Univerzitet u Tuzli

Mašinski fakultet
Proizvodne tehnologije

SEMINARSKI RAD
Predmet: Nove proizvodne tehnologije
Tema: Rezanje vodenim mlazom

Student: Profesor:
Zerina Čustović Dr. sc. Emir Šarić, vanr. prof.
SADRŽAJ
POPIS SLIKA ................................................................................................................................................... 2
1. UVOD..................................................................................................................................................... 3
2. OBRADA VODENIM MLAZOM ............................................................................................................... 3
2.1. Mašina za rezanje vodenim mlazom.................................................................................................. 5
2.1.1. Mlaznica za rezanje vodenim mlazom ....................................................................................... 6
2.1.2. Pumpe za stvaranje pritiska ........................................................................................................ 8
2.2. Najčešće obrađivani materijali......................................................................................................... 11
2.3. Kvalitet obrađene površine .............................................................................................................. 11
3. PREDNOSTI I NEDOSTACI REZANJA VODENIM MLAZOM........................................................................ 15
3.1. Usporedba postupka rezanja vodenim mlazom s drugim postupcima obrade ............................... 16
3.2. Optimizacija procesa rezanja vodenim mlazom .............................................................................. 18
4. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................................. 19
5. LITERATURA ............................................................................................................................................ 20

POPIS SLIKA
Slika 1. Rezanje vodenim mlazom [8] ........................................................................................................... 5
Slika 2. Mašina za rezanje vodenim mlazom [9] ........................................................................................... 5
Slika 3. Mlaznica za rezanje [3] ..................................................................................................................... 7
Slika 4. Razlika između površina određuje intenziviranje pritiska [11]......................................................... 8
Slika 5. Princip rada pojačivačke pumpe [11] ............................................................................................... 9
Slika 6. Princip rada pumpe s izravnim pogonom [11]................................................................................ 10
Slika 7. Veza između kvaliteta obrađene površine i brzine rezanja [13] .................................................... 12
Slika 8. Shematski prikaz geometrije .......................................................................................................... 12
Slika 9. Dijagram zavisnosti dubine reza od brzine rezanja I radnog pritiska [14] ...................................... 13
Slika 10. Dijagram zavisnosti dubine reza od protoka abraziva I radnog pritiska [14] ............................... 13
Slika 11. Dijagram zavisnosti kvaliteta površine Ra (μm) od materijala I brzine rezanja [14] .................... 14

2
 1. UVOD

Obrada vodenim mlazom je jedna od nedavno razvijenih nekonvencionalnih proizvodnih

tehnologija, koja se temelji na postupku mehaničkog odnošenja materijala. Danas se sve više
koristi u industriji zahvaljujući svojim mnogobrojnim prednostima nad ostalim tehnologijama
rezanja. Nekonvencionalni postupci obrade su postupci kod kojih se uklanjanje viška materijala,
izmjena oblika, dimenzija i strukture materijala ostvaruje korištenjem električne, hemijske,
svjetlosne, magnetne, nuklearne i drugih vidova energije dovedenih neposredno u proces – zonu
rezanja. [1]
Ova tehnologija je počela da se razvija pred kraj šezdesetih godina. Naučnici su pošli od
teorije, koja pretpostavlja, da se tečnost sabijena ekstremnim pritiskom (red veličine 2000 do
4000 bar) i napuštajući mlaznicu brzinom čak do 1000 m/s, ponaša kao čvrsto tijelo. U početku
se koristio čist tečni mlaz, a kasnije (nakon 1983) ova tehnologija je modifikovana mnogo
intenzivnijim procesom tečnog mlaza sa dodatkom abraziva, radi rezanja tvrđih materijala.
Osnovu procesa predstavlja vodeni mlaz sastavljen od vode i abrazivnog materijala veoma malog
prečnika (0,2 do 1 mm), koji se pod velikim pritiskom od oko 3000 bar sudara sa površinom
radnog predmeta. Voda, abraziv i mjehurići vazduha kreću se supersoničnom brzinom i u
kontaktu sa površinom radnog predmeta odvajaju komadiće materijala. Presudan uticaj na
rezultat rezanja ima pritisak vode u instalaciji i prečnik mlaznice koji određuju snagu vodenog
mlaza. [2]

