Povijest Cvjetnog trga

U prvoj polovici 14. st. je bila izgrađena drvena crkvica sv. Margarete. Njoj su se Zagrepčani
zavjetovali da ih zaštiti od elementarnih nepogoda, osobito tuče. Stajala je među vrtovima,
oranicama i sjenokošama, a imala je i područnu kapelu sv. Duha. Oko crkve se nalazilo groblje s
velikim križem. Jedanput na godinu na Margaretino, 13. srpnja, tamo se održavao veliki sajam. U
srednjem vijeku oko crkve sv. Margarete, bili su vrtovi povrtnjaci i voćnjaci. Kučiće su bile osamljene i
razbacane. Prvi poticaj za uređenje tog prostora dali su sami stanovnici podgrađa. Obrazložili su ga
tvrdnjom da se oko crkve sastaje šest ulica, dakle više nego igdje drugdje u Zagrebu i da je u novije
doba komunikacija ondje oživjela. Poglavarstvu onoga doba to uređenje okolice crkve nije bio
prioritet, no ipak je dopustilo rušenje jedne kuće radi olakšanja prometa. Dugo se pitanje uređenja
vezivalo i uz izgradnju novog kazališta. Kad je donesena odluka da će se ono graditi na nedalekom
sajmištu, odnosno na današnjoj lokaciji, srušeni su preostale kuće, a trg je nazvan po Preradoviću
1887. godine. Planove preuređenja napravio je tadašnji glavni gradski urbanist Milan Lenuci.
Provedena je parcelacija i 12 je čestica 23.02.1898. dražbom bilo ponuđeno na prodaju. Već iste
godine, počela je izgradnja dviju velikih palača, banke i Prve hrvatske štedionice prema projektu
Josipa pl. Vancaša.

Cvjetni trg ima daleku i opširnu povijest koju je jako zanimljivo za istražiti. Puno sam toga naučila
kroz ovu zadaću te je bilo itekako korisno. Jako je zanimljivo pratiti život nekog malog područja i kako
se ono razvijalo kroz povijest. Nadam se da će Cvjetni trg ostati stajati još dugo nakon što mi odemo.