.36 = 4.6 ( m )
automobil za vrijeme
na kočenje sa brzinom od
12.7 (m/s) iznosio je:

10. Uslov zaustavljanja Skur = 4.6 ( m ) > Sonn = 2.0 ( m )
putničkog automobila do
linije kretanja pješaka: Na osnovu navedenog proračuna može se
zaključiti, da je vozač pravovremenim kočenjem
mogao zaustaviti putnički automobil na oko 4.6 –
2.0 = 2.6 (m) do linije kretanja pješaka i tako
izbjeći nalet.

187
putničkog automobila je: Sz = Vo ⋅ to + = 12.7 ⋅ 1.0 + = 28.8( m )
2⋅b 2 ⋅ 5.0

12. Razmak vidljivosti pješaka Svpdn = Sz + Skur − Sonn =

do naleta: = 28.8 + 4.6 − 2.0 = 31.4 ( m )

= = 2.87 ( s ) < tpj = 3.0 ( s )
uslovom da vozač Vo 12.7
nije kočio, odnosno da se Uslov sigurnosti pri jednolikom kretanju
nastavio kretati brzinom putničkog automobila je ispunjen. Da vozač nije
koju je imao neposredno kočio, pješak ne bi ušao u liniju kretanja
prije nastanka opasne putničkog automobila, odnosno putnički
situacije): automobil bi uspio proći liniju kretanja pješaka
prije njegovog dolaska do mjesta kontakta.


Potrebno je analizirati sljedeću varijantu naleta putničkog automobila na pješaka:
Udar prednjom površinom putničkog automobila: Mjesto udara – kontakta sa
pješakom se nalazi na prednjem čeonom dijelu automobila na razmaku 0.7 (m) od
10. desne strane putničkog automobila.

Rješenje:
trenutku zaustavljanja, te
pozicija pješaka u
trenutku naleta

2. Pomjeranje putničkog Sonn = S 4 nz + L pp = 4.0 + 1.0 = 5.0 ( m )
na pješaka:
188

3. Brzina putničkog Vn = 2 ⋅ Sonn ⋅ b = 2 ⋅ 5.0 ⋅ 5.0
naleta:

4. Brzina putničkog V 0 = 0.5 ⋅ t 3 ⋅ b + 2 ⋅ S 4 ⋅ b
automobila prije kočenja:
V 0 = 0.5 ⋅ 0.2 ⋅ 5.0 + 2 ⋅ 15 ⋅ 5
V 0 = 12.7 ( m / s ) = 45.7 ( km / h )

5. Vrijeme kretanja Vo − Vn 12.7 − 7.1
todn = to + = 1. 0 + = 1.12( s )
putničkog automobila do b 5.0
naleta:

6. Vrijeme vidljivosti S 1 pj + S 2 pj 3.0 + 0.7
t pj = = = 3.7 ( s )
pješaka: Vpj 1.0

pravovremenog kočenja?
Uslov pravovremenog kočenja nije ispunjen,
vozač nije koristio mjere sigurnosti (kočenja) više
od 1.12 (s), tj. počeo je kočiti sa zakašnjenjem.

vozač (vrijeme
na usporenje):

9. Put koji je prešao putnički Skur = Vo ⋅ tkur = 12.7 ⋅ 2.58 = 32.8 ( m )
automobil za vrijeme
na kočenje sa brzinom od
12.7 (m/s) iznosio je:

10. Uslov zaustavljanja Skur = 32.8 ( m ) > Sonn = 5.0 ( m )
putničkog automobila do
linije kretanja pješaka: Na osnovu navedenog proračuna može se
zaključiti, da je vozač pravovremenim kočenjem
mogao zaustaviti putnički automobil na oko 32.8
– 5.0 = 27.8 (m) do linije kretanja pješaka i tako
izbjeći nalet.

S z = Vo ⋅ to + = 12 . 7 ⋅ 1 . 0 + = 28.8( m )
putničkog automobila je: 2⋅b 2 ⋅ 5.0

189
12. Razmak vidljivosti pješaka Svpdn = Sz + Skur − Sonn =

do naleta: = 28.8 + 32.8 − 5.0 = 56.6 ( m )

= = 4.85 ( s ) > tpj = 3.7 ( s )
uslovom da vozač Vo 12.7
nije kočio, odnosno da se Uslov sigurnosti pri jednolikom kretanju
nastavio kretati brzinom putničkog automobila nije ispunjen. Da vozač
koju je imao neposredno nije kočio, pješak bi ušao u liniju kretanja
prije nastanka opasne putničkog automobila, odnosno putnički
situacije): automobil nebi uspio proći liniju kretanja pješaka
prije njegovog dolaska do mjesta kontakta.

