7 Vježbe

Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Armirano betonske i zidane konstrukcije
Skupina zidnih elemenata

Tlačna čvrstoća ziđa
Posmična čvrstoća ziđa
Zadatak 1.
Odredite skupinu zidnog elementa za blok opeku sa skice. Dimenzije opečnog zidnog elementa su
L/B/H = 25/19/19 cm.
Bruto volumen:
Vb = 25×19×19 = 9025 cm3
Volumen pojedine šupljine:
V1 = 1,70×3,45×19 = 111,43cm 3 ×25kom = 2785,87 cm3
V2 = 1,70×1,25×19 = 40,37cm3 ×6kom = 242,25 cm3
V3 = 7,80×4,30×19 = 637,26cm 3 ×2kom = 1274,52 cm3
Vukupno = 4302,64 cm3
Udio svih šupljina:
4302,64
= 47,7%  25% < 47,7% < 55%
9025
 skupina 2
stranica 1
Udio pojedine šupljine:
111,43
= 1,2% < 12,5%
9025
40,37
= 0,4% < 12,5%
9025
637,26
= 7,1% < 12,5%
9025
 skupina 1
Kombinirana debljina (% od ukupne širine mjereno okomito na lice zida):
presjek 1-1:
2×1,25+2×0,90 = 4,3 cm
4,3
= 22% > 16%  skupina 2
19
presjek 2-2:
2×1,25+3×0,90 = 5,2 cm
5,2
= 27% > 16%  skupina 2
19
presjek 3-3:
2×1,25+4×0,90 = 6,1 cm
6,1
= 32% > 16%  skupina 2
19
Napomena:
 Odabire se najslabija skupina zidnog elementa, skupina 2.
stranica 2
Zadatak 2.
Odredite skupinu zidnog elementa od betonskog bloka dimenzija L/B/H = 39/24/19 cm. Zidni element
ima 8 jednakih šupljina ukupnog volumena 8600 cm 3 i kombinirana debljina mjerena okomito na lice
zida mu iznosi 10,6 cm.
Bruto volumen:
Vb = 39×19×24 = 17 784 cm3
Volumen pojedine šupljine:
8600
V1 = = 1075 cm3
8
Udio svih šupljina:
8600
= 48,35%  25% < 48,35% < 60%  skupina 2
17784
Udio pojedine šupljine:
1075
= 6,04% < 12,5%  skupina 1
17784
Kombinirana debljina (% od ukupne širine mjereno okomito na lice zida):
10,6
= 44% > 18%  skupina 2
24
Napomena:
 Odabire se najslabija skupina zidnog elementa, skupina 2.
stranica 3
Zadatak 3.
Šest opečnih zidnih elemenata dimenzija L/B/H = 25/19/19 cm ispitano je na tlak. Prije ispitivanja
elementi su bili 24 sata potopljeni u vodi. Postignute su sljedeće vrijednosti maksimalnih sila 520, 560,
640, 510, 640 i 750 kN. Potrebno je odrediti srednju tlačnu čvrstoću ispitanih uzoraka, faktor oblika δ i
normaliziranu tlačnu čvrstoću zidnih elemenata. Površina uzorka za nanošenje sile je prije ispitivanja
bila L/B = 248/184 mm.
Normalizirana tlačna čvrstoća:
fb = σ sr ×δ×a
σsr – srednja tlačna čvrstoća
δ – koeficijent oblika
a – faktor ovisan o njegovanju elementa
(1,0 za element sušen na zraku; 1,20 za element uronjen u vodu; 0,80 za element sušen u peći)
Izračun srednjeg naprezanja:
F1 520×1000
σ1 = = = 11,39 N/mm2
A 248×184
σ 2 = 12,27 N/mm2
σ 3 = 14,02 N/mm2
σ 4 = 11,17 N/mm2
σ 5 = 14,03 N/mm2
σ 6 = 16,43 N/mm2
σ i
σ sr = 1
= 13,21 N/mm2
6
stranica 4
Izračun vrijednosti faktora oblika δ:
visina zidnog elementa H = 190 mm → 150 < 190 < 200
najmanja horizontalna dimenzija zidnog elementa → širina B = 190 mm → 150 < 190 < 200
Linearnom interpolacijom računamo vrijednost traženog faktora.
h (mm) t (mm)
150 190 200
150 1,10 1,00
190 1,22 1,14 1,12
200 1,25 1,15
 1,25-1,10 
y = 1,10+   ×  190-150  = 1,22
 200-150 
 1,15-1,00 
y = 1,00+   ×  190-150  = 1,12
 200-150 
 1,12-1,22 
y = 1,22+   ×  190-150  = 1,14
 200-150 
fb = σ sr ×δ×a = 13,21 1,14  1,20 = 18,07 N/mm 2
Napomena:
 Za ziđe načinjeno s mortom opće namjene i betonskim zidnim elementima skupine 2 i 3 čije su
vertikalne šupljine potpuno ispunjene betonom, vrijednost f b treba odrediti kao da su to zidni
elementi skupine 1 s tlačnom čvrstoćom f koja odgovara tlačnoj čvrstoći zidnih elemenata ili
ispunskom betonu, odnosno manjoj od te dvije vrijednosti.
 Minimalne vrijednosti normalizirane tlačne čvrstoće:
Normalna proračunska situacija

