Professional Documents
Culture Documents
10 Vježbe
10 Vježbe
Napomena:
Sve tablične vrijednosti koje su korištene u nastavku ovih vježbi preuzete su iz nastavnih materijala
objavljenih na stranicama predmeta pod nazivima „Tablice za nastavu“ .
Proračun potrebne količine poprečne armature provodi se prema sljedećih nekoliko koraka:
1) Određivanje proračunske poprečne sile Vsd,
2) Određivanje reducirane vrijednosti proračunske poprečne sile VSd,red,
3) Određivanje vrijednosti VRd,1,
4) Ukoliko je VSd,red ≤ VRd,1 proračun minimalne količine poprečne armature Asw,min,
5) Ukoliko je VSd,red > VRd,1 određivanje vrijednosti VRd,2,
6) Proračun potrebnog razmaka poprečne armature sw,
7) Proračun dodatne poprečne armature Asw,
8) Usvajanje potrebne količine poprečne armature Asw koja je veća od minimalne (točka 4) i
proračunate (točka 7),
9) Skica usvojene količine glavne (uzdužne) armature.
gdje je:
VRd,1 granična poprečna sila za koju poprečni presjek nije potrebno armirati dodatnom
poprečnom armaturom,
τRd proračunska čvrstoća na djelovanje glavnih kosih naprezanja (tablica 11),
k koeficijent ovisan o statičkoj visini presjeka grede,
ρk koeficijent armiranja presjeka na poziciji gdje računamo poprečnu armaturu,
σcp normalna naprezanja od uzdužne sile prednapinjanja,
bw širina grede,
dgr statička visina grede (udaljenost tlačnog ruba grede od težišta glavne vlačne armature).
Napomena:
Proračunsku čvrstoću na djelovanje glavnih kosih naprezanja τRd određujemo iz tablice 11 (str. 11) u
ovisnosti o razredu betona.
Normalna naprezanja σcp zanemarujemo u proračunu, osim ako nije zadana sila od prednapinjanja, što
je češći slučaj kod stupova.
Koeficijent k dobijemo prema:
1,6 - dgr
k = max {
1,0
gdje se statička visina grede dgr iskazuje u metrima.
Koeficijent armiranja presjeka ρk dobijemo prema:
As1
ρk = min {bw ∙ dgr
0,02
gdje je:
As1 usvojena količina glavne armature na poziciji na kojoj proračunavamo potrebnu količinu
poprečne armature,
bw širina grede,
dgr statička visina grede (udaljenost tlačnog ruba grede od težišta glavne vlačne armature).
gdje je:
ρw,min minimalni koeficijent armiranja poprečnom armaturom (tablica 12),
bw širina grede,
sw razmak poprečne armature („spona“ ili „vilica“),
α kut nagiba poprečne armature prema uzdužnoj osi grede.
Napomena:
Elementi koji se armiraju uzdužnom (glavnom) armaturom moraju po cijeloj duljini imati ugrađenu
minimalnu poprečnu armaturu, propisanu tako da se osigura nosivost neposredno nakon pojave kosih
pukotina zbog prekoračenja posmične otpornosti elementa.
Minimalni koeficijent armiranja poprečnom armaturom ρw,min dobiva se iz tablice 12 (str. 11) u ovisnosti
o razredu čvrstoće betona i granici popuštanja fyk armature.
Poprečna armatura najčešće se postavlja okomito na glavnu armaturu zbog čega je kut nagiba α = 90°.
gdje je:
VRd,2 proračunska granična nosivost tlačne dijagonale grede,
υ koeficijent koji uzima u obzir smanjenu tlačnu čvrstoću raspucale grede zbog djelovanja
vlačnih naprezanja,
fcd proračunska tlačna čvrstoća betona,
ζ koeficijent „zeta“ usvojen kod dimenzioniranja glavne uzdužne armature na poziciji na
kojoj se računa potrebna količina poprečne armature.
