Novo iz DVGW-a

DVGW GW 335-A5 Nacrt

Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi i ispitivanja

Dio A5: PE – višeslojne cijevi sa ojačanjem (istegnuti PE ), kao i pripadajući spojni elementi i spojevi
Izdanje 06/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

Tehnička ispitna podloga DVGW GW
335-A5 "Sistemi plastičnih cjevovoda u
distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi
i ispitivanja; dio A5: PE – višeslojne ci-
jevi sa ojačanjem (istegnuti PE), kao i
pripadajući spojni elementi i spojevi" i
DVGW GW 335-A6 "Sistemi plastičnih
cjevovoda u distribuciji gasa i vode
za piće; Zahtjevi i ispitivanja; dio A6:
Cijevi od PA-U 160 i PA-U 180, kao i
pripadajući spojni elementi i spojevi",
urađeni su paralelno u jednoj projekt-
noj grupi u kojoj su bili predstavnici
preduzeća za snabdijevanje/operatera
vodova, proizvođača i ispitnih labarato-
rija.
Konstrukcija, proizvodnja, rukovanje i
ispitivanje cijevi i spojnih elemenata
od PA koji ispunjavaju zahtjeve za prim-
jenu, postupke zavarivanja, mašine za
obradu, te odgovaraju dimenzioniranim
sistemima, itd., odgovaraju u skoro
svim pojedinostima već etabliranim
cijevima i spojnim elementima od PE-
100, izuzev najvisočijeg stepena pri-
tiska. Niz standarda ISO 16486-1 do 5
za poliamid, je niz standarda EN 1555-
1 do 5, odn. ISO 4437-1 do 5 za PE u
području gasa, odn. veoma su slični
odgovarajućim standardima za vodu i
osnova su GW 335-A6.
PE-višeslojne cijevi koje sadrže trake
za ojačanja od istegnutog PE, imaju
značajno jaču tvrdoću od etabliranih ci-
jevi PE 100.
Ipak su usaglašenosti u zahtjevima tako
obimne da GW 335-A5 velikim dijelom
upućuje na GW 335-A2/B2, koji se opet
zasniva na EN 1555-1 do 5. Evropski,
odn. internacionalni standardi ne post-
oje za ove višeslojne PE-cijevi. Ispitivan-
je čvrstoće je ovdje jedna posebnost,
jer se zbog višeslojne konstrukcije ne
može vršiti dimenzioniranje samo na
osnovu čvrstoče osnovnog materijala.
Cijevi od PE 100 SDR 11 su dozvoljene
za pogonske pritiske do 10 bar za gas,
odn. 16 bar za vodu. Cijevi od po-
liamida i polietilenske višeslojne cijevi
s ojačanjem, dozvoljavaju upotrebu za
visočije stepene pritiska. Npr. sa PA-U
160, odn. PA-U 180 SDR 11 mogu se re-
alizirati cjevovodi za pogonske pritiske
do 16 bar, odn. 18 bar za gas, kao i 20
bar, odn. 22,5 bar za vodu. Pripadajući
spojni elementi imaju veliku sličnost sa
spojnim elementima koje se primjen-
juju za cijevi od PE 100.
Pri tome je jako bitno voditi računa o
specifičnoj podobnosti, oznakama i
uputama proizvođača, da bi se samo
zavarile cijevi i cijevni elementi koji zais-
ta imaju istu osnovu materijala i nami-
jenjeni su za iste nivoe pritiska.
Tako se ne smiju zavarivati različiti
tipovi PA (PA 11, PA 12, PA 612), jer
međusobno zavarivanje još nije dovolj-
no istraženo.
Radni listovi DVGW-a G 472, G 463,
W 400-1 i W 400-2 ne uzimaju u obzir
ovakve cijevi, ali bi se one trebale svrsi-
hodno razmotriti. Uslov za to je poseb-
no praćenje u skladu sa inženjerskom
praksom.
Rok za prigovore: 31.10.2014.

DVGW GW 335-A6 Nacrt

Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi i ispitivanja Dio A6: Cijevi od PA-U 160 i PA-U 180, kao i
pripadajući spojni elementi i spojevi; Izdanje 06/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29 (vidi članak za DVGW
GW 335-A5. Rok za prigovore: 30.10.2014.

DVGW Informacija Gas/Voda br. 19

Indirektno dokazivanje djelotvornosti katodne zaštite od korozije (KKS) radi određivanja

referentnih vrijednosti prema DVGW GW 17
Izdanje 09/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

Ovu informaciju je uradila projektna
grupa „Praktična uputstva za refer-
entne vrijednosti“ tehničkog komiteta
“Spoljašna korozija”. Služi kao osnova
za indirektno dokazivanje djelotvornosti
katodne zaštite od korozije prema rad-
nom listu DVGW GW 10, uz dopunu
podsjetnom listu DVGW GW 17.
U radnom listu DVGW GW 10, do sada
su nedostajale upute kako se može
voditi indirektno dokazivanje djelotvor-
nosti. Indirektno dokazivanje je također
tema podsjetnog lista DVGW GW 17 za
određivanje referentnih vrijednosti.
Indirektno dokazivanje navedeno u ovoj
informaciji se treba posmatrati kao
primjer. Time nisu isključene druge al-
ternativne mogućnosti.

Novi Poslovnik DVGW-TSM Novi uzorak sigurnosnih listova sa podacima

Za provođenje provjera DVGW TSM
sistema tehničke sigurnosti potrebno
je u skladu s Poslovnikom,
utvrditi regulisane i struktuirane ok-
vire. U Poslovniku su opisani isključivo
postupci za provjeru TSM-a, te uloga
učesnika. Novi Poslovnik je stupio na
snagu 01.12.2014. godine.
40
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Gasne kompanije mogu u word for-
matu snimiti novi uzorak sigurnosnih
listova sa podacima na linku Muster-
Sicherheitsblätter
• Sigurnosni list sa podacima prema
Uredbi (EZ) br. 1907/2006 (REACH), § 5
GefStoffV prirodni gas, osušen
• Sigurnosni list sa podacima prema
Uredbi (EZ) br. 1907/2006 (REACH), §
5 GefStoffV prirodni gas, osušen, sa
dodatnim gasom (< 10 % hidrogena)
Pristup imaju samo članovi DVGW-a.
 Iz DVGW-a

Prof. dr. Gerald Linke novi direktor DVGW-a

Smjena u direkciji DVGW-a
Prof. dr. Gerald LINKE je od 3.
jula 2014. god. novi direktor
Njemačkog stručnog udruženja za
gas i vodu (Deutscher Verein des
Gas- und Wasserfaches (DVGW)).
Doktor fizike po struci, dr Linke
je, na sjednici savezne uprave
DVGW-a održane 5. maja 2014.g.
Prof.dr. Gerald Linke u Minhenu, jednoglasno imeno-
van za novog direktora DVGW-a.
Na ovoj funkciji mijenja Dr. Walter
Thielena, koji se, nakon 15 godina uspješnog rada svečano
oprostio od DVGW-a na skupštini članova održanoj 2. jula
2014. godine u Bonnu.
„Misao, da ću narednih nekoliko godina moći dati pozitivne
impulse unapređenju struke gasa i vode, kao i mogućnost
da kroz angažovan rad pružim podršku razvoju sektora en-
ergetike i vodoprivrede, me ispunjava velikom radošću“,
izjavio je novi DVGW direktor prilikom preuzimanja man-
data. „DVGW je udruženje koje sadržajno pokriva širok spe-
ktar tema u oblastima gasa i vode, a sada i konvergencije
energetskih sistema. Pored strukture na saveznom nivou,
DVGW je putem pokrajinskih i okružnih grupa prisutan i
na lokalnom nivou. Na taj način se pruža veliki potencijal
identifikacije za mnoge ljude koji rade u energetskom sek-
toru, što je zaista jedinstveno“ naglasio je dr Linke u svom
govoru na skupštini članova DVGW-a.
Skupština članova DVGW-a je također donijela zaključke
o modernizaciji strukture udruženja. Tako će se ubuduće
upravljanje DVGW-om odvijati po dualnom sistemu, koji
se sastoji od nadzornog organa, u čijem sastavu će biti
predstavnici članova udruženja, i profesionalnog organa,
koji će voditi poslove DVGW-a. Pri tome će se nadzornom
organu, pored ovlasti kontrole, prenijeti kompetentnosti
usmjeravanja, radi očuvanja uticaja volonterskog rada
članova udruženja. Ovaj nadzorni organ će, u stvari, u ve-
likoj mjeri biti dosadašnji upravni odbor udruženja, s tim da
će se ubuduće zvati predsjedništvo DVGW-a. Članovi će
također biti predsjedavajući pokrajinskih grupa i rukovodi-
oci upravnih komiteta. Predsjedništvo će imati 49 članova.
Predsjedništvo ostaje najviše tijelo udruženja. Poslovni or-
gan udruženja će voditi profesionalno lice i nosit će naziv
uprava. Upravu DVGW će činiti dvije osobe. Oni će djelova-
ti u smislu kolektivnog organa, po principu zajedničke od-
govornosti, radi očuvanja stručnih, ekonomskih i pravnih
interesa udruženja. Dr Linke će ubuduće preuzeti funkciju
predsjednika uprave.