2. OBRADA VODENIM MLAZOM

Vodeni mlaz koji se koristi za industrijsko rezanje je oko 30 puta jači nego mlazovi koji
se koriste za automatsko pranje auta. Ključ preciznosti industrijskog rezanja vode je tanak i
usmjeren mlaz. [3]
Debljina metala koji se može rezati upotrebom vodenog mlaza iznosi od 1 mm do 50
mm. Međutim, ukoliko se u vodu, koja se primjenjuje u rezanju metala, dodaju abrazivne čestice,
debljina metala (mekših) se penje do 500 mm.
Jedna od glavnih karakteristika rezanja metala vodom jeste ta da se materijal koji se reže
ne zagrijava. Nasuprot rezanju laserom ili plazmom, koji mogu uzrokovati gorenje ili topljenje,
gdje se materijal reznih površina može mijenjati usljed toplote, dijelovi u ovom slučaju ostaju
nepromjenjeni, zbog toga što je medij koji se koristi voda. Karakteristika vode je njena izolacija i
apsorpcija toplote. Ovo može biti veoma bitno kod primjena gdje materijal ne može pokazivati
nikakve znakove gorenja ili obezbojenosti ili na materijalima koji se ne mogu rezati laserom
zbog gorenja, s toksinima koji se oslobađaju u atmosferu. Sa vodenim mlazom, vrlo malo toplote
se stvara ili čak prenosi na dio. To je vrlo korisno za rad sa alatnim čelicima, nehrđajućim
čelicima i drugim metalima gdje bi toplota mogla promijeniti svojstva metala. Konačni rezultat

3
je da se na materijalu ne stvara zona uticaja toplote. S tim u vezi, moguća je sekundarna obrada
bez otvrdnjavanja materijala, stvaranja otrovnih para, preoblikovanja ili savijanja. [4]
Širina reza kod rezanja vodom je vrlo mala što omogućuje maksimalno
iskorištavanje sirovine. Nakon rezanja, materijal nije potrebno dodatno obrađivati pošto rubovi
nisu nazubljeni već glatki. [5]
Tehnike rezanja vodenim mlazom se mogu podijeliti s obzirom na upotrebu dodataka
mediju (vodi) za rezanje. To su rezanje pomoću i bez abrazivnog sredstva. Gotovo sve današnje
mašine za rezanje vodenim mlazom imaju mogućnost prebacivanja iz jednog u drugi način
rezanja. [6]
Vodenim mlazom koji u sebi ne sadrži abrazivno sredstvo, mogu se rezati organski, ali
i anorganski materijali. Međutim, ova tehnika rezanja vodenim mlazom se koristi za
rezanje mekših materijala, poput papira, tekstila, kože itd. Ako se poveća pritisak vode i smanji
promjer mlaznice, postiže se veća dubina reza. Što se tiče rezanja metala čistim vodenim
mlazom, ono nije moguće. Međutim, ukoliko se poveća pritisak mlaza vode do 1000 MPa
rezanje metala je moguće, ali trenutna raspoloživa tehnologija nema rješenja za tako veliki
pritisak vode. Iz tog razloga se za rezanje metala vodenim mlazom primjenjuje
abrazivno sredstvo. Kod ovakvog rezanja vrlo je važno da mlaznica i cijev za miješanje vode i
abrazivnog sredstva budu dobro centrirane. Količina materijala koja se odnosi ovakvom vrstom
reza ovisi o brzini abrazivnog zrna, tvrdoći istog, odnosno tvrdoći materijala koji se reže. [5]
S obzirom na način dobivanja abrazivnih sredstava upotrebljavaju se dvije vrste abraziva.
Jedna vrsta je pijesak dobiven drobljenjem velikih stijena. Druga vrsta abraziva dobiva se
prosijavanjem morskog pijeska. Drobljeni pijesak ima više šiljaste rubove, te je tako podoban za
grubo rezanje, dok je prosijani morski pijesak pogodniji za finiju obradu zbog zaobljenog oblika
rubova. Prema veličini abrazivne čestice, abraziv se dijeli na abraziv za grubo rezanje (veće
čestice) i abraziv za fino rezanje (manje čestice). Granulacija abraziva je različita, a ovisi o vrsti
primjene. Granulacija označena sa 120 upotrebljava se tamo gdje je potreban obradak sa glađom
površinom. U opće svrhe najčešće se koristi granulacija označena sa 80. Za obratke sa grubljom
površinom dovoljna je granulacija označena sa 50. [7]
Abrazivne pijeske ili minerale dijelimo na okside (korund ili aluminijev oksid, kvarcni
pijesak ili silicijev oksid) i minerale (granat, olivin, cirkonijev silikat). Najčešće upotrebljavan
abraziv je granat jer je tvrd, težak i ekonomski najisplativiji. Za obradu površina može se
dodatno upotrijebiti zdrobljena troska ili čelične i staklene kuglice. Svojstva pojedinog abraziva,
kao što su njegova struktura, tvrdoća i čvrstoća, oblik i veličina zrna, utječu na obradu materijala.

4
 Slika 1. Rezanje vodenim mlazom [8]

2.1. Mašina za rezanje vodenim mlazom

Rezanje vodenim mlazom se najbolje opisuje kao kontrolisan, ubrzan erozioni proces.
Zbog toga što vodeni mlaz može da siječe praktično bilo koji poznati materijal, mašina za
rezanje vodenim mlazom je jedna od najnaprednijih mašina danas. Ispod su prikazani i opisani
njeni dijelovi.

