Građevinski fakultet Osijek

Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Armirano betonske i zidane konstrukcije

Vitkost ziđa
Nosivost ziđa na vertikalno opterećenje
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
Zadatak 1.

Potrebno je odrediti proračunsku visinu zida dugačkog 2 m, svijetle visine 4 m i debljine 19 cm koji je

pridržan na svoja tri ruba, a jedan vertikalni rub je slobodan. Ukrućujući zid je duljine 100 cm, debljine

12 cm, a zidan je istodobno sa promatranim zidom i s njim povezan pravilnim zidarskim vezom.

Međukatne konstrukcije su drvene, a širina nalijeganja je veća od 2/3 debljine zida.

Napomena:

Proračunsku visinu nosivog ukrućenog zida hef određujemo uzimajući u obzir relativnu krutost

elemenata konstrukcije koji su povezani sa zidom, tj. koji ukrućuju taj zid i učinkovitošću te veze.

Zid se smatra ukrućenim na rubu ako:


su zid i njegov ukrućujući zid izvedeni od materijala sličnih deformacijskih svojstava i

ponašanja, ako su zidani u isto vrijeme, približno jednako opterećeni te ako su međusobno

povezani

se ne očekuju pukotine u spoju zida i njegovog ukrućujućeg zida zbog diferencijalnih pomaka,

npr. zbog skupljanja, opterećenja itd.


je povezanost zida i njegova ukrućujućeg zida projektirana tako da se odupre vlačnim i tlačim

naprezanjima svojim zidnim vezom, zidnim sponama ili nekim drugim sredstvima

Proračunska visina zida:

hef = ρn ×h

h – visina kata
ρn – redukcijski faktor gdje je n = 2,3 ili 4, ovisno o tome jeli zid ukrućen na svoja 2, 3 ili 4 ruba

ρ2 – zid ukrućen na svoja dva ruba, tj. na gornjem i donjem rubu

ρ2 = 0,75 → za krute stropne konstrukcije (AB ploče) za slučaj da je širina nalijeganja namanje 2/3
debljine zida , ali ne manje od 8,5 cm osim u slučaju da je ekscentricitet opterećenja na vrhu zida veći
od t / 4 kada se uzima da je ρ2 = 1,00

ρ2 = 1,00 → za mekane stropne konstrukcije (drveni stropovi)

stranica 1
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
ρ3 – zid ukrućen na svoja tri ruba, tj. na gornjem, donjem i jednom vertikalnom rubu

ρ4 – zid ukrućen na sva četiri svoja ruba, tj. na gornjem, donjem i oba vertikalna ruba

Potrebno je provjeriti uvjete za ukrutne zidove:

1) l > (1/5) visina kata
1
100 > ×400
5
100 cm > 80 cm
2) tukruta > 30% t
12 > 30%×19
12 cm > 5,2 cm
3) tukruta > 8,5 cm
12 cm > 8,5 cm

→ svi su uvjeti zadovoljeni pa možemo zid uzeti da je ukrutni, što znači da je promatrani zid pridržan na
svoja tri ruba.

Računamo faktor redukcije ρ3:

za h ≤ 3,5L vrijedi:

ρ2
ρ3 = 2
> 0,3
 ρ ×h 
1+  2 
 3×L 

L – udaljenost od slobodno oslonjenog ruba do središta ukrućujućeg zida

za h > 3,5L vrijedi:

1,5×L
ρ3 =
h

h = 4,0 m
L = 2,0 m
h < 3,5 L

Potrebno je provjeriti dodatni uvjet da ukoliko je L > 15 t zid možemo smatrati pridržanim samo na
gornjem i donjem rubu bez obzira postoji li kakav ukrutni zid i u tom slučaju usvajamo faktor redukcije
ρ2.
stranica 2
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
15×t = 15×19 = 285 cm
L = 200 + 8 = 208 cm
L < 15×t  usvajamo faktor ρ 3

ρ2
ρ3 = 2
> 0,3
 ρ 2 ×h 
1+ 
 3×L 
ρ2 = 1,00  drvena stropna konstrukcija
1,00
ρ3 = 2
= 0,692 > 0,30
 1,00×4,0 
1+  
 3×2,08 

Računska visina:

hef = ρn ×h = 0,692 × 400 = 277 cm

Zadatak 2.

