Professional Documents
Culture Documents
9 Vježbe
9 Vježbe
Napomena:
Sve tablične vrijednosti koje su korištene u nastavku ovih vježbi preuzete su iz nastavnih materijala
objavljenih na stranicama predmeta pod nazivima „Tablice za nastavu“ .
Proračun potrebne količine glavne (uzdužne) armature provodi se prema sljedećih nekoliko koraka:
1) Određivanje proračunskog momenta savijanja Msd,
2) Određivanje bezdimenzijske vrijednosti momenta savijanja μSd („mi“),
3) Provjera radi li se o jednostruko ili dvostruko armiranom presjeku,
4) Usvajanje vrijednosti μSd i pripadnih koeficijenata εc2 („epsilon“ - deformacija betona), εs1
(„epsilon“ - deformacija armature), ξ („ksi“) i ζ („zeta“),
5) Provjera položaja neutralne osi x
6) Proračun potrebne količine glavne (uzdužne) armature As1,
7) Provjera minimalne As1,min i maksimalne As1,max količine glavne (uzdužne) armature,
8) Usvajanje potrebne količine glavne (uzdužne) armature As1 koja je veća od proračunate (točka 5) i
minimalne (točka 6), a manja od maksimalne (točka 6),
9) Skica usvojene količine glavne (uzdužne) armature.
Napomena:
Kod proračuna bezdimenzijske vrijednosti momenta savijanja μSd kod grede „T“ presjeka, treba jasno
razlikovati radi li se o poziciji elementa u polju ili nad osloncem.
gdje je:
MSd proračunski moment savijanja za određenu poziciju grede,
fcd proračunska tlačna čvrstoća betona,
beff efektivna ili sudjelujuća širina ploče,
bw širina grede,
dgr statička visina grede (udaljenost tlačnog ruba grede od težišta glavne vlačne armature).
Napomena:
Ako se radi o proračunu „T“ ili „polu T“ grede u polju, gdje je vlak s donje strane, a tlak s gornje strane
presjeka, onda se u proračunu faktora μSd koristi efektivna ili sudjelujuća širina ploče beff, jer betonska
ploča sudjeluje („pomaže“) u prijenosu tlačnih naprezanja skupa s gredom. Pri tome mora biti ispunjen
uvjet da se neutralna os (granica između vlačnih i tlačnih naprezanja) nalazi u ploči, odnosno x ≤ hf
(slika 1).
Ako se radi o proračunu „T“ ili „polu T“ grede nad osloncem, gdje je vlak s gornje strane, a tlak s donje
strane presjeka, onda se u proračunu faktora μSd koristi samo širina grede bw, jer betonska ploča ne
sudjeluje („ne pomaže“) u prijenosu tlačnih naprezanja, nego sve prenosi greda.
beff beff
hf
hf
dgr
dgr
h
h
As1 As1
bw bw
Slika 1 – Osnovne oznake za proračun grede „T“ presjeka (lijevo) i „polu T“ presjeka (desno).
b1 + bw + b2
beff = min { L0 → greda "T" presjeka
bw +
5
bw + b1
beff = min { L0 → greda "polu T" presjeka
bw +
10
gdje je:
b1 i b2 polovica svijetlog raspona ploče ili polovica razmaka između greda (slika 2),
bw širina grede (rebra),
L0 razmak nul-točaka momentnog dijagrama grede (slika 3).
bw b1 b1 bw b2 b1 bw b2
Slika 2 – Sudjelujuća širina grede „T“ presjeka.
Napomena:
Razmak nul-točaka grede L0 ovisi o statičkom sustavu grede (slika 3):
- za prvo (rubno) polje kontinuiranog nosača L0 = 0,85 L (slika 3a)
- za drugo (bilo koje unutrašnje) polje kontinuiranog nosača L0 = 0,70 L (slika 3a)
- za slobodno oslonjenu gredu L0 = L (slika 3b)
- za konzolu L0 = 2L (slika 3c)
L L L L
a)
L0 = L
L0 = 2 L
L L
b) c)
Slika 3 – Razmak nul-točaka L0 u ovisnosti o statičkom sustavu grede.
μSd ≥ μRd,lim → dvostruko armirani presjek (armatura u obje zone elementa, gornjoj i donjoj)
gdje je:
Napomena:
Vrijednost μRd,lim ovisi o kvaliteti materijala čelika (armature) i dana je u dodatku tablice 10 (str. 11), tj.
za RA400/500 je μRd,lim = 0,332, a za B500B je μRd,lim = 0,316.
4) Usvajanje vrijednosti μSd i pripadnih koeficijenata εc2, εs1, ξ i ζ
Na osnovu dobivene vrijednosti μSd iz prethodnog koraka, u slučaju jednostruko armiranog presjeka u
ovom koraku se usvaja najbliža vrijednost μSd (gornja ili donja) iz tablice 10 (str. 10).