DVGW Njemačko stručno udruženje za gas i vodu

DVGW Njemačko stručno udruženje za gas i vodu – tehničko-naučno udruženje – (Deutscher Verein des Gas- und
Wasserfaches e. V. – Technisch-wissenschaftlicher Verein) – promoviše struku gasa i vode, posebno vodeći računa o
aspektima sigurnosti, higijene i zaštite okoline. Sa više od 13.500 članova, DVGW priprema i objavljuje opće priznata
pravila tehnike za gas i vodu. Udruženje inicira i promoviše istraživanja i školuje stručna lica za cjelokupan spektar tema
gasa i vode. U okviru udruženja je i sistem certificiranja i ispitivanja kako za proizvode i stručna lica, tako i za kom-
panije. Tehnička pravila DVGW-a čine temelj tehničke samouprave i vlastite odgovornosti njemačke gasne privrede i
vodoprivrede. Ona su garancija za sigurno snabdijevanje gasom i vodom za piće na međunarodno najvišem standardu.
Udruženje je osnovano 1859. godine u Frankfurtu na Majni i djeluje u općem interesu. DVGW je ekonomski neovisan i
politički neutralan.

Novo predsjedništvo DVGW-a
Dietmar Bückemeyer je izabran za novog predsjednika Njemačkog stručnog
udruženja za gas i vodu (Deutscher Verein des Gas- und Wasserfaches (DVGW)).
On je na ovoj funkciji zamijenio dosadašnjeg predsjednika dr. Karl Rotha.
Gosp. Bückemeyer je od januara 2013. godine obavljao funkciju potpredsjedni-
ka DVGW-a za područje vode. Njegov nasljednik je dr. Dirk Waider, a dr. Thomas
Hüwener je i dalje potpredsjednik za područje gasa, dok je Michael Riechel i
dalje treći potpredsjednik.

Dietmar Bückemeyer, po zanimanju dipl. inženjer mašinstva, od 2002. god. je

tehnički rukovodilac kompanije Stadtwerke Essen AG. Prethodno je bio ruko-
vodilac odjela i prokurist za područja projektovanja i gradnje kompanije u Es-
sen-u, u kojoj je zaposlen od 1988. godine. Bückemeyer je član Savezne up-
rave DVGW-a od 2004. godine. On je također predsjednik DVGW pokrajinske
grupe Nordrhein-Westfalen i predsjednik upravnog komiteta DVGW „Sistemi
Dietmar Bückemeyer i Dr. Dirk Waider; vodosnabdijevanja“.
izvor:DVGW (© Foto agencija Bildschön)
Dr. Dirk Waider je od 2013. godine član uprave kompanije GELSENWASSER AG
u kojoj je zaposlen od 2003. god. Prvo je je radio na poziciji rukovodioca odjela
za strateški razvoj, a od 2008. god. kao prokurist i rukovodioc sektora „Razvoj“.
Waider je član savezne uprave DVGW-a od septembra 2013. god.
41
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Iz DVGW-a

Jačanje sigurnosti snabdijevanja gasnog tržišta je centralni zadatak struke

i jedan od zaključaka 53. Savjetovanja o gasu gat 2014.

"Zbog ukrajinsko-ruske krize tema sigurnosti snabdijevan-
ja gasom sve više zaokuplja pažnju javnosti. Ovo se pod-
jednako odnosi i na energetsko-politički značaj pouzdane
i efikasne gasne infrastrukture. Nakon razdvajanja djelat-
nosti na trgovinu, transport, distribuciju i skladištenje u
okviru procesa „unbundlinga“, prekinuta je integrirana
odgovornost za sigurnost snabdijevanja. Zakonodavac i
struka su zbog toga posljednjih nekoliko godina razvili ve-
liki broj formalnih sigurnosnih mehanizama, koji treba da
omoguće zajedničko djelovanje pojedinih aktera čak i u
ekstremnim situacijama.
DVGW i njegovi članovi su također aktivni u ovom polju“
izjavio je potpredsjednik DVGW-a Michael Riechel na pres
konferenciji 30. septembra 2014, na otvaranju 53. Sav-
jetovanja o gasu (gat 2014) u Karlsruhe. Tako je DVGW,
u okviru studije o sigurnosti snabdijevanja tržišta gasa,
završene 2013. godine, identificirao signale upozorenja i
oskudnosti, radi omogućavanja prepoznavanja eskalacije
situacije snabdijevanja. Ovi signali obuhvataju podatke od
dnevne i sedmične vremenske prognoze, preko razvoja
cijene gasa do situacije ispunjenosti skladišta. Osnovno
zapažanje je, da je smjernica o razdvajanju djelatnosti
otežala raspodjelu pojedinačnih područja odgovornosti,
kao i komunikaciju među tržišnim partnerima, s druge
strane, uslijed fleksibilnosti utiskivanja ne postoji neo-
phodnost utiskivanja zbog potreba mreže i rješavanje
lokalnih nestašica gasa. U daljem naučnom projektu će
se istražiti u kojoj mjeri pojedinačni signali upozoranja i
oskudnosti dozvoljavju prognozu kratkoročne situacije
snabdijevanja. Cilj je prikaz u obliku mrežne saobraćajne
signalizacije za regulacionu zonu energije, to znači skala
boje za prikaz kritičnosti. Ovaj model predstavlja osnovu
za prepoznavanje predstojeće nestašice gasa u ranoj fazi,
sa ciljem upozoravanja tržišnih partnera na promjenjenu
situaciju snabdijevanja. Za predstojeću zimu je dogov-
orena faza testiranja, da bi se potvrdio kvalitet prognoze
i donijela odluka o daljim koracima u razvoju mrežnog
semafora.
Njemačka je sa „energetskim zaokretom“ krenula jedinst-
venim putem bez sličnog primjera u svijetu. To nije ništa
manje od brze transformacije kompleksnog energetskog
sistema visoko razvijene industrijske zemlje u srcu Ev-
rope. Pri tome posebno gas dobija ključnu ulogu u inte-
graciji obnovljivih energija – gas je siguran, sa fleksibilnim
mogućnostima korištenja, vrlo efikasan sa veoma niskom
emisijom CO2. Kroz nove tehnološke izazove „energetskog
zaokreta“ gasna infrastruktura dobija dodatne mogućnosti
korištenja – kao što su skladištenje i transport velikih
količina energije iz regiona sa viškom proizvodnje obnov-
ljive električne energije.
U ovom procesu DVGW i BDEW zajednički preuzimaju vlas-
titu odgovornost kao snažni glas gasne privrede. U otvore-
nom dijalogu sa politikom, industrijom i javnošću je cen-
tralno pitanje, kako da u budućnosti napravimo njemački
energetski sistem da bude u skladu sa klimom, siguran i
ekonomičan? Zbog toga se na gat-u 2014, diskutiralo o ak-
tuelnim temama i trendovima vezanim za budući potencijal
prirodnog gasa u energetskim sistemima.
Pored energetske efikasnosti, koja je razmatrana u okviru
efikasnog snabdijevanja toplotom i energijom u zgradarst-
vu do optimiranja industrijskih postrojenja, na gat-u 2014
se u centru pažnje nalazila incijativa Power-to-Gas. Ova
tehnologija se sve više ne posmatra samo kao opcija za
dugoročno skladištenje prekomjerne eko-električne ener-
gije, već se cijeni također njen značaj kao sistema za trans-
port energije. Predstavljeno je aktuelno stanje istraživanja
Power-to-Gas, kako tehnički i ekonomski potencijal pomjer-
anja opterećenja u konvergentnim energetskim mrežama,
tako i razvoj poslovnih modela za investitiore. Osim toga,
na samom vrhu dnevnog reda su se nalazili i tehnološki i
ekonomski izazovi u svjetlu prelaska sa L na H gas, kao i sig-
urnost snabdijevanja sa fokusom na vodič „Snabdijevanje
gasom u kriznim situacijama“ i razvoj „signala oskudnosti“.
Sa interesantnim diskusijama o ovim i drugim aktuelnim
pitanjima i trendovima, od 30. septembra do 1. oktobra
2014. u Karlsruhe, kongres gat 2014 je opet potvrdio
ulogu vodećeg stručnog kongresa i sajma. Na poziv DVGW,
stručnom kongresu su prisustvovali i gasni stručnjaci iz re-
giona.

