ALEKSANDAR VELIKI

Aleksandar III. Argead od Makedonije, poznatiji kao Aleksandar Veliki

(Aleksandar Makedonski) rodio se u Peli, 356. god. pr. Kr., a umro u Babilonu 323.
god. pr. Kr. Bio je makedonski vladar od 336. do 323 god. pr. Kr. i član vladarske
dinastije Argeada. Roditelji su mu bili Filip II. Makedonski i epirska princeza
Olimpijada. U mladosti mu je učitelj bio čuveni grčki filozof Aristotel. Imao je
strastven i razuzdan karakter, bio je fasciniran mitologijom i smatrao se potomkom
bogova i junaka. Aristotel ga je nadahnuo pričama o Homeru i Ilijadi, a posebno ga ja
nadahnjivao Ahilej, u kome je vidio i svog uzora.

Kada je 336. god. pr. Kr. ubijen Filip II. Makedonski, naslijedio ga je
dvadesetogodišnji Aleksandar, koji je već bio stekao vojno i političko iskustvo.
Aleksandar je u Korintu, od izaslanstava svih grčkih gradova osim Sparte, imenovan
vrhovnim vojnim zapovjednikom u pohodu na Perziju. Ugušio je pobune grčkih
gradova potpuno razorivši Tebu.

Pošto je mobilizirao makedonsku vojsku te okupio vojsku helenskog saveza,

334. god. pr. Kr. krenuo je u pohod na Perziju. Prvi sukob s perzijskom vojskom bila je
bitka kod Granika 334. god. pr. Kr. gdje je Aleksandar ostvario potpunu pobjedu.
Nakon prve pobjede zauzeo je u roku od nekoliko mjeseci sve grčke gradove na
maloazijskoj obali: Sard, Efez i Gordion. Prilikom ulaska u grad Gordion Aleksandar je
mačem presjekao čuveni Gordijski čvor. Prema legendi onaj tko razriješi ovaj zamršeni
čvor vladat će svijetom. Nakon toga je u bitci kod Isa 333 god. pr. Kr. porazio Darija
III., a 332. je bez otpora ušao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja. 331. god. pr.
Kr. u Egiptu je osnovao znameniti grad Aleksandriju. Zatim je krenuo prema
Mezopotamij gdje je u bitci kod Guagamele porazio Darija III. te nakon iscrpljujuće
bitke 331. god. pr. Kr. zauzeo Perzepolis. Time je osvojio Perzijsko Carstvo te se
proglasio nasljednikom Ahemenidskog Perzijskog Carstva i Babilon proglasio glavnim
gradom svog carstva.

Nakon osvajanja cijelog Perzijskog Carstva krenuo je dalje na istok, u Indiju. U

bitci kod Hidaspa 326. god. pr. Kr. je potukao indijskog vladara Pora. U toj bitci ubijen
je njegov slavni konj Bukefal. Aleksandar je namjeravao ići i dalje na istok, do „kraja
svijeta“, no njegovi su ljudi bili iscrpljeni i odbili su ići dalje. Aleksandar se odlučio na
povratak u Babilon.
 Osvajanje Azije nije bio njegov jedini cilj. Aleksandar je planirao vojni pohod
na sjever Afrike. Vojska je već bila spremna, ali je Aleksandar, nakon što je obolio,
vjerovatno od groznice, iznenada umro.

Aleksandar Veliki spada među najznačajnije osobe u ljudskoj povijesti. U 13

godina svoga vladanja stvorio je jedno od najvećih carstava u povijesti, koje se
prostiralo od Makedonije do Indije. Specifičan je bio i po tome što je desetinama
gradova koje je osnovao dao ime Aleksandrija. Dvanaest i pol godina bilo je dovoljno
da u Grčkoj izazove radikalne promjene u njezinu političkom i društvenom sustavu te
da otvori Grčku prema istoku. Provodio je panhelensku politiku, koja je nastojala
integrirati barbare i Grke. Odabrao je Babilon kao glavni grad. Imao je namjeru udružiti
Makedonce i Perzijance u jedan narod. Mnogi njegovi vojnici i časnici, na njegov
nagovor, uzimali su za žene Perzijanke, a i sam se oženio Roksandom, kćeri
baktrijskoga kneza.

Nakon Aleksandrove smrti zavadili su se dijadosi, njegovi nasljednici i podijelili

carstvo. Radilo se o Aleksandrovim vojskovođama i časnicima od kojih su najpoznatiji
bili Ptolomej (osnovao znamenitu knjižnicu u Aleksandriji), Seleuk, Lisimah i Krater.