Putnički automobil naletio je na pješaka koji je prelazio preko kolovoza sredinom
obilježenog pješačkog prelaza, sa lijeve na desnu stranu posmatrano iz smjera kretanja
putničkog automobila. Nakon sudara sa pješakom, putnički automobil je kočeći naletio
čeonim dijelom na zaustavljeno teretno vozilo i deformisao se tako da mu je cijeli
čeoni dio potisnut unazad za 0.25 (m).

Kolovoz na mjestu saobraćajne nezgode je širine 7 (m) i sastoji se od dvije saobraćajne
trake širine po 3.5 (m) namjenjene za kretanje vozila iz oba smijera. Širina obilježenog
pješačkog prelaza je 4 (m). Evidentirani tragovi kočenja putničkog automobila su
ukupne dužine 28 (m), počinju na 10 (m) ispred početka obilježenog pješačkog prelaza
a završavaju se u mjestu zaustavljanja (udara u teretno vozilo). Udaljenost
evidentiranog traga desnog točka od desne ivice kolovoza (posmatrano iz smijera
kretanja putničkog automobila) iznosi 0.8 (m).

Međusosvinsko rastojanje / prednji prepust / zadnji prepust putničkog automobila:
2.6 (m) / 0.7 (m) / 0.8 (m). Razmak između točkova putničkog automobila iznosi 1.2
(m). Udaljenost od tragova desnog i lijevog točka do desne i lijeve bočne strane
11.
putničkog automobila iznosi po 0.2 (m).

Tehničkim pregledom nakon saobraćajne nezgode, utvrđeno je da kod putničkog
automobila nisu bili ispravni kočioni uređaji na oba prednja točka. Kolovoz je bio u
usponu (posmatrano iz smijera kretanja putničkog automobila) od 3 (%). Poznati su i
sljedeći podaci:
‐ vremena t1=0.85 (s); t2=0.15 (s); t3=0.15 (s),
‐ brzina kretanja pješaka prije sudara Vp=5.5 (km/h),
‐ koeficijent prijanjanja µ=0.8,
‐ težina putničkog automobila G=1200 (da N),
‐ opterećenje prednje osovine Gp=650 (da N).

1. Nacrtati skicu prema zadatim parametrima;
2. Brzinu putničkog automobila u trenutku udara u teretno vozilo (Vz);
3. Brzinu putničkog automobila u trenutku naleta (udara) na pješaka (Vn);
4. Brzinu putničkog automobila na početku tragova kočenja (V1);
190
5. Brzinu putničkog automobila u trenutku uočavanja opasnosti od strane vozača
putničkog automobila (V0);
6. Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila (tz);
7. Potreban zaustavni put putničkog automobila (Sz);
8. Ako se pješak kretao sa lijeve na desnu stranu kolovoza (posmatrano iz smijera
kretanja putničkog automobila), i bio udaren čeonim dijelom udaljenim 0.5 (m) od
lijeve bočne stane putničkog automobila, odrediti gdje se nalazio pješak a gdje
putnički automobil u trenutku uočavanja opasnosti od strane vozača;
9. Izračunati brzinu putničkog automobila u trenutku naleta na pješaka u slučaju
ispravnog kočionog uređaja na svim točkovima.

Rješenje:
1. Skica:
2. Brzina putničkog Na osnovu navedenog i s obzirom da je skraćenje

automobila u trenutku putničkog automobila iznosilo 0.25 (m), slijedi da
udara u teretno vozilo je brzina putničkog automobila u trenutku udara
(Vz): u teretno vozilo iznosila:
V z = 25 (km / h) = 6.94 (m / s )
Brzinu putničkog
udara u teretno vozilo
odrediti na osnovu
zakonitosti skraćenja
cijele širine čeonog dijela
putničkog automobila: 1
(cm) skraćenja =1 (km/h)
brzine putničkog
automobila prilikom
udara u nepomičnu
prepreku.