Potrebno je odrediti vitkost zida debljine i konstrukcijskog rješenja sa prikazane skice pri čeme se na
spoju zidova ne očekuju pukotine jer su zidani istovremeno i međusobno povezani pravilnim zidarskim
vezom. Međukatne konstrukcije su armiranobetonske širine nalijeganja po cijelom zidu.

Vitkost zida:

hef
λ=
t ef
hef – proračunska visina zida
stranica 3
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
tef – proračunska debljina zida

Provjera ukrućujućih zidova:

Lijevi zid: Desni zid:

1) l1 > (1/5)h 1) l2 > (1/5)h
1 1
75 > ×300 150 > ×300
5 5
75 cm > 60 cm 150 cm > 60 cm
2) tu > 30%t 2) tu > 30%t
9 > 30%×38 38 > 30%×38
9cm < 11,4cm 38cm > 11,4cm
3) tu > 8,5 cm 3) tu > 8,5 cm
9 cm > 8,5 cm 38 cm > 8,5 cm

→ lijevi zid nije ukrutni → desni zid je ukrutni

Zid je pridržan na svoja tri ruba, gornjem, donjem i jednom vertikalnom.

Provjera uvjeta L > 15t

L = 560+19 = 579 cm
15×t = 15×38 = 570 cm
L > 15×t
579 cm > 570 cm  usvajamo faktor ρ 2 odnosno da je zid pridržan samo na gornjem i donjem rubu
ρ2 = 0,75 → kruta stropna konstrukcija (AB ploča)

Računska visina zida:

hef = ρn ×h = 0,75 × 300 = 225 cm

Računska debljina zida:

tef = 38 cm
Vitkost zida:

hef 225
λ= = = 5,92
t ef 38

stranica 4
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
Zadatak 3.

Potrebno je odrediti vitkost zida debljine i konstrukcijskog rješenja sa prikazane skice pri čemu se na
spoju zidova ne očekuju pukotine jer su zidani istovremeno i međusobno povezani pravilnim zidarskim
vezom. Međukatne konstrukcije su armiranobetonske širine nalijeganja po cijelom zidu.

Vitkost zida:

hef
λ=
t ef
Provjera ukrućujućih zidova:

Lijevi zid: Desni zid:

1) l1 > (1/5)h 1) l2 > (1/5)h
1 1
150 > ×250 150 > ×250
5 5
150 cm > 50 cm 150 cm > 50 cm
2) tu > 30%t 2) tu > 30%t
24 > 30%×38 38 > 30%×38
24 cm > 11,4cm 38cm > 11,4cm
3) tu > 8,5 cm 3) tu > 8,5 cm
24 cm > 8,5 cm 38 cm > 8,5 cm

→ lijevi zid je ukrutni → desni zid je ukrutni

Zid je pridržan na svoja četiri ruba, gornjem, donjem i oba vertikalna.

stranica 5
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
Potrebno je provjeriti dodatni uvjet koji kaže da ukoliko je L > 30 t zid možemo smatrati pridržanim samo
na gornjem i donjem rubu bez obzira postoji li kakav ukrutni zid i u tom slučaju usvajamo faktor
redukcije ρ2.

30×t = 30×38 = 1140 cm

L = 380+12+19 = 411 cm
L < 30×t  usvajamo faktor ρ 4

za h ≤ 1,15L vrijedi:

ρ2
ρ4 = 2
 ρ ×h 
1+  2 
 L 

za h > 1,15 L vrijedi:

0,5×L
ρ4 =
h

h = 250 cm

L = 411 cm

h < 1,15 L

ρ2
ρ4 = 2
 ρ ×h 
1+  2 
 L 
ρ 2 = 0,75  AB stropna konstrukcija
0,75
ρ4 = 2
= 0,621
 0,75×2,50 
1+  
 4,11 

Proračunska visina zida:

hef = ρn ×h = 0,621 × 250 = 155,25 cm

Proračunska debljina zida:

tef = 38 cm
Vitkost zida:

hef 155,25
λ= = = 4,09 < 27
t ef 38
Nosivost ziđa na vertikalno opterećenje
stranica 6
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije

Proračun nosivosti zidane konstrukcije uključuje dokaze nosivosti i uporabljivosti sljedećih elemenata:

 Elemenata koji nose uglavnom vertikalna opterećenja

 Elemenata koji nose uglavnom horizontalna opterećenja
 Ziđa ili zidnih stupova koji nose istodobno vertikalna i horizontalna opterećenja
 Greda
 Stropova

Dopušteni otklon ziđa od vertikale

 Dopuštena odstupanja ravnosti ili kutova zidane konstrukcije trebaju biti manja od sljedećih
vrijednosti:

Položaj
Najveći otklon
Vertikalnost
- u svakom katu ± 20 mm
- na ukupnu visinu zgrade ± 50 mm
- na vertikalno poravnanje ± 20 mm
Ravnost*
- na svaki metar ± 10 mm
- na 10 metara ± 50 mm
Debljina
- za sloj ziđa** ± 5 mm ili ± 5% debljine sloja (mjerodavna veća
vrijednost)
- za cijelo šuplje ziđe ± 10 mm
* otklon od ravnosti mjeri se od poredbenog pravca između bilo kojih dviju točaka
** osim slojeva od jedne širine ili duljine zidnog elementa, kad debljina sloja ovisi o dopuštenim
odstupanjima dimenzija zidnih elemenata

Da bi se osigurala stabilnost i robusnost, kut otklona od vertikale, tj. Nagib konstrukcije, ne smije biti
veći od:

1
=
100 htot

ν – kut otklona u radijanima

htot – ukupna visina zgrade u metrima

Mjerodavna je manja vrijednost od gornja dva kriterija, tj. između izraza za nagib zgrade i vrijednosti
dane u tablici.

Kada se zidanje ziđa odvija na temeljnoj stopi ili na stropu, prvi red zidnih elemenata nekog ziđa ne
smije biti konzolno prepušten više od 15 mm preko ruba temelja ili stropa.

Proračunska vertikalna nosivost ziđa

stranica 7
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
Proračunske nosivosti jednoslojnog ziđa: N Rd,1 na vrhu, NRd,2 na dnu zida i N Rd,m na srednjoj visini zida,
na vertikalne sile dane su izrazima:

Φ1×t×L×fk
NRd,1 =  Φ1×t×L×fd
γM

Φ2 ×t×L×fk
NRd,2 =  Φ2 ×t×L×fd
γM

Φm ×t×L×fk
NRd,m = =Φm ×t×L×fd
γM

Φ1 – koeficijent smanjenja nosivosti na vrhu zida zbog vitkosti i ekscentričnosti opterećenja

Φ2 – koeficijent smanjenja nosivosti na dnu zida zbog vitkosti i ekscentričnosti opterećenja

Φm – koeficijent smanjenja nosivosti na srednjoj visini zida zbog vitkosti i ekscentričnosti opterećenja

t – stvarna debljina ziđa (bez žbuke)

L – stvarna duljina ziđa

fk – karakteristična tlačna čvrstoća ziđa

fd – proračunska tlačna čvrstoća ziđa

γM – parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal

Koeficijent smanjenja nosivosti pri vrhu ili podnožju zida (ovisi samo o ekscentričnosti):

ei
Φi = 1-2×
t

ei – ekscentričnost na vrhu ili podnožju zida (i = 1 – na vrhu ili i = 2 na dnu zida)

t – debljina zida

MEdi
ei = +e he +e init  0,05×t
NEdi

MEdi – proračunski moment savijanja pri vrhu ili podnožju zida (i = 1 – na vrhu ili i = 2 na dnu zida)

koji savija zid okomito na njegovu ravninu, uslijed ekscentričnosti opterećenja stropa na ležaju