fb = 2,5 N/mm2
fb,h = 2,0 N/mm2
Potresna proračunska situacija
fb = 5,0 N/mm2
fb,h = 2,0 N/mm2
stranica 5
Zadatak 4.
Tri prizme produžnog morta c:v:p = 1:1:5 polomljene su na savijanje, a potom ispitane na tlak. Pri tome
su dobivene sljedeće vrijednosti maksimalnih sila 9,0; 11,0; 9,2; 9,1; 9,3 i 10,2 kN. Potrebno je odrediti
tlačnu čvrstoću morta. Dimenzije ispitanih prizmi su L/B/H = 160/40/40 mm.
F 9×1000
σ1/1 = = = 5,625 N/mm2
A 40×40
F 11×1000
σ1/2 = = = 6,875 N/mm2
A 40×40
F 9,2×1000
σ 2/1 = = = 5,75 N/mm2
A 40×40
F 9,1×1000
σ 2/2 = = = 5,688 N/mm2
A 40×40
F 9,3×1000
σ 3/1 = = = 5,813 N/mm2
A 40×40
F 10,2×1000
σ 3/2 = = = 6,735 N/mm2
A 40×40
6
σ i
σ sr = 1
= 6,02 N/mm2  mort M-6,02
6 → 5,0 N/mm2 ≤ fm ≤ 7,5 N/mm2
Napomene:
 Kod označavanja klase morta, npr. M5, broj 5 predstavlja specificiranu tlačnu čvrstoću morta
fm [N/mm²]
 U potresno aktivnim područjima najmanja dopuštena tlačna čvrstoća morta je 5,0 N/mm 2, M5.
 Najslabiji dopušteni mort u nearmiranom ziđu je M1 (HRN EN 1996-1-1).
 Najslabiji dopušteni mort u armiranom i omeđenom ziđu je M5 (HRN EN 1996-1-1).
 Najslabiji dopušteni tankoslojni i lakoagregatni mortovi su M5 (HRN EN 1996-1-1).
stranica 6
Zadatak 5.
Potrebno je odrediti karakterističnu i proračunsku tlačnu čvrstoću ziđa u kojem nema vertikalne uzdužne
reške. Građen je od opečnih zidnih elemenata skupine 2 u mortu opće namjene M10 s normaliziranom
tlačnom čvrstoćom zidnog elementa f b = 15,6 N/mm2. Kategorija kontrole proizvodnje zidnih elemenata
je II, a kategorija kontrole zidanja 3.
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa:
fk = K×fb 0,7 ×fm0,3
K – faktor ovisan o skupini zidnog elementa i vrsti morta
fb – normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa
fm – nazivna tlačna čvrstoća morta
Iz tablice očitamo za skupinu zidnog elementa 2 u mortu opće namjene K = 0,45.
fk = K×fb 0,7 ×fm0,3 = 0,45×15,60,7 ×100,3 = 6,14 N/mm2
Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(II;3) = 2,50
Proračunska tlačna čvrstoća ziđa:
fk 6,14
fd = = = 2,45 N/mm2
γM 2,5
Napomena:
 Formula za izračun karakteristične tlačne čvrstoće odnosi se samo na opečne zidne elemente
zidane u mortu opće namjene ili laganom mortu.
 Formula ne vrijedi za ziđe od kamenih ili porastih zidnih elemenata.
 Pretpostavka je da su sve sljubnice ispunjene mortom.
 Pretpostavka je da nema vertikalne sljubnice morta unutar debljine ziđa usporedne s licem ziđa
u cijeloj duljini ili nekom dijelu duljine ziđa.
 Za ziđe izvedeno s tankoslojnim mortom debljine od 0,5 mm do 3,0 mm i opečnim elementima
skupina 1 i 4 te vapneno-silikatnim, betonskim i porastim betonskim zidnim elementima
potrebno je koristiti izraz:
fk = K×fb 0,85
stranica 7
 Za ziđe izvedeno s tankoslojnim mortom debljine od 0,5 mm do 3,0 mm i opečnim elementima
skupina 2 i 3 potrebno je koristiti izraz:
fk = K×fb 0,7
 Ukoliko su učinci djelovanja takvi da tlačna naprezanja djeluju pod nekim kutom ( istodobno
djelovanje vertikalnog i horizontalnog djelovanja) karakteristična tlačna čvrstoća se računa
ranije danim izrazima, ali se za skupine zidnih elemenata 2 i 3 vrijednost koeficijenta K množi
se s 0,50. U tom slučaju treba rabiti normaliziranu tlačnu čvrstoću f b određenu ispitivanjem u
kojoj je smjer djelovanja opterećenja na ispitni uzorak isti kao učinak djelovanja u ziđu.
 U slučaju da vertikalne sljubnice nisu ispunjene mortom koriste se isti raniji izrazi za normalnu
proračunsku situaciju. U seizmičkim područjima neispunjene vertikalne sljubnice nisu
dopuštene iz razloga što smanjuju nosivost ziđa.
stranica 8
Zadatak 6.
Odredite karakterističnu i proračunsku tlačnu čvrstoću zida sa uskim trakama morta kako pokazuje
skica. Zid je načinjen od opečnih zidnih elemenata skupine 2 u mortu opće namjene M7,5.
Normalizirana tlačna čvrstoća iznosi 14,5 N/mm 2. Kategorija kontrole proizvodnje zidnih elemenata je I.,
a kategorija kontrole zidanja je 3.
Napomena:
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa s trakama od morta opće namjene ili tankoslojnog morta računa se
prema ranijim izrazima ukoliko vrijedi:
 minimalna širina svakog traka gi je minimalno 30 mm