DVGW ofanziva inovacija gas

Od 2009. godine DVGW u okviru svoje ofanzive inovacija, zajedno sa kompanijama njemačke gasne privrede,
kao i istraživačkim institutima i proizvođačima opreme, istražuje koje gasne tehnologije u budućnosti mogu
energetke sisteme učiniti sigurnim, efikasnim i ekološki prihvatljivim.

Preko 30 različitih projekata su tematski povezni u istraživačku skupinu (cluster):

• gas u energetskim sistemima
• smart grids
• power-to-gas
• proizodnja i kondicioniranje gasa
• tehnologije primjene i kogeneracija
Novoobjavljena brošura o DVGW ofanzivi inovacija gas detaljnije predstavlja rezultate projekata koji su također
tema ovogodišnjeg gat-a. Brošura, završni radovi, zaključci, stručni članci, kao i druge informacije se mogu
pronaći na internet stranici : www.dvgw-innovation.de .

42
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26

Pregled tema obrađenih na kongresu gat 2014
Energetska efikasnost: Izazovi i potencijal energenta gas
• perspektive s gledišta politike
• energent prirodni gas: proizvod i njegov razvoj na tržištu
• efikasnost gasnih tehnologija
Efikasno snabdijevanje toplotom i energijom u zgradarstvu
•Tržište toplotne energije kao ključ energetskog zaokreta
•Energetsko moderniziranje: vizije i stvarnost
• Izvještaji o iskustvu modernih rješenja sistema prirodnog
gasa – koliko zaštite klime Njemačka može sebi priuštiti?
•Inteligentno upravljanje zgradama
Konvergentne energetske mreže
• Trenutna situacija mreže u EWE-području
• Smart Grid uz uzimanje u obzir rezultata Powor-to-Gas i
pregleda projekata iz inovacione ofanzive DVGW-a
• Power-to-Gas-postrojenje grupacije Thuega
Power-to-Gas: Tehnološki, ekonomski i politički izazovi
• Saznanja iz istraživačkih projekata DVGW-a
• Power-to-Gas u energetskim sistemima
• Power-to-Gas kao model poslovanja
Prestruktuiranje L-H-Gas na tržištu i podešavanje aparata
• Status Quo proizvodnje L-gasa , snabdijevanje Nizozemske i
Njemačke, konsekvence KoV & NEP Integracija energija iz obnovljivih izvora u skladu sa potre-
• Predstavljanje zadataka kao slijed prilagođavanja za ANB bama
• Podrška prepodešavanja ganih aparata putem elektronskog
priručnika DVGW-a (Informacioni sistem gasnih aparata) • Konvergacija elektro-mreža i mreža prirodnog gasa
Europeiziranje mjerenja i novi zahtjevi za poziv podataka
• Novo regulisanje zakonskog mjerenje
• Ekonomičn poziv podataka i egzaktno stavljanje na raspolag-
anje podataka o gasu
• Stanje uvođenja inteligentnih sistema mjerenja
Garantovanje sigurnosti snabdijevanja • Ugovorna rješenja sa mini- i mikro-kogeneracijom
• Njemačko i evropsko snabdijevanje gasom
• Mehanizmi sigurnosti gasnog snabdijevanja
• Dugoročni monitoring strukturne sigurnosti snabdijevanja
gasom
Harmonizacija kvaliteta gasa
• Jedan gas za čitavu Evropu? Ili svi gasovi u jednom okviru?
• Posljedice „slobodnog“ tržišta gasa na tehniku primjene gasa
• Adaptivno sagorijevanje - izazov za senzore
• Uticaj konstantno promjenjivog Wobe-indexa H-gasa na
tehnologije primjene gasa u domaćinstvima i industriji
Kongres gat (stručno savjetovanje o gasu) je najveći stručni
kongres za gas. gat čini platformu i pruža mogućnost di-
jaloga između politike, tehnike, istraživanja i trgovine.
Kombinacija kongresa i stručne izložbe svake godine
privuče preko 3.000 stručnjaka i rukovodica iz gasnih
i energetskih kompanija, komunalne privrede, indus-
trije, istraživanja, politike, uprave i općina. Najveći broj
učesnika dolazi iz Njemačke i susjednih zemalja.
Oba vodeća udruženja njemačke gasne privrede, DVGW
i BDEW će prikazati potencijal gasa iz različitih perspekti-
va. Cilj kongresa gat 2015. je predstavljanje sposobnosti
Iz DVGW-a
Igno Dimeski, Amira Pintul i Aida Bučo-Smajić na gat-u 2014.
Prirodni gas kao gorivo za putničke automobile i dostavna
vozila
• Vozila na gas: od nosioca imidža do rješenja problema &
inicijativa mobilnosti na prirodni gas: ciljevi i uspjesi
• Perspektive prirodnog gasa – putnička vozila na gas
• Perspektive prirodnog gasa – autobusi, izazovi tržišta & značaj
LNG u segmentu dostavnih vozila
• Razvoj punionica prirodnog gasa
• Budući razvoji i potencijali biogasa
• Ekonomske prednosti putem kogeneracije u postojećim
objektima radi izjednačavanja opadajuće proizvodnje električne
energije
Energetska efikasnost u industriji i zanatstvu
• Upravljanje energijom kao ekonomska energetska usluga
• Izvještaji iz prakse o optimiranju industrijakih postrojenja
Kogeneracija: od mikro kogeneracije do gasnih elektrana
• Prepreke prilikom pogona mikro-kogeneracijskih postrojenja
• 100 KWK-postrojenja u Bottrop-u
• Blokcentrale i sorpcione mašine za hlađenje – inteligentna i
efikasna kombinacija
Situacija snabdijevanja gasom u Evropi
• Značaj sigurnog snabdijevanja prirodnim gasom -
• Garancija sigurnosti snabdijevanja
• Jačanje sigurnosti snabdijevanja u Njemačkoj i Evropi
gasne privrede kao pokretačke snage energetskog za-
okreta, te diskusija o aktuelnim temama gasa orjentirana
ka pronalaženju rješenja. Kroz usku saradnju oba vodeće
strukovna udruženja (DVGW i BDEW), gat 2015 stiže do
svih tržišnih partnera gasne struke.
Gasna konferencija gat 2015. u Essenu će biti popraćena
najvećim stručnim sajmom na njemačkom govornom
području. Od 26. - 28. oktobra izlagači će imati mogućnost
da svoje proizvode i tehničke inovacije prezentiraju mno-
gobrojnoj stručnoj javnosti, a očekuje se njih preko 3.000.
Profitirajte od učešća na sajmu i kongresu!
Informacije: www.gat-kongress.de
43
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Vijesti
Evropska komisija započinje rad na energetskoj uniji
Evropska komisija je započela rad na
energetskoj uniji, što je osnovni korak
ka zaokruživanju jedinstvenog ener-
getskog tržišta i reformisanju načina
na koji Evropa proizvodi, transportuje
i troši energiju. Energetska unija je,
uz dalekosežnu politiku klimatskih
promjena, jedan od ključnih prioriteta
Junkerove Komisije. Nakon više od 60
godina od osnivanja Zajednice za ugalj
i čelik, Komisija je 4. februara dala na-
crt plana za reorganizaciju energetskih
strategija u Evropi i započela rad na
stvaranju evropske energetske unije.
Rad na energetskoj uniji započinje na
vrijeme. Evropska unija uvozi 55 odsto
energije. Devedeset odsto stambenog
fonda u Evropi je energetski neefikas-
no, naša energetska infrastruktura je
stara a daleko smo i od uspostavljanja
unutrašnjeg energetskog tržišta. Post-
oji zamah neophodan za energetsku
uniju. Energetska sigurnost zauzima
visoko mjesto u političkom programu;
osim toga, Evropski savjet je prošlog
oktobra otvorio vrata za postizanje
ambicioznog klimatskog sporazuma u
Parizu ove godine. Nedavno usvojeni
Investicioni plan za Evropu je osmišljen
tako da energetskom sektoru otvori
pristup finansijskim sredstvima koja su
mu zaista neophodna. Trenutno niske
cijene nafte daju dodatni podsticaj te
ostavljaju više političkog i finansijskog
prostora kako bi se uradilo sve što tre-
ba sa ciljem postizanja konkurentnije,
sigurnije i održivije energetske strate-
gije u Evropi. Potpredsjednik Komisije
nadležan za energetsku uniju, Maroš
Šefčović, izjavio je: „Naše aktuelne
EU pokrenula novi projekat za početak procesa snabdijevanja prirodnim
gasom u Crnoj Gori
Crna Gora trenutno nema sistem za
distribuciju prirodnog gasa. Potrošnja
gasa je trenutno ograničena na upotre-
bu plinskih boca. Najnoviji projekat EU
će pogurati procjenu potrebnih uslova
za gas i stvaranje sveobuhvatnog pla-
na za snadbijevanje građana Crne Gore
sa čistijom i pristupačnijom energijom,
odnosno korištenje prirodnog gasa.
Ovo je početak dugoročnog procesa
44
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
energetske strategije su u svakom
pogledu neodržive i potrebna im je
hitna reorganizacija. Građani bi trebalo
da zauzimaju centralno mjesto naših
energetskih strategija. Osim što ima-
mo krajnje ambiciozan program, sada
imamo i potrebni zamah. Radićemo na
postizanju koherentnog pristupa ener-
getici u svim oblastima politika, kako
bismo stvorili veću sigurnost. Klima,
transport, industrija, istraživanje, spolj-
na politika, digitalna ekonomija i pol-
joprivreda – sve će one biti ključne za
ovaj projekat.
Energetska unija za cilj ima da poten-
cijalne barijere između sektora razbije i
da okupi relevantne sagovornike za isti
sto – ukratko, energetska unija će pri-
premiti teren za novi način kreiranja en-
ergetske strategije u Evropi.” Komesar
za klimatska pitanja i energetiku, Migel
Arijas Kanjete, dodaje: „Energetska
unija je ambiciozni projekat koji će
energetskim i klimatskim strategi-
jama u Evropi odrediti novi pravac i
dati dugoročnu viziju. Unija nije samo
preoblikovanje starih ideja već preduz-
imanje konkretnih mjera kako bi ova
vizija postala dio stvarnosti.
Kao komesar za klimatska pitanja
i energetiku, ja ću biti odgovoran
za sprovođenje velikog broja mjera
sadržanih u strategiji. Djelotvorno
sprovođenje će biti od suštinskog
značaja, baš kao i puna i pravilna prim-
jena postojećih zakona.” Usvajanje
okvirne strategije o energetskoj uniji
je zakazano za 25. februar. Strateški
dokument će pratiti saopštenje pod
naslovom „Put u Pariz” u kom će biti
koji će, kako se bude odvijao, doprinje-
ti čistijoj životnoj sredini i poboljšanju
kvaliteta snadbijevanja energijom u
Crnoj Gori. Evropska komisija je izd-
vojila 500.000 eura za finansiranje ove
studije. Prvi sastanak povodom ovog
projekta je održan u Podgorici 13. no-
vembra 2014. u zgradi Vlade. Naziv
studije je Gas Development Master
Plan & Priority Project Portfolio Identi-
izloženi namjeravani doprinosi EU
politici klimatskih promjena, kao i
saopštenje, odnosno izvještaj o napre-
tku EU ka postizanju minimalnog nivoa
međusobne povezanosti od deset
odsto u pogledu električne energije.
U Političkim smjernicama koje je 15.
jula 2014. predstavio Evropskom parla-
mentu, predsjednik Junker je rekao da
„se Evropska unija previše oslanja na
uvoz goriva i gasa. Moramo da sman-
jimo ovu zavisnost a da istovremeno
naše energetsko tržište ostane otvore-
no za zemlje izvan EU. Stoga moramo
da udružimo naše resurse, kao i našu
pregovaračku moć sa trećim zemlja-
ma, te da spojimo naše infrastrukture.
Zbog budućih naraštaja smo dužni da
ograničimo uticaj klimatskih promjena
i da energiju održimo pristupačnom.
Ovo ćemo postići korišćenjem ob-
novljivih izvora i unaprijeđenjem ener-
getske efikasnosti.” Na debati održanoj
4. februara se raspravljalo o ciljevima
energetske unije, a neke od glavnih
tačaka dnevnog reda su bile i diver-
sifikacija izvora energije koji su tre-
nutno dostupni državama članicama,
podrška zemljama EU da se oslobode
zavisnosti od uvoza energenata, te na
koji način EU učiniti svjetskim liderom
u oblasti obnovljivih izvora energije i
predvodnikom u borbi protiv global-
nog zagrijavanja.
Usvajanje paketa za energetsku uniju
je zakazano za 25. februar 2015.
Objavljeno: 05.02.2015.
Izvor.europa.rs
fication in Montenegro (Glavni plan za
razvoj gasa i portfolio za identifikaciju
prioritetnih investicionih projekata u
Crnoj Gori). Studiju je naručila Evrop-
ska investiciona banka (EIB) u okviru
Investicionog okvira za zapadni Bal-
kan (WBIF), a biće implementirana od
strane COWI-IPF konzorcijuma.
 Vijesti