NEdi – proračunsko vertikalno opterećenje pri vrhu ili podnožju zida (i = 1 – na vrhu ili i = 2 na dnu zida)

stranica 8
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
ehe – ekscentričnost pri vrhu ili podnožju zida, ako postoji, a nastaje od horizontalnog opterećenja
(vjetar)

einit – početna ekscentričnost zbog netočnosti izvedbe

hef
e init =
450

Koeficijent smanjenja nosivosti na srednjoj visini zida (ovisi o ekscentričnosti i vitkosti zida):

u2
-
Φm = A 1 × e 2

emk
A1 = 1 - 2 ×
t

λ - 0,063
u=
e mk
0,73 - 1,17 ×
t

hef fk
λ=
t ef E

e – baza prirodnog logaritma

emk – ekscentričnost na srednjoj visini zida

hef – proračunska visina ziđa

tef – proračunska debljina ziđa

E = 1000 fk – modul elastičnosti ziđa

Ekscentričnost u sredini visine ziđa računa se prema:

e mk = e m +e k  0,05 × t

em – ekscentričnost zbog opterećenja

ek – ekscentričnost zbog puzanja

MEdm
em = +e hm +e init
NEdm

stranica 9
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
MEdm – proračunski moment savijanja u srednjoj visini zida koji je rezultat gornjeg i donjeg momenta
savijanja zida okomito na njegovu ravninu.

NEdm – proračunska vertikalna sila u srednjoj visini zida

ehm – ekscentričnost na sredini visine zida zbog horizontalnih sila (vjetar)

MEd1 + MEd2
MEdm =
2 - ukoliko su momenti savijanja istih predznaka

MEd1 - MEd2
MEdm =
2 - ukoliko su momenti savijanja različitih predznaka

hef
e k = 0,002×Φ × × t×e m
t ef

Φ - koeficijent puzanja u beskonačnosti (za glinene elementa uzeti 1,0)

Ekscentričnost od puzanja se može uzeti da je jednaka nuli za sve zidove zidane od elemenata od
pečene gline ili prirodnog kamena i zidove od ostalih zidnih elemenata kojima je vitkost λ ≤ 15.

stranica 10
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije

Zadatak 4.

Potrebno je odrediti proračunsku nosivost po jedinici duljine N Rd srednjeg nearmiranog zida zidane
građevine. Zid je opterećen centrično jer su rasponi, dimenzije, materijal i opterećenja stropnih
konstrukcija lijevo i desno od zida jednaki. Na zid ne djeluje nikakvo bočno opterećenje, jer nije fasadni
zid. Zid je zidan od opečnih zidnih elemenata skupine 1 dimenzija L/B/H = 250/120/65 mm. Debljina
zida je 25 cm, a svijetla visina kata je 280 cm. Duljine je 6,0 metara i pridržan je na gornjem i donjem
rubu AB konstrukcijom. Dana je srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa ispitana eksperimentom na
suhom uzorku u iznosu od 10,0 N/mm 2. Pri zidanju se koristi mort M-5. Kategorija kontrole proizvodnje
zidnog elementa je II, a kategorija kontrole zidanja je 5. Pogled i presjek zida prikazani su na skici ispod.

Normaliziranu tlačna čvrstoća zidnog elementa f b:

fb = σ sr ×δ×a

Faktor δ određujemo u ovisnosti o visini (65 mm) i širini (120 mm) zidnog elementa i iznosi δ = 0,81.

fb = σ sr ×δ×a = 10×0,81×1,0 = 8,1 N/mm2

Tlačna čvrstoća ziđa:

stranica 11
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
fk = K×fb 0,7 ×fm0,3

K = 0,55 (Skupina 1; mort opće namjene)

fm = 5 N/mm2

fk = 0,55 × 8,10,7 × 50,3 = 3,85 N/mm2

γM = 3,0 (II; 5)

fk 3,85
fd = = = 1,28 N/mm2
γM 3,0

Proračunska visina zida hef :

hef = ρ2 ×h = 0,75×2,80 = 2,10 m

Vitkost zida:

hef 210
λ= = = 8,4 < 27
t ef 25

Provjera nosivosti na vrhu/dnu zida:

ei
Φi = 1-2×
t

MEdi
ei = +e he +e init  0,05×t
NEdi

MEdi = 0 kNm

ehe = 0 cm

hef 210
e init = = = 0,46 cm
450 450

e i = 0 + 0 + 0,46  0,05×25 = 1,25 cm

ei = 1,25 cm

ei 1,25
Φi = 1-2× = 1-2 × = 0,9
t 25

Ukupna nosivost zida (L = 6,0 m):