Slika 2. Mašina za rezanje vodenim mlazom [9]

5
 1) Pumpa. Pumpa tlači vodu do vrlo visokog pritiska (otp. 3500 bar).
2) Spremnik s vodom. Spremnik predstavlja temelj ove mašine. On raspršuje energiju toka
nakon obavljenog rezanja na stolu.
3) Rezna glava. Voda pod visokim pritiskom je transportovana kroz niz nehrđajućih
čeličnih cijevi, a zatim se (često) miješa sa abrazivom i prolazi kroz reznu glavu.
4) Abrazivni mini spremnik. Ovaj spremnik kontrolira mjeru abraziva prema specifičnim
brzinama optimalnim za rezanje.
5) Rezna površina. Potrebno je osloncima obezbijediti ravnu krutu površinu za stezanje
materijala bitnog za tačne dijelove.
6) Pokretno postolje. Pokretno postolje u obliku mosta je mehanizirano u pravcu X i Y osa
da bi se precizno kontrolisalo kretanje rezne glave.
7) Spremnik abraziva. Ovaj spremnik sadrži velike količine abraziva kojim se puni mini
spremnik (4).
8) Kontrolor. Touchscreen kontrolor (HMI) pretvara CAD/CAM fajlove u G&M kod za
rad mašine. [9]

2.1.1. Mlaznica za rezanje vodenim mlazom

Na donjoj slici se vidi mlaznica koja se koristi pri rezanju vodenim mlazom. Pozicija 1
označava ulaz vode iz spremnika koji sadrži vodu pod visokim pritiskom. Voda iz spremnika
ulazi pod pritiskom od 280 do 690 MPa. Pozicija 2 prikazuje dragi kamen kroz kojeg prolazi
mlaz vode. Pozicija 3 prikazuje dodavanje abrazivnog sredstva u vodeni mlaz. U cijevi
za miješanje (pozicija 4) dolazi do miješanja vode sa abrazivnim sredstvom koji se nakon toga
pomoću vodilice (pozicija 5) usmjerava na metal (pozicija 7). [5]

6
 Slika 3. Mlaznica za rezanje [3]

Ubrzanje abrazivnih čestica počinje zahvaćanjem abraziva vodom u komori za miješanje.

Ubrzanje čestica ostvaruje se zbog razlike u brzini kretanja abraziva i brzini strujanja vodenog
mlaza. Voda u komori za miješanje zahvata abrazivne čestice i ubrzava ih, tj. predaje im dio
kinetičke energije. Drugi dio energije se gubi. S obzirom na to da voda, pri velikoj brzini zahvata
abrazivne čestice, tu dolazi do njihovog lomljenja, na koje se troši određena količina energije.
Tijekom ubrzanja, abrazivne čestice i okrnjene abrazivne čestice lokalno ometaju protok vode i
dolazi do smanjenja protoka vode. Korištenjem cijevi za fokusiranje veće duljine, može se
ubrzati abraziv do najviših mogućih brzina (u prosjeku 50% brzine protoka vode). Gubitak
kinetičke energije vode, uzrokovan lomom čestica na površini cijevi za fokusiranje, rezultira
značajnim smanjenjem brzina abraziva, koje mogu biti preniske za učinkovito rezanje radnog
komada. Tijekom kontakata abrazivnih čestica i unutarnje površine cijevi za fokusiranje, događa
se dodatno usporavanje. Zaključuje se da proces ubrzanja počinje u konusnom dijelu cijevi za
fokusiranje, gdje se abraziv skuplja. Tijekom početne faze ubrzanja čestica i formiranja mlaza
postoji tzv. konstantno klizanje mlaza kroz reznu glavu. Zbog visoke brzine mlaza vode koja
protječe kroz komoru za miješanje, uslijed venturi efekta, zrak se uvlači u struju. Ustvari, u
komori za miješanje postoji venturi efekt jer je zrak stlačen u mlazu vode. S jedne strane protok
zraka prekida mlaz vode, stoga bi trebao biti minimiziran, a s druge strane zrak omogućava
zahvat abraziva mlazom vode u komori za miješanje. [10]

7
2.1.2. Pumpe za stvaranje pritiska

Kako bi se uopšte moglo rezati vodenim mlazom potrebno je stvoriti visok pritisak.
Visok pritisak se stvara dvjema vrstama pumpi, pomoću one s izravnim pogonom, odnosno
pomoću one pojačivačke. Pumpe s izravnim pogonom su daleko jednostavnije, ali zahtijevaju
znatno više održavanja. Zbog svog jednostavnijeg dizajna jeftinije su, ali dugoročno gledano,
pojačivačke pumpe imaju znatno manje troškove u kasnijim fazama. [6]
Pojačivačke pupme se nazivaju pojačivačke jer koriste koncept intenziviranja odnosno
amplifikacije pritiska kako bi se stvorio željeni pritisak vode.
Ukoliko se primjeni pritisak na jednoj strani cilindra, a druga strana ima istu površinu,
pritisak na drugoj strani će biti isti. Ukoliko je površina druge strane duplo manja, pritisak će se
udvostručiti. Generalno, kod ovog tipa pumpi postoji 20 puta razlike između veće površine (gdje
se primjenjuje pritisak ulja) i manje površine (gdje se generiše pritisak vode). Sljedeća slika
prikazuje taj koncept.