Studija se sastoji od razvoja opsežnog
srednjoročnog master plana za prirod-
ni gas koja će da ispita sve aspekte
(tehničke, pravne i regulatorne, eko-
nomske, tržišne, socijalne, itd.) koji se
odnose na uvođenje gasa u nekoliko
regiona Crne Gore. Ovo je u skladu sa
energetskom strategijom i akcionim
planovima Crne Gore. Nakon razvoja
i uspostavljanja glavnog plana za gas,
razvit će se i uspostaviti portfolio pri-
oritetnih investicionih projekata za gas
kako bi Vlada Crne Gore privukla inves-
ticije i sprovela projekat gasovoda.
Ovaj projekat se sprovodi na zahtjev
Ministarstva ekonomije, pod pokro-
viteljstvom Investicionog okvira za
zapadni Balkan uz Evropsku banku za
obnovu i razvoj ( EBRD), koja može biti
potencijalni finansijer za prioritetne
projekte i koja će biti uključena u pri-
premi studija. Pored nadležnih mini-
starstava, drugi korisnici ovog projekta
biće Regulatorna agencija za energe-
tiku, izabrani gasni operater, Montene-
gro bonus. Razvoj znanja i vještina na
lokalnom nivou u okviru ovih institucija
u Crnoj Gori vezano za razvoj gasnog
sistema je glavni aspekt tehničke
pomoći koja će biti pružena.
Studija će ispitati potencijalne izvore
gasa u Crnoj Gori, uključujući planirana
podvodna istraživanja, gas iz Jadrans-
ko jonskog gasovoda ( koji treba da se
izgradi i poveže sa Trans-anatolijskim
gasovodom) i potencijalne terminale
za prirodni tečni gas. Tražena prog-
noza buduće potrošnje gasa ispitat
će sve sektore, domaćinstva, usluge i
industriju, a obuhvatit će efekte inici-
jative za prelazak sa struje na gas koja
bi mogla da određuje cijenu gasa (u
maloprodaji i veleprodaji ) i inicijativa-
ma za konačnu energetsku efikasnost.
Optimizacija smjera i rasporeda gaso-
voda i distributivnog sistema biće
tehnički realizovana sa minimum
troškova i naći će se na geografs-
kom informacionom sistemu i biće
usmjerena prema velikim potrošačkim
centrima i susjednim zemljama na
najekonomičniji način i sa minimalnim
uticajem na životnu sredinu .
Kako bi se u toku studije riješilo neko-
liko ključnih pitanja morat će se doni-
jeti i neke političke odluke. To podrazu-
mijeva neophodne promjene pravnog
i regulatornog okruženja u vezi sa gas-
om; koraci potrebni da se ubrza proces
uvođenja gasa kao čistog izvora ener-
gije; određivanje strukture tarife koja
je tržišno zasnovana ali i pristupačna,
i koja podstiče prelazak na gas ; Inves-
ticioni podsticaji za nezavisne kom-
panije da se angažuju u razvoju gasne
infrastrukture i političke odluke koje će
potvrditi da određeni dijelovi Crne Gore
potražuju gas u mjeri koja opravdava
priključenja na prenosni sistem gasa
iz tehničke i ekonomske perspektive.
Donošenje ovakvih političkih odluka
olakšat će tim stručnjaka, preko niza
seminara za postizanje konsenzusa
koje su prilagođene individualnim ko-
risnicima (Operater za gas, regulatorne
agencije, Ministarstvo ekonomije).
Ovaj projekat je povezan sa skoro
završenom studijom izvodljivosti In-
vesticionog okvira za zapadni Balkan
na Jadransko Jonskom gasovodu
(Hrvatska - BiH - Crna Gora - Albanija).
Izvor. delmne.ec.europa.eu
Objavljeno: 13.11.2014.

Tonino Picula: LNG-terminal piše našu zajedničku energetsku budućnost

Svaki energetski projekt koji Hrvatska razvija nadilazi nacionalne okvire i
imat će utjecaja ne samo na regiju već i cijelu Evropu. "Upravo izgradnja
LNG terminala na otoku Krku predstavlja stvaranje energetskog čvorišta za
opskrbu ukapljenim plinom srednje Europe, ali i šireg područja. Davanje
prioriteta tom projektu u Hrvatskoj će omogućiti stvaranje tržišta za opskrbu
plinom u slučaju prekida opskrbe iz Rusije, koja postaje sve nesigurnija",
rekao je SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula za portal Energetika-net.