3. Brzina putničkog Da bi se izračunala brzina putničkog automobila
automobila u trenutku u trenutku naleta na pješaka, potrebno je
naleta (udara) na pješaka odrediti usporenje putničkog automobila:
(Vn): Gp 550
ε= = = 0.46 (− ) ‐ koeficijent kočenih
G 1200
težina ili masa koji predstavlja odnos težine koja
191
pada na kočene točkove i ukupne težine
automobila.

Na osnovu navedenog usporenje iznosi:
b = g ⋅ (μ ⋅ ε + i ) = 9.81 ⋅ (0.8 ⋅ 0.46 + 0.03 ) = 3.9 (m / s 2

Ako bi svi točkovi bili kočeni, usporenje bi
iznosilo:
bi = g ⋅ (μ ⋅ ε + i ) = 9.81 ⋅ (0.8 ⋅ 1.0 + 0.03 ) = 8.14 (m / s 2

Put koji je prešao putnički automobil u fazi
intenzivnog kočenja od trenutka naleta na
pješaka do trenutka udara u teretno vozilo
iznosi:
S 4 nz = [28 − (2 + 10 )] + 0.7 + 2.6 + 0.8 = 20.1(m )

Na osnovu navedenog brzina putničkog
automobila u trenutku naleta na pješaka je
iznosila:
Vn = 2 ⋅ b ⋅ S 4 nz + V 22 = 2 ⋅ 3.9 ⋅ 20.1 + (6.94 )
2
V n = 14.32 (m / s ) = 51.54 (km / h)

4. Brzina putničkog Brzina putničkog automobila na početku tragova
automobila na početku kočenja (V1), računa se na osnovu brzine
tragova kočenja (V1): izgubljne na putu kočenja S4dn (od početka
tragova kočenja do kontakta sa pješakom) i
brzine putničkog automobila u trenutku naleta
na pješaka (Vn=14.32 (m/s)).

Put koji je prešao putnički automobil u fazi
intenzivnog kočenja od trenutka pojave vidljivih
tragova kočenja do trenutka naleta na pješaka
iznosi:
S 4 dn = 10 + 2 − ( 0.7 + 2.6 ) = 8.7 ( m )

Na osnovu navedenog brzina putničkog
automobila na početku tragova kočenja je
iznosila:
V1 = 2 ⋅ b ⋅ S 4 dn + Vn2 = 2 ⋅ 3.9 ⋅ 8.7 + (614.32 )
2

V 1 = 16.52 (m / s ) = 59.47 (km / h )

5. Brzina putničkog Brzina putničkog automobila u trenutku
192
automobila u trenutku uočavanja opasnosti od strane vozača putničkog
uočavanja opasnosti od automobila, računa se na osnovu brzine
strane vozača putničkog izgubljene u fazi porasta usporenja i brzine
automobila (V0): putničkog automobila na početku tragova
kočenja:
b ⋅ t3 3.9 ⋅ 0.15
V0 = + V1 = + 16.52
2 2
V0 = 16.81 ( m / s ) = 60.53( km / h )

6. Vrijeme zaustavljanja Vrijeme zaustavljanja putničkog automobila (tz)
putničkog automobila sastoji se od vremena reagovanja vozača na
(tz): usporenje i vremena u procesu kočenja:
V
t z = t 0 + t k = ( t 1 + t 2 + 0 .5 ⋅ t 3 ) + 1
b
16.52
t z = ( 0.85 + 0.15 + 0.5 ⋅ 0.15 ) +
3 .9
t z = 1.075 + 4.24 = 5.32 ( s )

7. Potreban zaustavni put Zaustavni put putničkog automobila (Sz) sastoji
putničkog automobila se od pređenog puta u toku reagovanja vozača
(Sz): na usporenje i pređenog puta u procesu kočenja:
b ⋅ t 32 V12
S z = S r + S k = V0 ⋅ t 0 − +
6 2⋅b
3.9 ⋅ 0.15 2 16.52 2
S z = 16.81 ⋅ 1.075 − +
6 2 ⋅ 3.9
S z = 18.07 − 0.02 + 34.99 = 53.04 ( m )