Slika 4. Razlika između površina određuje intenziviranje pritiska [11]

Na kraju, mora postojati ograničenje u protoku vode kako bi se stvorio pritisak. To

ograničenje je regulisano otvorom u reznoj glavi. Pritisak se održava sve dok prečnik otvora ne
pređe granicu za izlaz vode iz pumpe. Za otvore sa malim prečnikom, kako bi se održao pritisak,
potrebno je da pumpa radi veoma sporo. Kako se otvor povećava, potrebno je da pumpa radi brže
da bi se održao pritisak i protok vode. Ukoliko se otvor previše poveća, pumpa će nastojati da se
kreće previse brzo za specifikaciju dizajna. Kontrolni dio će tada osjetiti prekomjerne udare i
pumpa će stati sa radom s porukom o pogrešci. Do iste situacije će doći koliko dođe do curenja u
krugu vode između između pumpe i rezne glave. Generalno, ove pumpe stvaraju 50-60 udara po
minuti, kada rade punim kapacitetom.

8
 Postupak stvaranja pritiska je prikazan i objašnjen ispod.

Slika 5. Princip rada pojačivačke pumpe [11]

1. Ulje je potisnuto u desnu polovicu hidrauličkog cilindra.

2. Klipni mehanizam se pomjera lijevo. Ulje je odstranjeno iz lijeve polovice
hidrauličkog cilindra i voda u lijevom cilindru je pod pritiskom.
3. Klip se pomjera lijevo.
4. Kada se pritisak počne stvarati, voda pod visokim pritiskom se ispušta iz pojačivača
kroz centar kontrolnog ventila.
5. Kako se klipni mehanizam pomjera lijevo, on također dopušta vodi da protiče u desni
cilindar visokog pritiska kroz ulazne otvore kontrolnog ventila.
6. Završetak hoda znači da je desni cilindar visokog pritiska napunjen vodom.

9
 7. Upravljački ventil za usmjeravanje prima signal od senzora u blizini klipa da promijeni
smjer protoka ulja. Ulje je sada usmjereno prema lijevoj polovici hidrauličnog cilindra i klip se
pomjera desno.
8. Ulje je izbačeno iz hidrauličnog cilindra, dok je voda u desnom cilindru pod
pritiskom.
Pumpe s izravnim pogonom rade kao motor auta. Motor okreće koljenasto vratilo
pričvršćeno za tri ili više klipova. Kako se koljenasto vratilo okreće, klipovi se naizmjenično
pomiču u svojim cilindrima, stvarajući pritisak u vodi. Pritisak i brzina protoka određuju se
brzinom kojom motor okreće koljenasto vratilo.

Slika 6. Princip rada pumpe s izravnim pogonom [11]

Pumpe s izravnim pogonom rade mnogo brže nego pojačivačke (1750 obrtaja po minuti).
Ova vrsta pumpi se obično pronalazi u primjenama kod nižih pritisaka. Održavanje obično traje
duže u odnosu na pojačivačku pumpu. Mogu imati više od jedne rezne glave, ukoliko sve glave
10
režu isti dio. Pojačivačke pumpe mogu imati više reznih glava na više mašina, koje obrađuju
različite dijelove. [11]

2.2. Najčešće obrađivani materijali

Materijali koji su reflektirajući, provodljivi, otporni na toplotu i osjetljivi na toplotu su

idealni kandidati za rezanje vodenim mlazom. Kako se debljina materijala povećava, rezanje
vodenim mlazom postaje poželjna tehnologija rezanja, posebno gdje se mora ostvariti velika
tačnost. Materijali koji su osjetljivi na toplotu i otporni na toplotu kao što su nehrđajući čelik,
legirani čelik, titan i drugi, mogu se rezati bez efekata. Distorzije se mogu javiti kao posljedica
zaostalih naprezanja koja su već prisutna u materijalu. Provodljivi materijali kao što su
aluminijum i bakar se također mogu dobro rezati. Rezanje vodenim mlazom je superiorna
metoda rezanja aluminijuma zbog velikih brzina rezanja. S obzirom da ovaj tip obrade spada u
mehaničke procese, materijali niske tvrdoće i gustoće se režu brže. Tvrda plastika je također
dobar kandidat za rezanje vodenim mlazom. Polikarbonati se režu odlično s obzirom da ne dolazi
do promjene boje ivice, kao što se i može vidjeti pri rezanju laserom. Akrili (pleksiglas) se mogu
rezati ali su skloni odlamanju tokom probijanja. Također važi i za krte materijale poput kamena,
keramike i stakla. Odlamanje se može smanjiti smanjenjem pritiska tokom probijanja. Meke
plastike, pjene i gume se mogu rezati bez abraziva (rezanje čistim vodenim mlazom). [12]
Među vrlo malo materijala koji se ne mogu rezati vodenim mlazom spadaju dijamant i
kaljeno staklo. Dijamanti su previše tvrdi za rezanje (također može postojati nekoliko drugih
tvrdih materijala koji se ne mogu rezati). Kaljeno staklo se lomi kada se reže vodenim mlazom.
Neke napredne keramike su toliko tvrde da ih nije ekonomično rezati. Određeni kompozitni
materijali se ne mogu rezati jer voda može da prođe između slojeva i razdvoji ih.