NRd,i = Φi ×t×L×fd = 0,9×250×6000×1,28 = 1 687 500 N

stranica 12
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
Nosivost zida po metru dužnom (L = 1,0 m):

NRd,i = Φi ×t×L×fd = 0,9×250×1000×1,28 = 281 250 N/m1

Provjera nosivosti u srednjoj visini zida:

e mk = e m +e k  0,05×t

MEdm
emk = +e hm +e init
NEdm

MEdm = 0 kNm → ehm = 0 cm

MEdm 210
e mk = +e hm +e init = 0 + 0 + = 0,47 cm
NEdm 450

e mk  0,05t = 0,05×25 = 1,25 cm

emk = 0,05t = 1,25 cm

u2
-
Φm = A 1 × e 2

emk 1,25
A1 = 1 - 2 × = 1-2× = 0,9
t 25

λ - 0,063 0,265-0,063
u = = = 0,30
e mk 1,25
0,73 - 1,17 × 0,73-1,17×
t 25

hef fk 210 3,85

λ= = × = 0,265
t ef E 25 3850

E = 1000×fk = 1000×3,85 = 3850 N/mm2

u2 0,302
- -
Φm = A 1 × e 2
= 0,9×e 2
= 0,860

Faktor Φm moguće je i očitat u tablici u ovisnosti o vitkosti zida λ = 8,4 i ekscentričnosti e mk = 0,05t

0,86-0,85
Φm = 0,85+ ×  8,4-9  = 0,856
8-9

Ukupna nosivost zida (L = 6,0 m):

NRd,m = Φm ×t×L×fd = 0,856×250×6000×1,28 = 1 643 520 N

stranica 13
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije
Nosivost zida po metru dužnom (L = 1,0m):

NRd,m = 0,856×250×1000×1,28 = 273 920 N/m1

Napomena:

Kada bi ovo ziđe bilo ukrućeno, osim na oba horizontalna ruba, i na jednom vertikalnom rubu, njegova
proračunska visina bi se opet proračunava pomoću faktora ρ 2 (a ne pomoću ρ3) jer je L > 15 t

Kada bi ovo ziđe bilo ukrućeno, osim na oba horizontalna ruba, i na oba vertikalna ruba, njegova
proračunska visina bi se u tom slučaju proračunava pomoću faktora ρ 4 jer je L < 30 t

Zadatak 5.

Za proračunati zid iz prethodnog zadatka potrebno je odrediti broj etaža, tj. proračunsko opterećenje po
jedinici duljine NEd i usporediti s proračunskom nosivošću N Rd. Neka je raspon prostorija L´ = 6,0 m,
stalno opterećenje stropa g = 5,0 kN/m 2, težina zida s obostranom žbukom g zid = 5,5 kN/m2 i uporabno
opterećenje q = 1,5 kN/m2. Potrebno je uzeti u obzir i težinu AB serklaža dimenzija 25/25 cm.

Težina serklaža s obostranom žbukom debljine 2,5 cm:

gsr = 0,25×0,25×25+2×0,025×0,25×18 = 1,56+0,23 = 1,79 kN/m1

Ukupno stalno opterećenje po m1 duljine zida:

GI = g×L'+gzid ×h+gsr = 5,0×6,0+5,5×2,8+1,79 = 47,2 kN/m1

QI = q×L' = 1,5×6,0 = 9,0 kN/m1

Izračun broja katova „n“ koje zid može nositi:

 
NSd = n× 1,35×GI +1,50×QI = NRd = 273,92 kN/m1

273,92
n= = 3,54
1,35×47,2+1,50×9,0

Zid može preuzeti na sebe vertikalno opterećenje 2 gornja kata, tj. 3 gornja stropa, dva gornja zida i zid

koji se proračunava (vlastita težina zida), a to iznosi:

NSd = 1,35×  3×47,2  +1,5×  3×9  = 231,7kN/m1 < NRd = 273,92 kN/m1

stranica 14
 Građevinski fakultet Osijek
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam
Armirano betonske i zidane konstrukcije

stranica 15