Bezrezervnu podršku izgradnji ovog "EU uvozi 53 % energije koju troši.

projekta je pružio potpredsjednik
Komisije i povjerenik za energetiku
Maroš Šefčović, naglasivši kako je
LNG jedan od budućih projekata koji
je važan za ostvarenje 'Evropske en-
ergetske unije' i odgovor na mnoge
dileme koje trenutno postoje, Šefčovič
je, nakon podrške koja nam je već
otprije stigla iz Amerike, dao Hrvats-
koj dodatan vjetar u leđa da postane
važno regionalno energetsko čvorište.
Naravno, mnoga pitanja još predstoji
zatvoriti, prvenstveno ona vezana uz
infrastrukturu i financije, no nedavni
gasni stres test pokazao je kako je što
prije potrebno pronaći rješenje koje
ne podliježe utjecaju prekida opskrbe
gasom, a LNG terminal upravo to jest:
fleksibilan projekt koji može odgovoriti
na bilo kakvu nestašicu gasa.
Ovisnost o uvozu energije odnosi se
na prirodni plin koji je gotovo 70 %, te
sirove nafte oko 90 %. Među zemljama
koje su naši pouzdani partneri ili koje
su u čekaonici za ulazak u EU, slika je
ovakva: za Srbiju i Crnu Goru ovisnost
o uvozu plina iznosi do 70 %, za Bosnu
i Hercegovinu i Makedoniju 100% , a
za Tursku koja je ključni igrač u ener-
getskom tranzitu: 98%! Srbija, Make-
donija i BiH mogu kao zemlje koje ko-
riste plin biti pogođene poremećajima
u opskrbi plinom budući je Rusija glav-
ni dobavljač plina a njihovi nacionalni
kapaciteti ograničeni. S druge strane
Crna Gora, Kosovo i Makedonija koje
nemaju tržište niti potrošnju prirodnog
plina, ne podliježu utjecaju prekida op-
skrbe plina" rekao je Picula.
Potražnja za energijom povećat će
se za 27% do 2030. godine, što će
povećati pritisak na cijene energena-
ta i učiniti globalnu konkuretnost još
žešćom. Suradnju s Turskom kao po-
tencijalnim dobavljačem za EU u na-
rednim godinama, treba dalje razvijati
s ciljem napretka prema povezanosti
i integraciji energetskih tržišta. Turska
je poboljšala sigurnost opskrbe Unije
surađujući na tri projekta u sklopu
Južnog koridora: gasnom konzor-
ciju Shah Deniz II, Trans-anatolijskom
gasovodu (TANAP) i Trans-jadranskom
gasovodu (TAP).
Objavljeno: 17.02.2015.
Više pogledati na portalu
www.energetika-net.com
45
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Vijesti
Šta ukidanje Južnog toka donosi regiji
Obustava projekta Južni tok Srbiju i BiH stavlja u nepovoljnu situaciju, a za Hrvatsku predstavlja šansu, tvrde stručnjaci
Zaustavljanje projekta Južni tok za
Bugarsku, Srbiju i Mađarsku pred-
stavlja veliki gubitak, navode ener-
getski eksperti. Umjesto s investici-
jom od dvije milijarde eura i godišnjim
prihodima od blizu 300 miliona eura,
Srbija je ovu priču završila sa minu-
som. Puno gubi i Slovenija, veliku
priliku da bude uključena na značajan
energetski tranzitni pravac koji
omogućuje veću sigurnost nabavke
u kriznim situacijama. Najveći dobit-
nik cijele priče je Turska koja postaje
važan tranzitni pravac ruskog gasa
prema jugoistoku Evrope.
Nepovoljna situacija
Obustavljanje gradnje gasovoda Južni
tok dovelo je u nepovoljnu situaciju i
Bosnu i Hercegovinu, koja je time os-
tala bez pouzdanije transportne rute,
ali i bez očekivane investicije u skoroj
budućnosti, ocjenjuju energetski
stručnjaci.
"Ukidanje projekta Južni tok ne utječe
na energetsku situaciju u BiH u ve-
likoj mjeri s aspekta snabdijevanja
BiH, jer bi gasovod Južni tok dobavl-
jao gas iz istog izvora, odnosno istog
dobavljača, iako bi, mora se priznati,
to bilo drugom i vjerovatno pouzdani-
jom transportnom rutom", kazao je
za Al Jazeeru Semin Petrović, projekt
menadžer Istraživačko-razvojnog cen-
tra za gasnu tehniku (IGT) iz Sarajeva.
Petrović je istakao da BiH do sada
nije postigla unutrašnju saglasnost u
vezi s tim projektom.
Mr. sc. Semin Petrović,dipl.ing. iz
IGT-a navodi više razloga zbog ko-
jih BiH plaća najvišu cijenu gasa u
regiji:
- BiH je mali potrošač
- nalazi se na najvećoj udaljenosti
od izvora gasa (plaćanje isporučiocu
plus zemljama tranzita gasa),
- nema vlastitih izvora gasa,
- nije kvalitetan potrošač gasa (nepo-
voljan odnos potražnje tokom go-
dine),
- BiH u zadnje vrijeme nije pouz-
dan potrošač gasa (kašnjenje s
plaćanjem).
"Bolje reći, Federacija BiH je bila
suzdržana (ne bih rekao da je bila pro-
46
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
tiv) u vezi tog projekta, iz razloga što
je Republika Srpska bila suzdržana
(možda i protiv) u vezi davanja saglas-
nosti na gasovod Zenica-Brod, odnos-
no povezivanje sadašnjeg gasnog
sistema na gasni sistem Hrvatske. U
svemu tome oba entiteta su na gu-
bitku, pa samim time i Bosna i Herce-
govina u cjelini", smatra Petrović.
Ocijenivši da BiH nije u mogućnosti
sama riješiti, odnosno poboljšati
sigurnost snabdijevanja gasom,
Petrović ističe da ova zemlja mora
igrati aktivnu ulogu "u svim regional-
nim inicijativama, koje, prije svega,
podrazumijevaju izgradnju gasnih
konektora između zemalja regije, a
zatim povezivanje na druge tranz-
itne gasovode, prije svega TAP-IAP"
(Transjadranski – Jadransko-jonski
gasovod), te dodaje da trenutno ne
postoje drugi načini snabdijevanja
BiH gasom i da bez izgradnje barem
jednog gasnog konektora s Hrvats-
kom taj problem neće biti riješen.
Šansa za Hrvatsku
Za Hrvatsku Južni tok nije bio od
posebne važnosti, ocjenjuje pred-
sjednik Hrvatske stručne udruge za
plin (HSUP) dr. Miljenko Šunjić.
On je u razgovoru za Al Jazeeru
istakao da se Hrvatska planirala
priključiti na ovaj gasovod samo
putem interkonektora iz Srbije, ali
da će ukidanjem tog projekta neke
zemlje u okruženju imati određenih
problema. S druge strane, Hrvatska
može imati samo pozitivan utjecaj.
Naglasivši da Hrvatska ima potpuno
pouzdanu opskrbu gasom, dr. Šunjić
navodi da su ovim potezom Rusije,
hrvatski energetski projekti dobili na
važnosti kao što su "LNG terminal na
Krku i Jadransko-jonski gasovod koji
se spaja na Crnu Goru, Albaniju i Itali-
ju. To je gas koji dolazi iz Azerbejdžana
i nema veze s Rusijom", rekao je.
Dr. Šunjić je podsjetio da će termi-
nal za tečni prirodni gas (LNG) makar
jednim dijelom finansirati Evropska
unija. "Ako će ga financirati Europska
unija, odmah dolazi obveza gradnje
plinovoda preko Slovenije do Baltika.
Tamo se nalaze dva LNG terminala –
jedan pripada Litvi, a drugi Poljskoj.
Time bi Europa bila presječena sjev-
er-jug sa plinovodima, tako da može
opskrbljivati i ostale zemlje", istakao
je dr. Šunjić. Dodao je i to da BiH
ima tri predviđena priključka za dobi-
janje plina iz LNG-a ili iz Azerbajdžana
preko gasovoda TAP.
Gasna infrastruktura Hrvatske kroz
transportni sustav pokriva preko
90 % Republike Hrvatske, uz dva
dolazna gasovoda – jedan preko
Mađarske izvana, a drugi preko Slo-
venije i Austrije. Uz to, Hrvatska ima
60-70 % svog domaćeg gasa i to
nešto iz Sjevernog Jadrana, a nešto
iz kontinentalnog dijela i skladište
zapremine oko 650 mil.m3 gasa.
"Hrvatska proizvodi blizu dvije mili-
jarde kubnih metara, a troši sve sku-
pa oko tri milijarde", navodi pred-
sjednik Hrvatske stručne udruge za
plin dr Miljenko Šunjić.
Energetski eksperti iz Srbije navode
da toj zemlji nisu potrebne velike
količine gasa. Urednik Energoportala
Dragan Nedeljković ukazuje na to da
Srbija sada troši od milijardu do dvije
milijarde kubnih metara godišnje,
što je na nivou statističke greške u
odnosu na neke velike potrošače i
proizvođače. Da bi se povećala ener-
getska sigurnost Srbije, potrebno je
izgraditi gasovode do tursko-grčke
granice, pri čemu bi se plaćao skuplji
gas zbog većih tranzitnih troškova.
Sticajem okolnosti izbjegnut je
mnogo veći gubitak Srbije. Plan
je bio da ruska i srpska strana u
zajedničko preduzeće Južni tok
Srbija, sa sjedištem u Švicarskoj,
unesu osnivački ulog od po 75
miliona eura. Srbiju je od većeg
ulaganja u Južni tok spasio bivši
ministar finansija Lazar Krstić, koji
nije htio potpisati dvije posljednje
garancije za kredit Srbijagasu, tako
da taj novac nije završio na računu
zajedničke firme. Ipak, država je ot-
kupila zemlju koju teško može koris-
titi za nešto drugo, navode beograd-
ski mediji.
Izvor: Al Jaseera Balkans
Piše: Fahrudin Smailović