(VSd,red - VRd,1 ) ∙ sw
Asw =
ζ ∙ dgr ∙ fyd
gdje je:
sw usvojeni razmak poprečne armature na osnovu prethodnog koraka proračuna,
fyd proračunska granica tečenja armature,
ζ koeficijent „zeta“ usvojen kod dimenzioniranja glavne uzdužne armature na poziciji na
kojoj se računa potrebna količina poprečne armature.
m=2 m=2
hgr
hgr
dgr
dgr
2-rezna poprečna 2-rezna poprečna
armatura armatura
konstruktivna konstruktivna
bw armatura bw armatura
Slika 1 – Skica ugrađene poprečne armature za grede „T“ presjeka (lijevo) i „polu T“ presjeka (desno) za
m = 2 (dvorezna armatura).
m=4 m=4
hgr
hgr
dgr
dgr
konstruktivna konstruktivna
bw armatura bw armatura
Slika 2 – Skica ugrađene poprečne armature za grede „T“ presjeka (lijevo) i „polu T“ presjeka (desno) za
m = 4 (četverorezna armatura).
Napomene:
Konstruktivna armatura se na proračunava. Ona se ugrađuje kako bi armaturni koš (uzdužna, poprečna
i konstruktivna armatura skupa) bio cjelovit i lakše se ugradio u oplatu za betonski element.
Poprečna armatura uvijek ide oko glavne i konstruktivne armature i bliža je rubu elementa.
Reznost predstavlja broj šipki poprečne armature koji presiječemo ravninom okomitom na
poprečni presjek grede.
Zadatak 1. Potrebno je odrediti potrebnu količinu poprečne armature za sve pozicije greda.
Napomena:
Podaci o razredu betona, debljini zaštitnog sloja betona i količini uzdužne armature As,1 preuzeti
su iz 9. vježbi.
50
103 104 104 103
250
101 101 101 101
50
105 106 106 105
250
102 102 102 102
50
107 108 108 107
250
102 102 102 102
50
105 106 106 105
250
101 101 101 101
50
103 104 104 103
Detalj B 50
250
50
250
50
250
50
250
Detalj A
50
Slika 3 – Skica objekta s pozicijama elemenata i prevaljenim presjekom ploče i greda, dimenzije u cm.
18
hgr = 58
hgr = 58
40
40
50 50
Materijal:
- Beton C30/37
- Armatura B500B
Armatura grede:
- uzdužna Ø12
- poprečna („spone“ ili „vilice“) Ø8
Razred okoliša 4
Geometrija:
- Visina grede hgr = 58 cm
- Statička visina grede dgr = 52,6 cm
- Debljina grede bw = 30 cm
Armatura B500B
fyk 500
fyd = = = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2
γs 1,15
Napomena:
Proračunske unutrašnje sile, momente savijanja i poprečne sile, dobijemo pomoću izraza iz priručnika
za vježbe ovisno o tome koliko raspona promatramo.
Obzirom da prema slici 3 grede promatramo kao kontinuirane elemente preko 4 jednaka raspona, izrazi
koje primjenjujemo u nastavku uzeti su iz priručnika za vježbe sa 7. stranice.
Proračunske poprečne sile proračunate su u nastavku samo za pozicije pojedine grede gdje se javljaju
maksimalne vrijednosti.
Maksimalne vrijednosti poprečnih sila uvijek se javljaju (neovisno o broju raspona) s lijeve strane
drugog oslonca grede (oslonac B) pa su u nastavku prikazani proračuni samo tih pozicija.
Količina armature koja se dobije na tim pozicijama, usvaja se i na svim ostalim po rasponu pojedine
grede.
q
g
103 104 104 103
B
800 800 800 800
Slika 5 – Shema opterećenja za proračun poprečne sile na poziciji 103-104, dimenzije u cm.
VSd,103-104 = 1,35 ∙ Vg,103-104 + 1,50 ∙ Vq,103-104 = 1,35 ∙ (- 58,22) + 1,50 ∙ (- 39,89) = - 138,47 kN
Napomena:
Predznak (-) samo sugerira da je dijagram poprečne sile s donje strane i ne uzima se u proračunu.
Dobivena vrijednost VSd,103-104 predstavlja proračunsku vrijednost poprečne sile s lijeve strane oslonca B
(u tablici je označena s V1B, gdje 1 predstavlja lijevo ili prvo polje (1), a B drugi oslonac).
q
g
105 106 106 105
B
800 800 800 800
Slika 6 – Shema opterećenja za proračun poprečne sile na poziciji 105-106, dimenzije u cm.