Ukoliko se dobije da je potreban dvostruko armirani presjek, onda je daljnji postupak proračuna
identičan onom kod grada pravokutnog poprečnog presjeka (vježbe 8), koraci proračuna 4 – 9.
Napomena:
Prilikom usvajanja vrijednosti μSd težimo da slom armiranobetonskog presjeka bude po armaturi jer je
on duktilniji (žilaviji) od sloma po betonu. Iz tog razloga μSd biramo kad god je to moguće za maksimalnu
deformaciju armature εs1 = 20‰.
Nakon što smo usvojili vrijednost μSd, iz istog retka tablice 10 (str. 10) usvajamo i prepisujemo ostale
vrijednosti drugih koeficijenata εc2, εs1, ξ i ζ.
5) Provjera položaja neutralne osi x
Položaj neutralne osi dobijemo prema:
x = ξ ∙ dgr
gdje je:
dgr statička visina grede (udaljenost tlačnog ruba grede od težišta glavne vlačne armature),
ξ faktor „ksi“ usvojen u prethodnom (4.) koraku proračuna.
gdje je:
MSd proračunski moment savijanja za poziciju grede u polju na kojoj računamo armaturu,
fyd proračunska granica tečenja čelika,
ζ faktor „zeta“ usvojen u 4. koraku proračuna,
dgr statička visina grede (udaljenost od tlačnog ruba grede do težišta glavne vlačne armature).
- ako neutralna os siječe rebro grede, tj. x > hf, onda proračun ovisi o odnosu širine beff/bw kako
slijedi
1) ako je beff/bw > 5 može se zanemariti dio rebra ispod ploče pa tada cijelu tlačnu silu preuzima
ploča, tj. pojasnica „T“ presjeka
MSd
As1 =
h
(dgr - 2f ) ∙ fyd
2) ako je beff/bw ≤ 5 takav „T“ presjek grede treba proračunati na način da se tlačni dio presjeka
zamijeni pravokutnikom širine bi i visine x, odnosno do položaja neutralne osi
bi = λb ∙ beff
gdje je:
λb koeficijent kojeg je potrebno dobiti iz tablice 8,
beff efektivna ili sudjelujuća širina ploče sukladno 2. koraku proračuna.
Napomena:
Koeficijent λb potrebno je dobiti iz tablice 8 (str. 4) u ovisnosti od omjera hf/d i beff/bw. Vrijednosti u
tablici vrijede za εc2 = 3,5‰ i εs1 = 10‰. Nakon što se dobije vrijednost λb proračun se nastavlja kao za
pravokutni presjek bi/h.
Proračun potrebne količine glavne armature nad osloncem (negativan moment savijanja) ne ovisi o
položaju neutralne osi x, i dobije se za sve ranije slučajeve:
MSd
As1 =
ζ ∙ dgr ∙ fyd
Napomena:
Nakon što se u koraku 6) proračuna potrebna količina armature As1, nakon toga se radi provjera
minimalne i maksimalne količine armature. Minimalna i maksimalna armatura moraju se provjeriti za
svaku poziciju za koju se proračunava potrebna količina armature.
Napomena:
Usvojena količina rebraste armature As1 odabire se prema tablici 14 (str.12).
U tablici 14 prikazane su ukupne površine armature u cm2 u ovisnosti o promjeru šipke armature Ø (prvi
stupac tablice) i broja šipki n (drugi redak tablice).
Prilikom odabira broja šipki armature, treba voditi računa i o maksimalnom broju šipki koje stanu u
jedan (isti) red grede širine b.
U tablici 15 dan je dopušteni broj šipki u jednom redu u ovisnosti o širini grede b i taj se broj mora uzeti
u obzir.
Ako imamo veći broj šipki armature koji ne stane u jedan red, dopušteno je slagati šipke u dva reda.
Više od dva reda šipki nije dopušteno.
dgr
dgr
poprečna poprečna
hgr
hgr
armatura armatura
dgr
dgr
armatura armatura
konstruktivna konstruktivna
bw armatura bw armatura
Slika 5 – Skica ugrađene armature za grede „T“ presjeka (lijevo) i „polu T“ presjeka (desno) kod
proračuna pozicija u polju (pozitivan moment savijanja).
Napomene:
Poprečna armatura ili tzv. spone ili vilice proračunavaju se prema poprečnoj sili VSd i obrađivat će se u
drugim vježbama.
Konstruktivna armatura se na proračunava. Ona se ugrađuje kako bi armaturni koš (uzdužna, poprečna
i konstruktivna armatura skupa) bio cjelovit i lakše se ugradio u oplatu za betonski element.
Poprečna armatura uvijek ide oko glavne i konstruktivne armature i bliža je rubu elementa.
Položaj glavne vlačne armature uvijek slijedi vlačnu stranu dijagrama momenta savijanja.