Noviteti u Vaillantovom Edukacionom centru (VEC) u Sarajevu
Instalirana dizalica toplote VWS
U cilju usavršavanja i proširenja Vail-
lantovog edukacionog centra u Sara-
jevu, odlučili smo se da instaliramo
novi uređaj iz obnovljivih izvora en-
ergije, tačnije dizalicu toplote VWS
geoTHERM 61/3, koja će služiti kao
pokazni sistem svim zainteresiranim
skupinama, počevši od ovlaštenih in-
stalatera, servisera pa sve do krajnjih
korisnika, kako bi imali mogućnost
detaljanog uvida u rad ove dizalice
toplote, a koja će, opet, služiti i kao
podrška sistemu grijanja Vaillantovog
ureda.
Kako bi našim potencijalnim kupcima
približili i pomogli odabrati željeni
sistem grijanja ili hlađenja, ili pak
pokazali i pojasnili rad naših grijnih
sistema, odlučili smo se na jednom
mjestu ponuditi sve informativne, po-
kazne i edukacijske sadržaje. Pored
postojećih instaliranih Vaillant apara-
ta u edukacionom centru, od sada
je moguće vidjeti instalaciju i funk-
cionalnost dizalice toplote čiji je pro-
jekat ugradnje, odnosno postavljanja
sondi, započeo još pred kraj 2013.
godine.
Dizalica toplote zemlja/voda (VWS)
za svoj se rad koristi toplotom zem-
lje. Zemlja je vrlo dobar spremnik
sunčeve energije budući da su tem-
perature na dubini od oko 1,2-1,5
metara tokom čitave godine relativno
stalne i kreću se između 5 °C i 15 °C.
Putem horizontalno postavljenih zem-
ljanih kolektora ili putem vertikalnih
dubinskih sondi, akumulirana toplota
zemlje se putem rasoline prenosi do
isparivača dizalice toplote. Količina
akumulirane i predane toplote u
najvećoj mjeri ovise o termofizikalnim
svojstvima tla.
Projekat bušenja tla i postavljanja
sondi izvodila je partnerska firma
„Geothenos d.o.o.“ iz Sarajeva, na
čelu sa direktorom Ismetom Velićem
i inženjerom Jasminom Kadunićem,
kojima ovom prilikom izražavamo za-
hvalnost na iskazanoj profesionalnos-
ti i stručnosti.
Instalaciju, te puštanje u pogon
izvršile su instalatersko – serviserske
firme iz Sarajeva koje su nam pomo-
gle da čitav ovaj projekat dovedemo
do kraja. Bilo nam je veliko zado-
voljstvo raditi sa, prvenstveno dragim
prijateljima, ali i dugogodišnjim po-
Vaillant d.o.o.
www.vaillant.ba
slovnim partnerima koji su se
objeručke prihvatili posla i obavili
zadatak na vrhunskom nivou. Dužni
smo spomenuti sve mlade ljude
koji su učestvovali u ovom projektu,
a oni su: Almir Herco ispred firme
„A3“; Amir Greljo, Haris Belko i
Dževad Duraković ispred firme „As-
Gas“; Damir Tinjak i Almir Ramić is-
pred firme „Metan Servis“; Benjamin
Veljan i Robert Gubić ispred firme
„Miki“; Sead Ramić ispred firme „En-
ergomont“, te Edin Zukić ispred firme
„Zukae“.
Ovim putem pozivamo sve zaintere-
sirane korisnike koji imaju želju up-
oznati se s radom Vaillantovih aparata
da dođu u Vaillant edukacioni centar
(VEC) u Sarajevu, ulica Zvornička 9,
gdje ćemo rado primiti sve drage
goste, posavjetovati ih i pružiti im svu
potrebnu pomoć. Činjenica je da ne
postoji baš veliki broj ovakvih centara
u Bosni i Hercegovini, te smo stoga
ponosni što smo baš mi prvi, ali i
najbolji izbor svakog kupca.
Jasenka Ljubović,Vaillant d.o.o.
47
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Liberalizacija tržišta struje i gasa
Prednosti i mane liberalizacije tržišta struje
Mišljenja o liberalizaciji tržišta struje su podijeljena u Hrvatskoj, a od 1. januara 2015. monopol je
prestao i u Srbiji i BiH
Svi potrošači u Bosni i Hercegovini
i Srbiji od 1. januara imaju pravo ku-
povati električnu energiju na otvore-
nom tržištu i zaključivati ugovore sa
snabdjevačem električne energije
kojeg sami izaberu. U Hrvatskoj je to
slučaj već 18 mjeseci.
Mr.sc.Semin Petrović, projekt mena-
džer iz Istraživačko-razvojnog centra
za gasnu tehniku iz Sarajeva, za Al
Jazeeru je kazao da se kratkoročno
ne mogu očekivati povoljnije cijene
za potrošače, "jer je, realno, i do
sada cijena električne energije za
domaćinstva u Bosni i Hercegovini
skoro najniža u Evropi, a u svakom
slučaju je niža od svih zemalja članica
Evropske unije". "Dakle, sve kom-
panije koje su se registrirale za oblast
trgovine i snabdijevanje električnom
energijom u Bosni i Hercegovini
moraju negdje nabaviti (kupiti) struju
koju hoće plasirati na našem tržištu
(pošto nemaju vlastita postrojenja
za proizvodnju struje, osim domaćih
elektroprivrednih kompanija), a cijena
električne energije u svim zemljama
koje imaju viškove je uglavnom viša
nego u Bosni i Hercegovini", rekao je
Petrović.
"Što se tiče domaćih elektroprivred-
nih proizvođača struje, koji istovre-
meno imaju dozvolu i za trgovinu
i snabdijevanje, ovo je prilika da
možda pokušaju naći i iskoristiti svo-
je unutrašnje rezerve u poslovanju i
barem zadržati sadašnji nivo cijena
u bliskoj budućnosti, jer će ostale
registrovane kompanije za trgov-
inu i snabdijevanje pokušati ponu-
diti niže cijene električne energije za
domaćinstva, da bi stvorile psihološki
efekat povoljnosti u datom trenutku",
dodao je on.
Dugoročne prednosti liberalizacije,
kaže Petrović, vidjet će se tek nakon
nekog vremena. "Dugoročno, cijena
električne energije u Bosni i Herce-
govini za sve kategorije potrošača će
zavisiti od mnogo faktora, između os-
talog od gradnje novih postrojenja za
proizvodnju i prijenos električne ener-
gije u Bosni i Hercegovini i regionu,
korištenih vrsta energije (energenata)
u postrojenjima, cijena i trgovine
48
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
emisijama, poticaja za obnovljive iz-
vore energije, itd. U svakom slučaju,
trendovi u trgovini električnom ener-
gijom u EU28, kojima i mi stremimo,
su više cijene električne energije za
domaćinstva nego za industriju, da
bi ona bila konkurentnija. U Bosni
i Hercegovini je još uvijek obrnut
trend, odnosno cijena električne en-
ergije za industriju je viša od cijena
za domaćinstva. Ako ćemo slijediti
trendove i smjernice EU-a, nije za
očekivati (znatno) povoljnije cijene
električne energije za domaćinstva,
bez obzira na liberalizaciju tržišta",
zaključio je Petrović.
Proizvodni kapaciteti
Na pitanje šta građani dobivaju lib-
eralizacijom tržišta struje i šta su
kratkoročne i dugoročne prednosti
i mane, Ljiljana Hadžibabić, članica
savjeta Agencije za energetiku Srbije
je kazala da je najveći problem regije
što nema izgradnje novih proizvod-
nih kapaciteta. Osim toga, najstarije
termoelektrane morat će se gasiti,
zbog zaštite životne sredine i neispla-
tivosti eksploatacije. "Tržište je malo,
a cijene nedovoljne da bi investitori
mogli da povrate uložena sredstva
u elektrane u razumnom roku. Ulaže
se samo u kapacitete bazirane na ob-
novljivim izvorima, jer se njima daje
finansijski podsticaj. Zbog toga je
dobro da se uspostave tržišne cijene
za cjelokupnu potrošnju i obezbijede
preduslovi za nove investicije", rekla
je Hadžibabić.
Dodala je da se u Srbiji gotovo 65 %
domaćinstava i malih kupaca snabdi-
jeva po reguliranim cijenama, koje su
niže od tržišnih. "Dok regulisana ci-
jena ne bude dostigla tržišnu, ti kupci
nemaju interesa da napuštaju regu-
lisanog snabdjevača, što je u Srbiji
Javno preduzeće Elektroprivreda
Srbije. S druge strane, ni snabdjevači
ne pokazuju interes za krajnje kupce.
U 2014. godini, od 85 licenciranih
snabdjevača, 44 ih je bilo aktivno,
ali su uglavnom tranzitirali preko
Srbije, ili trgovali među sobom i sa
EPS-om, a samo tri je snabdijevalo
krajnje kupce", istakla je ona. Što se
tiče domaćinstava i široke potrošnje,
kaže Hadžibabić, očekuje se da će
neke grupe potrošača dobiti ponude
snabdjevača s povoljnijim cijenama,
na primjer oni koji značajno troše
na grijanje, pa ulaze u crvenu zonu
s najskupljom energijom. Dodala je
da će domaćinstva prednosti odabira
snabdjevača tek osjetiti kada reguli-
rana cijena dostigne tržišnu, što će
dovesti do toga da se snabdjevači
takmiče za kupce.
"Po strategiji razvoja Srbije, opre-
deljenje je da to bude za dvije-tri go-
dine, što se vjerovatno neće ostvariti,
jer se cijene rijetko podižu. Rastu ci-
jena mora da prethodi zbrinjavanje
najugroženijih domaćinstava, koja
nisu u mogućnosti da plaćaju tržišnu
cijenu, iz budžetskih sredstava", ka-
zala je Hadžibabić i konstatira da EPS
ostaje dominantan snabdjevač.
"EPS će izgubiti dio kupaca, ako drugi
snabdjevači budu zainteresirani, ali
će ostati dominantan snabdjevač. U
2014. godini je snabdjevao sve kupce
na regulisanoj cijeni (65 % potrošnje
krajnjih kupaca) i 97 % potrošnje ku-
paca koji su imali pravo da izaberu
snabdjevača. Mislim da nitko oz-
biljan danas neće, barem otvoreno
i jasno, reći da potpuno otvaranje
tržišta električne energije nije dobro
za građane", zaključila je ona.
U Hrvatskoj mišljenja podijeljena
Dr Mladen Zeljko, hrvatski energets-
ki stručnjak, kaže da su u Hrvatskoj,
gdje građani već 18 mjeseci mogu
birati snabdjevača strujom, mišljenja
o liberalizaciji podijeljena. "Jedan dio
građana je u svojoj komunikaciji, ili u
svojim postupcima, imao negativna
iskustva s dosadašnjim pružateljem
usluge opskrbe električnom energi-
jom.
To su do prije nekoliko dana bile elek-
troprivrede koje su imale monopol.
Jedan dio tih ljudi, koji su doživjeli
neugodnosti s dosadašnjim monopo-
listima, vjerojatno će iz nekog inata,
čim mu se pruži prilika, promijeniti