 nema uzdužne vertikalne sljubnice duž ziđa
 omjer g/t > 0,4 gdje je g zbroj širina traka, a t debljina ziđa
Koeficijent K određuje se na sljedeći način:
 ukoliko je g/t = 1,0 vrijednost K jednaka je vrijednosti iz tablice

 ukoliko je g/t = 0,4 vrijednost K jednaka je polovici vrijednosti iz tablice
 za međuvrijednosti koristiti linearnu interpolaciju pri čemu se iznos K množi izrazom:


K=  0,5+5×

g - 0,4
t   × vrijednost iz tablice
 6 
 
g = 15 cm; t = 30,0 cm
g 15
= = 0,5 > 0,4
t 30
 
15 - 0,4
K = 0,5+5× 30
   ×0,45 = 0,262
 6 
 
fk = K×fb 0,7 ×fm 0,3 = 0,262×14,50,7 ×7,50,3 = 3,12 N/mm2
Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(I.;3) = 2,2
stranica 9
fk 3,12
fd = = = 1,42 N/mm2
γM 2,2
Zadatak 7.
Odredite karakterističnu i proračunsku tlačnu čvrstoću ziđa u kojem postoji neprekinuta uzdužna
vertikalna reška. Građen je od opečnih zidnih elemenata skupine 2 u mortu opće namjene M5.
Normalizirana tlačna čvrstoća iznosi 15,5 N/mm 2. Kategorija kontrole proizvodnje zidnih elemenata je I.,
a kategorija kontrole zidanja je 1.
Napomena:
Za ziđe zidano mortom opće namjene gdje postoji vertikalna sljubnica morta unutar debljine ziđa
usporedna s licem ziđa, vrijednosti K množe se s 0,80.
Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa:
fk = K×fb 0,7 ×fm0,3
Za opečni zidni element skupine 2 u mortu opće namjene K = 0,45
fk = 0,8×K×fb 0,7 ×fm0,3 = 0,8×0,45×15,50,7 ×50,3 = 3,97 N/mm2
fk 3,97
fd = = = 2,33 N/mm2
γM 1,7
stranica 10
Zadatak 8.
Potrebno je odrediti karakterističnu posmičnu čvrstoću ziđa f vk. Zid je građen od opečnih zidnih
elemenata skupine 2 u mortu opće namjene M10. Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa f b =
15,6 N/mm2, a zid je opterećen proračunskim vertikalnim tlačnim naprezanjem σ d = 0,3 N/mm2. Način
zidanja je takav da se sve reške mogu smatrati potpuno ispunjenim mortom.
Karakteristična posmična čvrstoća za potpuno ispunjene horizontalne i vertikalne sljubnice kod morta
opće namjene ili tankoslojnog morta računa se prema:
fvk = fvk0 +0,4×σ d
fvk0 – karakteristična posmična čvrstoća bez tlačnog naprezanja okomito na sljubnice
σd – proračunsko tlačno vertikalno naprezanje iz kombinacije djelovanja koja daje najmanje vertikalno
opterećenje. Uzima se u obzir stalno opterećenje NG s povoljnim učinkom γG = 1,00 i γQ = 0,00.
γ G ×NG
σd =
t×L C
t – debljina zida, Lc – duljina tlačno naprezanog dijela zida
Za mort opće namjene M10 očitavamo iz tablice vrijednost čvrstoće f vk0 = 0,3 N/mm2