2.3. Kvalitet obrađene površine

Kvalitet ivice je definisan brojevima od 1 do 5 (slika 7). Niži brojevi upućuju na

hrapaviju površinu, a viši na glatku. Za tanke materijale, razlika u brzini rezanja za kvalitet 1 i
kvalitet 5 može biti tri puta veća. Za deblje materijale, brzina rezanja za kvalitet 1 može biti šest
puta veća u odnosu na kvalitet 5. Na primjer, brzina rezanja za 100 mm aluminijuma za kvalitet
5 bi bila 18 mm/min, a za kvalitet 1 bi bila 107 mm/min, znači 5,8 puta veća.

11
 Slika 7. Veza između kvaliteta obrađene površine i brzine rezanja [13]

Obrađena površina reza se može podijeliti u dvije zone prema stanju obrađene površine.
Gornja zona je glatko rezana zona do dubine ℎ𝑠𝑠𝑠𝑠 . Donja zona, često nazvana grubom zonom
rezanja, je karakteristične teksture gdje se mogu vidjeti brazde.

Slika 8. Shematski prikaz geometrije

Maksimalna dubina reza koju je moguće postići zavisi prije svega od radnog pritiska i
protoka smjese vode i abrazivnih zrna. Zavisnost dubine reza od brzine rezanja pri različitim
radnim pritiscima smjese je data na slici 9. Sa dijagrama zavisnosti dubine reza od brzine rezanja
jasno može da se uoči da se pri većem radnom pritisku ostvaruju dublja prodiranja u materijal.

12
 Slika 9. Dijagram zavisnosti dubine reza od brzine rezanja I radnog pritiska [14]

Brzina rezanja negativno utiče na dubinu reza za bilo koji radni pritisak. Zavisnost
dubine reza od protoka smjese sa abrazivom za tri radna pritiska je data na slici 10. Sa dijagrama
se jasno vidi da povećanje protoka smjese, a samim time i abraziva omogućava dublje prodiranje
u materijal.

Slika 10. Dijagram zavisnosti dubine reza od protoka abraziva i radnog pritiska [14]

Hrapavost dobijene površine reza predstavlja ključni faktor za svaku realizaciju

tehnološke obrade rezanja materijala. Na slici 11 je navedena zavisnost hrapavosti površine
radnog komada od brzine rezanja za različite vrste metala. Možemo uopšteno reći,da se kod svih
ispitivanih vrsta čelika pri brzinama rezanja čak do 60 (mm/min) praktično ne mijenja kvalitet
površine Ra. Preko te brzine se kvalitet površine Ra pogoršava, i to utoliko više ukoliko čelik
sadrži više legirajućih elemenata karbida, tj. nikla, titana, hroma, vanadijuma, molidbena i
volframa.

13
 Slika 11. Dijagram zavisnosti kvaliteta površine Ra (μm) od materijala I brzine rezanja [14]

Kada je u pitanju utjecaj radnog pritiska vode na parametar hrapavosti, dokazano je da se

povećanjem pritiska vode hrapavost površine smanjuje. Ovo proizlazi iz činjenice da se
povećanjem pritiska vode kruti kristali abraziva lome na manje, finije kristale, a finiji kristali
abraziva daju finiju obradu, odnosno manju hrapavost površine koja se obrađuje. [14]
Faktori koji utječu na preciznost pri rezanju vodenim mlazom su:
1. Dužina cijevi za miješanje abraziva
Veća cijev za miješanje abraziva daje koherentniji mlaz vode. Optimalna dužina cijevi je
od 75 do 100 mm.
2. Centričnost komponenti
Otvor, komora za miješanje i abrazivna mlaznica moraju biti precizno obrađeni i
savršeno se uklapati kako bi se izbjeglo oštećenje potrošnog materijala vodenim mlazom.
3. Preciznost otvora
Unutrašnjost mlaznice mora biti obrađena tako da se osigura savršeno poravnanje sa
mlazom vode.
4. Prečnik mlaza
Mali prečnik vodenog mlaza, proizveden pomoću otvora od 0,25 mm daje učinkovit i
izuzetno kvalitetan mlaz. Kao kompromis, brzine rezanja su manje nego korištenjem
otvora od 0,36 mm ili više, jer se manje abraziva i vode koristi.
5. Niska, kontrolisana udaljenost od obratka
Držanje male udaljenosti između mlaznice i obratka (1-1,5 mm) je kritično za
proizvodnju tačnih dijelova, dok se istovremeno dobija maksimalna efikasnost od
vodenog mlaza. Rezanje bliže materijalu ograničava količinu atmosfere koju mlaz mora
proći do obratka. To ograničava ekspanziju vodenog mlaza, s obzirom da, kako se mlaz
širi, efektivna snaga mlaza se smanjuje. Zbog kompezacije će brzina rezanja morati biti
smanjena. Ukoliko bi se udaljenost između mlaznice i obratka povećala za otprilike 6