opskrbljivača. Ti razlozi nisu raciona-
lni, nego, kao što sam rekao, iracio-
nalni. Oni će bježati od dosadašnjih
opskrbljivača, makar im cijena kod
nekog drugog bila i nešto viša.
Međutim, broj takvih (ako govorimo
u postocima) će biti vrlo mali", kazao
je Zeljko.
"Ako pogledamo iskustvo Hrvatske
i ako se ograničimo na kućanstva
(ostali su, prema određenoj dinami-
ci, i prije dobili pravo i mogućnost
izbora novog opskrbljivača), onda
je oko 10 posto potrošnje (a tu je
negdje i broj kućanstava) promije-
nilo opskrbljivača, što znači otišlo je
od Hrvatske eletroprivrede prema
nekom drugom. Trenutno u Hrvatskoj
23 kompanije imaju dozvolu za obavl-
janje djelatnosti opskrbe električnom
energijom, aktivnih je između 10 i
13, a samo njih pet ili šest ima neki
značajniji udjel u opskrbi električnom
energijom u Hrvatskoj", istakao je on.
U cijenama, rekao je Zeljko, nema
razlike. "U početku su tvrtke koje su
htjele ući na tržište u Hrvatskoj nudile
nešto niže cijene nego što su to nu-
dila dva opskrbljivača u sustavu HEP-
a, a to su HEP ODS d.o.o i HEP Op-
skrba d.o.o. Treba reći da je pri tome
bilo i dosta manipulacija, a i dosta
marketinških trikova, gdje je jedna
usluga jeftinija od konkurencije, ali
je zato druga ili ostale usluge skuplja
nego kod konkurencije. Narod u BiH
bi za to rekao - što dobiješ na mostu,
izgubiš na ćupriji“, tvrdi on.
Dr Zeljko dodaje kako je HEP uskladio
svoje cijene na način da se dijelom
zaštiti od konkurencije. "U početku
je bilo malo nesnalaženja i HEP-a, ali
i Ministarstva gospodarstva i Regu-
latorne agencije. Naime, u tom mo-
mentu je HEP i za sniženje cijene
električne energije trebao tražiti sug-
lasnost regulatora, i dok se to sve
usuglasilo, prošlo je nekoliko mjeseci.
U isto vrijeme su ostali opskrbljivači
imali slobodne ruke u tom smislu,
pa im je utoliko bilo lakše podešavati
svoju tržišnu poziciju", rekao je Zeljko.
Dodao je da veliki broj potrošača ima
problem pri "vaganju" ponuda.
"Ne potcjenjujući nikoga, veliki broj
populacije nije u stanju sam izračunati
koji opskrbljivač nudi najpovoljnije uv-
jete, odnosno kod koga će mjesečni
račun za električnu energiju biti naj-
manji. Mjesečni račun za električnu
energiju ne sastoji se samo od jedne
brojke, nego tu ima cijena energije u
višoj tarifi, cijena u nižoj tarifi, zatim
postoji fiksna naknada, koja pokriva
očitanje brojila, obradu podataka i
slanje računa. Dakako da su naknade
za mrežu i za obnovljive izvore jed-
nake kod svih opskrbljivača, jer to ne
određuju oni, nego regulator", kazao
je Zeljko.
Gubitak monopola
Kad su u pitanju elektroprivrede i gu-
bitak monopola, Zeljko kaže da je to
svakako dobra stvar.
"One sada dolaze u situaciju da
moraju ozbiljno razmišljati o svojoj
učinkovitosti, o svojim troškovima,
kako bi se mogle nositi s konkurenci-
jom. Na kraju treba nešto reći i u ob-
ranu elektroprivreda, koje su do sada
bile jedini opskrbljivač kad su u pi-
tanju kućanstva. One ulaze u tržišnu
utakmicu s naslijeđem iz prošlosti,
objektivnim i subjektivnim problemi-
ma, koje su osjećali kupci energije,
a na koncu i s brojem ljudi, koji je u
pravilu prevelik u svim elektroprivre-
dama. Njima kao konkurencija dolaze
tvrtke koje mogu imati samo nekoliko
zaposlenika i svakako da su njihova
fiksna troškovna opterećenja puno
manja nego kod elektroprivreda.
Elektroprivrede se ne mogu trenutno
riješiti određenog broja ljudi. To je,
na kraju krajeva, veliki socijalni prob-
lem", istakao je on. "Nadalje, elektro-
privrede su dobile zakonsku obavezu
javne usluge, u što spada tzv. univer-
zalna usluga, ali i zajamčena usluga.
Znači, ako neki kupci promijene
opskrbljivača i on propadne (bank-
rotira), sve kupce koji su bili kod tog
opskrbljivača mora preuzeti elektro-
privreda u okviru zajamčene opskrbe.
To, također, izaziva određene dodatne
troškove", smatra on.
Predsjednik Saveza udruga za zaštitu
potrošača Hrvatske "Potrošač" g. Ilija
Rkman kaže da je proces liberalizacije
tržišta električne energije imperativ
vremena.
"Ovako složena i prijelomna tržišna
promjena, kao liberalizacija tržišta,
mora biti precizno planirana i prove-
dena sukladno najboljim modelima
i iskustvima iz država-starih članica
Liberalizacija tržišta struje i gasa
EU-a. Hrvatski potrošači već imaju
iskustvo s lošom liberalizacijom
tržišta telekomunikacijskih usluga, o
čemu govori i Flash Eurobarometar
o zaštiti potrošača u Hrvatskoj 2014.
godine.
Na tržištu električne energije takva
greška ne bi smjela biti ponovljena,
jer je hrvatski potrošač 2014/15.
oprezniji, bolje informiran i educiran
o svojima pravima i obavezama na
liberaliziranom tržištu električne en-
ergije", rekao je Rkman.
Izvor: Al Jaseera Balkans
Piše: Harun Cero
Objavljeno: 11. januar 2015.
Liberalizacija
Slobodno tržište struje i gasa
od 1. januara u Srbiji
Potpuna liberalizacija tržišta struje,
u okviru koje će građani moći, ako
žele, ali ne moraju, sami da potraže
snabdjevača strujom na slobodnom
tržištu, počet će od 01. januara, kao i
otvaranje tržišta prirodnog gasa.
Liberalizacija tržišta struje u Srbiji
počela je 2012. godine za potrošače
na visokom naponu, a 2013. i za
potrošače na srednjem naponu. U
prve dvije faze liberalizacije tržišta
struje, oko 97 % potrošača ostalo
je da se snabdijeva kod EPS-a (Elek-
troprivreda Srbije), dok će rezul-
tati treće faze zavisiti od aktivnosti
konkurencije.
Osim otvaranja tržišta električne en-
ergije, u Srbiji od 01. januara 2015.
godine počinje i liberalizacija tržišta
prirodnog gasa za velike potrošače.