VSd,105-106 = 1,35 ∙ Vg,105-106 + 1,50 ∙ Vq,105-106 = 1,35 ∙ (- 107,02) + 1,50 ∙ (- 109,34) = - 308,49 kN
Napomena:
Predznak (-) samo sugerira da je dijagram poprečne sile s donje strane i ne uzima se u proračunu.
Dobivena vrijednost VSd,105-106 predstavlja proračunsku vrijednost poprečne sile s lijeve strane oslonca B
(u tablici je označena s V1B, gdje 1 predstavlja lijevo ili prvo polje (1), a B drugi oslonac).
q
g
107 108 108 107
B
800 800 800 800
Slika 7 – Shema opterećenja za proračun poprečne sile na poziciji 107-108, dimenzije u cm.
VSd,107-108 = 1,35 ∙ Vg,107-108 + 1,50 ∙ Vq,107-108 = 1,35 ∙ (- 91,53) + 1,50 ∙ (- 102,19) = - 276,85 Nm
Napomena:
Predznak (-) samo sugerira da je dijagram poprečne sile s donje strane i ne uzima se u proračunu.
Dobivena vrijednost VSd,107-108 predstavlja proračunsku vrijednost poprečne sile s lijeve strane oslonca B
(u tablici je označena s V1B, gdje 1 predstavlja lijevo ili prvo polje (1), a B drugi oslonac).
Vrijednost l predstavlja širinu stupa u smjeru raspona grede i ide u metrima, a prikazana na slici 3.
VRd,1,103-104 = 129,84 kN
Napomena:
Proračunska čvrstoća na djelovanje glavnih kosih naprezanja τRd očitana je iz tablice 11 (str. 11) za
zadani razred betona C30/37 u iznosu 0,34 N/mm2 = 0,034 kN/cm2.
Normalna naprezanja σcp zanemarujemo u proračunu, jer nije zadana sila od prednapinjanja.
Količina glavne uzdužne armature As1,103-104 = 10,17 cm2 preuzeta je iz 9. vježbi.
Napomena:
Minimalni koeficijent armiranja poprečnom armaturom ρw,min dobiven je iz tablice 12 (str. 11) za razred
betona C30/37 i fyk = 500 N/mm2 u iznosu ρw,min = 0,0011.
Proizvoljno je usvojen razmak među poprečnom armaturom sw = 15 cm.
hf = 18
hgr = 58
dgr =52,6
Vrijednosti g i q preuzete su iz 4. vježbi. Vrijednost dgr ide u metrima i preuzeta je iz 9. vježbi. Vrijednost
l predstavlja širinu stupa u smjeru raspona grede i ide u metrima, a prikazana na slici 3.
VRd,1,105-106 = 129,84 kN
Napomena:
Proračunska čvrstoća na djelovanje glavnih kosih naprezanja τRd očitana je iz tablice 11 (str. 11) za
zadani razred betona C30/37 u iznosu 0,34 N/mm2 = 0,034 kN/cm2.
Normalna naprezanja σcp zanemarujemo u proračunu, jer nije zadana sila od prednapinjanja.
Količina glavne uzdužne armature As1,105-106 = 22,61 cm2 preuzeta je iz 9. vježbi.
VRd,2,105-106 = 1278 kN
Napomena:
Na osnovu proračuna proizvoljno je usvojen razmak među poprečnom armaturom sw = 20 cm.
Bitno je da je usvojena vrijednost djeljiva s 5 (uobičajeno u rasponu od 10 cm do sw,max).
(VSd,red,105-106 - VRd,1,105-106 ) ∙ sw
Asw,105-106 =
ζ ∙ dgr ∙ fyd
(262,92 - 129,84) ∙ 20
Asw,105-106 =
0,884 ∙ 52,6 ∙ 43,48
Asw,105-106 = 1,32 cm2
Napomena:
Minimalni koeficijent armiranja poprečnom armaturom ρw,min dobiven je iz tablice 12 (str. 11) za razred
betona C30/37 i fyk = 500 N/mm2 u iznosu ρw,min = 0,0011.
5,4
hf = 18
hgr = 58
dgr =52,6
Napomena:
Proračun potrebne količine poprečne armature za poziciju 107-108 radi se sukladno ranije opisanom
postupku kod pozicija 103-104 i 105-106.