14
 mm, brzina rezanja bi se morala smanjiti otprilike 20%, kako bi se postigli slični rezultati
s obzirom na toleranciju i kvalitet ivica.

Generalno pravilo je da prečnik otvora abrazivne mlaznice treba biti 3 puta veći od
prečnika otvora mlaznice za vodu. Neki preporučuju korištenje manjeg odnosa, oko 2,5 puta.
Korištenje manjeg odnosa podrazumijeva veće brzine rezanja. Međutim, s tim je povezano veće
trošenje mlaznice,a i troškovi. Također će se dovesti u pitanje tolerancije dijela zbog povećane
brzine trošenja mlaznice. [13]

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI REZANJA VODENIM MLAZOM

Postoje mnoge prednosti rezanja vodenim mlazom. Neke od njih su:

• Visoka preciznost reza (0,05 mm);
• Prilikom rezanja ne dolazi do promjene u strukturi materijala;
• Stepen kvalitete reza kreće se od 1 do 5;
• Sigurnost radne okoline;
• Brzina rezanja je vrlo velika;
• Smanjuju se troškovi alata;
• Mogućnost rezanja u svim pravcima;
• Tijekom rezanja vodenim mlazom nema zagrijavanja materijala;
• Nisu potrebni završni radovi;
• Velika fleksibilnost i iskorištenost materijala koji se reže.
• Pravilnom primjenom procesa rada stvara se minimalna količina prašine prilikom
rezanja materijala;
• Zbog korištenja hladnog rezanja nema štetnog zagađenja atmosfere;
• Mogu se rezati debljine materijala od folija do veoma debelih polugotovih
proizvoda;
• Mogućnost rezanja složenih i komplikovanih oblika;
• Moguće je rezanje i materijala koji se inače teško razdvajaju;
• Moguće je rezanje slojevitih materijala sa veoma teškim osobinama pojedinih
slojeva i materijala od kompozita;
• Univerzalnost ove tehnologije omogućava da se sa jednim uređajem obradi skoro
čitav spektar materijala. [15]

Nedostaci obrade vodenim mlazom:

• Izbrazdane površine obradom vodenog mlaza izazivaju smanjenje energije u
dubini reza (rješenje je smanjenje brzine rezanja ili podizanje pritska);

15
 • Obrada vrlo tvrdih materijala je vrlo teška ili gotovo nemoguća;
• Kod brzog rezanja unutarnjih uglova mogu nastati urezi u materijalu; pri brzom
rezanju krugova i lukova može doći do odstupanja;
• Materijali skloni koroziji moraju se nakon rezanja zaštititi od korozije;
• Gubitkom pritiska između pumpe i rezne glave smanjuje se brzina rezanja;
• Postoje ograničenja u obradi 3D oblika. [16]

3.1. Usporedba postupka rezanja vodenim mlazom s drugim postupcima obrade

Rezanje vodenim mlazom vs rezanje laserom

Rezanje laserom radi na principu fokusiranja lasera na materijal namjenjen za taljenje,
spaljivanje i isparavanje materijala.
Glavne prednosti rezanja vodenim mlazom u odnosu na rezanje laserom su:
1) Mogućnost rezanja više materijala.
• Vodeni mlaz može rezati reflektirajuće materijale kao što su bakar i
aluminijum, koje laser ne može
• Vodeni mlaz može rezati širok spektar materijala bez promjene u postavkama
• Vodeni mlaz može rezati materijale osjetljive na toplotu, koje bi laser uništio.

2) Ne postoji zona uticaja toplote.

• Vodeni mlaz ne zagrijava predmet. Ne postoji toplotna distorzija koja se može
pojaviti upotrebom lasera. Vodeni mlaz ne mijenja svojstva materijala.

3) Ekološka prihvatljivost.
• Abrazivni vodeni mlaz obično podrazumijeva upotrebu granata kao abraziva.
Granat je biološki inertan. Nema štetnih plinova i nema opasnosti od požara.

4) Uniformnost materijala nije važna.

• Laseri zahtijevaju da materijal bude relativno ravan (uniforman)
• Pri rezanju neujednačenih površina, može se izgubiti fokus, a time i gubitak
snage
• Savremeni pritisci vodenog mlaza prelaze 4000 bar, koji posjeduju
konzistentniju reznu snagu nad neujednačenim materijalom.