Domaćinstva i mali kupci prirodnog
gasa će i dalje imati pravo na garan-
tovano snabdijevanje i moći će da se
snabdijevaju u skladu s postojećim
ugovorima. Od 2016. godine će i oni
moći, ali ne moraju da biraju svog
snabdjevača na slobodnom tržištu.
Distributeri prirodnog gasa u Srbiji
također od 1. januara 2015. gube
pravo na garantovano snabdijevan-
je. U Srbiji trenutno ima oko 260.000
potrošača prirodnog gasa, od kojih
su njih 250.000 domaćinstva i mali
potrošači.
Izvor: Blic Online, 02. januar 2015.
49
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Energetska efikasnost
Povećavanjem energetske efikasnosi do velikih ušteda
i smanjivanja stakleničkih gasova
Projekti energetske efikasnosti koje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH provodi zajedno sa UNDP-om u okviru
petogodišnjeg programa “Povećavanje energetske efikasnosti u javnim objektima na području Federacije BiH”, od ve-
like su važnosti u nadolazećem periodu, kada nam "prijete" znatna poskupljenja, zbog čega moramo paziti na potrošnju
vode i struje te na racionalno korištenje energenata.
Ovim projektom, za čiju su realizaciju
samo u ovoj godini planirana sredst-
va u iznosu od skoro 3,5 miliona KM,
Fond nastoji doprinijeti unapređenju
stanja okoliša, između ostalog i sman-
jivanju emisije stakleničkih gasova.
Ostvarit će se i višestruki kratkoročni i
dugoročni ekonomski, ekološki i soci-
jalni benefiti, a ujedno i dati doprinos
u realizaciji planova i dostizanju cilje-
va svih nivoa vlasti u BiH u pogledu
odgovornijeg odnosa prema okolišu
i racionalnijeg upravljanja energijom.
Energetska efikasnost prepoznata
je, naime, kao najisplativiji način
smanjivanja negativnih utjecaja en-
ergetskog sektora na životnu sredinu
(smanjivanje emisije ugljendioksida).
Potrebno ju je promatrati kao priliku
za razvoj domaće privrede, ekonoms-
ki rast i otvaranje novih radnih mjesta,
kao i novih mogućnosti za ulaganje u
neka druga, prioritetna područja od
sveopćeg društvenog interesa, kroz
smanjivanje budžetskih izdvajanja za
troškove upravljanja u takvim objek-
tima.
Jedno od ključnih opredjeljenja Fon-
da u oblasti energetske efikasnosti i
obnovljivih izvora energije jeste up-
ravo finansirati projekte u oblasti en-
ergetske obnove javnih nestambenih
objekata kao najvećih pojedinačnih
potrošača energije i bitnih izvora
emisije štetnih gasova te, ujedno, i
"gutača" budžetskih sredstava. Kako
bi se realizirale predviđene aktivnosti,
Fond je raspisao javni poziv subjek-
tima na svim nivoima vlasti da, radi
identifikacije potencijalnih objekata
za uštedu energije, podnesu prijave
za objekte javne potrošnje.
Svrha javnog poziva je kontinuirano
prikupljanje i analiza relevantnih po-
dataka o svim javnim objektima kao
što su upravne zgrade, škole, vrtići,
bolnice, domovi zdravlja te ostale ja-
50
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
vne ustanove u nadležnosti
organa lokalne i kantonalne
uprave na teritoriji Federacije
BiH i o njihovoj energetskoj
potrošnji, koji će biti osnov da
se odaberu adekvatni projekti
na kojima će se vršiti detaljni
auditi te provoditi mjere ener-
getske efikasnosti.
Glavne aktivnosti programa
“Povećavanje energetske
efikasnosti u javnim objek-
tima na području Federacije
BiH” uključuju uspostavljanje
registra javnih objekata i informaci-
jskog sistema za upravljanje ener-
gijom, edukaciju za sve zaposlene,
provođenje energetskih pregleda
zgrada, implementaciju infrastruk-
turnih mjera te informiranje javnosti
o postignutim rezultatima. Ovaj pro-
gram rezultirat će uspostavljanjem
registra svih zgrada u vlasništvu lo-
kalnih i kantonalnih jedinica vlasti,
kao i sistema kontinuiranog praćenja
potrošnje energije, smanjivanjem
potrošnje energenata te troškova za
energiju i vodu, a u konačnici i sman-
jivanjem štetnog utjecaja na okoliš
uslijed potrošnje energije u zgrada-
ma.
Do sada su za provođenje infra-
strukturnih mjera EE odobrena četiri
nestambena objekta s najvećim
društveno-socijalnim faktorom neo-
phodnosti investiranja ukupne vrijed-
nosti od skoro 600.000 KM, za koja su
prethodno izvršeni detaljni energetski
auditi i urađena projektna dokument-
acija. Riječ je o objektima JU "Dječije
obdanište i dom učenika" Bosanska
Krupa, JU OŠ "Rapatnica" Srebrenik,
JU Centar za djecu i omladinu sa
posebnim potrebama “Los Rosales”
Mostar te JU Hrvatska bolnica “Dr.
fra. Mato Nikolić” Nova Bila.
Nakon okončanja infrastrukturnih ra-
dova koji se odnose na termoizolaciju
fasade i stropova, zamjenu vanjskih
otvora, prozora, rasvjete, rekonstruk-
ciju sistema grijanja i zamjenu lož-ulja
ekološki prihvatljivim gorivima, kao
što je biomasa, procjenjuje se da će
se potrošnja energije smanjiti za 50
do 70 %.
Uštede se u energiji, sa svakom
investiranom markom u mjere
poboljšavanja energetske efikas-
nosti u ova četiri objekta procjenjuju
na 2,63 kWh/KM, dok smanjivanje
emisije CO2 sa svakom investiranom
konvertibilnom markom iznosi 1,39
kg CO2/KM.
Paralelno s brojnim aktivnostima
koje uključuju implementaciju već
započetih projekata zaštite okoliša
i energetske efikasnosti na teritoriji
FBiH, te evaluaciju prijava po raspi-
sanom javnom pozivu za dodjelu
sredstava za realizaciju projekata u
ovoj godini, u Fondu se aktivno prati
stanje na terenu i obilaze lokacije
pogođene poplavama kako bi se, na
osnovu utvrđenog činjeničnog stanja,
u koordinaciji s lokalnom zajednicom,
identificirali projekti radi saniranja
posljedica izazvanih poplavama, ali
i radi smanjivanja rizika od budućih
katastrofa.
Izvor: Poslovno jutro