Kod proračuna pozicija u polju vlak je s donje strane pa i armatura ide u donju zonu (slika 4), a nad
osloncima je vlak s gornje strane pa i armatura ide u gornju zonu (slika 5).
Kad se glavna armatura ugrađuje u gornju zonu grede, uvijek se nastoji ugraditi unutar širine grede bw,
odnosno da ne prelazi lijevo ili desno u ploču.
Zadatak 1. Potrebno je odrediti potrebnu količinu glavne (uzdužne) armature za sve pozicije greda.
Napomena:
Svi ulazni podaci skupa s analizom opterećenja i proračunskim vrijednostima momenta savijanja
MSd preuzeti su iz 4. vježbi.
50
103 104 104 103
250
101 101 101 101
50
105 106 106 105
250
102 102 102 102
50
107 108 108 107
250
102 102 102 102
50
105 106 106 105
250
101 101 101 101
50
103 104 104 103
Detalj B 50
250
50
250
50
250
50
250
Detalj A
50
Slika 6 – Skica objekta s pozicijama elemenata i prevaljenim presjekom ploče i greda, dimenzije u cm.
18
hgr = 58
hgr = 58
40
40
50 50
Materijal:
- Beton C30/37
- Armatura B500B
Armatura grede:
- uzdužna Ø12
- poprečna („spone“ ili „vilice“) Ø8
Razred okoliša 4
Geometrija:
- Visina grede hgr = 58 cm
- Debljina grede bw = 30 cm
Armatura B500B
fyk 500
fyd = = = 434,78 N/mm2 = 43,48 kN/cm2
γs 1,15
u
c
bw
c
bw
Slika 8 – Statička visina grede (lijevo) i detalj zaštitnog sloja betona (desno).
Napomena:
Statičku visinu grede (dgr) dobijemo tako da od ukupne visine grede (hgr) oduzmemo debljinu zaštitnog
sloja betona (c), promjer (visinu) poprečne armature Øp i pola promjera (visine) glavne (uzdužne)
armature Øu (slika 8).
Debljinu zaštitnog sloja betona (c) odredimo prema definiranom razredu okoliša (tablica 6 i tablica 7),
a za ovaj zadatak je preuzeta iz 5. vježbi.
Greda 103-104-104-103
hf = 18
hgr = 58
bw = 50
Napomena:
Armatura se postavlja u donju zonu jer je vlačno naprezanje od momenta u polju s donje strane.
hf = 18
dgr =52,6
hgr = 58
Napomena:
Armatura se postavlja u donju zonu jer je vlačno naprezanje od momenta u polju s donje strane.
Napomena:
Obzirom da se radi o poziciji 103-104 nad osloncem, u proračunu umjesto efektivne širine ploče beff
koristimo širinu grede bw.
Usvojene vrijednosti koeficijenata:
μ = 0,076
εc2 = -2,8 ‰ ξ = 0,123
εs1 = 20 ‰ ζ = 0,951
Napomena:
Armatura se postavlja u gornju zonu jer je vlačno naprezanje od momenta nad osloncem s gornje
strane.
hf = 18
hgr = 58
dgr =52,6
Greda 105-106-106-105
hf = 18
hgr = 58
bw = 50
Napomena:
Armatura se postavlja u donju zonu jer je vlačno naprezanje od momenta u polju s donje strane.
Obzirom da je za gredu širine 50 cm maksimalni broj 13 komada šipki promjera Ø12 (tablica 15), šipke
su poslagane u 2 reda. Više od 2 reda nije dopušteno.
hf = 18
dgr =52,6
hgr = 58
Napomena:
Obzirom da se radi o poziciji 106 koja je drugo (unutrašnje) polje kontinuiranog nosača (slika 3a i slika
13), razmak nul-točaka iznosi L0 = 0,7 L, gdje je L = 800 cm osni raspone grede.
Usvojene vrijednosti koeficijenata:
μ = 0,029
εc2 = -1,4 ‰ ξ = 0,065
εs1 = 20 ‰ ζ = 0,977
Napomena:
Armatura se postavlja u donju zonu jer je vlačno naprezanje od momenta u polju s donje strane.
Napomena:
Obzirom da se radi o poziciji 105-106 nad osloncem, u proračunu umjesto efektivne širine ploče beff
koristimo širinu grede bw.
Usvojene vrijednosti koeficijenata:
μ = 0,170
εc2 = -3,5 ‰ ξ = 0,280
εs1 = 9 ‰ ζ = 0,884
Napomena:
Armatura se postavlja u gornju zonu jer je vlačno naprezanje od momenta nad osloncem s gornje
strane.
Obzirom da je za gredu širine 50 cm maksimalni broj 13 komada šipki promjera Ø12 (tablica 15), šipke
su poslagane u 2 reda. Više od 2 reda nije dopušteno.
hf = 18
hgr = 58
dgr =52,6
Greda 107-108-108-107
hf = 18
hgr = 58
bw = 50