5) Bolje tolerancije na debljim dijelovima.

• Rezanje vodenim mlazom nudi bolje tolerancije na dijelovima debljim od 12
mm.

16
 6) Deblji materijali
• Vodeni mlaz može rezati materijale od 12 do 250 mm
• Laseri gube sposobnost rezanja pri debljinama većim od 12 mm
7) Bolja završna kvaliteta
• Zbog prirode vodenog mlaza, rezovi imaju glatku pješčanu površinu
• Laserski rezovi imaju grublje ivice, koji obično zahtijevaju dodatne mašinske
operacije zbog čišćenja. [4]
U kategoriji financija, lasersko rezanje je znatno jeftinije u usporedbi sa rezanjem
vodenim mlazom. Tako se na primjer laserski rezač snage 20kW na tržištu može kupiti po cijeni
od 300.000$. S druge strane, tržišna cijena vodenog rezača započinje cijenom 300.000$ i raste
odabirom različitih dodataka.
Upotreba električne energije je kod vodenog rezanja nešto manja i u prosjeku iznosi
od 22 do 35 kW. S druge strane, upotreba električne energije kod laserskog rezanja kreće se
od 24 do 40 kw. Lasersko rezanje karakteristično je po upotrebi različitih plinova koji
podržavaju rezanje, a čija potrošnja može porasti do 2.000 litara po satu. S druge strane, vodeni
rezač troši do 10 litara vode u satu rada, odnosno 36 kilograma abrazivnog sredstva.
U procesu rezanja, lasersko rezanje uveliko se razlikuje od vodenog. Tako se na primjer
vodeno rezanje može upotrebljavati za rezanje ploča, rezanje pojedinih elemenata i
strukturiranje. S druge strane lasersko rezanje nalazi široku primjenu koja seže od rezanja do
zavarivanja.
Vodeni rezač proizvodi visoki nivo buke koja može oštetiti sluh kako operatera tako i
drugih zaposlenih u blizini. On zahtjeva česta čišćenja što nije slučaj kod laserskog rezača. Jedan
od glavnih i najvažnijih problema vodenog rezanja je smjesa vode i abrazivnog sredstva koja se
treba pravilno zbrinjavati. [17]
Rezanje vodenim mlazom vs rezanje plazmom
Plazma rezanje je drugi najčešći način rezanja metala, nakon laserskog rezanja. Proces
plazma rezanja je u nekim segmentima vrlo sličan laserskom rezanju, a u nekim se uveliko
razlikuje. U pravilu, mlaz plazme se dobija procesom tlačenja plina koji se provodi kroz
električni luk. Plin koji se koristi za stvaranje mlaza plazme pri ovom procesu može razviti
temperaturu čak do 25 000 °C, tako da u kontaktu s metalom, on ga topi.

Prednost vodenog mlaza u odnosu na plazmu je to što vodenim mlazom se mogu rezati
materijali koji se ne tope lako (granit, cement, keramika) ili koji se uništavaju topljenjem (mnogi
laminati, aluminiji, egzotici). Rezanje plazmom ima najviše ograničenja kada su u pitanju
materijali koji se režu. Moguće je rezanje samo provodnih materijala i zapravo je praktično samo
za meke čelike i nehrđajuće čelike. Preciznost kod rezanja vodenim mlazom je bolja, bez troske
ili ostataka na rastopljenom metalu uzduž rezne ivice, kao što ostaje nakon plazme. [4]

17
 Plazma rezanje je najjeftinije i ima najmanje troškove u poređenju sa navedena dva
postupka (rezanje laserom i vodom). Ono također nadmašuje rezanje vodenim mlazom kada su u
pitanju brzine rezanja.
Rezanje vodenim mlazom vs CNC glodanje
Najveća prednost rezanja vodenim mlazom nad CNC glodanjem je ta da se vodenim
mlazom mogu rezati krhki materijali, prethodno otvrdnuti materijali, te teški materijali kao što su
titanijum, nehrđajući i ojačani alatni čelici.
Rezanje vodenim mlazom se često koristi kao zamjena operacijama glodanja, koristi se
za odsijecanje dijelova prije glodanja, ili kao sekundarna obrada dijelova obrađenih glodanjem.
Rezanje vodenim mlazom vs štancanje
Rezanje vodenim mlazom ima niže troškove po komadu za kraće radove u odnosu na
štanc presa, zbog troškova (i vremena) koji su uključeni u stvaranje alata i kalupa. Stvaranje
crteža za određeni dio na mašini za rezanje vodenim mlazom je sve što je potrebno za početak
obrade, gdje je kod štanc prese crtež samo prvi korak u stvaranju kalupa.
Kod rezanja vodenim mlazom bočne sile se mogu zanemariti, što znači da rupe mogu biti
jako blizu ivice materijala, što nije slučaj sa štanc presom. Kao što je već spomenuto, vodenim
mlazom se mogu rezati deblji materijali, dok štanc presa u tom slučaju ima ograničenja koja su u
vezi sa jačinom pritiska koji se može primjeniti. I kao velika prednost rezanja vodenim mlazom u
odnosu na druge tipove obrade, pa tako i u odnosu na štancanje, je naravno rezanje različitih
vrsta materijala. [4]