8. Ako se pješak kretao sa Vrijeme koje je prošlo od trenutka uočavanja
lijeve na desnu stranu opasnosti od strane vozača, do trenutka naleta
kolovoza (posmatrano iz na pješaka iznosilo je:
smijera kretanja V1 − V n 16.52 − 14.32
t u− n = t 0 + = 1.075 + = 1.64 ( s )
putničkog automobila), i b 3 .9
bio udaren čeonim
dijelom udaljenim 0.5 (m)
od lijeve bočne strane Za to vrijeme putnički automobil je prešao put
putničkog automobila, dužine:
odrediti gdje se nalazio S u − n = S r + S 4 dn = 18.07 + 8.7 = 26.77 ( m )
pješak a gdje putnički odnosno bio je udaljen od mjesta kontakta
automobil u trenutku unazad za 26.77 (m).
uočavanja opasnosti od
strane vozača: Za vrijeme od 1.64 (s) pješak je mogao preći put
dužine:
V pj 5.5
S pj = ⋅ t u− n = ⋅ 1.64 = 2.51 ( m )
3.6 3.6

193
Na osnovu podataka sa skice, može se odrediti
gdje se na kolovozu nalazio pješak u trenutku
uočavanja opasnosti od strane vozača:
S pju − n = 7 − 0.8 − 1.2 − 0.2 + 0.5 − 2.51 = 2.79 ( m )

Dakle pješak je u tom trenutku bio na udaljenosti
2.79 (m) od lijeve ivice kolovoza, gledano iz
smjera kretanja putničkog automobila.

9. Brzina putničkog Zaustavni put sa ispravnim kočionim uređajem
automobila u trenutku iznosio bi oko:
naleta na pješaka u b ⋅t2 V 2
slučaju ispravnog S zi = S r + S ki = V0 ⋅ t 0 − i 3 + 1
6 2 ⋅ bi
kočionog uređaja na svim 2
točkovima: ⎛ b ⋅t ⎞
⎜ V0 − i 3 ⎟
b ⋅t 2
2 ⎠
S zi = V0 ⋅ t 0 − i 3 + ⎝
6 2 ⋅ bi
⎛ 8.14 ⋅ 0.15 ⎞
⎜ 16.81 − ⎟
8.14 ⋅ 0.15 ⎝
2
2 ⎠
S zi = 16.81 ⋅ 1.075 − +
6 2 ⋅ 8.14

S zi = 34.16 ( m )

To znači da bi putnički automobil nakon udara u
pješaka nastavio kočiti još oko:
d = S zi − S u− n = 34.16 − 26.77 = 7.39 ( m )

Na osnovu navedenog, brzina putničkog
automobila u trenutku naleta na pješaka bi
iznosila:
Vn . pj .( i .k .u .) = 26 ⋅ bi ⋅ d = 26 ⋅ 8.14 ⋅ 7.39
Vn . pj .( i .k .u .) = 39.5 ( km / h ) = 10.97 ( m / s )

194

195

Pitanja I Odgovori SCS 2010 (1) - 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pitanja I Odgovori SCS 2010 (1) - 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET

Kako postupiti kod nailaska na saobraćajni znak prikazan na

Kako postupiti s obzirom na znak koji daje ovlaštena osoba

Koja vozzila se ne e smiju kretati puteem označeenim ovim

Koja voziila na mottorni pogon

Kako postupiti kod o ovog znakaa (lijeva stre elica je crve

Koja vozila ne smiju preticati od d ovog saob braćajnog zznaka?

Kako treba pravilno o postupitii ako je sittuacija na

Kako treb ba ispravnoo postupiti ako je situ

Kako posstupiti u ovoj

Kako postupiti ako se namjerava preticati vozilo

Kako postupiti s obzirom na oznaku na kolovozu u

tgβ = Vnl ⋅ sin β + 2 ⋅ g ⋅ h

3. S odpj = −0.348 + 0.28 ⋅ V n + 0.062 ⋅ V n2 ( m )

6. t izuk = t rup + 2.51 ⋅ Bp

vrijednosti puta u 0 k K1 Sk1 s

V0t0 Sk2 L2 Sr0

kao i pređeni put na V1

Vnmk = 5.7 2 + (( 0.78 ⋅ 1 + 0.0285 ) ⋅ 9.81) ⋅ (9.0 + ( 0.8 + 2.45 + 0.6 ))

2. Brzina putničkog Na osnovu navedenog i s obzirom da je skraćenje

V n = 14.32 (m / s ) = 51.54 (km / h)

You might also like