fvk = fvk0 +0,4×σ d = 0,3+0,4×0,3 = 0,42 N/mm2
ali ne veće od:
fvk = 0,065×fb = 0,065×15,6 = 1,014 N/mm2
ali ne veće od granične vrijednosti fvlt – svaka država određuje graničnu vrijednost prema svom
nacionalnom dodatku, a ukoliko nije određena uzeti:
fvk = 0,065×fb
stranica 11
Usvajamo vrijednost fvk = 0,42 N/mm2.
Zadatak 9.
Potrebno je odrediti karakterističnu i proračunsku posmičnu čvrstoću ziđa. Zid je građen od opečnih
zidnih elemenata skupine 3 u mortu opće namjene M5. Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa
je fb = 11,3 N/mm2, a ziđe je opterećeno proračunskim tlačnim naprezanjem σ d = 0,10 N/mm2. Način
zidanja je takav da se vertikalne reške ne mogu smatrati potpuno ispunjenim mortom, ali su vertikalne
plohe elemenata postavljene jedna uz drugu. Kontrola kvalitete proizvodnje i nadzora su II. i 5.
Karakteristična posmična čvrstoća za neispunjene vertikalne sljubnice mortom, ali uz sljubljena lica
zidnih elemenata u slučaju morta opće namjene i tankoslojnog morta:
fvk = 0,5×fvk0 +0,4×σ d
ali ne veće od:
fvk = 0,045×fb
Za mort opće namjene M5 očitavamo iz tablice vrijednost čvrstoće f vk0 = 0,2 N/mm2
fvk = 0,5×fvk0 +0,4×σ d = 0,5×0,2+0,4×0,1 = 0,14 N/mm2
fvk = 0,045×fb = 0,045×11,3 = 0,51 N/mm2
Usvajamo vrijednost fvk = 0,14 N/mm2.
Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(II;5) = 3,0
Proračunska čvrstoća na posmik:
stranica 12
fvk 0,14
fvd = = = 0,046 N/mm2
γM 3,0
Zadatak 10.
Potrebno je odrediti karakterističnu i proračunsku posmičnu čvrstoću ziđa. Zid je građen od opečnih
zidnih elemenata na trakama od morta opće namjene M12,5. Širina zida je 25 cm, a ukupna širina traka
morta 15 cm. Normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa je f b = 20,0 N/mm2, a ziđe je opterećeno
proračunskim tlačnim naprezanjem σd = 2,10 N/mm2. Kontrola kvalitete proizvodnje i nadzora su I. i 3.
Karakteristična posmična čvrstoća ziđa s trakama morta gdje su vertikalne sljubnice potpuno ispunjene
mortom računa se prema:
 g
fvk =   ×fvk0 +0,4×σ d
t
ali ne veće od:
fvk = 0,5×fvk0 +0,4×σ d
g = 15 cm
t = 25 cm
g/t = 0,60
Za mort opće namjene M12,5 očitavamo iz tablice vrijednost čvrstoće f vk0 = 0,2 N/mm2.
stranica 13
 g
fvk =   ×fvk0 +0,4×σ d = 0,60×0,3+0,4×2,10 = 1,02 N/mm2
t
fvk = 0,5×fvk0 +0,4×σ d  0,5×0,3+0,4×2,10 = 0,99 N/mm2
Proračunska čvrstoća na posmik:
fvk 0,99
fvd = = = 0,45 N/mm2
γM 2,20
Parametri koji utječu na čvrstoću i nosivost ziđa:

dimenzije i geometrijski odnosi zidnih elementa

ispunjenost horizontalnih i vertikalnih sljubnioca mortom

omjer volumena i rasporeda šupljina zidnih elemenata

visina prizmi, tj. visina ziđa

čvrstoća morta

čvrstoća zidnih elemenata

odabrani zidni vez

debljina sljubnica morta

čvrstoća betona kod ziđa s betonskom ispunom
Čvrstoća se izračunava obzirom na ukupnu (bruto) površinu, pa prema tome veću čvrstoću i nosivost
imaju puni zidni elementi od onih zidanih od šupljih elemenata pod uvjetom da su izrađeni od istog
materijala.
stranica 14
Raspored šupljina mora biti simetričan. Što je omjer volumena šupljina i bruto volumena zidnog
elementa veći, to će čvrstoća biti manja.
Visina prizmi, tj ziđa, i njihov omjer s debljinom ziđa ima važnu ulogu, jer što je taj omjer veći, to je
čvrstoća manja.
Čvrstoća morta i zidnih elemenata neposredno utječe na čvrstoću i ukupnu nosivost ziđa, tj. prizmi.Taj
odnos nije linearan, tj dvostruko veća čvrstoća morta i zidnog elementa neće ostvariti dvostruko veću
čvrstoću prizme, nego nešto manju od dvostruke.
Pravilan zidni vez od velike je važnosti za nosivost ziđa, jer nepravilni kao onaj s vertikalnim sljubnicama
koje tvore ravninu po cijeloj visini zida dovode do smanjene nosivosti.
Debljina sljubnica morta utječe na čvrstoću tako da se povećanjem debljine smanjuje čvrstoća prizme,
tj. ziđa.
stranica 15