3.2. Optimizacija procesa rezanja vodenim mlazom

Kako bi se poboljšala produktivnost rezanja vodenim mlazom trebalo bi uzeti u obzir

sljedeće:
1) Zbog mogućnosti rezanja materijala velikih poprečnih presjeka, preporučuje se da
se sve ploče, na kojima se izvodi isti rez, grupiraju i da se započne istovremeno
rezanje. Na ovaj način bi se smanjili troškovi, a i povećala produktivnost.
2) Prilikom rezanja vodenim mlazom dolazi do stvaranja velike buke. Međutim,
rezanjem vodenim mlazom ispod vode, voda postaje filter koji smanjuje buku.
3) Iako se često preporučuje korištenje dvije glave pri rezanju vodenim mlazom,
ovakav pristup značajno komplicira proces. U tom slučaju, operater mora
osigurati da obje glave razvijaju iste performanse, odnosno daju jednako
kvalitetan rez. Zato se preporučuje korištenje jedne glave, uz ograničenje snage
rezanja, pošto maksimalna snaga i nije uvijek efikasno korištena.
4) Jedan od vrlo važnih parametara koji može utjecati na produktivnost rezanja je i
sto za rezanje. Preporučuje se odabir optimalne veličine stola koja će omogućiti
rezanje velike većine limova, odnosno ploča.
18
 5) Preventivno održavanje je nužna stavka u poboljšanju rezanja. Pravilnim i
pravovremenim održavanjem na vrijeme se mogu uočiti pojedini nedostaci. Osim
toga, pravilnim održavanjem povećava se i kvalitet reza.
6) Kako bi se smanjili troškovi rezanja vodenim mlazom, moguće je vršiti
recikliranje mješavine vode i abrazivnog sredstva. Za recikliranje se koriste
posebno izrađeni sistemi koji odvode mješavinu iz spremnika rezača, pritom je
filtrirajući. Ovi sistemi ujedno i odvajaju abrazivno sredstvo od vode, a što sa
sobom neminovno donosi i manje troškove zbrinjavanja.

4. ZAKLJUČAK

Tehnologija obrade materijala vodenim mlazom je tehnologija koja u posljednjih

nekoliko decenija bilježi veliki razvoj. Predstavlja mehanički postupak obrade, pri kojem čestice
abraziva velikom brzinom napuštaju mlaznicu u reznoj glavi i udaraju o obradak. Ova
tehnologija se upotrebljava u različite svrhe, obrađuju se svi metalni i nemetalni materijali,
različitih debljina. Najveća prednost ove tehnologije u odnosu na druge jeste ostvarenje hladnog
reza, što je čini nezamjenjivom u slučajevima gdje termičke tehnologije ne mogu dati
zadovoljavajuće rezultate.
Sve veća ekološka svjesnost, efikasnost, brzina rada i ekonomičnost su razlozi zbog kojih
obrada vodenim mlazom ima odlične predispozicije u budućnosti za primjenu na tržištu.

19
5. LITERATURA

[1] https://www.scribd.com/document/199856614/Obrada-vodenim-mlazom.
[2] M. Medenica; M. Milošević: ''Sečenje materijala mlazom vode visokog pritiska'',
Međunarodni simpozijum, Teška Mašinogradnja, Kraljevo, 1996.
[3] “Rezanje vodom.pdf.” .
[4] http://www.milcowaterjet.com/advantages.php.
[5] http://www.laser-ing.ba/blog/karakteristike-i-prednosti-rezanja-vodenim-mlazom/
[6] http://www.laser-ing.hr/blog/prirucnik-za-rezanje-vodenim-mlazom/
[7] http://lab.fs.unilj.si/lat/nekProc/NP%20AVC%20rez%20anje.pdf.
[8] https://www.bigbluesaw.com/faqs/parts/how-does-waterjet-cutting-work.html.
[9] https://wardjet.com/waterjet/university/intro.
[10] S. Hloch; J. Valiček; A. Stoić, ''Rezanje mlazom vode'', Slavonski Brod,2011.
[11] https://wardjet.com/waterjet/university/pumps.].
[12] http://www.fedtech.com/services/abrasive-waterjet.html.
[13] https://wardjet.com/waterjet/university/precision-quality.
[15] M. Medenica; M. Veličković: ''Integracija tehnologije rezanja vodenim mlazom u obrazovni
sistem Srbije''.
[16] http://www.fsb.hr/kas/.../2Nekonvencionalne%20obrade%%2020ECM-EDM-WJ.pps.
[17] http://www.laser-ing.hr/blog/lasersko-rezanje-vs-vodeno-rezanje/

20