7 Vježbe

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

7 Vježbe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Građevinski fakultet Osijek

Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Skupina zidnih elemenata

Vb = 25×19×19 = 9025 cm3

Volumen pojedine šupljine:

V1 = 1,70×3,45×19 = 111,43cm 3 ×25kom = 2785,87 cm3

V2 = 1,70×1,25×19 = 40,37cm3 ×6kom = 242,25 cm3

V3 = 7,80×4,30×19 = 637,26cm 3 ×2kom = 1274,52 cm3

Vukupno = 4302,64 cm3

Udio svih šupljina:

Udio pojedine šupljine:

Kombinirana debljina (% od ukupne širine mjereno okomito na lice zida):

 Odabire se najslabija skupina zidnog elementa, skupina 2.

Vb = 39×19×24 = 17 784 cm3

Volumen pojedine šupljine:

Udio svih šupljina:

Udio pojedine šupljine:

Kombinirana debljina (% od ukupne širine mjereno okomito na lice zida):

 Odabire se najslabija skupina zidnog elementa, skupina 2.

Normalizirana tlačna čvrstoća:

σsr – srednja tlačna čvrstoća

a – faktor ovisan o njegovanju elementa

Izračun srednjeg naprezanja:

Izračun vrijednosti faktora oblika δ:

visina zidnog elementa H = 190 mm → 150 < 190 < 200

Linearnom interpolacijom računamo vrijednost traženog faktora.

fb = σ sr ×δ×a = 13,21 1,14  1,20 = 18,07 N/mm 2

Normalna proračunska situacija

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa:

fk = K×fb 0,7 ×fm0,3

K – faktor ovisan o skupini zidnog elementa i vrsti morta

fb – normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa

fm – nazivna tlačna čvrstoća morta

Iz tablice očitamo za skupinu zidnog elementa 2 u mortu opće namjene K = 0,45.

fk = K×fb 0,7 ×fm0,3 = 0,45×15,60,7 ×100,3 = 6,14 N/mm2

Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(II;3) = 2,50

Proračunska tlačna čvrstoća ziđa:

 minimalna širina svakog traka gi je minimalno 30 mm

Koeficijent K određuje se na sljedeći način:

 ukoliko je g/t = 1,0 vrijednost K jednaka je vrijednosti iz tablice

fk = K×fb 0,7 ×fm 0,3 = 0,262×14,50,7 ×7,50,3 = 3,12 N/mm2

Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(I.;3) = 2,2

Proračunska tlačna čvrstoća ziđa:

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa:

fk = K×fb 0,7 ×fm0,3

Za opečni zidni element skupine 2 u mortu opće namjene K = 0,45

fk = 0,8×K×fb 0,7 ×fm0,3 = 0,8×0,45×15,50,7 ×50,3 = 3,97 N/mm2

Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(I.;1) = 1,70

Proračunska tlačna čvrstoća ziđa:

fvk = fvk0 +0,4×σ d

fvk0 – karakteristična posmična čvrstoća bez tlačnog naprezanja okomito na sljubnice

opterećenje. Uzima se u obzir stalno opterećenje NG s povoljnim učinkom γG = 1,00 i γQ = 0,00.

t – debljina zida, Lc – duljina tlačno naprezanog dijela zida

fvk = fvk0 +0,4×σ d = 0,3+0,4×0,3 = 0,42 N/mm2

ali ne veće od:

fvk = 0,065×fb = 0,065×15,6 = 1,014 N/mm2

nacionalnom dodatku, a ukoliko nije određena uzeti:

fvk = 0,5×fvk0 +0,4×σ d

ali ne veće od:

fvk = 0,5×fvk0 +0,4×σ d = 0,5×0,2+0,4×0,1 = 0,14 N/mm2

fvk = 0,045×fb = 0,045×11,3 = 0,51 N/mm2

Usvajamo vrijednost fvk = 0,14 N/mm2.

Koeficijent sigurnosti očitamo iz tablice γM(II;5) = 3,0